SRBIJA
ZEMLJOPISNI POLOŽAJ, SMJEŠTAJ I RELJEF SRBIJE
Zemljopisni položaj Srbije
Zemljopisni položaj svake zemlje čini mnoštvo elemenata koji se međusobno isprepliču i
nadopunjuju. Cijeli prostor Srbije se nalazi u umjerenom klimatskom pojasu što ovaj prostor čini
pogodnim za naseljavanje. Srbija je balkanska, panonska, podunavska i planinska zemlja.
Preko Panonske nizine Srbija je otvorena prema ostalim zemljama, a cijeli panonski prostor pogodan
je za razvoj prometa prema drugim europskim zemljama. Glavne prometnice čvorište imaju kod
Beograda te dalje, moravsko – vardarskim pravcem nastavljaju put prema jugu. Prostorom Srbije i
njezinom granicom prema Rumunskoj protječe Dunav, duljinom od 588 km. Prokopavanje kanala od
Regensburga na Dunavu do Nurnberga na Majni dugačkog 171 km stvorena je najveća morsko –
riječna veza na svijetu. To je plovni put Rajna – Majna – Dunav dugačak 3505 km.
Srbija je država koja je nastala raspadom SiCG 2006. god. 1992. god. formirana je Savezna Republika
Jugoslavija, koja je nastala raspadom SFRJ, a 2003. državna zajednica Srbija i Crna Gora. Srbija ima
dvije autonomne pokrajne Vojvodinu i Kosovo koje je 2008. god. proglasilo neovisnost. Glavni grad
Srbije je Beograd.
Površina Srbije je 77 474 km2, a od toga na Vojvodinu otpada 21 506 km2. Najdužu granicu Srbija ima
prema Rumunjskoj 476 km na sjeveroistoku. Srbija još graniči na zapadu sa Hrvatskom i Bosnom i
Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na jugu sa Kosovom, na istoku sa Bugarskom i na
sjeveru sa Mađarskom.
Na prostoru Srbije živi oko 7,5 milijuna stanovnika.
Reljef Srbije
Srbija je sjeverno od Save i Dunava nizijska zemlja, a južno od Dunava i Save je blago zatalasana
nizinama i pobrđima, koji se prema jugu izdižu u tipične planinske spletove. Dvije najvisočije planine u
Srbiji su Stara planina (2169 m) i Kopaonik (2017 m).
Nizinsku Srbiju predstavlja Panonska nizina, koja južno od Save i Dunava, duž njihovih južnih pritoka,
široko zalazi u peripanonski obod. Najniži dio Panonske nizine je Vojvodina. Ona je Dunavom i Tisom
podijeljena na tri velike cijeline: Srijem, Banat i Bačku. Srijem se nalazi između Dunava, Save i
Hrvatske. Banat se prostire između Dunava, Tise i granice sa Mađarskom i Rumunjskom. Bačka
zahvača Panonske nizine između Dunava na zapadu, Tise na istoku i Mađarske na sjeveru.
Panonska nizina leži na nadmorskoj visini 70 do 130 m. U njoj se ističu naplavne ravnice, pješčare i
niske planine kao što je Fruška gora. U aluvijalnim nanosima se zadržava voda i obrazuju bare.
Najpoznatija je Obetska bara pokraj Save, te Ilidžanski rit pored Tise i Dunava. Bare i ritovi su staništa
ptica selica. Pješčare su nastale vjetrovitim ispuhivanjem i akumuliranjem pijeska i prašine.
Najpoznatija je Banatska ili Delibarska pješčara. Planine u Panonskoj nizini su niske. Nastale su nakon
povlačenja Panonskog mora i pripadaju niskim gromadnim planinama.
Peripanonska Srbija obuhvaća sjeverozapadni dio u koji spada Posavina i Podrinje, središnji dio koji
čini Zapadno i Veliko Pomoravlje.
Sa juga Peripanonska Srbija je omeđena planinama Tarom, Zlatiborom, Javorom, Čemernom, Velikim
Jastrepcom, Rtnjom i Beljanicom. Peripanonsku Srbiju čine prostrane aluvijalne zaravni uz Savu i
Dunav, niska pobrđa, te usamljeno šumadijsko gorje i podrinjsko – valjevske planine.
Planinsko-kotlinska Srbija može se podijeliti na: Karpatsko-balkanski dio na istoku, Rodopski dio na
jugu, Šarski dio na jugozapadu i Dinarski dio na zapadu.
Karpatsko-balkanski dio obuhvaća istočni dio Srbije. Prostire se između Rodopske mase na zapadu i
granice prema Bugarskoj na istoku, te Dunava na sjeveru, a Ruj-planine na jugu.
Među balkanskim planinama visinom i prostranstvom ističe se Stara planina, koja se sastoji od više
vijenaca. Ona je dio zapadnog Balkana, koji se u Bugarskoj pruža do rijeke Iskr.
Rodopski masiv obuhvaća jugoistočni i središnji dio Srbije oko Južne Morave. U njemu izdvajamo
dolinu Južne Morave i planinske regije istočno i zapadno od nje.
Rodopski masiv zapadno od Južne Morave obuhvaća uski pojas. Ondje se ističu planine: Kukavica,
Goljak, Majdan, Radan, Vidojevica, Jastrebac.
Šarski dio obuhvaća krajnji jugozapadni dio Srbije u koji se pored Šare ubrajaju još: Koritnik, Korab i
Paštrik. U ovu oblast sopada i Kosovo. Obuhvaća dvije velike kotline Kosovsku koja je nešto visočija
od Metohijske na istoku. Dna ovih kotlna prekrivena su tercijarnim i kvartarnim naslagama u kojima
su istaloženi ugljeni slojevi.
Dinarski masiv je prostrana planinska oblast u Srbiji. Obuhvaća Starovlašku-rašku visiju i Kopaonički
kraj. Stari Vlah je planinska oblast između Drine i Lima, dok planinska oblast Raške obuhvaća
središnje porječje Ibra i njenih pritoka Raške i Studenice. Kopaonički kraj obuhvaća prostore između
Ibra na zapadu i Kosovske kotline na jugu i zapadne Morave na sjeveru.