Download - Značaj vode za život biljaka
Značaj vode za život biljaka
Damnjanović Ivana
Voda-najobilniji sastojak mnogih biljaka
• Lubenica, paradajz (preko 94% vode)
• Stariji listovi, stabla-oko 80% vode
• Semena-5-10% vode
Kako biljka prima vodu?
• Biljke koje žive u vodenoj sredini primaju vodu celom svojom površinom.
• Kod kopnenih biljaka obično je samo koren u dodiru sa vodom, pa je tokom evolucije postao posebno prilagodjen za obavljanje te funkcije.
Difuzija i osmoza
• Difuzija je transport materija iz sredine sa većom u sredinu sa manjom koncentracijom (niz hemijski gradijent) sve dok se koncentracije ne izjednače.
• Osmoza se javlja kad su koncentracije rastvora sa dve strane membrane različite.
• Dolazi do prelaska molekula rastvarača kroz membranu kako bi se izjednačile koncentracije sa obe strane membrane.
• Molekuli rastvarača se kreću iz sredine sa manjom koncentracijom u sredinu sa većom koncentracijom rastvorenih supstanci.
Biljna ćelija
• Ćelijski zid je elastičan
• Voda prodire u vakuolu
• U vakuoli su rastvoreni minerali, šećeri itd.-koncentrovan rastvor
• Rastvor u vakuoli je koncentrovaniji nego rastvor koji u ćeliju ulazi iz spoljašnje sredine
• Ima veći OSMOTSKI PRITISAK (OP)• Kada je ćelija u razblaženom rastvoru voda
u nju ulazi
• Tada se vakuola širi i potiskuje protoplazmu uz ćelijski zid
• Ćelijski zid se isteže do određene veličine• Pritisak ćelijskig sadržaja na zid se naziva
TURGOROV PRITISAK (T)
• Turgorovom pritisku se suprotstavlja PRITISAK ĆELIJSKOG ZIDA (ZP)
• SILA USISAVANJA S=OP-ZP• Ako u ćeliji ima malo vode, sadržaj u
vakuoli je koncentrovan• Tada su turgorov pritisak i zidni pritisak
jednaki nuli: T=ZP=0
• Tada je sila usisavanja jednaka osmotskom pritisku
• U takvoj situaciji ćelija prima vodu, vakuola se širi, raste turgorov pritisak koji u jednom trenutku postaje jednak osmotskom T=OP
• Tada ćelija prestaje da uzima vodu• Sila usisavanja je jednaka nuli
• Zemljišni rastvor ima nizak osmotski pritisak tako da biljka jako lako uzima vodu
• Tada je hidrostatički pritisak zemljipnog rastvora blizu nule
• Sušenjem zemljišta hidrostatički pritisak postaje negativan
• Ovo je prepreka za upijanje vode
Šta je korenov pritisak?
• To je sila koja vodu potiskuje naviše iz parenhima korena u ksilem
• Dokazi postojanja korenovog pritiska je pojava kapi tečnosti na:
- preseku stabla odmah iznad korena (eksudacija), - na presečenim granama vinove loze (plač ili
suzenje) i- po obodu listova kod mladih zeljastih biljaka
(gutacija)
• Osmotski pritisak eskudata je viši od osmotskog pritiska u zemljištu
• Smatra se da žive parenhimske ćelije korena aktivnim transportom prenose jone u unutrašnjost ksilemskih sudova pa rastvor u sudovima postaje koncentrovaniji od ćelijskog soka u vakuolama parenhimskih ćelija.
• Ta razlika omogućuje da voda osmotskim putem prelazi iz parenhima u ksilemske sudove korena i penje se u njima !!!
Dalje kretanje vodekroz ksilemske elemente stabla u listove ? Na taj tok vode uglavnom utiče sila koja se razvija usled transpiracije !
TranspiracijaTo je pojava odavanja vodeu obliku vodene pare u atmosferu preko nadzemnih delova biljke• Intenzitet transpiracije se meri količinom vode odate sa jedinice površine lista u jedinici vremena (grami vode / dm2 / sat)• Vrste transpiracije: 1) kroz kutikulu lista 2) kroz otvore na stablu - lenticele 3) kroz stome - može se delimično regulisati
Građa stominog aparataStome su intercelulari u listovima biljaka
• Stomin aparat čine:1. Ćelije zatvaračice pasuljastog oblika sa tankim spoljašnjim i
debelim unutrašnjim zidovima2. Ćelije pomoćnice (susedne ćelije sa kojima se dodiruju
zatvaračice svojim tankim zidovima)3. Intercelular ispod zatvaračica - stomina komora
• Otvaranje i zatvaranje stoma reguliše se promenom turgorovog pritiska u zatvaračicama i pomoćnicama
• Na svetlosti zatvaračice uzimaju jone kalijuma iz okolnih pomoćnica što ima za posledicu porast njihove sile usisavanja i otvaranje stoma
• Kod većine biljaka stome su noću zatvorene