Pedagogija Znanost o odgoju Teorija odgoja i obrazovanja (teorija=sustav spoznaja, stavova i mišljenja) Teorijski okvir važan za praktično djelovanje Znanstvenom se teorijom smatra sređeni sustav potvrđenih iskaza o stvarnosti koji sadržava
opise ili iskaze o znanstvenim zakonima
Terminološko razlikovanje Pojam PEDAGOŠKI iskazuje sve ono što se odnosi na praktičnu djelatnost odgoja i
obrazovanja Pojam PEDAGOGIJSKI odnosi se na teorijsko bavljenje tom djelatnošću
Praktična teorija odgoja i obrazovanja Obuhvaća aspekte koji su znanstveno potvrđeni, ali je šira od toga Svrha – znanjem potrebnim za tu aktivnost, opskrbiti ljude koji se bave odgojem i
obrazovanjem SINTEZA ZNANSTVENE I PRAKTIČNE TEORIJE
Empirijska znanost o odgoju Objašnjenje odgojne stvarnosti Iskazi o zbilji podvrgavaju se racionalnoj kritici Postupak počiva na logičkoj dosljednosti Postavlja se hipoteza čiju točnost treba provjeriti Cilj je utvrditi zakonitosti odnosno objasniti zbilju
Pedagogija kao znanost o načelima NORMIRANJE ODGOJNE STVARNOSTI Načela – polazne točke pedagogije, osnovica za izvođenje obrazloženja (Aristotel, Kant) Cilj nije samo istražiti odgojnu zbilju, već sistematizirati razmišljanje o tome, ukazati na
zakonitosti i norme koje treba uvažavati u praktičnom djelovanju
Pedagogija se bavi: Odgojnim procesima Subjektima:
o Djecom, učenicimao Učiteljima, nastavnicima
1
Mjesto pedagogije u sustavu znanosti Odgoj – društvena pojava, usmjerena razvoju pojedinca koji će živjeti u društvu Spada u društvene znanosti Stajališta bliska humanističkim znanostima
Odnos prema drugim znanostima Dinamičnost veza Interdisciplinarnost
Interdisciplinarni pristup određenju pedagogije Filozofski Psihološki Sociološki Antropološki Kibernetički Sustavni Informatološki
Povezanost s: Biologijom Medicinom Komunikologijom Etikom
1. Filozofski pristup Razmatra i objašnjava filozofske aspekte pedagoških fenomena Osobito relevantno:
o Ciljevi odgoja i obrazovanjao Vrednote koje proizlaze iz ciljevao Etička problematika u pedagogiji
Filozofija odgoja
2. Psihološki pristup Snažna povezanost – svi afektivni, psihomotorički, kognitivni sadržaju predstavljaju psihičke
fenomene Interdisciplinarna područja:
o Pedagoška psihologijao Psihologija odgoja i obrazovanjao Psihopedagogija, psihoterapijska pedagogija
2
3. Sociološki pristup Proučava sociološke aspekte pedagoške djelatnosti
o Proces socijalizacijeo Društveni aspekt (demografski, politički, mikrosociološki)o Odnosi u skupinama (odgojnoj skupini, razredu)
4. Antropološki pristup Proučava temeljne strukture i funkcije ljudskog bića Odgoj i obrazovanje trebali bi pridonijeti ostvarivanju njegovih mogućnosti i težnji
5. Kibernetički pristup Kibernetika – skup znanstvenih iskaza i njegovih primjena koji se odnose na primanje,
preradu i predaju informacija u sustavima, a sa svrhom njihovog što uspješnijeg upravljanja i regulacije
Upravljanje usvajanjem odgojno-obrazovnih sadržaja Proizlazeći od stvarnog stanja pronalazi se najefikasniji put do postizanja zadanog cilja
6. Informatološki pristup Pedagoška djelatnost se promatra kao proces tijeka informacija s odgojno-obrazovnom
svrhom u svim oblicima komuniciranja Optimalizacija tijeka informacija među subjektima u odgoju i obrazovanju
7. Sustavski pristup Sustav – cjelina međusobno povezanih elemenata (podsustava) među kojima postoje
određeni odnosi, ali koji se i sami nalaze u određenim odnosima (sustavi istog ili višeg reda) Takav pristup pedagoškim fenomenima omogućava:
o Cjelovito shvaćanjeo Međudjelovanje unutarnjih i vanjskih pojava
8. Komunikološki pristup Odnos osoba u procesu odgoja i obrazovanja Verbalna i neverbalna komunikacija Slušanje, razgovor, povratne informacije Rješavanje konflikata Pedagoška komunikologija
3
Raščlamba Dioba na podsustave vrši se na osnovu kriterija:
o Kronološka dobo Vrijemeo Mjesto gdje se ostvaruje
Kronološka dob Pedagogija predškolske dobi Pedagogija školske dobi Pedagogija odraslih (Andragogija) Pedagogija starijih osoba
Vrijeme Povijest pedagogije Opća pedagogija (Sistematska) Futurološka pedagogija
Mjesto odvijanja pedagoške djelatnosti Obiteljska pedagogija Školska pedagogija Domska pedagogija (Internatska) Pedagogija slobodnog vremena Vojna pedagogija Crkvena pedagogija
Važno razlikovati Pedagogija školske dobi – odnosi se na teoriju odgoja i obrazovanje svih osoba u školskoj
dobi bez obzira na mjesto gdje se aktivnost ostvaruje Školska pedagogija – odnosi se na teoriju odgoja i obrazovanja koja se ostvaruje samo u
školskim ustanovama
Školska pedagogija – pedagogijske discipline Didaktika Metodika Teorija škole i školske organizacije Kurikulum (curriculum)
4
Specijalna pedagogija Pojedinci natprosječno daroviti Pojedinci s razvojnim poteškoćama
o Tiflopedagogija (slijepi i slabovidni)o Surdopedagogija (gluhi i nagluhi)o Oligofrenopedagogija (s psihičkim nedostatcima)
Sastavnice određenja pedagogije EPISTEMOLOŠKA (grč. episteme – spoznaja) – bavi se problematikom znanstvenog
spoznavanja pojava u odgoju i obrazovanju, a time i kritičkim procjenama putova znanstveno-istraživačke djelatnosti
NOMOTETIČKA (grč. nomos – zakon) – nastojanje da se spoznajom dođe do utemeljenja znanstvenih zakona
Odgoj Cjelokupni proces razvoja čovjeka kao ljudskog bića, odnosno proces razvoja čovjekove
osobnosti Svjesno i namjerno utjecanje na razvoj čovjeka – INTENCIONALNI ODGOJ Nenamjerni utjecaji (pozitivni ili negativni) - NEINTENCIONALNI ODGOJ
Što je zapravo odgoj? Biologijski aspekt Čovjek na svijet dolazi nezaštićen, nedostaje mi instinktivna i organska opremljenost Preživi konstruktivno djelujući Da bi preživio mora od starijih upoznati i razvijati unapređujuće djelovanje = ODGOJ Odgoj – stalna, bitna, svjesna, namjerna funkcija čovjeka radi opstanka
Odgoj – generacijska kategorija Odgoj povezuje generacije, omogućuje akumuliranje spoznaja, a time i napredak ljudskog
društva
Što je zapravo odgoj? Filozofski aspekt „Čovjek može postati čovjekom samo odgojem.“ (Kant) Potaknute rasprave o svemoći i nemoći odgoja:
o PESIMISTI ILI NATIVISTI (lat. nativitas – rođenje) Ne vjeruju u moć odgoja, prenaglašavaju nasljeđe Schopenhauer - nepromjenjivost karaktera
5
o PEDAGOGIJSKI OPTIMISTI ILI EMPIRISTI Naglašavaju stav o predominaciji sredine i odgoja J. Locke – duša čovjekova je prazna ploča po kojoj se može po volji pisati
(formirati osobnost)
Genotip Genetska konstitucija čovjeka Varijabilnost genotipa proizlazi iz kombinacije roditeljskih osobina i promjena nastalih
vanjskim utjecajima na nasljednu informaciju (droge, alkohol, lijekovi izazivaju negativne mutacije – FAS)
Fenotip (grč. phainesthai – pojaviti se) U genotipu programirane dispozicije mogu se aktualizirati ili neaktualizirati ovisno o utjecaju
sredine i odgoja Na nasljedni potencijal može se utjecati (nije linearan proces) Genotip nije sudbonosan za čovjeka Značenje prirodne i društvene sredine, uvjeta odrastanja
Teorija konvergencije W. Stern – nastojao je pomiriti empiriste i nativiste Teorija dvaju čimbenika – za čovjekov razvoj važni su i njegovo biološko nasljeđe i okolina
Samoaktivnost Ljudi mogu postići puno zahvaljujući osobnom angažmanu Otežavajućim okolnostima usprkos, snagom volje, može se razvijati u pravcu koji je odabrao
Samooblikovanje Bitno je za samoostvarenje Iako je važno nije svemoćno Ovisno je i o nasljeđu i o utjecaju sredine
Pedagogijski aspekt Iz čovjekove nesavršenosti, potrebe opstanka i postojanja čovjekom – potrebit je odgoj
Odgoj je: Preplitanje vođenja i puštanja da se raste – pomoć djeci da nešto učine i sama (Winkl, 1986.) Vučenje, vođenje, upravljanje, puštanje da se raste, prilagođavanje, pomaganje (Kron, 1988.)
6
Tako se nazivaju radnje kojima ljudi pokušavaju unaprijediti osobnost ljudi u bilo kojem pogledu (Brezinkin)
Odgoj u širem i užem smislu U ŠIREM SMISLU – omogućavanje uvjeta i poticanje sveukupnog sklada funkcioniranja
čovjeka; njegovog tijela, mozga i srca Odgojni utjecaji su usmjereni na 3 područja: psihomotoričko, kognitivno i afektivno U UŽEM SMISLU – odnosi se na afektivno područje PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE – razvoj motoričkih vještina (hodanje, trčanje…) KOGNITIVNO PODRUČJE – usvajanje znanja; razvoj različitih sposobnosti (mentalnih) AFEKTIVNO PODRUČJE – razvoj karakternih vrlina i snaga, stavova i vrijednosti
Podjele odgoja Tjelesni odgoj Intelektualni odgoj Estetski Moralni Radni Socijalni i emocijalni
Dva temeljna shvaćanja odgoja1. Svjesna i namjerna djelatnost koja teži određenom cilju, pomoću određenih sredstava i
metoda (Utilitaristička pedagogija 18. St.; Montesori i sl.)2. Njegom i zaštitom pomaže se proces razvoja koji se kao prirodan zbiva sam od sebe
Pojam odgoja Značenje procesa/rezultata
o jedan put je odgoj proces, a drugi put rezultat Pojam namjera/učinak
o bitna je intencijao učinak traži neki uspjeh (pokazatelj odgoja ili ne-odgoja)
Pojam djelovanje/zbivanjeo Podrazumijevaju se radnje koje imaju namjeru poboljšatio Pojam zbivanja – unutar cjelokupnog mnoštva utjecaja koji formiraju čovjeka odgojne
radnje tvore samo jedan mali dio
7
Modeli odgoja
Modeli odgoja Funkcionalni-intencionalni odgoj Pedagoški odnos Odgoj kao promjena ponašanja Odgoj kao simbolička interakcija
Funkcionalni-intencionalni odgoj FUNKCIONALNI – brojni društveni čimbenici utječu na djecu (televizija, časopisi, socijalne
norme, običaji, navike) INTENCIONALNI – namjerni utjecaj pedagogije (odnos „licem u lice“)
Pedagoški odnos Model je opisao H. Nohl (reformska pedagogija, početak 20. St.) Odnos zrela čovjeka prema čovjeku u postojanju radi njega samoga Dijete aktivno i odgovorno za proces odgoja i obrazovanja
Odgoj kao promjena ponašanja Jasni ciljevi za socijalno ponašanje Okolina potiče željeno ponašanje Okolina šalje dodatne podražaje da izazove odgovarajuće reakcije Uz osobnu aktivnost i jačanje djeteta uči kako se ponašati i prilagoditi se svojoj okolini Odgoj – pomažući, unapređujući odnos odraslih prema djetetu
Odgoj kao simbolička reakcija Pokazuje se kako društvo čini čovjeka sposobnim za djelovanje Kako može izgraditi osobni identitet Prekida s jednostranom intencionalnosti od strane odgajatelja
Strukturalni model odgoja – Odgoj u obitelji
Odnos roditelj-dijete Temeljni odnos Iz tog odnosa djeca uče sve o odnosima među ljudima Preslikavaju ga u sve druge odnose Prati ih cijelog života Postaje polazište u njihovom funkcioniranju
Odnos roditelj-dijete ovisit će o: Osobinama roditelja Karakteristikama djeteta Kontekstualnim činiteljima koji utječu na roditeljsko ponašanje
8
Osobine roditelja Osobine ličnosti roditelja Razvojna povijest Zrelost Pripremljenost za roditeljstvo
Osobine ličnosti roditelja PETFAKTORSKI MODEL:
1. Ekstraverzija – Introverzija (toplina, druželjubivost, asertivnost, pozitivne emocije)2. Ugodnost – Antagonizam (povjerenje, iskrenost, pomirljivost, blagost)3. Savjesnost – Neodgovornost (odgovornost, samodisciplina, promišljenost,
samoorganiziranost, kompetentnost)4. Otvorenost ka iskustvu (osjećaji, postupci, vrijednosti, mašta, ideje)5. Neuroticizam – Emocionalna stabilnost (anksioznost, hostilnost, impulzivnost,
depresivnost, ranjivost)
O tome ovisi funkcioniranje s drugim ljudina, s djecom i sa sobom
Razvojna povijest roditelja Odnosi s njihovim roditeljima Nerazriješeni odnosi Međugeneracijski odnosi
Pripremljenost za roditeljstvo Znanje za tu ulogu Ljubav iako je važna nije uvijek dovoljna Potrebno je nešto znati o odgoju
Karakteristike odgojaRoditeljsko ponašanje ovisno je o:
Temperamentu djeteta Sposobnostima Dobi Spolu
Temperament djeteta Genetska sklonost određenom tipu emocionalnosti Iako je određen genetskom osnovom na njega se može utjecati Recipročnost u izgradnji emocionalnog odnosa Djeca teškog temperamenta – negativno roditeljstvo
Dob djeteta Različito ponašanje prema djeci različite dobi S dobi se smanjuje roditeljsko prihvaćanje Smanjuje se fizičko pokazivanje ljubavi
9
Smanjuje se vrijeme provedeno u interakciji Povećava se kontrola, discipliniranje
Dob djeteta U interakciji s djevojčicama pokazuju više emocionalnosti U interakciji s dječacima pokazuju više dominacije Povezanost spola djeteta i spola roditelja Kulturni stereotipi
Kontekstualni činitelji Bračni odnosi Radno mjesto Socijalna mreža Ekonomski uvjeti života
Bračni odnosi Sukobi među roditeljima Neslaganje u pitanjima odgoja
Djeca od roditelja uče izražavanje negativnih emocija (rješavanje sukoba; naučeni obrasci u djetinjstvu prate ih u životu)
Ostali činitelji Nezadovoljstvo poslom Ekonomske neprilike Stres
Sve to dovodi do manje učinkovitog roditeljstva
Dimenzije koje određuju roditeljski stil ponašanja
10
Ključni element roditeljskog ponašanja koji ostvaruju najveću utjecaj na dijete:1. Emocionalnost2. Kontrola
Emocionalno st Bipolarna dimenzija – kreće se od topline, podrške, rasponzivnosti, prihvaćanja pa do
udaljenosti, neprihvaćanja, neprijateljstva Emocije koje roditelji doživljavaju, ali i pokazuju u odnosu sa djecom
a) Emocionalna toplina Najznačajniji aspekt koji utječe na dječji razvoj Roditelji:
o Prihvaćaju svoju djecuo Pružaju im pažnju i briguo Razumijevanjeo Koriste objašnjenjao Podrška, ohrabrenje, pohvala
ISHODI:o Povezuje se s radošćuo Utječe na brojne aspekte djetetovog razvoja:
Emocionalno zdravlje Odnose s drugim ljudima
b) Emocionalna hladnoća Zanemaruju svoje dijete Odbacuju ga Kritiziraju Kažnjavaju ISHODI:
o Problemi emocionalnog zdravljao Traumatična iskustva i bol ne ostaju bez posljedicao Najteže psihotraume djetinjstva nastaju zbog hladnog i bezosjećajnog odnosa
roditelja
Kontrola Zahtjevnost, restriktivnost Podrazumijevamo ona ponašanja koja roditelji koriste u interakciji s djecom kako bi:
a) Mijenjali njihova unutrašnja stanja – psihološka kontrolab) Mijenjali njihova ponašanja – bihevioralna kontrola
Čvrsta kontrola Roditelji strogo kontroliraju djetetovo ponašanje Traže od djeteta bespogovorno pridržavanje njihovih zahtjeva ISHODI:
11
o Zavisnosto Submisivno, pokorno ponašanjeo Potisnuto neprijateljstvoo Smanjena motivacija za postignućem
Slaba kontrola Roditelji postavljaju malo pravila Ne nadziru ponašanje djeteta Sve to (zapravo nebrigu) opravdavaju slobodom djeteta ISHODI:
o Nedosljedno ponašanje djeceo Često agresivno ponašanjeo Nedostatak strukture
Roditeljski stilovi ponašanja (odgojni stilovi)EMOCIONALNOST+KONTROLA=RODITELJSKI ODGOJNI STIL
Predstavlja konstelaciju roditeljskih stavova prema djetetu koji određuju emocionalnu klimu u kojoj se odvijaju konkretni oblici ponašanja
1. AUTORITARNI – AUTOKRATSKI STIL (emocionalna hladnoća + čvrsta kontrola)2. INDIFERENTNI ILI ZANEMARUJUĆI (emocionalna hladnoća + čvrsta kontrola)3. POPUSTLJIV – PERMISIVAN (emocionalna toplina + slaba kontrola)4. AUTORITATIVNI – DEMOKRATSKI (emocionalna toplina + primjerena kontrola)
1. Autoritarni – karakteristike: Strogi, zahtjevni roditelji Disciplina se ostvaruje prijetnjama Slamanje volje i duha djeteta Pokazuje se malo topline Rigidna obiteljska struktura Ne objašnjavaju svoje odluke Zahtijevaju bespogovornu poslušnost Ne uvažavaju mišljenje i osjećaje djeteta Poučavaju što misliti, a ne kako misliti Neuspjeh se čak i fizički kažnjava Nema nove prilike za učenje Ljubav je visoko uvjetovana Komunikacija jednosmjerna
ISHODI:o Djeca lošeg raspoloženja, nesretna, uplašena, povučena, razdražljiva, nepovjerljiva,
agresivna, neposlušna, u otporu, bez radosti i spontanostio U život ponesu nepovjerenje i strah
12
2. Indiferentan – zanemarujući odgojni stil Roditelji se ne bave djetetom Njihova pozornost usmjerena je prema njima samima, oni su središte Nema strukture u osnovnim točkama obiteljske svakodnevnice (obroci, spavanje, učenje) Nedostatak strukture = kaos Kazne i nagrade su nedosljedne Prilike za učenje daju se proizvoljno Ponekad se traži odgovornost, a ponekad ne Nisu zainteresirani za osjećaje i doživljaje djeteta Nema manifestne brižnosti i topline Izbjegavaju komunikaciju Gdje je tu ljubav?
ISHODI:o Djeca sklona povlačenju, ljutnjio Iskazuju neprijateljsko ponašanje prema drugimao Promjenjivo raspoloženjeo Nemaju kontrolu nad svojim ponašanjemo Dezorijentirana i zbunjena djecao Osjećaju se bezvrijednima, pa i druge tako doživljavajuo S osjećajem gubitka nemaju snage boriti seo Ne zanima ih školao U adolescenciji često postaju delikventio Češće od drugih uzimaju drogu
Afektivna hladnoća roditelja opasnija je od fizičke kazne
3. Popustljiv ili permisivan roditeljski stil Roditelji su zaokupljeni djetetom Pokazuju puno topline i pozitivne energije Nemaju nikakvih zahtjeva prema djetetu (jer ga vole) Udovoljavaju mu u svemu Djetetu je sve dopušteno Tip ljubavi „uklanjanje svih teškoća“, a time i mogućnosti za učenje Misle da će izgubiti ljubav i bliskost ako mu u svemu ne udovolje ili ako nešto od njega traže Ljubav je uvjetovana U dobroj namjeri djeci je oduzeta mogućnost da uče za život
ISHODI:o Dijete je u osnovi dobro raspoloženo i pozitivno, ali bez osjećaja odgovornostio Ako nije sve po njegovom postaje impulzivno i agresivnoo Razmaženoo Nezreloo Problemi u funkcioniranju s vršnjacima (jer sve mora biti po njihovom)
13
o Što god da urade imaju zaštitu roditelja i tako ne nauče zaključivati iz svojih pogrešaka
o Nedostatak samostalnosti i odgovornosti u životuo Nauče izbjegavati sve što ih opterećuje ili nije ugodno
4. Autoritativni – demokratski odgojni stil Roditelji pokazuju toplinu i brigu Responzivni su (odgovorni) Postavljaju zahtjeve primjerene dobi i sposobnostima djeteta Konzistentnost, pravednost Jasno postavljena pravila Vode računa o osjećajima djeteta Posljedice za neodgovorno ponašanje se poznate, primjerene, obrazložene, dogovorene Djeci se pruža više prilika za učenje što je motivirajuće Uvažavaju dječje mišljenje Dvosmjerna komunikacija Djecu se uči misliti, a ne nameće im se mišljenje Potiče ih se na samostalno ovladavanje situacijom Nema problema koji ne može riješiti Roditeljske odluke su obrazložene Ljubav je bezuvjetna
ISHODI:o Samopouzdana, socijalno kompetentna djecao Znatiželjna, altruistična, samostalnao Imaju razvijenu samokontroluo Motivirana za rad i postignućeo Ne znači sa su ova djeca bez problema, ali su životno konstruktivnija
Agresivnost u razredu
14
Otvorena agresivnost Izravni tjelesni napadi, teroriziranje, vikanje Tjelesno jaki, kontrolirajući, dominantni, nesuosjećajni Problemi s prihvaćanjem pravila Probleme rješavaju agresivnom metodom Bol koju doživljavaju drugi za njih je nagrada
Provokativna agresivnost Ekstremna impulzivnost i potreba za dominacijom Bezobzirna namjera da se imponira i bude važan Svojevrsna ovisnost o nadmoćnosti Potreba podčinjavanja drugih U svojim obiteljima izloženi scenama nasilja Neprijateljski su raspoloženi prema svojoj okolini Svijet je za njih svojevrsno bojište Popularnost opada s dobi Sposobni okupiti oko sebe skupinu djece sljedbenika Popularnost doživljavaju kao potporu svojem ponašanju
NESPREČAVANJEM:o Takvo se ponašanje indirektno stimulirao Takva djeca dobiju ono čemu teže:
Pozornost Osjećaj moći Uvjerenje da im se dive i da ih se istodobno boje
Zapravo potiskuju svoj strah i nepovjerenje prema okolini
IZA AGRESIVNOSTI SE SKRIVA:o Straho Ranjivosto Duboka povrijeđenosto Svojevrstan poziv u pomoć
Relacijska agresivnost Potajno, prikriveno, ali s neprijateljskom namjerom Usmjerenost na uništavanje osjećaja pripadnosti
RELACIJSKI ZLOSTAVLJAČI:o Emocionalno i socijalno neprilagođenio U obitelji ne doživljavaju potporuo Vršnjaci ih odbacuju
15
o Nepovjerljivi prema ljudimao Češće djevojkeo Tjelesno zdravio Superioran umo Vole ići u školuo Postižu dobar školski uspjeh
Vršnjačke skupine Povezuje ih antipatija ili mržnja Cilj: nanijeti zlo nekom drugom djetetu
Obično agresivno dijete uspijeva se nametnuti kao autoritet i okupiti druge = VOĐA
U skupinama: Odnosi među vršnjacima postaju prisniji Dijele misli, probleme, nerazumijevanje roditelja, nezadovoljstvo školom Njeguju bunt Međusobno se poučavaju oblicima neprihvatljivog, ali uzbudljivog ponašanja Ohrabruju se i potiču RAZLOG: potreba za pripadanjem i naklonošću
Vođa: Izražena potreba za moći Težnja da se posjeduje moć i utjecaj objašnjava se kompenzacijom osobnih deficita
Sljedbenici: Bespogovorno izvršavaju naredbe vođe
RAZLOZI PRIDRUŽIVANJA:o Odbačeni od vršnjaka (slični motivi)o Da ne bi bili odbačeni od moćne skupineo Da drugi ne pomisle da su kukavice
Funkcioniranje skupine: Osjećaj percipirane opasnosti povećava koheziju Zaslijepljenosti – promjena stavova i ponašanja 75% djece se barem jednom složi sa skupinom i odstupi od odgovora koji smatra točnim –
eksperiment o konformnosti (Asche, 1952.) Zbog čega su djeca u stanju svojim vršnjacima nanijeti zlo i bol? (Milgarm, 1963.)
o Iznenađujuća spremnost da slušaju zapovijedio Miroljubivi pojedinci zbog zahtijeva autoriteta spremni zadavati bol žrtvi
16
o Istodobno osjećaju napetost i tjeskobu Skupina ima utjecaj na transformaciju dobroćudnih ljudi u neprepoznatljive agresivce u
zlonamjernim situacijama (Le Bon) Zaraza srdžbe i bijesa, pobuđenost izazvana gužvom – oslobađanje najnižih nagona Zaslijepljenost – zanemarivanje stvarnosti Skupina više od zbroja pojedinaca – nova snaga i obilježje Otklon individualne odgovornosti Smanjuje se svjesnost o osobnom ponašanju i socijalnoj procijeni Potiskuju se osobne vrijednosti, norme Poništenje individualnosti
Indiferentne vršnjačke skupine: Pasivni promatrači zlodjela Indiferentni prema svemu osim prema sebi Nečinjenje ništa da se zaustavi nasilje = podržavanje nasilja Što priječi ljude da priteknu u pomoć drugome u nevolji?
o Difuzija odgovornosti
Dinamika nasilja u razredu: Izloženost dugotrajnom zlostavljanju u razredu rezultira gubitkom samopouzdanja Ako nisu zaštićeni – „nešto nije u redu“ – pozivaju u pomoć na upadljiv način – mire se sa
sudbinom
Kada se sazna za problem:Napadači zauzimaju novu strategiju:
Odbijanje komunikacije ili „teroriziranje“ tišinom Isključivanje iz zajedničkih aktivnosti Uključe ga u rad, ali na kraju proglase da je njegov zadatak nepotreban Pogrešno šaptanje – javno sramoćenje
Sociometrijska metoda Položaj pojedinca u skupini, određen stavovima svih članova te skupine prema njemu =
socijalni (izborni) statuso Simpatija, naklonost skupine – prihvaćenosto Antipatija – odbačenost
SOCIOMETRIJSKI TEST:o S kojom dvojicom kolega iz razreda (ne) bi želio surađivati na zajedničkom zadatku?o S kojom dvojicom kolega (ne) bi volio ići u grad, na ples, u kino…o Kojim svojim kolegama (ne)bi ispričao i povjerio svoje intimne probleme
o UZELI SMO DVA KRITERIJA:
17
Za utvrđivanje funkcionalnih odnosa – izrada zadataka Za utvrđivanje afektivnih odnosa – druženje u slobodnom vremenu,
povjeravanjeo Za svaki pozitivan odabir ili odbacivanje dobiva se 1 bodo RAZLIKOM POZITIVNIH I NEGATIVNIH ODABIRA:
One koje nitko nije odabrao (ni pozitivno ni negativno) Negativan sociometrijski status Isti broj pozitivnih i negativnih bodova Pozitivan sociometrijski status
Poremećaji pretjerano kontroliranog ponašanja
Pretjerano kontrolirano ponašanje Stvara više problema samom djetetu nego osobama koje ga okružuju Djeca manifestiraju: strahove, napetost, osjećaj nevoljenosti, inferiornost, tugu Najčešći problemi:
o Strahovio Socijalna povučenosto Depresivnost
Strahovi i anksioznost
Strahovi u djetinjstvu Da bismo strahove kod djece proglasili poremećajem moramo uočiti poremećaj
svakodnevnog funkcioniranja Strah – svjesno percipiran objekt koji osobu plaši, radi se o sadašnjem trenutku Anksioznost – objekt se ne percipira svjesno, usmjerenost na budućnost 7% djece ima anksiozni poremećaj
Različiti strahovi u različitim godinama Od 8 mjeseci – 2 g. – boje se odvajanja od roditelja 2 – 4 g. – strah od mraka i životinja 4 – 6 g. – boje se čudovišta, duhova, neobjašnjivih zvukova Nakon 6 g. – boje se ranjavanja, katastrofa, strah od neuspjeha
Adolescenti Boje se da će se nešto strašno dogoditi osobama koje vole Boje se smrti Brinu za svoju budućnost
18
Strahuju od opasnih osoba koje ih mogu ozlijediti
Separacijska anksioznost Temeljno obilježje – odvajanje od osobe za koju je dijete vezano Nerealna trajna zabrinutost da će im se tim osobama nešto dogoditi Odbijaju ići spavati ako osobe nisu uz njih Kada se to događa i nakon 12. godine - signal da je anksioznost iznad normalne i razvojno
očekivane
Školska fobija Odbijanje škole Neracionalna prestravljenost nekim aspektima Popraćeno simptomima anksioznosti i panike Dovodi do djelomične ili potpune nemogućnosti odlaska u školu 75% djece koja odbijaju ići u školu ima majku koja je također odbijala ići u školu (Last,
Strauss, 1990.) Interpersonalni odnosi u obiteljima djece s fobijom od škole (Wernar, 2003.) Strah od ispitivanja
Visoka ispitna anksioznost Velik broj ometajućih misli koje ometaju proces dosjećanja i rješavanja problema Ometajuće misli i povišeno uzbuđenje smanjuje kapacitet pažnje potreban za kognitivne
procese Pažnja usmjerena na fiziološke i emocionalne reakcije Umjesto da se usredotoče na zadatak učenici su zaokupljeni mislima „Opet ništa ne znam“,
„Ja to nikad neću moći naučiti“
Kako smanjiti ispitnu anksioznost Izbjegavati vremenski pritisak Rezultate komentirati kao povratne informacije (što se može napraviti bolje) Ispiti prilika da se vidi koliko su napredovali Koristiti predispitivanje – navikavanje i mogućnost usporedbe za napredak Upoznavanje s vještinama upravljanja stresom
Socijalna povučenost – anksioznost Tiha, povučena djeca Izbjegavaju kontakte s vršnjacima i nepoznatim osobama bez obzira na godine Sramežljivost – usmjerenost na sebe u socijalnim situacijama koja dovodi do neprimjerenog
reagiranja, emotivnih i kognitivnih poremećaja, a povezana je s anksioznošću i niskim samopoštovanjem
Uzroci strahova u djetinjstvu Kognitivni procesi – anksioznost kao rezultat disfunkcionalnog doživljavanja smisla u svijetu
koji nas okružuje Zbog ranijih iskustava ili krivih interpretacija događaja djeca procesiraju svoj socijalni svijet na
anksiozan način U različite situacije (igra i sl.) unose faktor evaluacije
19
Učenje po modelu – razvijaju disfunkcionalno ponašanje promatrajući reakcije roditelja ili njihovo objašnjenje nekog socijalnog događaja – razvija se anksiozan stil ponašanja
Češće imaju djeca čiji roditelji odbijaju njihovu samostalnost ili ih pretjerano kontroliraju
Tretman Postupak postupnog izlaganja djece objektu straha (sistematska desenzibilizacija) Izlaganje treba biti praćeno pozitivnom stimulacijom Stjecanje pozitivnih iskustava u socijalnim kontaktima Učenje socijalnih vještina Kognitivno restrukturiranje – pokušaj mijenjanja negativnog načina razmišljanja
Depresija Najčešći poremećaj Epidemija depresije Depresivnost – emocionalno stanje karakterizirano doživljajem tuge, žalosti, utučenosti Povremena, prolazna žalost do duboke depresije koja traje ili se vraća
Depresija može biti prisutna kao:SIMPTOMI:
Emocionalni – ispraznost, dosada, nagle promijene raspoloženja, osjećaj krivnje Tjelesni – manjak energije i umor, poteškoće spavanja, smanjena učinkovitost Kognitivni – bespomoćnost, negativna samopercepcija, gubitak interesa, problem
koncentracije Bihevioralni – usporenost, soc. Povlačenje
Generalna slika – bez obzira na dob Umor Problem koncentracije Suicidalne ideje Anhedonija (nemogućnost uživanja u životu)
Depresivna trijada Bezvrijednost – ja ništa ne vrijedim Bespomoćnost – ništa se neće moći promijeniti Beznađe – zauvijek će ostati isto
Depresija – školski uspjeh Ometa pamćenje i koncentraciju Što su djeca bila duže razdoblje deprimirana to im je uspjeh bio lošiji (izravna korelacija)
Razlike u manifestiranju poremećaja ovisno o dobi Predškolska – neverbalni znakovi (tužno i bezizražajno lice, rijetko se smije) Rana školska dob – tjelesni problemi, strahovi Starija školska dob – bespomoćnost, pesimizam, osjećaj krivnja, negativna percepcija
budućnosti Adolescenti – nekomunikativni, hipersenzibilni na kritiku, droga, bijeg, agresivnost
20
Etiološki faktori (aitia=uzrok) Genski faktori (studije blizanaca i usvojene djece) Obiteljski odnosi – roditelji obilježeni smanjenom komunikacijom, povećanom hostilnošću
(neprijateljsko držanje) Kognitivni model – povezanost s negativnim viđenjem sebe, svijeta oko sebe i budućnosti Slabo procesiraju negativne emocije
Pristup i pomoć depresivnoj djeci Tretman Intervencije usmjerene na obitelj Psihoedukacija nastavnika i razvoj instrumentarija koji će im pomoći u prepoznavanju Medikamentozna terapija daje slabe rezultate Planiranje ugodnih aktivnosti Usmjeravanje prema smanjenju samokritičnosti Pogled na socijalne dileme kao na izazove Kontroliranje depresivnih misli Poboljšanje socijalne interakcije Razvoj vještine samokontrole Pomoću razmišljanja možemo promijeniti ono što osjećamo
Komunikacija
Neasertivno Drugima ne nanosite štetu, ali ne činite ni dobro Sebi nanosite štetu emocionalne prirode Potiskivanje, ljutnja – psihosomatske bolesti
21
Ljudi vas doživljavaju kao neiskrene, preziru vas, idete im na živce Neasertivno se ponaša osoba koja zanemaruje osobne potrebe, na račun tuđih Izbjegavanje konflikata bez obzira na cijenu Drugima šalje poruku da mogu zanemariti njegova prva
UZROCI:o Strah da se drugi ne razočarajuo Strah od odbacivanjao Predrasude o našim pravimao Nedostatak znanjao Dobiti: bespomoćna osoba – drugi rade za vas
Agresivno Agresivnom komunikacijom čovjek ostvaruje svoja prava ne vodeći računa o petrebama
drugih, osobito ako ima moć Nepoštivanje drugih Jasno određenje pobjednika Kakvi su njihovi kasniji odnosi? Kakvi su osjećaji?
Asertivno Asertivnost je vještina slušanja i uvažavanja osjećaja, misli, potreba i prava drugih, ali
zauzimanje za svoja prava, pošteno iznošenje svojih misli i osjećaja Spremnost na razgovor i dogovor Osobno poštivanje i poštivanje drugih Sloboda izbora Prihvaćanje odgovornosti za ponašanje Izbjegavanje negativnih posljedica
ASERTIVNA PRAVA:o Promicati svoj ugled i samopoštovanje ne ugrožavajući prava drugiho Tražiti ono što želimo, čak i ako to i ne dobijemoo Iznositi svoje ideje i osjećaje ako se drugima i ne sviđajuo Imamo pravo griješiti osobito ako smo sve pokušali
Slušanje Preduvjet dobre komunikacije Nastojanje da se poslana poruka primi ispravno Umijeće koje ima snagu stvoriti i sačuvati bliskost
22
Voditi računa o: O OSOBI koja nam šalje poruku O SADRŽAJU (čuti o čemu se govori) O ODNOSU pošiljatelj – primatelj O UTJECAJU poruke, o reakciji koju izaziva
Kako slušamo? Ponašanje slušatelja Osjećaji govornika Definiranje njihovog odnosa
Vrste slušanja Pasivno Selektivno Aktivno Empatijsko
Aktivno slušanje Htjeti prenijeti poruku, usmjeriti pozornosti na sadržaj Aktivno slušanje – preduvjet dijaloga
o „Nikad nikome nećeš noći prodati ako ne znaš slušati“o „Informacija je moć, a dobit ćete je samo ako znate slušati“o „Slušajući možete iščitati između redova“
Aktivno slušanje uključuje:o Parafraziranje – ponavljanje ili potvrđivanje sugovornikovih izjava (ako sam dobro
razumio, rekli ste…)o Pokazujete interes za sadržajo Prevenirate nesporazumo Praćenje govora tijelao Usmjeriti pozornost na ono što nije izrečeno
Empatijsko slušanje Uvažavanje emocionalnih stanja
Samo 20% učenika/studenata sluša predavanje:20% razmišlja o ljubavi20% prepušta se sjećanju20% bavi se brigama
23
Zapreke slušanju Čitanje misli – zanemarivanje sadržaja na račun pretpostavki Vježbanje spremnog odgovora (ja ću reći, a on će reći) Odabir – isključivanje stvari koje ne žele čuti Prosuđivanje Savjet Dvoboj – slušaju samo kako bi se mogli protiviti Uvijek u pravu
Komunikacija Dopustiti svakom sudioniku da izrazi ono što želi Slušanje Provjera je li poslana poruka primljena ispravno (verbalni komunikaciji feedback – sažeti,
objasniti, parafrazirati sadržaj dok se pošiljatelj ne složi da je primljena poruka onakva kakvu je uputio)
Održavanje otvorene komunikacije – izbjegavanje preuranjenih zaključaka, savjeta i sl.
Neverbalna komunikacija Način na koji ljudi komuniciraju bez riječi, namjerno ili nenamjerno Charles Darwin je vjerovao da je ljudsko izražavanje emocija univerzalno
o Bio je u pravu za 6 osnovnih emocionalnih ekspresija: Sreća Srdžba Iznenađenje Strah Gađenje Tuga
Kad ne koristimo riječi naš izraz lica, kretnje, stav tijela i drugi znakovi nastavljaju komunicirati
Samo mali dio onog što smo rekli drugoj osobi prenosi se riječima (7%-35%) Riječi su pod našom svjesnom kontrolom, a znakovi to nisu (svjesno izrečena laž može biti
razotkrivena nesvjesnom kretnjom ili izrazom lica)
Neverbalna komunikacija služi za: Izražavanje emocija (neverbalni znakovi u prednosti) Naglašavanje verbalne poruke Izražavanje stava prema osobi s kojom komuniciramo Zamjena za verbalnu poruku Ponavljanje verbalne poruke Regulacija verbalne komunikacije (kad smo spremni drugome prepustiti riječ)
24
Suprotstavljanje verbalnoj komunikaciji
Problemi vezani uz interpretaciju znakova Isti znak može imati različito značenje (ljudi koriste iste znakove za različite osjećaje;
nekontrolirano smijanje) Različiti znakovi mogu imati isto značenje (djeca – tko se tuče taj se voli) Ista poruka može sadržavati suprotne verbalne i neverbalne znakove
Pažljiva interpretacija neverbalnih znakova: Usmjeriti se na više znakova, a ne samo na jedan Uzeti u obzir i ono što ljudi govore i ono što rade Ako riječi govore jedno, a neverbalni znakovi drugo, usmjeriti se na neverbalne znakove Paziti na kontekst u kojemu se odvija komunikacija
Stav tijela (odražava naša dosadašnja životna iskustva) OPUŠTEN ILI NAPET – u neugrožavajućim situacijama opušten položaj, u ugrožavajućim tijelo
je napeto OTVOREN ILI ZATVOREN – kad se netko osjeća neugodno zauzima zatvoreni položaj (prekriži
ruke ili noge), ispred sebe drži neki predmet (barijeru koja je štiti od ranjivosti) KAO U ZRCALU – često stav tijela usklađujemo s onim što se događa u okolini (drugima smo
simpatičniji i uvjerljiviji zauzmemo li sličan položaj kao i oni – poruka da smo na istoj frekvenciji, da se razumijemo, slično osjećamo)
TKO SE KOME SVIĐA o Naginjanje prema drugoj osobi ukazuje na pozitivne stavoveo Naginjanje prema unatrag ukazuje na negativan stav ili neprijateljstvoo Opuštene ruke uz tijelo tumače se kao znak otvorenosti i spremnosti na
komunikaciju, a prekrižene pokazuju negativan stav TKO JE JAČI – ako učenici sjede uspravno, puni energije može se nastaviti s predavanjem, a
ako „tonu“ potrebno je napraviti stanku, promijeniti aktivnost
Kretnje (najmanje su pod našom svjesnom kontrolom) ISPREPLETENI PRSTI, STISNUTI DLANOVI – ukazuju na potisnutu frustraciju POKAZIVANJE DLANOVA – iskrenost i otvorenost TAPKANJE STOPALOM – pokušaj skrivanja informacije ili stava Autoritarne osobe koriste manje pokreta nego neautoritarne
Izraz lica (pokazivanje osjećaja; teško se interpretira, brzo se mijenja)
UNUTARNJI TIPOVI – ne pokazuju svoje osjećaje; VANJSKI to čine u velikoj mjeri OSMJEH – moćno sredstvo neverbalnog komuniciranja
25
OČI – spuštanje pogleda znak popuštanja
Pogled
Glas Obratiti pozornost na brzinu, ton, naglasak, boju
Jasna komunikacija
Preduvjet jasne komunikacije Razgovor sa sobom Slušanje
o Aktivno suosjećajno slušanjeo Provjera ispravnosti primljene poruke (uklanja pogrešne pretpostavke i
nesporazume, pomaže precizno odrediti što je sugovornik rekao)o Razjašnjavanje (pitanja kako bi razjasnili situaciju i motive)o Povratni poticaj (prilika da se ispravi pogrešan zaključak)
Jasna komunikacija Iskrenost (bez poluistina) Cjelovitost Pružanje podrške Razumijevanje
a) Izbjegavajte iskaze kojima donosite sudove i riječi kojima biste mogli izazvati napetosto Tvoj sebični stavo Bezobzirno kao i uvijek
b) Izbjegavajte opće ocjeneo Grozan, zao, beskoristan
Tako napadate osobnost, a ne ponašanjeISHOD: gubitak povjerenja
c) Izbjegavajte rečenice koje započinju u drugom licu, a poruke su optuživanja ili osudeo Loše mi je, a vi ste za to kriviU rečenicama koje su formulirane kao „Ja poruke“ nema izravne optužbe i osude
d) Izbjegavajte negativne usporedbeNegativne usporedbe ništa ne rješavaju – njihova je uloga povredaCilj je pomoći, a ne povrijediti
26
e) Izbjegavajte prijetnjeo Ako nisi u stanju učiniti …loš si…Prijetnje i namjerno vrijeđanje narušavaju odnos
f) Opisujte svoje osjećaje, nemojte njima napadatiMoguće je jasno izreći poruku o osjećajima bez povreda
g) Neverbalna komunikacija, duple poruke, kongruentnost
Cjelovite poruke – sastoje se od: ZAPAŽANJA – neutralne činjenice MIŠLJENJA – vjerovanja, sudovi, tumačenje situacije (ne treba ih izreći kao apsolutne istine) OSJEĆAJI – opis, a ne optužba POTREBE ILI ŽELJE – znane su drugima kad ih jasno izrazite
Povezanost medijskog nasilja s agresivnim ponašanjem djece
Mediji osvajaju prostore djetinjstva Mediji – najzanimljivije igračke Druženja se zamjenjuju virtualnim prijateljstvima
27
Mašta i kreativnost zamjenjuje se potrošačkim mogućnostima Internet potiskuje knjige Mediji važni čimbenici socijalizacije koji dominiraju životima djece
Prednosti koje donose mediji Brza dostupnost različitih informacija Obrazovne beneficije (ekspanzivan pristup izvorima znanja, akademska i socijalna podrška,
izjednačavanje životnih sansi) Čine učenje utraktivnijim
Zabrinutost Različiti rizici i mogućnosti zloporabe Izloženost djece visokim razinama medijskog nasilja koje se neprestano povećavaju Osobito se strahuje od povećane agresivnosti
Nasilni sadržaji u medijima Premoćno zastupljeni Više od polovice filmova i drama portretira barem jedan zločin, ubojstvo, zlostavljanje U 89% računalnih ili video igrara pronađeni su nasilni sadržaji Vrijeme i nasilni sadržaji – dva neovisna potencijala rizika za djecu
Pasivna izloženost Djeca su od najranije dobi izložena realnom i izmišljenom medijskom nasilju
Nasilje u crtićima Oko druge godine djecu počinju privlačiti brzi pokreti, neočekivani zvukovi, šarenilo Djeca nemaju razvijene mogućnosti selekcioniranja sadžaja – počinju imitirati ono što privlači
njihovu pozornost Nasilje je sastavni dio crtanih filmova Kamufliranje nasilnih poruka
o Komični elementi nasilne događaje transformiraju u smiješne – tako se nasilje čini prihvatljivim i zgodnim
o Budući da je takvo nasilje udaljeno od stvarnosti, osjećaj težine je umanjeno Žrtve ne pate, nema posljedica ni boli – trivijaliziranje sadržajao Nasilje nekažnjeno ili nagrađeno, pa takvo ponašanje percipiraju kao prihvatljivo
Što kažu istraživanja?o Nakon gledanja nasilnih crtića djeca pokazuju više razine agresivnog, a niže razine
prosocijalnog ponašanja Osobite opasnosti
o Usvojeni repertoar agresivnih akcija lako primjenjuju na vršnjacima
28
Nasilje u igranim filmovima Nasilje u filmovima sveprisutno Fizičko i relacijsko – uništavanje odnosa, veza, prijateljstava, širenje laži (sapunice) Što kažu istraživanja?
o Potvrđuju vezu između izloženosti televizijskom i filmskom nasilju i agresivnog ponašanja djece u svakodnevnom životu
Faze usvajanja agresivnog ponašanja1. Usvajanje i internalizacija viđenog (faza usvajanja)2. Internalizirana se ponašanja osnažuju (faza održavanja)3. Prenošenje u život (faza manifestacije)
o Formiranje trajnog sustava vjerovanja, stavova i navika kao svakodnevnih obrazaca Učestalost gledanja i nasilni TV sadržaji – agresivno postupanje
o Učenici koji češće gledaju TV češće su i više fizički indirektno nasilni prema svojim vršnjacima
o Učenici koji gledaju TV emisije u kojima ime više nasilja češće iskazuju fizičku, verbalnu i relacijsku agresivnost prema vršnjacima
Interaktivna priroda Interneta i videoigrica U njima djeca nisu pasivni promatrači već aktivno sudjeluju, čak sukreiraju nasilje – uronjena
su u nasilni svijet
a) Identifikacija Djeca aktivni sudionici Njihove odluke utječu na ponašanje lika pa je mogunost identifikacije jača Vizualna perspektiva ubojice
b) Nagrađivanje Agresivni postupci se nagrađuju Nagrađivanje bodovima ili verbalnim pohvalama Stalna povratna informacija Ubijanje uvjet za nastavak igranja
Djeca više imitiraju ona ponašanja za koja slijedi nagrada
c) Učenje ponavljanjem Učinkovita pedagoška metoda Neprestalno ponavljanje obrazaca agresivnog ponašanja Ponavljanje nasilja u svijetu mašte mijenja kognitivne, afektivne i bihevioralne procese
Ponavljanjem se povećavaju šanse za usvajanje
29
d) Cjelovit slijed agresivnih postupaka Traži se brzo donošenje odluke, planiranje akcije te provedba agresivnih reakcija Potiče se djecu da svaki korak vježbaju više puta Ako tako ne postupe postoji mogućnost da oni budu poraženi, izbrisani, uništeni
Kontinuirana izloženost nasilju Ono što vježbamo to nas mijenja
Povezanost igrica s nasilnim ponašanjem prema vršnjacima Učenici koji igraju igrice češće i više su nasilni verbalno i fizički prema svojim vršnjacima Učenici izloženi nasilnim sadržajima u igricama češće iskazuju sve oblike nasilja prema svojim
vršnjacima
Internet Otvorio virtualnu Pandorinu kutiju Omogućava luksuz anonimnosti U virtualnom prostoru razbijene su granice obzira „Non-stop nasilje“ Nasilje nad velikim brojem djece kontinuirano i istovremeno bez mogućnosti obrane
Internet:a) Pomaže stvoriti nove putove za stare oblike zlostavljanjab) Omogućio nove modalitete zlostavljanja
Internetsko nasilje Obilje scena mučenja, sakaćenja, čak i kanibalizma Djeca se uključuju u kreiranje nasilja Primjerice odabire se neka TV zvijezda pa se traže načini na koju je moguće ubiti Elektroničko maltretiranje, online socijalna okrutnost, online agresivnost
Internet – savršen medij za relacijsko nasilje Uznemiravanje, maltretiranje i isključivanje iz društva – namjerni čin agresije prema drugoj
osobi (grubi bezobzirni komentari, namjerno neugodni) Slanje klevetničkih ili posramljujućih informacija o drugima Glasovanje – tko je u razredu najgluplji, najružniji...
Najnoviji oblik okrutnosti Nagovaranje da snime fotografije ili neke neprimjerene aktivnosti s prijateljima (njihova
intima postaje komercijalna roba i nikad ne mogu biti sigurni da neće biti objavljene) Koriste se snimke žrtava za ucjene (osigurava se šutnja, novac)
Posljedice Povećanje agresivnosti – nasilje kao sredstvo za rješavanje problema Desenzitivacija Učvršćivanje agresivnih stavova Ponašanje – bešćutnost i neosjetljivost na patnju drugih
30
Promjena gledišta o vrijednostima i normama
Posljedice nisu jednake za svu djecuČIMBENICI RIZIKA:
Loš roditeljski nadzor Loše vještine rješavanja problema Prethodna agresivnost i nasilnost Nedostatak roditeljskoh pravila – značajniji čimbenik rizika nego količina nasilja u medijima
Što se može učiniti Roditelji mogu ublažiti utjecaje Roditeljska obveza – argumentirano komentirati medijske sadržaje (poštovati stavove djece i
pomoći da shvate)
Više od medijskog nasilja šteti pasivnost okoline (neodlučnost da primjereno reagiramo na neprimjerene sadržaje)
Škola Razvoj kritičke pismenosti Pomoć da postanu autonomni prema medijskim prezentacijama života i svijeta Pomoć u istraživanju medijskih stavova i vrijednosti lociranih ispod površine Promatranje medijskih poruka s etičkog aspekta
Istraživanje: Povezanost medijskog nasilja s agresivnim ponašanjem prema vršnjacima N=501 učenika sedmog i osmog razreda OŠ (Zagreb i okolica) Istraživanje provedeno u proljeće 2010. CILJ: ispitati povezanost učestalosti gledanja TV i igranja igrica, te prisutnosti nasilnih
sadržaja u njima s direktnim (fizičkim i verbalnim) i indirektnim agresivnim postupcima prema vršnjacima
31