-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
1/212
GRADSKI ZAVOD
ZA JAVNO ZDRAVLJE
GRAD BEOGRAD GRADSKA UPRAVA
Sekretarijat za zatitu ivotne Sredine
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
2/212
GRADSKI ZAVOD ZA JAVNOZDRAVLJE
KVALITET
@IVOTNE SREDINEGRADA BEOGRADAU 2006. GODINI
Beograd 2007
GRAD BEOGRAD - GRADSKA UPRAVASekretarijat za za{titu
`ivotne sredine
REGIONAL ENVIRONMENTAL CENTER
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
3/212
UVOD
KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
Obra|iva~i:
1. Prim.dr Sne ana Mati} Besarabi} (GZJZ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . poglavlje 1.12. Milica Gojkovi}, dipl. in`3. Vojislava Dudi}, dipl. in`
(Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanovi} Batut") . . . poglavlje 1.24. Mr Gordana Panteli} (Institut za medicinu rada
i radiolo{ku za{titu "Dr Dragomir Karajovi}"). . . . . . . . . . . . . . . . poglavlja 1.3; 2.2; 2.5; 3.24. Prim. dr Miroslav Tanaskovi} (GZJZ). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . poglavlja 2.1; 2.35. Dr Marina Mandi} (GZJZ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . poglavlje 2.46. Dr Dragan Paji} (GZJZ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . poglavlja 2.6; 3.1
7. Bo{ko Majstorovi}, dipl. in` (GZJZ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .poglavlje 4.0
8. Dr Milan Milutinovi} (GZJZ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . poglavlja 5.1; 5.2
Urednici:Marija Gruba~evi}, pomo}nik sekretara, Sekretarijat za za{titu `ivotne sredineRadomir Miji}, samostalni stru~ni saradnik, Sekretarijat za za{titu `ivotne sredineBiljana Glamo~i}, samostalni stru~ni saradnik, Sekretarijat za za{titu `ivotne sredineProf.dr Miroslav Tanaskovi}, Gradski zavod za javno zdravljeAna Popovi}, dipl. in`, projekt menad`er, REC
Suizdava~i:Sekretarijat za za{titu `ivotne sredine, BeogradGradski zavod za javno zdravlje, BeogradRegionalni centar za `ivotnu sredinu za Centralnu i Isto~nu Evropu (REC)
Za izdava~e:Branislav Bo`ovi}, dipl. in`, Sekretarijat za za{titu `ivotne sredineMr sci med Slobodan To{ovi}, Gradski zavod za javno zdravljeMr Milan Daci}, Regionalni centar za `ivotnu sredinu
Ilustracije na koricamaTijana Kne`evi}
Dizajn koricaDragan \or|evi}
Dizajn knjigeTatjana Kuburovi}
Prelom, tehni~ka realizacija
Studio ^avka (Neboj{a ^ovi})
[tampa
Standard 2, Beograd
Tira`
1000
ISBN 86-7550-049-1
Sve REC publikacije se {tampaju na recikliranom papiru
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
4/212
SADR@AJ
Sekretarijat za za{titu ivotne sredine 9Gradski zavod za javno zdravlje 9Regionalni centar za ivotnu sredinu za Centralnu i Isto~nu Evropu (REC) 10Rad sekretarijata za za{titu ivotne sredine Skup{tine grada Beograda 11
I Programi kontrole kvaliteta ivotne sredine u Beogradu 11II Programi i projekti 12III Tematsko studijski programi i projekti 17IV Poslovi procene uticaja planova i projekata na ivotnu sredinu 17V Pravni i ekonomski poslovi 19VI Programi komunalne zoohigijene 19VI Ostale aktivnosti 20
Dve godine iskustva u primeni novih propisa o za{titi ivotne sredine 24
Beograd u brojkama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32Ve}i {umski kompleksi u sastavu [G Beograd 39Izleti{ta 39
1. VAZDUH. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4911 Kvalitet vazduha zaga|enost vazduha osnovnim zaga|uju}im
materijama i specifi~nim zaga|uju}im materijama poreklom odstacionarnih izvora 53111 Izvori zaga|ivanja vazduha u urbanim sredinama 54112 Podela zaga|uju}ih materija 55113 Cilj kontrole kvaliteta vazduha 55114 Zdravstveni efekti 56115 Stanje zaga|enosti vazduha u Beogradu 56
12 Kvalitet vazduha zaga|enost vazduha specifi~nim materijamaporeklom od izduvnih gasova motornih vozila 60121 Uvod 60122 Merna mesta 61123 Rezultati i diskusija 61124 Zaklju~ak 64
13 Radioaktivnost u vazduhu 65
2. VODA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6921 Kvalitet povr{inskih voda na teri toriji Beograda 73
211 Kvalitet vode Save i Dunava 73212 Kvalitet voda ostalih vodotokova na teritoriji Beograda u 2006 godini 80213 Zaklju~ne konstatacije 83
22 Radioaktivnost u re~noj vodi 8523 Kvalitet vode jezera na adi Ciganliji, kupali{ta "Lido" ipodavalskih akumulacija: Pariguz, Bela reka i Duboki potok,u 2006 godini 87
231 Dinamika i parametri kontrole 88232 Rezultati ispitivanja kvaliteta vode jezera na Adi Ciganliji 89233 Rezultati ispitivanja kvaliteta vode kupali{ta "Lido" 91234 Kvalitet vode podavalskih akumulacija 92235 Zaklju~ne konstatacije 93
24 Kvalitet vode za pi}e iz beogradskog vodovoda 97241 Rezultati ispitivanja kvaliteta vode 992411 Rezultati fizi~ko-hemijskih analiza vode za pi}e 992412 Rezultati mikrobiolo{kih analiza 102
2413 Rezultati radiolo{kih analiza 104
3KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
5/212
242 Zaklju~ne konstatacije 10425 Radioaktivnost vode za pi}e 105
251 Rezultati ispitivanja sadr`aja radionuklida u vodi za pi}e 105
26 Kvalitet izvorske vode sa javnih ~esmi na teritoriji Beograda 1063. ZEMLJI[TE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
31 Ispitivanje zaga|enosti zemlji{ta na teritoriji Beograda u 2006 godini 116311 Izvori zaga|enja zemlji{ta 116312 Cilj ispitivanja zaga|enosti zemlji{ta 117313 Podru~je istra`ivanja 117314 Rezultati ispitivanja 118315 Zaklju~ne konstatacije 120
32 Radioaktivnost u zemlji{tu 121321 Rezultati ispitivanja 122
4. KOMUNALNA BUKA U BEOGRADU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12341 Zdravstveni zna~aj 12742 Rezultati merenja i diskusija rezultata 128
5. UDESI U BEOGRADU U 2006. GODINI - IZVE[TAJ GZJZ . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
6. ZA[TI]ENA PRIRODNA DOBRA NA TERITORIJI GRADA BEOGRADA . . . . . . 143
7. @IVOTNA SREDINA I ZDRAVLJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
8. KOMUNALNE DELATNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15781 Komunalne aktivnosti u funkciji za{tite ivotne sredine 15982 JKP Beogradski vodovod i kanalizacija 16083 JKP Gradska ~isto}a 16484 JKP "Zelenilo-Beograd" 168
85 Beogradske elektrane 17386 JP Srbija{ume - [umsko gazdinstvo Beograd 18087 Sekretarijat za saobra}aj 18388 Gradsko saobra}ajno preduze}e ' 'Beograd' ' 18689 JKP Beograd put 192810 Botani~ka ba{ta Jevremovac 195811 Uprava za vode 192812 Aktivnosti zavoda za za{titu prirode Srbije u 2006
koje se odnose na grad Beograd 201813 JP Ada Ciganlija 202
9. INSTITUCIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
91 Gradski zavod za javno zdravlje 20392 Institut za javno zdravlje Srbije - "Milan Jovanovi} Batut" 20593 Institut za medicinu rada i radiolo{ku za{titu Dr Dragomir Karajovi} 20694 Zavod za za{titu prirode Srbije 207I n f o r m a c i j a 2 0 8
4 KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
6/212
UVOD
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
7/212
6 KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
8/212
7KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
9/212
KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD
8
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
10/212
9KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD
U Beogradu je 1974. godine, kaoresorni organ uprave zadu`en zaoblast za{tite `ivotne sredine, formi-ran Komitet za urbanizam i za{titu`ivotne sredine. Odeljenje za za{titu`ivotne sredine izdvojilo se iz sasta-va ovog organa 1. aprila 1990. godineu samostalni organ Uprave Sekre-
tarijat za za{titu `ivotne sredine.Sekretarijat na osnovu ovla{}enjai Zakona o za{titi `ivotne sredine(Slu`beni glasnik Republike Srbi-
je, broj 66/91, 83/92, 53/93, 67/93,48/94 i 53/95) i Zakona o za{titi`ivotne sredine (Slu`beni glasnikRepublike Srbije, broj 135/04) iu~estvuje u realizaciji utvr|ene poli-tike za{tite i unapre|enja `ivotnesredine u Republici Srbiji, sa pra-
vima i du`nostima da prati stanje,preduzima mere i upravlja aktivno-stima u oblastima utvr|enim ovimzakonom. Zakonom o zdravstvenojza{titi (Slu`beni glsnik RepublikeSrbije, broj 37/91, 50792, 33/93, 52/93,67/93, 48/94, 53/95 i 52/96), poseb-no je utvr|ena obaveza Grada daobezbedi poslove komunalne zoo-
higijene i karantina, a Zakonom ovodama (Slu`beni glasnik Repu-
blike Srbije, broj 46/91, 53/93, 48/94i 54/96) u~e{}e u izdavanju vodopri-vrednih saglasnosti za bu{ene i reni
bunare, seoske vodovode i drugebu{otine u gradu. Pored zakonomutvr|ene nadle`nosti obavlja i deoposlova iz okvira prava i du`nostiRepublike koje su Skup{tina grada iGradona~elnik doneli odgovaraju}eodluke. Poslovi u Sekretarijatu obav-ljaju se u okviru dva sektora: Sek-tora za pra}enje i kontrolu kvaliteta`ivotne sredine i Sektora za za{tituprirode i utvr|ivanje uslova za{tite`ivotne sredine.Sekretarijat za za{titu `ivotne sredi-ne u~estvuje u realizaciji utvr|enepolitike za{tite i unapre|enja `ivot-ne sredine u Republici Srbiji, sa pra-vima i obavezama da prati stanje,preduzima mere i upravlja aktivno-stima u oblastima za{tite prirodnihresursa i `ivotne sredine od zna~ajaza kvalitet `ivotne sredine i zdravljestanovnika Beograda.
SEKRETARIJAT ZA ZA[TITU @IVOTNE SREDINE
Gradski zavod za za{titu zdravlja jeosnovan 1961. godine, a usvajanjemZakona o zdravstvenoj za{titi SRSrbije 1979. godine, Zavod je postaospecijalizovana zdravstvena preven-tivna ustanova koja je i danas odvitalnog zna~aja za grad Beograd.Na osnovu ~lana 136. stav 1 ta~ka 1Zakona o zdravstvenoj za{titi Sl.Glasnik RS, br. 107/05, Upravni odborGradskog zavoda za za{titu zdravlja,
Beograd, na sednici odr`anoj dana
25. 07. 2006. godine doneo je STATUTGradskog zavoda za javno zdravlje.Ovim statutom ure|uje se delatnost,unutra{nja organizacija, upravljanje,poslovanje ove preventivne zdrav-stvene ustanove koja ima zna~ajnuulogu za stanovni{tvo grada i samgrad Beograd.Zavod ima preko 350 zaposle-nih radnika od kojih oko 62 leka-ra i preko 30 zdravstvenih sarad-
nika visoke stru~ne spreme {to
GRADSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
11/212
10 KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD
REC Kancelarija u Srbiji je deo mre`enacionalnih kancelarija koje RECima u 15 zemalja Centralne i Isto~neEvrope i Turskoj.Uloga REC-a je pru`anje pomo}i ure{avanju ekolo{kih problema, pro-movisanje me|usektorske sarad-nje nevladinih organizacija, vlada,privrede i drugih partnera u obla-sti za{tite `ivotne sredine, razmenainformacija i podr{ka u~e{}u javno-sti u dono{enju odluka koje `ivotnesredine.
U izvo|enju projekata REC sara|ujesa nizom institucija regionalnog ievropskog karaktera, kao i nacional-nim institucijama i organizacijamakoje razvijaju programe iz `ivotnesredine.Web adresa REC Centrale:http://www.rec.org/
Web adresa REC Kancelarije uSrbiji:http://www.recyu.org/
REGIONALNI CENTAR ZA @IVOTNU SREDINUZA CENTRALNU I ISTO^NU EVROPU (REC)
omogu}ava stru~an, savremen i nanau~nim metodama zasnovan pri-stup zdravstvene za{tite i o~uvanja
i unapre|enja zdravlja stanovni{tvaBeograda.Zavod kontinuirano radi naunapre|enju organizacije zdrav-stvene slu`be u Beogradu, naspre~avanju, suzbijanju i ranoj dija-gnostici oboljevanja stanovni{tva,detekciji faktora rizika `ivotne sredi-ne, kao i promociji zdravlja i zdravihstilova `ivota. U Zavodu se sprovo-de i poslovi planiranja zdravstveneza{tite, edukacija zdravstvenih rad-nika i saradnika, poslovi u oblastizdravstvene statistike i informatike,kao i drugi stru~ni poslovi iz obla-sti javnog zdravlja. U okviru teren-skog rada, anga`ovanjem mobilnihekipa, Zavod neposredno re{avaaktuelne higijensko epidemiolo{kei ekolo{ke probleme i u~estvuje uprostornom i urbanisti~kom planira-
nju grada sa aspekta za{tite `ivotnesredine.Saglasno statutu Zavoda iz 2006.
godine, poslovi iz delatnosti Zavodase obavljaju u okviru organizacionihcelina Centra za promociju zdrav-lja, Centra za analizu, planiranje iorganizaciju zdravstvene za{tite,Centra za informatiku i biostatisti-ku u zdravstvu, Centra za konrolu iprevenciju bolesti, Centra za mikro-
biologiju, Centra za higijenu i huma-nu ekologiju i Centra za ektoksiko-logiju.
Iako se stru~ne aktivnosti Zavodaobavljaju u okviru navedenih centa-ra, zdravstveno promotivne i preven-tivno medicinske aktivnosti pojedi-nih cenatara se uzajamno pro`imaju,dopunjavaju ili jedne iz drugih pro-izilaze, formiranjem multidiscipli-narnih timova koji rade na re{avanjurazli~itih problema iz oblasti javnogzdravlja.
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
12/212
11KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD
Na osnovu Odluke o Gradskoj upra-vi koju je Skup{tina grada Beo-grada usvojila na sednici odr`anoj20.12.2004. godine a na osnovu ~lana63. stav 1. Statuta grada Beogra-da, delokrug rada Sekretarijata zaza{titu `ivotne sredine je slede}i:Sekretarijat za za{titu `ivotne sredi-ne vr{i poslove za{tite i unapre|enja`ivotne sredine koji se odnose na:izradu i realizaciju akcionih i sanaci-
onih planova i programa mera za{tite`ivotne sredine, kao i ekolo{kog obra-zovanja; kontrolu kvaliteta i za{tituvazduha, vode, zemlji{ta; za{titu
biljnog i ivotinjskog sveta i kontrolunjihovih populacija; za{titu od bukei vibracija; za{titu od jonizuju}egi nejonizuju}eg zra~enja i od opa-snih materija; utvr|ivanje uslovaza{tite `ivotne sredine u planiranju iure|enju prostora i izgradnji objeka-
ta i postrojenja; izdavanje saglasnostii dozvola za rad postrojenja i obav-ljanja aktivnosti; za{titu prirode iprirodnih dobara, njihovo kori{}enjei razvoj; utvr|ivanje posebne nakna-de za za{titu i unapre|enje `ivotnesredine i druge poslove u ovoj obla-sti u skladu sa zakonom, Statutom idrugim propisima.Sekretarijat vr{i i poslove dr`avneuprave u oblasti za{tite i unapre|enja`ivotne sredine, koje Republika
poveri Gradu.U Sekretarijatu je u 2006. godiniradilo 19 izvr{ilaca poslova (VSS 15i SSS 4).Sledi pregled aktivnosti koje jeobavljao Sekretarijat na osnovudosada{njih ovla{}enja iz Zakona,kao i aktivnosti koje su se obavljalena osnovu odluka Gradona~elnika iSkup{tine grada.
I PROGRAMI KONTROLEKVALITETA @IVOTNE SREDINEU BEOGRADU
Programi kontrole kvaliteta `ivotnesredine u Beogradu donose se svakegodine, osim Programa kontrolekvaliteta vazduha, koji se donosiza period od dve godine i usvaja gaSkup{tina grada (Program kontrolekvaliteta vazduha na teritoriji Beo-
grada u 2006 i 2007. godini usvojila jeSkup{tina grada na sednici odr`anoj26.12.2005.)
SISTEMATSKA KONTROLAKVALITETA @IVOTNE SREDINEredovno se obavljala i u toku 2006.godine, ispitivanjem, pra}enjem ikontrolom:
Kvaliteta vazduha, poreklom odstacionarnih izvora (lo`i{ta, indu-strija, zanatske delatnosti) na 22
merna mesta, i od izduvnih gasovamotornih vozila na 12 najprometni-jih raskrsnica u gradu.
Kvaliteta re~nih voda Save, Duna-va, Kolubare, kanala Galovica i 14drugih manjih vodotoka , kanala,retenzija, Savskog jezera i kupali{taLido i podavalskih akumulacija.
Kvaliteta izvorske vode iz 26 jav-nih ~esama u gradu i prigradskimnaseljima.
Kvaliteta vode za pi}e iz centralnihi lokalnih vodovoda.
Nivoa komunalne buke za dan ino} na 30 mernih mesta.
Zaga|enosti poljoprivrednog zem-lji{ta u zonama izvori{ta i poredsaobra}ajnica na 30 lokaliteta.
Nivoa radioaktivnosti u `ivotnojsredini (vazduh, padavine, re~navoda, voda za pi}e, zemlji{te, `ivot-ne namirnice, sto~na hrana).
RAD SEKRETARIJATA ZA ZA[TITU @IVOTNESREDINE SKUP[TINE GRADA BEOGRADA
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
13/212
12 KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD Sistematsku kontrolu kvaliteta
`ivotne sredine obavljaju ovla{}enei akreditovane stru~ne institucije,
Gradski zavod za javno zdravlje,Institut za javno zdravlje Srbije DrMilan Jovanovi} Batut i Klini~kicentar Srbije Institut za medicinurada i radiolo{ku za{titu Dr Drago-mir Karajovi}.Svi rezultati redovno se svakogmeseca, jo{ od 1988. godine, objav-ljuju u Ekolo{kom biltenu. Radi
boljeg informisanja naj{ire javno-sti jednom godi{nje , povodom 5.
juna Svetskog dana za{tite `ivotnesredine ,izdaje se i specijalna publi-kacija o kvalitetu `ivotne sredine sapregledom najzna~ajnijih aktivnostiSekretarijata za za{titu `ivotne sre-dine i aktivnosti Javnih komunalnihpreduze}a i drugih stru~nih institu-cija koje su u funkciji za{tite `ivotnesredine.Publikovanje ovih podataka nana~in kako se to prikazuje u pome-nutoj publikaciji je neophodno jer
predstavljaju osnovne elemente bezkojih se ne mogu utvr|ivati i donosi-ti odluke, planovi, programi ili stra-tegije za za{titu `ivotne sredine nasvim nivoima planiranja prostora iprojektovanja sadr`aja u gradu.
II PROGRAMI I PROJEKTI
STALNI PROGRAMI
Programi suzbijanja {tetnih orga-
nizama (komaraca, krpelja i gloda-ra) na teritoriji 10 gradskih op{tinau 2006. godini realizovani su uslede}em obimu: Realizacija Programa kontrole popu-
lacije komaraca obuhvatila je pri-menu hemijskih i biolo{kih prepa-rata u cilju suzbijanja larvi, odra-slih formi komaraca i ku}nih formikomaraca.
Tretman suzbijanja larvi obavljao sena povr{inama u priobalju Save,
Dunava i Kolubare, meliracionimi transmisionim kanalima, stal-nim i privremenim barama prirod-
nim kapacitetima otpadnih voda,{ahtovima, iskopinama, jezerima idrugim manjim i ve}im vodenimpovr{inama (bazeni, fontane, odvo-di).Prostorni obuhvat terena koji se pra-tio u toku 2006. godine za potre-
be larvicidnog tretmana iznosio jeoko 20.000 ha, a izbor povr{ina kojesu se neposredno tretirale u tokugodine, zavisio je od klimatsko-
meteorolo{kih uslova i stepena infe-stiranosti lokaliteta.Tretman larvi obavljao se u toku 2006.godine samo sa zemlje. Prose~no se u
jednoj akciji efektivno istretiralo oko3.000 ha , a akcije su se kontinuiranoizvodile od aprila do novembra. Suzbijanje odraslih formi komaraca
obavljalo se na teritoriji 10 gradskihop{tina i na delovima teritorijeObrenovca i Grocke, odnosno zele-nim povr{inama, parkovima, park
{umama, drvoredima, priobalnompodru~ju, re~nim ostrvima, groblji-ma, ugro`enim stambenim zona-ma, pre svega u centralnom delugrada, na ukupnoj povr{ini od55.000 ha iz aviona i ure|ajima sazemlje, u jednoj akciji.
U toku 2006. godine realizovane sutri akcije istovremenog suzbijanjaodraslih formi komaraca iz avionai sa zemlje, kao i ciljane povreme-
ne akcije za potrebe sportskih, kul-turnih i drugih manifestacija (Liti-ja Gradske slave, Maraton, BELEF ina posebno ugro`enim podru~jima(leva obala Dunava, Ada Ciganlijai td.). Tako|e je, u maju mesecu, obavlje-
na jedna vanredna akcija suzbija-nja komaraca ure|ajima sa zemljena celoj teritoriji grada , koja je dalaizuzetno dobre rezultate i pozitiv-ne efekte u pogledu kasnije kontro-
le populacije komaraca.
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
14/212
13KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD U 2006. godini vr{ilo se suzbijanje
ku}nih formi komaraca u 3.500 stam-benih ulaza ( podrumske prostori-
je, kotlarnice podstanice toplovoda,skloni{ta) i drugim mestima gdepostoje optimalni uslovi za pojavu,razvoj i odr`avanje ku}nih formikomaraca.
Realizaciju programa kontrole popu-lacije komaraca obavili su u 2006.godini Zavod za biocide i medi-cinsku ekologiju (suzbijanje larvi iku}nih formi komaraca), JAT - Pri-vredna avijacija (suzbijanje odraslih
formi komaraca iz aviona) i Zavodza DDD Visan (suzbijanje odra-sloh formi komaraca ure|ajima sazemlje). U cilju suzbijanja krpelja na terito-
riji grada Beograda u 2006. godinipratila se povr{ina terena od oko7.500 ha, na kojima je utvr|enainfestiranost krpeljima (Lipova~ka{uma, Sportski centar Jajinci,Miljakova~ka {uma, Banjica, Hajdpark, Top~ider, Ko{utnjak, Pionir-
ski grad, Filmski grad, Nova Sko-jevska, park na Banovom Brdu, parkBele vode, Ada Ciganlija, [umice,Zvezdarska {uma, Ta{majdan,Kalemegdan, Novi Beograd U{}esa priobaljem i okolinim parkovi-ma, Boj~inska {uma i Stepin gaj).
Neposredne mere na terenu u okvi-ru ovog programa realizovalo jePreduze}e Ekosan d.o.o. u dveakcije (jun-juli i septembar-oktobar).
Program suzbijanja glodara
obuhva-tio je sistematsku deratizaciju oko500.000 stanova, oko 220 ha nehi-gijenskih naselja i oko 160 hadelimi~no ure|enih ili potpunoneure|enih slobodnih povr{ina,kao i oko 100 km, priobalja reka ipotoka Ade Ciganlije i Ade Huje, utoku jedne akcije, a realizovane sudve akcije (prole}na i jesenja).
U toku 2006. godine Program siste-matske deratizacije realizovalo je 5
izvo|a~a i to: Zavod za DDD "Visan
d.o.o. (teritorija op{tine Novi Beogradi Zemun), Preduze}e Ekosand.o.o.(teritorija op{tina Stari grad, Pali-
lula i Zvezdara), Preduze}e DDDPromet (op{tine ^ukarica, Rako-vica i Vo`dovac), Preduze}e Sani-tacija Beograd (op{tina Vra~ar) iPreduze}e Ekodez d.o.o. (op{tinaSavski venac).Poslove stru~ne prognoze, nadzorai kontrole suzbijanja, {tetnih orga-nizama u toku 2006. godine obav-ljali su Zavod za biocide i medicin-sku ekologiju, Institut za pesticide
i za{titu `ivotne sredinei Poljopri-vredni fakultet.U cilju podizanja kvaliteta stru~neprognoze, nadzora i kontrole suzbi-
janja {tetnih organizama i u 2006.godini, nastavljeno je opremanjelaboratorije Zavoda za biocide i medi-cinsku ekologiju, odgovaraju}omopremom.
Program za{tite prirodnih dobara
Skup{tina grada je Re{enjem broj501-434/06-S, 14. septembra 2006.godine stavila pod za{titu, kaospomenik prirode, prirodno dobroGinko na Vra~aru. Prirodno dobroGinko na Vra~aru, ~ini stabloginka (Ginkgo biloba L), koje pred-stavlja tercijerni relikt impozantnihdendrometrijskih vrednosti i atrak-tivnosti. Za{ti}eno prirodno dobrokategori{e se kao zna~ajno prirod-no dobro III kategorije, sa re`imom
za{tite tre}eg stepena. Upravlja-nje, odnosno staranje povereno jeJKP Zelenilo Beograd, a sredstvaza za{titu i razvoj za{ti}enog pri-rodnog dobra obezbe|ena su iz
bud`eta grada Beograda i sredstavastaraoca. Stru~ni predlog za za{tituuradio je Zavod za za{titu priro-de Republike Srbije. Danom stupa-nja na snagu ovog re{enja prestajeda va`i Re{enje Skup{tine op{tine
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
15/212
14 KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD Savski venac, 351- 554/83-III-01 od
22. decembra 1983. godine. Re{enjem broj 501-433/06-S, 14.
septembra 2006. godine Skup{tinagrada je stavila pod za{titu, prirod-no dobro ^empres na Dedinju,kao spomenik prirode. Za{ti}enoprirodno dobro ^empres na Dedi-nju, ~ini stablo arizonskog ~empre-sa (Cupressus arizonica Greene), kojepredstavlja tipi~an i redak primerakegzoti~ne vrste ~etinara, impozan-tnih dendrometrijskih vrednosti istarosti. Za{ti}eno prirodno dobro
kategori{e se kao zna~ajno prirod-no dobro III kategorije, sa re`imomza{tite tre}eg stepena. Upravlja-nje, odnosno staranje povereno je
JKP Zelenilo Beograd, a sred-stva za za{titu i razvoj za{ti}enogprirodnog dobra obezbe|ena suiz bud`eta grada Beograda i sred-stava staraoca. Stru~ni predlog zaza{titu uradio je Zavod za za{tituprirode Republike Srbije. Danomstupanja na snagu ovog re{enja
prestaje da va`i Re{enje Skup{tineop{tine Savski venac, 352 - 372/79 -III-03 od 1. novembra 1979. godine.
Re{enjem broj 501-432/06-S, 14.sep-tembra 2006. godine Skup{tinagrada je stavila pod za{titu, pri-rodno dobro Tisa u Po`e{koj ulici,kao spomenik prirode. Za{ti}enoprirodno dobro Tisa u Po`e{kojulici, ~ini stablo tise (Taxus bacca-ta L), koje predstavlja tipi~an i redakprimerak egzoti~ne vrste ~etina-ra, impozantnih dendrometrijskihvrednosti i atraktivnosti. Za{ti}enoprirodno dobro kategori{e se kaozna~ajno prirodno dobro III kate-gorije, sa re`imom za{tite tre}egstepena. Upravljanje, odnosno sta-ranje povereno je JKP ZeleniloBeograd, a sredstva za za{titu irazvoj za{ti}enog prirodnog dobraobezbe|ena su iz bud`eta gradaBeograda i sredstava staraoca.
Stru~ni predlog za za{titu uradio je
Zavod za za{titu prirode RepublikeSrbije. Danom stupanja na snaguovog re{enja prestaje da va`i ta~ka
I, podta~ka 1. Re{enje Skup{tineop{tine ^ukarica, broj 06-90/81 od23. marta 1981(Slu`beni list gradaBeograda, broj 10/81), u delu kojise odnosi na stablo tise koje seovim re{enjem stavlja pod za{titu.
Re{enjem broj 501-435/06-S, 14.sep-tembra 2006. godine Skup{tinagrada je stavila pod za{titu, pri-rodno dobro Tri hrasta lu`njaka Bare, kao spomenik prirode. Pri-
rodno dobro Tri hrasta lu`njaka Bare stavlja se pod za{titu radio~uvanja retkih botani~kih vredno-sti i reprezentativnih dendrometrij-skih karakteristika, za{tite autoh-tone raznovrsnosti i unapre|enjapredeonih obele`ja u kojima trihrasta lu`njaka dominiraju svojomveli~inom i lepotom. Za{ti}eno pri-rodno dobro Tri hrasta lu`njaka Bare ~ine tri hrasta lu`njaka (Qurqus robur L), koja predstav-
ljaju tipi~ne primerke svoje vrste,zaostale od nekada{njih {irokorasprostranjenih hrastovih {uma.Kategori{e se kao zna~ajno prirod-no dobro III kategorije, sa re`imomza{tite tre}eg stepena. Upravlja-nje, odnosno staranje o prirodnomdobru, povereno je Mesnoj zajedni-ci [iljakovac iz [iljakovca. Sredstvapotrebna za sprovo|enje re`imaza{tite za{ti}enog prirodnog dobraobezbe|uju se u bud`etu grada
Beograda, iz prihoda koji se ostva-ruju obavljanjem delatnosti sta-raoca, od naknade za kori{}enjeza{ti}enog prirodnog dobra i izdrugih izvora u skladu sa zakonom.Stru~ni nadzor nad sprovo|enjemovog re{enja i akata donetih naosnovu ovog re{enja vr{i Zavodza za{titu prirode Republike Srbije,koji je i uradio predlog za za{titu.Danom stupanja na snagu ovogre{enja prestaje da va`i Re{enje
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
16/212
15KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVODSkup{tine op{tine Barajevo, broj
02-2077/1-1969. od 26. avgusta 1969.godine (Slu`beni list grada Beo-
grada, broj 15/69).
SREDNJORO^NI PROGRAMI IPROJEKTI
Program uklanjanja radioaktivnihgromobrana
U 2006. godini, u okviru druge fazePrograma uklanjanja radioaktivnihgromobrana na teritoriji Beogra-da, postavljene su kompletne gro-
mobranske konstrukcije na osamobjekata ~iji su delovi nakon zame-ne radioaktivnih gromobrana (sa{irim opsegom za{tite) ostali bezza{tite od elektri~nog pra`njenja.Time je okon~ana realizacija drugefaze Programa, u okviru koje jeizvr{ena zamena ukupno 60 radi-oaktivnih gromobrana novim ure-|ajima sa ranim startovanjem nastambenim objektima, koje odr`ava
Javno preduze}e za stambene uslu-
ge.Aprila 2006. godine otpo~ela je reali-zacija tre}e faze Programa, u okvirukoje je do kraja kalendarske godineizvr{ena zamena 29 radioaktivnihgromobrana.
PROJEKAT Zelena regulativaBeograda
Nastavljena je izrada TRE]E FAZEPROJEKTA Zelena regulativa Beo-
grada pod nazivom Plan op{tegure|enja sistema zelenih povr{inaBeograda u okviru koje se radi
KARTIRANJE I VREDNOVANJEGRADSKIH BIOTOPA BEOGRA-DA.
PROJEKAT Integralna valorizacija{umskih resursa
Nastavljena je izrada DRUGE FAZEPROJEKTA Integralna valorizacija{umskih resursa koja obuhvataprigradske {ume (Srema~ki rit iGorica, Lipovica, Avala, Tre{nja,
Kosmaj, Obrenova~ki zabran, Boj-~inska {uma i Gubereva~ke {ume).Ukupna povr{ina {uma na podru~juBeograda iznosi 35.980 ha. Od toga,u dr`avnom posedu je 20.064 ha, a uprivatnom vlasni{tvu 15.823 ha.Stepen {umovitosti beogradske regi-
je iznosi 1,2%, a povr{ina {uma postanovniku 0,025 ha.[ume Beograda ugro`ene su de-gradacijom, divljom gradnjom i
bespravnim se~ama. Za Beograd{ume imaju vi{enamensku funkci-ju. Naro~ito su zna~ajne prigradske{ume u za{titnom pojasu grada jerBeograd u u`em jezgru nema dovolj-no zelenila, a ne postoje ni takozvanizeleni koridori koji bi delili gradskourbano tkivo i time omogu}ili efika-snije disanje {to grad opredeljujeza obnovu {uma po{umljavanjem.
Tab. 1 Pregled stanja prigradskih {uma Beograda po vrsti drve}a i uzgojnom obliku
Tip {ume (vrsta drve}a) i uzgojni oblik Povr{inahektara
AVALAa. Avala-kupa 85.12
Visoke ~iste i me{ovite sastojine ~etinara 25.15Visoke ~iste sastojine li{}ara 8.55Visoke me{ovite sastojine ~etinara sa li{}arima 55.04
Visoke me{ovite sastojine li{}ara 44.01
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
17/212
16 KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD Izdana~ke {ume bagrema, c.jasena, kitnjaka, bukve, k. granice,
graba i dr.252.37
b. Ripanjske {umeAntropogene visoke ~iste i me{ovite sastojine li{}ara 280.21Izdana~ke ~iste i me{ovite sastojine li{}ara 42.06Antropogene ~iste i me{ovite sastojine ~etinara 113.83
v. ZuceAntropogene visoke ~iste i me{ovite sastojine li{}ara 37.33Izdana~ke sastojine li{}ara 29.43Antropogene visoke me{ovite sastojine ~etinara 3.26TRE[NJA 200.35
Visoke prirodne sastojine li{}ara 13.55Antropogene visoke ~iste i me{ovite sastojine li{}ara 43.04Antropogene visoke ~iste i me{ovite sastojine ~etinara 43.47Izdana~ke me{ovite sastojine li{}ara 95.61KOSMAJ 660.00Visoke prirodne sastojine li{}ara 10.82Visoke antropogene sastojine li{}ara 9.80Izdana~ke sastojine li{}ara 441.57Antropogene visoke ~iste i me{ovite sastojine ~etinara 134.80
GUBEREVA^KE [UME 1573.36Izdana~ke me{ovite sastojine li{}ara 1142.21Antropogene visoke ~iste i me{ovite sastojine li{}ara 7.75LIPOVICA 1273.84Izdana~ke ~iste i me{ovite sastojine li{}ara 1116.88SREMA^KI RT SA GORICOMIzdana~ke ~iste i me{ovite sastojine li{}ara 259.73Antropogene visoke ~iste sastojine ~etinara 10.50Antropogene visoke me{ovite sastojine li{}ara 26.00OBRENOVA^KI ZABRAN 65.07Izdana~ka me{ovita sastojina li{}ara 53.40Antropogene visoke ~iste sastojine li{}ara 11.67BOJ^INSKA [UMA 629.44Izdana~ke sastojine li{}ara 104.43Antropogene visoke ~iste i me{ovite sastojine li{}ara 432.23CRNI LUG 1318.93Prirodne visoke ~iste i me{ovite sastojine li{}ara 755.77
Izdana~ke sastojine li{}ara 29.07
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
18/212
17KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVODAntropogene visoke sastojine li{}ara 258.73
RITSKE [UME
a. GJ DunavVisoke prirodne i antropogene {ume. 1111.61
b. GJ RitIzdana~ke sastojine li{}ara 204.24Antropogene visoke sastojine-planta`e i intenzivne kulture 1753.45
v. GJ Tami{Izdana~ke {ume li{}ara 106.79Antropogene visoke sastojine planta`e EA topola 472.24
U slede}oj tabeli je dat pregled pri-gradskih {uma Beograda po vrstidrve}a i uzgojnom obliku:
PROJEKATBeograd zdrav grad
U vezi daljeg toka realizacije pro-jekta Beograd zdrav grad pred-stavnik Sekretarijata za za{titu`ivotne sredine i predstavnikSekretarijata za zdravstvo bili su u
direktnom kontaktu sa direktoromprojekta Zdravi gradovi iz Kope-nhagena, gospodinom Agis Suro-som, i nosiocima ovog projekta zagradove Pe~uj i Atina, prilikomnjihovog boravka u Beogradu, kaoi u~estvovanje u izradi Inicijalnihdokumenata zdravih gradova.
III TEMATSKO STUDIJSKIPROGRAMI I PROJEKTI
Zapo~ela je izrada PRVE FAZE PRO-JEKTA Toksi~ni elementi i pestici-di u poljoprivrednom zemlji{tu i
biljnim proizvodima na teritorijiBeograda.
Zavr{en je PROJEKAT Odre|iva-nje veli~ine populacije i katego-rije napu{tenih pasa na teritorijiBeograda u urbanim i suburbanimpodru~jima
Ura|en je PROJEKAT Istra`ivanje
na~ina i metoda suzbijanja korov-
ske vrste ambrozija, delovanje her-bicida i pra}enja efekata primenemera na teritoriji grada Beograda.
Tako|e su zapo~ete i aktivnostina pripremi konkretnih mera suz-
bijanja korovske biljke ambrozija ipreno{enja nadle`nosti na komunal-ne i inspekcijske organe. Zapo~ela je izrada STUDIJE Pro-
stornih osnova za za{titu predelao~uvanih prirodno istorijskih vred-
nosti na teritoriji Beograda.
IV POSLOVI PROCENE UTICAJAPLANOVA I PROJEKATA NA@IVOTNU SREDINU
Krajem decembra 2004. godine usvo-jena su 4 nova zakona o za{titi `ivot-ne sredine: Zakon o za{titi `ivotnesredine, Zakon o strate{koj proceniuticaja na `ivotnu sredinu, Zakon oproceni uticaja na `ivotnu sredinu iZakon o integrisanom spre~avanjui kontroli zaga|ivanja `ivotne sre-dine.U okviru poslova procene uticajaplanova i projekata na `ivotnu sredi-nu u izve{tajnom periodu izdato je : 231 akata o utvr|ivanju mera i
uslova za{tite `ivotne sredine zaurbanisti~ke planove i projekte;
57 mi{ljenja na predloge odluka opristupanju, odnosno ne pristupa-
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
19/212
18 KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD
Ta
b.2.PROCENARELATIVNIHVREDNOSTIGLAVNIH
FUNKCIJA[UM
SKIH
KOMPLEKSAPRIGRADSKIH
DR@AVNIH[UMAADMINISTRATIVNOG
PODRU^JAGRADABEOGRA
DA
GLAVNEFUNKCIJE[UMA(%)
LOKALITET
PROIZVODNA
%
ZA[TITNO-
REGULATORNA
%
SOCIO-
KULTURNA
%
100%
Proizvodnjadrveta
Proizvodnjazdrav-stvenobezbednehraneilekovitogbilja
Uzgojilovdivlja~i
Proizvodnjadrugihproizvoda({umskogsemena,eksploatac.
tresetaisl.)
Za{titazemlji{ta
Za{titavoda
Mikro-klimagradaikvalitetvazduha
Rekreativna
Za{titaprirodeiure|enjeprostora
Edukativna
A
vala
12
5
-
3
20
10
5
10
2
5
40
10
5
55
100
T
re{nja
10
3
25
2
40
5
10
5
20
25
5
10
40
100
K
osmaj
10
3
5
2
20
10
10
10
3
0
20
20
10
50
100
L
ipovica
20
5
5
2
32
8
8
22
38
15
10
5
30
100
G
ubereva~ke
{ume
25
5
15
5
50
10
10
5
2
5
15
5
5
25
100
S
rema~kirtsaGori-
com
20
5
5
2
32
10
10
15
35
15
15
3
33
100
O
brenova~kiza
bran
10
-
-
2
12
10
10
15
35
35
15
3
53
100
B
oj~in
20
10
-
5
35
10
5
10
2
5
20
15
5
40
100
C
rniLug
10
10
40
-
60
10
5
5
20
10
5
5
20
100
R
itske
{ume
30
3
10
2
45
10
20
10
4
0
5
5
5
15
100
Na
pomena:Uokviruproizvodnefunkcije,predvi|enisuuzgojdivlja~iilovuizdvojenimlovi{tima,auokvirusocio-kulturnefunkcijeza{titaprirodeiure|enjeprostorapredvi|eno
jeuno{enje,uzgojiza{titaplemeniteneagres
ivnedivlja~i
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
20/212
19KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVODnju strate{koj proceni uticaja pla-
nova na `ivotnu sredinu; 4 saglasnosti na Izve{taje o
strate{koj proceni uticaja plana na`ivotnu sredinu;
Sprovedena su 227 postupka pro-cene uticaja projekata na `ivotnusredinu.
V PRAVNI I EKONOMSKIPOSLOVI
JAVNE NABAVKE
U toku 2006. godine sproveden je 21postupak javnih nabavki od kojih jerealizovano 9 javnih nabavki.
VI PROGRAMI KOMUNALNEZOOHIGIJENE
Gradona~elnik Grada Beograda,je zaklju~kom broj 501-501/06-God 28. marta 2006. godine, usvo-
jio Strategiju re{avanja problemapasa lutalica na teritoriji grada Beo-
grada koja ima za cilj da se ovimproblemima pristupi sistematski ida se, sinhronizovanim meramazaustavi dalji rast brojnosti popu-lacije pasa lutalica, odnosno dase planira i uspostavi sistem kon-tinuirane kontrole njihove popu-lacije. Tako|e, zaklju~kom broj501-453/06-G od 28. marta 2006.godine obrazovana je Komisija zasprovo|enje navedenog dokumen-ta.
Efikasan i savremen pristup re{a-vanju ovog problema proisti~e izniza me|unarodnih i na{ih doku-menata kao {to su: Univerzal-na deklaracija o pravima `ivotinja,Univerzalna deklaracija o dobrobi-ti `ivotinja, Evropska konvencija oza{titi ku}nih ljubimaca, PreporukeSZO za menad`ment, Preporuke zakontrolu populacije i dr. Formira-na je i komisija za sprovo|enje ove
Strategije.
Na osnovu Programa re{avanjaproblema komunalne zoohigije-ne u 2006. godini nastavljeno je
udomljavanje napu{tenih pasa ima~aka iz objekta Prihvatili{ta uOv~i. Svi psi koji su na ovaj na~innapustili objekat Prihvatili{ta, vak-cinisani su, o~i{}eni od parazitai sterilisani i mikro~ipovani, izu-zev onih jedinki gde starost to nijedozvolila.
Sekretarijat za za{titu `ivotne sredi-ne izdao je saglasnost za udomljava-nje 571-og psa.
U skladu sa Programom re{avanjaproblema komunalne zoohigijene,ostvarena je saradnja sa Dru{tvimaza za{titu ivotinja, kao i sa pojedin-cima zainteresovanim za re{avanjeproblema napu{tenih pasa u Beo-gradu.
Vr{ena je stalna komunikacija sagra|anima koji svakodnevno pri-
javljuju prisustvo pasa lutalica naodre|enim lokacijama u Beogra-du, a odgovoreno je i na mnoga
pisma gra|ana koji su se obra}aliSkup{tini grada u vezi sa ovimproblemima. U skladu sa novim Zakonom o
veterinarstvu, Grad Beograd jepristupio izradi projekta Odre-|ivanje veli~ine populacije i kate-gorije pasa lutalica na teritorijigrada Beograda u urbanim isuburbanim podru~jima.
Realizacijom ovog projekta utvr|en
je verovatan broj pasa lutalica nateritoriji grada Beograda. Na tajna~in utvr|en je dalji sled aktivnostiza humanu kontrolu brojnosti pasalutalica. Ura|en je projekat Program izgrad-
nje i organizacije rada prihvatili{taza napu{tene pse i ma~ke na terito-riji grada Beograda.
Ura|en je predlog Akcionog planaza sprovo|enje programa kontro-le pasa lutalica na teritoriji grada
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
21/212
20 KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD Beograda masovnom sterilizacijom
i udomljavanjem pasa bez vlasni-ka i identifikacijom pasa poznatih
vlasnika. Analizu dosada{njeg izvo|enja
masovne sterilizacije izvr{io jeekspertski tim kao i svi relevantniu~esnici u realizaciji ovog projekta.Op{ta je ocena da je ovakav na~inkontrole brojnosti pasa lutalica daoizvanredne rezultate. Pre svega,treba ista}i da su gra|ani veomapozitivno reagovali i prihvatiliovakav na~in re{avanja kontrole
brojnosti pasa lutalica na teritorijiBeograda. U toku je izrada nove Odluke o
dr`anju i za{titi `ivotinja na teri-toriji grada Beograda koja }e bitiusagla{ena i sa novim Zakonomo dobrobiti `ivotinja i Zakonom oveterinarstvu Republike Srbije.
Komisija za sprovo|enje Strate-gije re{avanja problema pasa luta-lica na teritoriji grada Beogradazaklju~ila je da je neophodno pri-
stupiti obezbe|enju uslova vlasni-cima pasa za higijensko uklanjanjepse}eg izmeta iz parkova.
U saradnji sa JKP Zelenilo Beo-grad opremljeni su beogradskiparkovi i druge javne povr{ineopremom za sakupljanje izme-ta i odr`avanje higijene (posude,ormari za higijenske kese, lopatice,toaleti za pse).
Zavr{en je Elaborat Plana i pro-
grama pra}enja, kontrole i sani-ranja parazitske kontaminirano-sti zelenih povr{ina i pe{~anihigrali{ta na podru~ju Beograda ipristupilo se njegovoj realizaciji. Ute svrhe sa~injen je i spisak parko-va i potrebe u opremi.
Usled vanredne situacije koja jeusledila zbog pojave avijarne influ-ence (pti~ijeg gripa) obavljene sudodatne aktivnosti, na osnovuupustava Uprave za veterinu, a
uspostavljena je i detaljna proce-dura i na~in postupanja u vezisa pojavom pti~ijeg gripa za grad
Beograd. U novonastaloj situaciji hitno je
osposobljena stacionarna hladnja~au Prihvatili{tu u Ov~i, kupljenaoprema za za{titu osoblja kojeinterveni{e i prikuplja uginuleptice i druge `ivotinje na razli~itimlokacijama u Beogradu.
U 2006. godini i pored toga {toGrad Beograd nema direktnenadle`nosti, vr{eno je ne{kodljivo
uklanjanje le{eva krupnih `ivoti-nja (uglavnom stoke), na vi{e loka-cija na teritoriji grada Beograda.Le{evi su zbrinuti na higijensko
bezbedan na~in, obezbe|eno jeprisustvo veterinarskog inspekto-ra, neophodna vozila, a akcijom sukoordinirali radnici Sekretarijataza za{titu `ivotne sredine.
VII OSTALE AKTIVNOSTI
U okviru me|uresorske saradnje sadrugim sekretarijatima i stru~nimku}ama, institutima i fakultetimadata je podr{ka ili uzeto aktivnou~e{}e u realizaciji niza projekatai programa kojima se podi`e nivokvaliteta `ivotne sredine u gradu.Sekretarijat za za{titu `ivotne sredi-ne je u saradnji sa Sekretarijatom zainformisanje organizovao nekolikotematskih konferencija za {tampu:
Monitoring u `ivotnoj sredini, Zele-nilo Beograda, Problem suzbijanjakorovske biljke ambrozija, kao i kon-ferenciju za {tampu Saveta manife-stacije Dani evropske ba{tine.Odr`ana je konferencija za novina-re povodom ozelenjavanja oku}niceFarmaceutskog fakulteta. Na osnovuugovora o poslovno tehni~koj sared-nji Institut za {umarstvo je pribaviopreko 350 sadnica drve}a, ukrasnog{iblja i vi{egodi{njeg cve}a.
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
22/212
21KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVODZajedni~kom akcijom ozelenjavanja
Institut za {umarstvo, JKP Zeleni-lo Beograd i Sekretarijata za za{titu
`ivotne sredine, obele`ili su 22. 04.2006. god, Dan planete Zemlje, ude~joj ustanovi Izvor~i}, SlavoljubaVuksanovi}a br. 22, Miljakovac.Predstavnici Sekretarijata za za{titu`ivotne sredine u~estvovali su i uorganizaciji manifestacije pod nazi-vom Evropska nedelja mobilnosti Dani bez automobila (22. 09. 2006.god.) u saradnji sa Jugocikling kam-panjom, JKP Zelenilo Beograd iEKO centrom.Organizovano je i vi{e akcija ~i{}enjaobala, priobalja i zelenih povr{ina(~i{}enje dela obale Dunava u sarad-nji sa Ameri~kom ambasadom; oze-lenjavanje dela Novog Beograda saDeutsch bank i nema~kim biznisme-nima koji `ive i rade u Beogradu)Tako|e su, u okviru obavljanja redov-nih delatnosti realizovani i slede}iposlovi: Koordinacija na programu pred-
loga Projekta Odr`ivi saobra}aj usaradnji sa UNDP - kancelarija uBeogradu. Projekat poslat na proce-nu radi eventualnog finansiranja usedi{te UN u Njujorku. Finansira-nje bi se obavilo u okviru GEF.
Prisustvo dodeli plaketa za najlep{eure|en Novogodi{nji izlog naop{tini Stari grad.
U~estvovanje u radu Nacionalnogkomiteta za `ivot i zdravlje dece na
izradi Akcionog nacionalnog planaza `ivotnu sredinu i zdravlje dece. U~estvovanje u radnoj grupi pri
Ministarstvu zdravlja za izbor Pro-jekata koji se bave Romskom popu-lacijom.
U~estvovanje u re{avanju problemapotencijalnog infektivnog otpada uZavodu za transfuziju.
U~estvovanje na me|udr`avnomSlovena~kom ekolo{kom skupu
u Beogradu - Slovena~ki ekolo{kidani.
U~estvovanje u radu Komisije za
re{avanje problema napu{tenihpasa u Beogradu (zamenica pred-sednika komisije).
U~estvovanje u radionici Svet-ske zdravstvene organizacje SZO Ja~anje kapaciteta za nacionalnustrategiju `ivotne sredine u zdrav-lju dece - Beograd.
Poseta Vi{oj politehni~koj {koli,odsek za za{titu `ivotne sredine
U~estvovanje u radu radne grupe
za izradu Zakona o dobrobiti `ivo-tinja. U~estvovanje u radu komisije za
izbor najlep{e zelene povr{ine Prisustvo sastanku Dunav reka
saradnje u Institutu za me|u-narodnu politiku.
U~estvovanje u radu Ministarstvazdravlja za Re{avanje problemainfektivnog medicinskog otpada uokviru donacije Evropske agencije
za rekonstrukciju. U~estvovanje u radu radne grupeza Ja~anje nacionalnih kapacitetaza upravljanje hemikalijama priUpravi za `ivotnu sredinu - Mini-starstva nauke i za{tite `ivotne sre-dine.
U~estvovanje u pripremi odlukeSvetske zdravstvene organizacijeObuka edukatora za `ivotnu sre-dinu i zdravlje dece Firenca,Italija.
Poha|anje obuke o dobrobiti `ivoti-nja organizovane od strane Evrop-ske komisije.
IZDAVA^KA DELATNOST,PROMOCIJE I PREZENTACIJE
Sekretarijat za za{titu `ivotne sredi-ne je samostalno ili u saradnji sa dru-gim institucijama u~estvovao u izra-di, izdavanju, {tampanju i promociji
ve}eg broja nau~nih, stru~nih, edu-
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
23/212
22 KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD kativnih i informativnih projekata,
publikacija, ~asopisa, monografija,edicija itd.
Posebno se isti~u monografije: AMBROZIJA - urednici Vaskrsi-ja Janji}, Sava Vrbni~anin-Beograd:Herbolo{ko dru{tvo Srbije
KVALITETNE VRSTE I KOROVI UTRAVNJACIMA URBANIH PODRU^JABEOGRADA - autor Dr Nenad Sta-vretovi}, docent [umarskog fakul-teta u Beogradu
Ura|ene su pripreme za {tampa-nje agitki namenjenih gra|anima u
vezi sa suzbijanjem korovske bilj-ke ambrozije, suzbijanjem koma-raca itd.
Predstavnici Sekretarijata za za{titu`ivotne sredine su u toku 2006.godine prisustvovali i nizu drugihzna~ajnih prezentacija i manifesta-cija odr`anih u gradu:
Postavljanju bista velikanima srp-ske botanike akademicima : Josi-fu Pan~i}u i Nedeljku Ka{aninu
(otvoreni prostor Botani~ke ba{te); Konferenciji za {tampu EFG Euro-bank povodom potpisivanja memo-randuma o razumevanju i prvogdonacijskog ugovora EFG Euro-
bank i Biolo{kog fakulteta u Beo-gradu (Botani~ka ba{ta Beograd)
Prisustvo prezentaciji Danske teh-nologije za spaljivanje animalnogotpada.
Prisustvo prezentaciji rada novihfiltera u TE Nikola Tesla - Obre-novac.
PODR[KA STRU^NIMSKUPOVIMA
Predstavnici Sekretarijata aktivno suu~estvovali i u organizaciji, pripremii radu niza stru~nih konferencija,savetovanja, kongresa, tribina, radi-onica, stru~nih putovanja i raznihdrugih skupova u zemlji i inostran-
stvu, od kojih posebno isti~emo:
TEMATSKE KONFERENCIJE:
RADIONICA: Primena Zakona o inte-grisanom spre~avanju i kontrolizaga|enja 01. i 02. mart 2006. god.,Uprava za za{titu `ivotne sredine,BeogradOrganizator: Minisarstvo nauke i za{tite `ivotne
sredine - Uprava za za{titu `ivotnesredine
UNDP i GEF Danube RegionalProject
RADIONICA: I me|unarodna radioni-ca NIS PETROL Pejsa`na arhitek-tura i umetnost otvorenih prostora(Beograd 1-6. juni 2006. god.)Organizator: NIS PETROL iUdru`enje pejsa`nih arhitekata Srbi-
jePROMOTIVNI IZLET Tema De~jaigrali{ta, standardi i propisi za nji-hovu gradnju (21. 10. 2006. godine)Organizator: Udru`enje pejsa`niharhitekata Srbije, Magazin pejza`nearhitekture Mapa i preduze}e
Taraxacum Gornji Milanovac
SEMINAR: Odr`ivo kori{}enje {um-skih ekosistema-izazov XXI vek(Beograd, Privredna komora Srbije,07. 11. 2006. godine i 8-10. 11. 2006.godine Donji Milanovac )Organizator: Institut za {umarstvoBeograd
SEMINAR: Primena Direktive EU ointegrisanom spre~avanju i kontro-li zaga|enja (Assessment of Envi-ronmental Protection-IPPC Directi-ve) 29-30. 03. 2006. godine, Sava cen-tar, BeogradOrganizator: Minisarstvo nauke i za{tite `ivotne
sredine - Uprava za za{titu `ivotnesredine
Kancelarija za pridru`ivanje EU
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
24/212
23KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD Chamber of Commerce Belgium -
LuxemburgSEMINAR: Primena okvirne Direkti-ve o vodama EU u Republici Srbiji10. novembar 2006. godine, Privred-na komora SrbijeOrganizator: Minisarstvo poljoprivrede, {umar-
stva i vodoprivrede Republi~kadirekcija za vode
Jugoslovensko udru`enje za za{tituvoda
Udru`enje za komunalnu delatnostprivredne komore Srbije
Nacionalni sastanak u okviru dunav-skog regionalnog projekta 3.4.Pove}anje pristupa informaciji iu~e{}a javnosti u procesu dono{enjaodluka u oblasti `ivotne sredine(Pali})
VI Me|unarodna konferencija Otpadnevode, komunalni i opasni otpad 06 Subotica"Redovna godi{nja konferencija AQUAFEST (Beograd) decembar 2006.
II Regionalna konferencija @ivotnasredina ka Evropi 2006 - EfE 06(Beograd)Ekolo{ki sajam POLITEK Lion (Fran-cuska) - novembar 2006.Predstavnici Sekretarijata za za{titu`ivotne sredine su, tokom cele 2006.godine, gotovo svakodnevno bili pri-sutni u mnogim sredstvima javnoginformisanja (RTS, Studio B, PINK,BK televizija, B92, na ve}em broju
raznih radio stanica i u mnogimdnevnim listovima Politika, Danas,Glas, Blic).Naj~e{}e teme su bile: Komunal-na zoohigijena (problem napu{tenihpasa); Programi suzbijanja koma-raca, krpelja i glodara; Monitoring
`ivotne sredine; @ivotna sredina izdravlje, Pojava pti~jeg gripa, ambro-zija.
Sekretarijat je u toku 2006. godineostvario stalnu saradnju i komuni-kaciju sa resornim sekretarijatimaSkup{tine grada, javnim komunal-nim preduze}ima i ostalim grad-skim i republi~kim institucijama uvezi sa zajedni~kim aktivnostimana projektima i programima kojimase podi`e nivo kvaliteta `ivotne sre-dine u gradu (Sekretarijat za komu-nalno-stambene poslove, Sekreta-
rijat za urbanizam, Sekretarijat zasaobra}aj, Sekretarijat za zdravstvo,Sekretarijat za inspekcijske poslove,Sekretarijat za obrazovanje, Sekre-tarijat za privredu, sva javna komu-nalna preduze}a, Gradski zavod za
javno zdravlje, Urbanisti~ki zavod,Direkcija za gra|evinsko zemlji{tei izgradnju Beograda, Agenci-
ja za recikla`u, Institut za {umar-stvo, Republi~ki zavod za za{tituprirode Srbije, Ministartvo nauke
i za{tite `ivotne sredine, Ministar-stvo unutra{njih poslova, Centar zaobave{tavanje itd.)Posebna pa`nja se poklanja stalnojkomunikaciji i saradnji sa nevla-dinim organizacijama, potom sanau~nim i stru~nim institucijama,fakultetima i institutima (Insti-tut za biolo{ka istra`ivanja Sini{aStankovi}, Institut za {umar-stvo, Institut za javno zdravlje"Dr. M. J. Batut", Institut za pesticidei za{titu `ivotne sredine i Poljopri-vredni fakultet, Geozavod, Geokar-ta, Vojno medicinska Akademija),{kolskim i pred{kolskim ustanova-ma, raznim dru{tvima, savezima igra|anima.
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
25/212
24 KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD
UVOD
U 2006. godini Sekretarijat za za{titu`ivotne sredine, kao organizaciona
jedinica Gradske uprave nadle`na zaza{titu `ivotne sredine,1 izvr{avala
je sve poslove iz okvira prava idu`nosti Republike koji su zakoni-ma u oblasti za{tite `ivotne sredine ,donetim krajem 2004. godine, pove-reni gradu Beogradu.
Klju~ni poslovi u okviru definisanenadle`nosti odnose se na:1. utvr|ivanje mera i uslova za{tite
`ivotne sredine za potrebe izradeprostornih i urbanisti~kih plano-va koje donosi Skup{tina gradaBeograda;
2. davanje mi{ljenja na odluke o pri-stupanju, odnosno nepristupanjustrate{koj proceni uticaja plana iliprograma na `ivotnu sredinu;
3. davanje saglasnosti na izve{taj ostrate{koj proceni uticaja plana iliprograma na `ivotnu sredinu;
4. sprovo|enje postupaka proceneuticaja projekata na `ivotnu sre-dinu;
5. sprovo|enje postupaka izdavanjaintegrisane dozvole za rad postro-
jenja i obavljanje aktivnosti.
UTVR\IVANJE MERA I USLOVA
ZA[TITE @IVOTNE SREDINE ZAPOTREBE IZRADE PROSTORNIH IURBANISTI^KIH PLANOVA
Sekretarijat za za{titu `ivotne sredi-ne, u skladu sa ~lanom 34. Zakona oza{titi `ivotne sredine,2 a na osnovuuslova i mi{ljenja nadle`nih stru~nihorganizacija, utvr|uje mere i uslo-ve za{tite `ivotne sredine za potre-
be izrade prostornih i urbanisti~kihplanova koje priprema i predla`e
nadle`na organizaciona jedinicaGradske uprave.Utvr|ivanje mera i uslova za{tite`ivotne sredine zasniva se na pret-hodoj oceni postoje}eg stanja ivotnesredine na posmatranom podru~ju,odnosno njegovom okru`enju, kaoi analizi postoje}ih namena prosto-ra i sagledavanja mogu}ih uticajaplaniranih sadr`aja na prostor defi-
nisan granicama plana i njegovookru`enje.Ocena postoje}eg stanja `ivotne sre-dine predmetnog prostora donosi senakon analize podataka sadr`anih uizve{tajima o monitoringu `ivotnesredine, odnosno ispitivanju kvali-teta vazduha, voda, zemlji{ta, kao inivoa komunalne buke na teritorijigrada Beograda, projekciji trendovapromena nivoa zaga|uju}ih mate-rija u navedenim ~iniocima `ivotne
sredine i relevantnih podataka izEkolo{kog atlasa Beograda.Analiza postoje}ih namena prosto-ra podrazumeva obilazak prostorakoji je predmet urbanisti~ke razra-de, formiranje foto dokumentacijei analizu va`e}eg planskog doku-menta. Za ovu analizu, od izuzetne
je va`nosti i razmena podataka okomunalnoj opremljenosti prostorasa javnim komunalnim preduze}imakoja upravljaju klju~nim sistemima ugradu (JKP Beogradski vodovodi kanalizacija, JKP Beogradskeelektrane, JKP Zelenilo Beogradi dr). Nakon prikupljenih podatakao postoje}em kori{}enju zemlji{ta,sledi uvid u planirane namenedefinisane prostornim, odnosnourbanisti~kim planovima vi{egareda i to: Prostornim planom infra-strukturnih koridora, Regionalnimprostornim planom administrativ-
DVE GODINE ISKUSTVA U PRIMENI NOVIH PROPISAO ZA[TITI @IVOTNE SREDINE
1Zakon o zatiti
ivotne sredine,Zakon o stratekojproceni uticaja na
ivotnu sredinu,Zakon o proceni
uticaja na ivotnusredinu,
Zakon ointegrisanom
spreavanju i kon-troli zagaivanjaivotne sredine.
2Slubeni
glasnik RS, broj135/04
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
26/212
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
27/212
26 KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD Tokom dvogodi{nje primene ovog
zakona ustaljena je odre|ena prak-sa u Sekretarijatu za urbanizam i
gra|evinske poslove, kao i u drugimrelevantnim organima i organizaci-jama (Komisija za planove Skup{tinegrada Beograda, Urbanisti~ki zavodgrada Beograda), te uspostavljena iodgovaraju}a me|uresorna sarad-nja.Odluka o izradi, odnosno nepristu-panju izradi strate{ke procene uti-caja do sada se zasnivala isklju~ivona planiranim namenama povr{ina
u okviru definisanih granica planaili polo`aju predmetnog prostora uokviru za{ti}enog prirodnog dobra,za{ti}ene okoline nepokretnog kul-turnog dobra ili podru~ja posebnenamene, naj~e{}e bez definisanihkonkretnih sadr`aja plana. Predloguodluke retko je prethodila analizaposmatranog prostora, identifikacijapostoje}eg stanja `ivotne sredine imogu}ih zna~ajnih uticaja planira-nih sadr`aja na posmatrani prostor
i njegovo okru`enje, a koji, kao ele-menti za dono{enje odluke, morajubiti opisani u programu za izraduurbanisti~kog plana.U toku 2006. godine Sekretarijatza za{titu `ivotne sredine dao jemi{ljenje na 21 predlo`enu odlukuo izradi, odnosno na 16 odluka onepristupanju izradi strate{ke pro-cene uticaja na `ivotnu sredinu.U postupku ocene i davanja sagla-snosti na izve{taj o strate{koj pro-ceni uticaja, Sekretarijat za za{titu`ivotne sredine re{io je 4 podnetazahteva.Ocena izve{taja o strate{koj proce-ni uticaja plana na `ivotnu sredinuizvr{ena je na osnovu kriterijumadefinisanih u zakonu.Isti~e se da, pre postupka ocenei davanja saglasnosti, izve{taj ostrate{koj proceni uticaja plana na`ivotnu sredinu razmatra javnost u
okviru izlaganja plana na javni uvidi odr`avanja javne rasprave.Na kraju treba imati u vidu ~injeni-cu da tokom prve dve godine pri-mene Zakona o strate{koj proce-ni uticaja na `ivotnu sredinu nije
bilo zahteva za konsultacijama upogledu strate{ke procene planovai programa iz drugih oblasti, izvanurbanisti~kog planiranja.
PROCENA UTICAJA PROJEKATANA @IVOTNU SREDINU
Primenom Zakona o proceni uti-caja na `ivotnu sredinu,4 odnosnosprovo|enjem postupka procene uti-caja odre|enih projekata na `ivotnusredinu u najranijoj fazi tehni~kogplaniranja i procesa odlu~ivanja oprojektu, obezbe|uje se primenapreventivnih mera spre~avanja ilismanjenja uticaja na `ivotnu sredinuna samom izvoru zaga|ivanja.Tako|e, informisanjem javnosti osvim fazama postupka procene uti-caja i njenim u~e{}em u postup-ku dono{enja odluka, obezbe|uje setransparentnost postupka i dostu-pnost svih podataka, pri ~emu jeomogu}eno gra|anima i drugimsubjektima sistema za{tite `ivotnesredine da pravo na zdravu `ivotnusredinu ostvaruju pred nadle`nimprvostepenim i drugostepenimorganom, odnosno sudom za uprav-ne sporove, u skladu sa zakonom.
^esto se isti~e da postupak proceneuticaja na ivotnu sredinu produ`avacelokupnu proceduru pribavlja-nja odobrenja i realizaciju projek-ta i da u njenoj ranoj fazi pove}avatro{kove ulaganja. Me|utim, kada seuzmu u obzir obaveze korisnika pri-rodnih vrednosti, odnosno odgovor-nosti zaga|iva~a koje su utvr|enenovim propisima5 u skladu sa zako-nom, proizilazi da procena utica-
ja na `ivotnu sredinu, pored pre-
vencije zaga|ivanja `ivotne sredi-
4Slubeni glasnikRS, broj 135/04.
5Uredba o
merilima i us-lovima za povraaj,
oslobaanjeili smanjenje
plaanja naknadeza zagaivanjeivotne sredine
(Slubeni glasnikRS, broj 113/05) iUredba o vrstama
zagaivanja,
kriterijumima zaobraun naknade zazagaivanje ivotnesredine i obveznici-ma, visini i nainu
obraunavanja iplaanja naknade
(Slubeni glasnikRS, br. 113/05 i
6/07).
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
28/212
27KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVODne, minimalizuje budu}e tro{kove
investitora koji se odnose na nakna-de za zaga|ivanje `ivotne sredine,
tro{kove za u~injenu {tetu, odnosnonjeno uklanjanje ili tro{kove mera ikazni koje se izri~u u inspekcijskojkontroli.
Postupak procene uticaja projekata na`ivotnu sredinu
Procena uticaja projekata na `ivot-nu sredinu definisana je kao pre-ventivna mera za{tite `ivotne sre-dine zasnovana na izradi studija i
sprovo|enju konsultacija uz u~e{}ejavnosti i analizi alternativnih mera,sa ciljem da se prikupe podaci i pred-vide {tetni uticaji odre|enih proje-kata na `ivotnu sredinu i zdravljeljudi, floru, faunu, zemlji{te, vodu,vazduh, klimu i pejza`, materijalnai kulturna dobra i uzajamno delova-nje ovih ~inilaca, kao i da se utvrdei predlo`e mere kojima se {tetni uti-caji mogu spre~iti, smanjiti ili otklo-niti, imaju}i u vidu izvodljivost tih
projekata.Predmet procene uticaja su projek-ti koji se planiraju i izvode, pro-mene tehnologije, rekonstrukci-
je, pro{irenje kapaciteta, presta-nak rada i uklanjanje projekata kojimogu imati zna~ajan uticaj na `ivot-nu sredinu.Predmet procene uticaja su i projektikoji su realizovani bez izrade studijeo proceni uticaja, a nemaju odobre-
nje za izgradnju ili upotrebu (izve-deni objekti).Procena uticaja vr{i se za projekteiz oblasti industrije, rudarstva, ener-getike, saobra}aja, turizma, poljo-privrede, {umarstva, vodoprivrede,upravljanja otpadom i komunalnihdelatnosti, kao i za sve projekte kojise planiraju na za{ti}enom prirod-nom dobru i u za{ti}enoj okolininepokretnog kulturnog dobra.
Postupak procene uticaja sastoji se iztri faze, i to:1. odlu~ivanje o potrebi procene uti-
caja projekata za koje se mo`e zah-tevati procena uticaja;
2. odre|ivanje obima i sadr`aja stu-dije o proceni uticaja;
3. odlu~ivanje o davanju saglasnostina studiju o proceni uticaja.
Ako je predmet procene projekatkoji se nalazi na Listi I postu-pak procene odvija se kroz dve faze(drugu i tre}u), a ako je predmetprocene projekat koji se nalazi na
Listi II postupak procene uticajaodvija se kroz sve tri faze. Koji seprojekti nalaze na jednoj, odnosnodrugoj listi regulisano je Uredbom outvr|ivanju Liste projekata za koje jeobavezna procena uticaja i Liste pro-
jekata za koje se mo e zahtevati pro-cena uticaja na `ivotnu sredinu.6
U 2006. godini Sekretarijat za za{titu`ivotne sredine razmatrao je uku-pno 227 zahteva (predmeta). Za 222zahteva doneta su odgovaraju}akona~na re{enja, a re{avanje ostalih5 zahteva je u toku.
Odlu~ivanje o potrebi procene uticaja
Sekretarijat za za{titu `ivotne sredi-ne odlu~ivao je u toku 2006. godineo potrebi procene uticaja projekatana `ivotnu sredinu koji se nalazena Listi II navedene uredbe, a naosnovu zahteva nosilaca projekata.Zahtev za odlu~ivanje o potrebi pro-cene uticaja, bli`e je odre|en Pravil-nikom o sadr`ini zahteva o potrebiprocene uticaja i sadr`ini zahteva zaodre|ivanje obima i sadr`aja studijeo proceni uticaja na `ivotnu sredi-nu.7
Na osnovu podnetog zahteva ipodataka o karakteristikama projek-ta i njegovim uticajima, kao i dodat-nih informacija koje su, po pravi-lu, dostavljali zainteresovani organi,
organizacije i javnost tokom postup-
6Slubeni glasnikRS, broj 84/05.
7Slubeni glasnikRS, broj 69/05.
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
29/212
28 KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD ka javnog uvida, odnosno prime-
nom propisanih kriterijuma, Sekre-tarijat je procenjivao verovatno}u
zna~ajnog, odnosno mogu}eg utica-ja koji ovi projekti imaju na `ivotnusredinu i u skladu sa tim donosio
je odluke o potrebi procene uticajaodre|enih projekata na `ivotnu sre-dinu.U razmatranom periodu veli-ki broj podnetih zahteva karak-terisali su nepotpuni odgovori inedostatak relevantnih podatakakoji su neophodni za odlu~ivanje.
Popunjeni obrazac zahteva, koji seodnosi na opis projekta, ~esto jesadr`avao neodgovaraju}e i kontra-diktorne informacije, bez odgovorao verovatno}i zna~ajnih uticaja kojise mogu javiti tokom izvo|enja, radaili u slu~aju prestanka rada projekta.Tako|e, uz zahtev se, po pravilu, nijedostavljao izvod iz odgovaraju}egplanskog dokumenta odnosno akto urbanisti~kim uslovima, koji jeizdat u toku postupka pribavljanja
odobrenja za izgradnju, kao dokazo utvr|enom na~inu kori{}enjazemlji{ta i mogu}nosti realizacijeplaniranog projekta na odabranojlokaciji.U slu~aju neurednih zahteva, tra`eno
je dostavljanje dodatne dokumen-tacije, podataka i informacija, {to
je uticalo na pove}anje tro{kova iprodu`enje vremena sprovo|enjapostupka.Posebna te{ko}a u odlu~ivanju opotrebi procene uticaja, odnosnoproceni mogu}eg zna~ajnog uticajaprojekta na `ivotnu sredinu, ogle-da se u ~injenici da se ova odlukadonosi u ranim fazama realizaci-
je projekta, kada nosilac projektarealno nije u mogu}nosti da pri-
bavi neke od relevantnih podata-ka. U tim slu~ajevima od zna~aja jedijalog sa nosiocem projekta, kao ikonsultacije sa drugim organizaci-
jama koje utvr|iuju uslove i izdaju
dozvole, odobrenja i saglasnosti zaizgradnju objekata, koje planiraju iure|uju prostor, vr{e inspekcijski
nadzor, prate stanje `ivotne sredi-ne, staraju se o za{titi i kori{}enjuprirodnih resursa i sl. kao i u~e{}e
javnosti, odnosno stru~ne javnosti inezavisnih eksperata.Pri odlu~ivanju o potrebi proceneuticaja u ranoj fazi realizacije pro-
jekta, ~esto je bilo te{ko utvrditikoji uticaj se mo`e kvalifikovati kaozna~ajan uticaj.Zaklju~eno je da se provera zna~aja
i obima nekog uticaja mo`e izvr{itirazmatranjem svakog mogu}eg uti-caja, nazna~enog u kratkom opisuprojekta, uzimaju}i u obzir slede}e: da li }e uticaj biti neuobi~ajen za
okolinu predmetnog projekta; broj ljudi izlo`enih uticaju,
uklju~uju}i osetljive grupe popu-lacije;
razmatranje ostalih recepto-ra mogu}eg uticaja (flora, fauna,drugi objekti, preduze}a, postro-
jenja i sl); rizik od prekora~enja propisanih
standarda i normi kvaliteta `ivot-ne sredine usled kumuliranja saefektima postoje}ih i planiranihprojekata;
verovatno}u pojave uticaja; karakter mogu}eg uticaja (posre-
dan ili neposredan; stalan, dugo-trajan ili privremen; neprekidan iliperiodi~an u~estao ili redak);
da li }e biti te{ko izbe}i, smanjiti,ispraviti ili nadoknaditi eventual-nu {tetu nastalu mogu}om poja-vom odre|enog uticaja.
Ukupno je u 2006. godini okon~ano74 postupka, od kojih je doneto 43odluke o potrebi procene uticaja pro-
jekata na `ivotnu sredinu u obla-sti saobra}aja, skladi{ta, kolektoraotpadnih voda, postrijenja za proi-zvodnju betona, tr`no-poslovnih i
stambeno-poslovnih centara, ben-
10Slubeni
glasnikRS, broj
69/05.
9Slubeni glasnik
RS, broj 69/05.
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
30/212
29KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVODzinskih i TNG stanica, kao i 31 odlu-
ka da nije potrebna procena uticajana `ivotnu sredinu projekata u obla-
sti sakupljanja, pakovanja i pripre-me ambala`nog otpada za recikla`u,proizvodno-skladi{nih kompleksaza termi~ku obradu vo}a, izlo`beno.prodajnih salona, hotela i dr.
Odre|ivanje obima i sadr`aja studijeo proceni uticaja projekata na `ivotnusredinu
Ova faza postupka procene uticajana `ivotnu sredinu sprovedena je
u 2006. godini za projekte za kojeje u prethodnoj fazi odlu~eno daje potrebna procena uticaja, kao iprojekte za koje je propisano dase obavezno vr{i procena uticaja.Sekretarijat za za{titu `ivotne sre-dine re{enjem je utvr|ivao obim isadr`aj studije, na osnovu zahtevakoji su nosioci projekata podnosiliu skladu sa Pravilnikom o sadr`inizahteva o potrebi procene uticajai sadr`ini zahteva za odre|ivanje
obima i sadr`aja studije o proceniuticaja na `ivotnu sredinu.Razmatrani zahtevi za odre|ivanjeobima i sadr`aja studije o proceniuticaja u 2006. godini, generalno suimali nedostatke u pogledu podata-ka koji se odnose na: procenu koli~ine o~ekivanih otpad-
nih materija i emisija; prikaz glavnih alternativa koje je
nosilac projekta razmotrio i razlo-
ga za izbor predlo`enog re{enja; opis ~inilaca `ivotne sredine zakoje postoji mogu}nost da buduznatno izlo`eni uticajima tokomizvo|enja i rada projekta i eventu-alnih posledica.
U svim slu~ajevima zahtevano jeod nosilaca projekata da informaci-
je o stanju ~inilaca `ivotne sredine,karakteristikama projekta i mogu}imuticajima budu detaljne i pouzda-ne, radi utvr|ivanje odgovaraju}eg
obima i sadr`aja studije. Navedenizahtev zasniva se na zna~aju ovefaze postupka za uspe{nu izradu
studije i projektne dokumentacije,kao i pozitivnu ocenu studije, odno-sno realizaciju projekta, iz slede}ihrazloga: sticanje jasne slike o mogu}im
zna~ajnim uticajima projekta, uklju-~uju}i i podatke o svim subjektimakoji mogu biti izlo`eni tim utica-
jima; utvr|ivanje bitnih ~injenica i izbe-
gavanje prikupljanja i analize nebit-
nih podataka; podsticanje ranih konsultacija izme-|u podnosioca zahteva i nadle`nogorgana, kao i afirmisanje u~e{}azainteresovanih organa, orga-nizacija i javnosti u razmatranjupredlo`enog projekta;
blagovremeno planiranje i spro-vo|enje neophodnih istra`ivanja;
utvr|ivanje alternativa koje jepotrebno razmotriti, kao i mera zaspre~avanje, smanjenje ili otklanja-nje negativnih uticaja i sl.
Na osnovu dostavljenih podataka,obilaska predmetne lokacije, kao iinformacija pribavljenih tokom spro-vedenog postupka javnog uvida, au skladu sa zakonom i Pravilnikomo sadr`ini studije o proceni utica-
ja,8 Sekretarijat je donosio re{enja oobimu i sadr`aju studije. U zavisno-sti od karakteristika projekta, ovimre{enjem, pored elemenata propi-
sanih navedenim pravilnikom, zah-tevano je da studija sadr`i analizu iopise koji se odnose na: ciljana istra`ivanja, merenja i ana-
lize radi ocene postoje}eg stanja`ivotne sredine;
podatke o geografskoj lokaciji,kapacitetu `ivotne sredine, sezon-skim karakteristikama (promenaflore i faune, njihova osetljivost isl);
8Slubeni glasnikRS, broj 69/05.
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
31/212
30 KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD nivo detaljnosti zahtevanih analiza
i ispitivanja; metode i kriterijume koji }e se kori-
stiti za procenu obima i zna~ajamogu}ih uticaja;
izbor mera za ubla`avanje mogu}ihzna~ajnih uticaja;
sprovo|enje konsultacija sa stru~-nim i ovla{}enim organizacijama iostalim zainteresovanim stranamatokom izrade studije;
strukturu, sadr`aj i obim informa-cija o `ivotnoj sredini i sli~no.
U 2006. godini ukupno je okon~ano40 postupaka odre|ivanja obima isadr`aja studije o proceni uticaja na`ivotnu sredinu za projekte u oblastiproizvodnje, energetike, saobra}aja,
javnih, komunalnih i drugih proje-kata.Odlu~ivanje o davanju saglasnostina studije o proceni uticaja projekatana `ivotnu sredinuU tre}oj fazi postupka procene uti-caja projekata na `ivotnu sredinu
Sekretarijat za za{titu `ivotne sredi-ne razmatrao je zahteve za davanjesaglasnosti na studije o proceni uti-caja, zajedno sa pribavljenim uslovi-ma i saglasnostima drugih organa iorganizacija.U okviru ove faze, obezbe|en je
javni uvid, javna prezentacija studi-je sa javnom raspravom, u skladu sazakonom i Pravilnikom o postupku
javnog uvida, prezentaciji i javnojraspravi o studiji o proceni utica-
ja na `ivotnu sredinu.9 Sekretari-jat je obrazovao i organizovao radtehni~ke komisije za ocenu studijeo proceni uticaja, u skladu sa zako-nom i Pravilnikom o radu tehni~kekomisije za ocenu studije o proceniuticaja na `ivotnu sredinu.10 Tako|e,sprovedene su i sve izmene i dopunestudije po zahtevu Sekretarijata ilitehni~ke komisije.
Nakon sprovedenog postupka iizrade izve{taja tehni~ke komisije,Sekretarijat za za{titu `ivotne sredi-
ne vr{io je detaljnu analizu studije iraspolo`ive dokumentacije, podata-ka i informacija na osnovu kojih jeodlu~ivao o davanju saglasnosti nastudiju o proceni uticaja ili o odbi-
janju zahteva za davanje saglasnostina studiju o proceni uticaja.Odlukom o davanju saglasnosti nastudiju o proceni uticaja utvr|ivanisu uslovi i mere za spre~avanje, sma-njenje i otklanjanje {tetnih uticaja
projekta na `ivotnu sredinu na loka-ciji i bli`oj okolini, u toku izvo|enjai rada projekta, u slu~aju udesa i poprestanku rada projekta.Studije koje su ovom sekretarija-tu podnete na ocenu u razmatra-nom periodu su, u pogledu sadr`ajai primenjene metodologije rada, unajve}oj meri izra|ene u skladu sanovim propisima i odlikuju se rela-tivno kvalitetnim opisom karakteri-stika projekta, tehnologije rada, ana-
lizom mogu}ih uticaja projekta na`ivotnu sredinu i predlogom, uglav-nom adekvatnih mera za{tite. I dok
je u 2005. godini sadr`aj ve}ine stu-dija bio neusagla{en sa utvr|enimobimom i sadr`ajem, u 2006. godi-ni se situacija zna~ajno promenila.Naime, treba imati u vidu da je ogro-man napor u~injen na insistiranjuda se utv|eni obim i sadr`aj studijepo{tuju, kao i napor da se sa svakimnosiocem projekta otvoreno i nepo-sredno razgovara te da se, pre izradestudije, uka`e na sadr`inu i meto-dologiju bez koje studija ne mo`e
biti prihva}ena. Ovim su izbegnute~este situacije (2005) da se studijavra}a na doradu po dva i vi{e puta.Zahtevi za izmenu i dopunu studijanaj~e{}e su se odnosili na:1. opis lokacije: nedostatak podataka
o istoriji lokacije projekta, namenii na~inu kori{}enja u prethodnom
periodu, postoje}im i planiranim
9Slubeni glasnikRS, broj 69/05.
10Slubeni glasnikRS, broj 69/05.
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
32/212
31KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVODobjektima koji mogu biti ugro`eni
radom projekta ili ~iji se efektimogu kumulirati sa uticajem raz-
matranog projekta; preobiman iuop{ten prikaz klimatskih karak-teristika i metereolo{kih poka-zatelja, bez tuma~enja navedenihrezultata o njihovom zna~aju uodnosu na mogu}e uticaje projek-ta; nedostatak podataka o naselje-nosti, osetljivim grupama popula-cije i drugim demografskim karak-teristikama podru~ja;
2. opis projekta: nedostatak poda-taka o maksimalnom kapacitetuproizvodnje, koli~inama potreb-ne energije, vode i sirovina; nea-dekvatna procena o~ekivanihkoli~ina otpadnih materija iotpadnih voda, posmatrano potehnolo{kim celinama, uklju~uju}idruge vrste emisije;
3. prikaz razmatranih alternativa:nedostatak razmatranih alterna-tivnih re{enja, a posebno pola-znog re{enja efekti izostanka
realizacije projekta u pogleduodr`ivosti ekonomskih interesau odnosu na za{titu `ivotne sre-dine i o~uvanje prirodnih vred-nosti; izbor predlo`enog re{enjaobrazlo`en je samo u odnosuna lokaciju (prema vlasni{tvuzemlji{ta ili mogu}nosti izgrad-nje), bez obrazlo`enja usvojenihre{enja u pogledu tehnolo{kogprocesa, izbora materijala, sirovi-na i energije, obima proizvodnje,
na~ina kontrole zaga|enja, postu-panja sa otpadom, monitoringa,postupanja u vanrednim prilika-ma i sl; alternative su razmatranesamo sa ekonomskog aspekta, bezanalize mogu}ih uticaja na `ivot-nu sredinu;
4. prikaz stanja `ivotne sredine nalokaciji i bli`oj okolini uglavnom
je utvr|ivan na osnovu rezultataizvr{enih ciljanih merenja para-
metara imisije na lokaciji, te su
re|i bili slu~ajevi da se kvalitet~inilaca `ivotne sredine tuma~i naosnovu zastarelih podataka ili na
osnovu rezultata merenja na loka-cijama sli~nih karakteristika;5. opis mogu}ih zna~ajnih uticaja
projekta na ivotnu sredinu: nedo-statak podataka o obimu i vrstiuticaja tokom izvo|enja projekta(posebno ako je predmet proce-ne projekat rekonstrukcije zane-marene su aktivnosti na uklanja-nju postoje}ih objekata i opreme,na~ina postupanja sa nastalimotpadom i sl); nedostatak poda-taka o mogu}im kvalitativnim ikvantitativnim promenama u`ivotnoj sredini u slu~aju udesa,zonama uticaja i sl;
6. opis mera za spre~avanje, sma-njenje i otklanjanje zna~ajnih uti-caja projekta na `ivotnu sredinu:opis mera za{tite u slu~aju udesauglavnom je ograni~en na merepripravnosti, odnosno prevenci-
je i ne obuhvata mere odgovo-
ra i otklanjanja posledica udesa;utvr|ene mere za{tite `ivotne sre-dine u toku eksploatacije projektauglavnom su sistematski prikaza-ne i grupisane;
7. program pra}enja uticaja na `ivot-nu sredinu naj~e{}e je imao nedo-statke u pogledu utvr|ivanja para-metara na osnovu kojih se mogupratiti i utvr|ivati {tetni uticaji na`ivotnu sredinu ili su izostali kri-terijumi na osnovu kojih su oniodre|eni;
8. netehni~ki kra}i prikaz: netehni~kirezime studije uobi~ajeno sedaje kao izdvojen separat; tekstnetehni~kog rezimea studije ~esto
je neadekvatnog obima ili je pisanstru~nim jezikom, koji je nerazu-mljiv {iroj javnosti.
U toku sprovo|enja postupaka pro-cene uticaja i re{avanja podnetihzahteva izra`ena je bila i nedovolj-
na usagla{enost postupka izdavanja
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
33/212
32 KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD odobrenja za izgradnju projekta i
postupka procene uticaja na `ivot-nu sredinu. U nekim slu~ajevima,
zahtev za pokretanje postupka pro-cene uticaja podnet je nakon izda-tog odobrenja za izgradnju takoda je na ocenu dostavljena studijaizra|ena na osnovu glavnog projek-ta (studijom se potvr|uje opravda-nost projektno-tehni~kih re{enja). Stim u vezi, isti~e se da se studija popravilu izra|uje na nivou idejnogprojekta, u najranijoj fazi projek-tne dokumentacije, te da je potreb-no da kroz studiju budu analizi-rani uticaji projekta u celini, kao ipojedina~nih tehnolo{kih operacija,zatim obra|ene i tehni~ke mere zaspre~avanje, smanjenje i otklanjanjesvakog {tetnog uticaja projekta na`ivotnu sredinu koje }e, potom, bitiugra|ene u glavni projekat.Sekretarijat za za{titu `ivotne sredi-ne je, u toku 2006. godine, okon~ao19 postupaka ocene i davanja sagla-snosti na studije uticaja projekata
na `ivotnu sredinu u oblasti izgrad-nje saobra}ajnica, javnih gara`a,skladi{ta robe, benzinskih i TNGstanica, multifunkcionalnih tr`nihcentara i dr. Na 18 studija je datasaglasnost, a jedan zahtev za dava-nje saglasnosti je odbijen.Svi postupci, sprovedeni u I, II i IIIfazi, uvedeni su u Javnu knjigu, uskladu sa Pravilnikom o sadr`ini,izgledu i na~inu vo|enja javne knjigeo sprovedenim postupcima i done-tim odlukama o proceni uticaja na`ivotnu sredinu.11
U~e{}e javnosti, zainteresovanihorgana i organizacija u postupkuprocene uticaja projekata na `ivotnusredinu
Zakonom o proceni uticaja na `ivot-nu sredinu, predvi|eno je u~e{}e
javnosti, zainteresovanih organa,organizacija i drugih subjekata u
svim fazama postupka.
Sekretarijat za za{titu `ivotne sre-dine je uspeo da blagovremeno pla-nira i obezbedi u~e{}e javnosti i
konsultacije svih interesnih grupaod zna~aja za sprovedene postupkeprocene uticaja, {to je predstavljalodragocen izvor podataka o alterna-tivnim re{enjima koje je potrebnorazmotriti, zna~ajnim uticajima pro-
jekta i neophodnim merama za{tite.Istovremeno, transparentnost usprovo|enju postupaka procene uti-caja omogu}ilo je zainteresovanoj
javnosti da ostvari svoje pravo nau~e{}e u dono{enju odluka i smanji-lo je mogu}e konflikte interesa.Na jednu odluku o potrebi proceneuticaja zate~enog stanja (izvedeniobjekat) koju je u 2006. godini doneoSekretarijat za za{titu `ivotne sredi-ne, nosilac projekta je izjavio `albukoju je u drugostepenom postupkuMinistarstvo nauke i za{tite `ivotnesredine odbilo i potvrdilo odlukusekretarijata. U konkretnom slu~ajuzna~ajnu ulogu je imala aktivnost
zainteresovane javnosti.Iako se veliki trud ula`e u dosled-nost u pogledu obave{tavanjai uklju~ivanja javnosti u sve fazepostupka procene uticaja, inte-resovanje javnosti je, po pravilu,pove}avano u slu~ajevima li~nihinteresa (mogu}nost ugro`avanjasada{njeg ili oduzetog imovin-skog prava) i u slu~ajevima ve}eanga`ovanosti nevladinih organi-zacija ili politi~kih grupa. Rezul-tati procesa uklju~ivanja javnostiu dono{enju odluka, ne mogu seoceniti potpuno zadovoljavaju}im
budu}i da nije ni{ta u~injeno nadodatnom informisanju gra|ana osadr`aju i primeni novih propisa,kao i o zna~aju koji ovi propisi imajuu ostvarivanju njihovih prava. Odzainteresovanih organa i organiza-cija posebnu odgovornost pokazuju
javna komunalna preduze}a, Agen-
cija za recikla`u, Zavod za za{titu
11"Slubeni glasnik
RS, broj 69/05.
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
34/212
33KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVODprirode Srbije i Gradske op{tine
Zemun i ^ukarica.
INTEGRISANO SPRE^AVANJEI KONTROLA ZAGA\IVANJA@IVOTNE SREDINE
U 2006. godini Sekretarijat za za{titu`ivotne sredine nije sproveo nije-dan postupak izdavanja integrisanedozvole. Postupci izdavanja integri-sane dozvole propisani su Zakonomo integrisanom spre~avanju i kon-troli zaga|ivanja `ivotne sredine,12
odnosno Uredbom o vrstama aktiv-nosti i postrojenja za koje se izdajeintegrisana dozvola13 i Pravilnikomo sadr`aju, izgledu i na~inu popu-njavanja zahteva za izdavanje inte-grisane dozvole.14 U Srbiji jo{ nijesproveden nijedan postupak izdava-nja integrisane dozvole.
ZAKLJU^NE NAPOMENE
Dvogodi{nje iskustvo koje seodnosi na predmet ili procedurusprovo|enja postupaka propisanihnovim zakonima u oblasti za{tite`ivotne sredine nije ni dovoljan,
a ni kratak za prilago|avanje svihnadle`nih organa, zainteresovanihorgana i organizacija i zainteresova-
ne javnosti, sa jedne strane, i nosila-ca izrade izve{taja o strate{koj pro-ceni uticaja planova i programa na`ivotnu sredinu, nosilaca projeka-ta i izrade studija o proceni uti-caja projekata na `ivotnu sredinu,sa druge strane. Budu}i da se radio zakonima i propisima koji su upotpunosti usagla{eni sa odredba-ma relevantnih Direktiva EU, morase ista}i nedovoljno razumevanje (usvim sektorima i na svim nivoima)za izgradnju i ja~anje institucional-nih, odnosno kadrovskih i drugihkapaciteta.
Na kraju, isti~e se da je u prote-kle dve godine do{lo do izuzet-no zna~ajne intersektorske saradnjeizme|u nadle`nih organa, {to sva-kako predstavlja zna~ajan napredak.
Mirjana Guci }, dipl. pravnik
Valentina Ster|evi}, dipl. prostorni planer
Slavica To{ i} , dipl. tehnolog
12
Slubeni glasnikRS, broj 135/04.13
Slubeni glasnikRS, broj 84/05.
14Slubeni glasnikRS, broj 30/06.
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
35/212
Grad Beograd je zajednica 17 op{tina
10 gradskih i 7 prigradskih. Grad-ske op{tine su: Vo`dovac, Vra~ar,Zvezdara, Zemun, Novi Beograd,Palilula, Rakovica, Savski venac,Stari grad i ^ukarica. Prigradskeop{tine su: Barajevo, Grocka, Laza-revac, Mladenovac, Obrenovac,Sopot i Sur~in.Teritorija Beograda prvi put je 1944.godine podeljena na rejone. Broj rejo-na se menjao do 1952. godine, kada je
obrazovano 25 op{tina. Na u`emgradskom podru~ju: Vo`dovac,Isto~ni Vra~ar, Zapadni Vra~ar, Zve-zdara, Karaburma, Lekino brdo, Nei-mar, Novi Beograd, Palilula, Savskivenac, Skadarlija, Stari |eram, Tera-zije, Top~idersko brdo i ^ukarica, ana {irem: Be`anija, Bor~a, @arkovo,@eleznik, Krnja~a, Ov~a, Padinskaskela, Rakovica i Zemun.Godine 1955. ustanovljen je srez Beo-grad koji je imao 30 op{tina, 19 na
u`em i 11 na {irem podru~ju. Grad-skim op{tinama: Vo`dovcu, @ele-zniku, Zvezdari, Karaburmi, NovomBeogradu, Rakovici i ^ukarici pri-pojeno je 14 sela iz najbli`e okolinegrada.Promene su usledile 1956. godi-ne i umesto sreza Beograd, obra-zovan je grad Beograd. Od pret-hodnih op{tina nastalo je 20 novih.Na u`em podru~ju grada (10):Vo`dovac, Vra~ar, Zvezdara, Zemun,Novi Beograd, Palilula, Rakovica,Savski venac, Stari grad i ^ukari-ca, a na {irem (10): Barajevo, Bataj-nica, Boljevci, Grocka, Dobanovci,Krnja~a, Ripanj, Sur~in i Umka.Prvog jula 1957. godine obrazovano je17 op{tina, a u sastav grada uklju~enesu dve op{tine iz lazareva~kog i petop{tina iz obrenova~kog sreza.U decembru 1959. godine obrazova-no je 15 op{tina. Na u`em gradskom
podru~ju ostalo je 10 op{tina, s tim
{to je Rakovici pripojena ^ukari-
ca, a ustanovljena nova Krnja~a.[ire podru~je obuhvatale su op{tine:Barajevo, Grocka, Obrenovac, Sopot iSur~in.Ovakva podela bila je do 1965. godi-ne, kada je Krnja~a pripojena op{tiniPalilula, a Sur~in op{tini Zemun,tako da je na podru~ju grada bilo 13op{tina.Februara 1971. godine u sastav gradaulaze op{tine Lazarevac i Mladeno-
vac, pretposlednja promena izvr{enaje u aprilu 1974. godine, kada je kao{esnaesta op{tina formirana Rakovi-ca, a poslednja promena je izvr{ena2004. godine kada je formiranaop{tina Sur~in.
Geograski polo`aj
Beograd se nalazi u jugoisto~nojEvropi, na Balkanskom poluostrvu.Le`i na u{}u Save u Dunav, na kosiizme|u aluvijalnih ravni. Vode rekaga opasuju sa tri strane i zato je, odiskona, ~uvar re~nih prolaza. Zbogtakvog polo`aja, sa pravom je nazi-van "kapijom" Balkana i "vratima"srednje Evrope. Temenom te kose,od Kalemegdana, Knez Mihailovomulicom, preko Terazija do Slavije,vodi glavna gradska arterija.U Knez Mihailovoj ulici obele`enesu koordinate Beograda:
444914 severne geografske {irine 202744 isto~ne geografske du`i-ne
nadmorska visina 116,75 m.Beograd je raskrsnica puteva Isto~nei Zapadne Evrope koji moravsko-var-darskom i ni{avsko-mari~kom doli-nom vode na obale Egejskog mora,u Malu Aziju i na Bliski istok. Beo-grad le`i na Dunavu, plovnom putu,koji povezuje zapadnoevropske i
srednjeevropske zemlje sa zemljama
34 KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
UVOD BEOGRAD U BROJKAMA
-
7/23/2019 Zivotna Sredina Grada Beograda Za 2006 Godinu
36/212
jugoisto~ne i isto~ne Evrope. Izgrad-njom ve{ta~kog jezera i elektrane\erdap, Beograd je postao re~no-
morsko pristani{te. U njegovu lukudolaze brodovi iz Crnog mora, apu{tanjem u saobra}aj kanala Rajna- Majna - Dunav, na{ao se u sredi{tunajzna~ajnijeg plovnog puta u Evro-pi: Severno more - Atlantik - Crnomore.
Prirodne karakteristike
Okolinu Beograda ~ine dve razli~iteprirodne celine: Panonska nizija
pod p{enicom i kukuruzom, sever-no, i [umadija, pod vo}njacima ivinogradima, ju`no od Save i Duna-va. Najistaknutiji oblici u relje-fu {umadijskog pobr|a su Kosmaj(628 m) i Avala (511 m). Teren seod juga, postepeno, spu{ta premaseveru u vidu prostranih zarav-ni, ra{~lanjenih dolinama potoka ire~ica. Velika plasti~nost reljefa Beo-grada, ju`no od Save i Dunava, ~ini
35
UVOD
KVALITET @IVOTNE SREDINE GRADA BEOGRADA U 2006. GODINI
Gradske op{tine Nadmorska visina (m)
Najvi{a ta~ka -Opservatorija "Zvezdara" 248,6
Najni`a ta~ka -Sportski centar "25.maj" 75,3
Meteorolo{ka opservatorija(Bulevar JNA 8) 132
Kalemegdan 125,5
Terazije 117
Trg Slavija 117
Grad Beograd Nadmorska visina (m)
Najvi{a ta~ka - Kosmaj 628
Najni`a ta~ka - Grocka 71
Polo`ajkrajnjihta~aka
Severnageografska {irina
Isto~nageografska du`ina Op{tina
Sever 450 06,
200 23,
Palil