dpu podrucja ex kamenolom puta 25 ozujka 2008 konacni ... … kemenolom obrazlozenje i odluka...

DPU PODRU�JE EX KAMENLOM "PUTA" – travanj, 2008.

�� Str. 1

��

��

� ��

��

Grad Zadar

travanj, 2008

REPUBLIKA HRVATSKAMIN ISTARSTVO ZASTITE OKOLISA,

PROSTORNOG UREDENJA IGRADITELJSTVA

10000 Zagreb, Ulica Republike Austrije 20fel: 01137 82-444 Faxi 01137 72-822

Uprava za nrostorno uredenje

Klasa: UP/I-350-02/0B-07/3Ur.br.: 53 t-06-08-3Zagreb. 22. veljade 2008.

Ministarstvo zaStite okoli5a, prostornog uredenja i graditeljstva, povodomzahtjeva "BLOCK-PROJEKT" d.o.o. iz ZADRA, 7. Domobranske pukovnije br. l,zastupan po direktoru: Zeljko Predovan, dipl.ing.arh., za izdavanje suglasnosti zaobavljanje strudnih poslova prostomog uredenja, na temelju odredbe dlanka 8.a stavka1. Zakona o prostornom uredenju ("Narodne novine", br. 30/94, 68198, 61/00,32/02 i100/04), a u svezi s odredbom dlanka 353. satavka 1. Zakona o prostonlom uredenju igradnji ("Narodne novine", br. 76107), donosi

R . } E S E N J E

I. ' BLOCK-PROJEKT " d.o.o. - u iz ZADRA, 7, Domobranskepukovnije br. I, daje se suglasnost za obavljanje svih struinih poslova prostornogureilenja: izrade svih prostornih planova.

II. Pravna osoba iz todke I. izreke ovoga rje5enja duZna ie Ministarstvuza5tite okoli3a, prostomog uredenja i graditeljstva dostaviti obavijest i dokumentaciju onaknadnoj promjeni uvjeta znadajnih za davar4e ove suglasnosti najkasnije u roku od 30dana od dana nastanka promjene.

' III. Suglasnost iz todke I. izreke ovoga rjeSenja oduzet 6e se ako pravnaosoba prestane ispunjavati uvjete propisane za davanje sugiasnosti ili ako strudneposlove prostornog uredenja obavlja protivno propisima koji ure<iuju proslornouredenie.

O b r a z l o i e n j e

'BLOCK-PROJEKT" d.o.o. iz ZADRA, 7. Domobranske pukovnije br. 1,podnio je ovom Ministarstvu zahdev za davanje sugiasnosti za obavlianie svih stmdnihposlova prostornog uredenja: izrade svih prostomih planova.

Uz zahtiev ie priloZio sve dokaze propisane dlankom 3. Pravilnika o davanju ioduzimanju suglasnosti za obavljanje strudnih poslova prostornog uredenja (..Narodnenovine" br. 21106 i br. 53/06) i to za slijede6e zaposlenike:

- Zeljko Predovan, dipl.ing.arh.. ovlaSteni arhitekt. br. ovl. 784.- Sanja Bo3kovii, dipl.ing.arh., ovla5teni arhitekt, br. ovl. 3266,- Stephen Tony Brdii. dipl. ing. urbanog i prostornog planiranja- Denis Batur, dipl.ing.grad.. ovla5teni inZenjer gradevinarstva. br. ovl. 3826,- Ivan Sutlovii. dipl.ing.el.. ovla5teni inZenjer elektrotehnike, br. ov|.2126.

Uvidorn u navedenu dokumentaciju utvrdeno je da podnositelj zahtjevaispunjava sve uvjete za izdavanje zalraLene suglasnosti, pt'opisane odredbama dlanka 2.stavka 1. navedenog Pravilnika.

Slijedom izloLenog, a na temelju ociredbe dlanka 202. stavak 1. Zakona o opiemupravnom postupku r.r Republici Hrvatskoj (,,Narodne novine" br. 53191 i 103/96Presuda listavnog suda), riie5eno je kao u todci I. izreke ovog rie5enja.

U todci II. izreke ovoga rje5enja odludeno je u skladu s dlankom 7. stavkom 3.Pravilnika o davanju i oduzimanju suglasnosti za obavlj anj e strudnih poslovaprostomog uredenia.

Upozorenje iz todke lII. izreke ovog rjeienja u skladu je s dlankom 39. Zakona oplostonronr urederliu i gradnji.

L,'pravna pristojba u drZavnim biNezima u iznosu od 70 kn po TAR. br. l. i 2.Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (..Narodne novine" br. 8/96 i110/04) rialepljenaje na zahtjevu i poniStenaje.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:Ovo rjeSenje je konadno u Llpravllom postupku, te se protiv njega ne tnoZe

izlaviti Zalba. ali se moZe pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom RepublikeHryatske.

Upravni spor pokre6e se tuZbom koja se podnosi u roku od 30 dana od danadostave ovog rjeSenja i predaje se neposredno ili preporudeno po5tom Upravnom suduRepublike Hrvatske.

CA MINISTRICE

e-dipl.ing.arh

Dostaviti:l. "BLOCK-PROJEKT" d.o.o., ZADAR, 7. Domobranske pukovnije br. 12. Evidencija suglasnosti, ovdje3. Spis, ovdje

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA

ACES d.o.o. Zadar, Antuna Barca 7. 2

mišljenja i suglasnosti tijela s javnim ovlastima

odvodnjo d,o,o, zodorHRVATSKOG SABORA b,b,Iel: O23/ 211 582, 211840, 212-115Foxt 0231 211-426Hitne intervencije: Tel. 023/ 318-816

Voi znckl"ACES" d.o.o. Zadar

Antuna Barca 723OOOZadar

NoS znok: 649 /2oo7

Zcdct, 21 . 08. 2007.

Predmet: Uvjeti odvodnje za potrebe izrade DPU-a"EX KAMENOLOM PUTA - oroizvodno - skladiSno - servisna zona" u Zadru.

Za potrebe izrade DPU-a " EX KAMENOLOM PUTA - proizvodno - skladisno -servisna zona " u Zadru izdajemo uvjete odvodnje:

U zoni obuhvata DPU-a nije mogu6e izgraditi spoj internih otpadnih voda (oborinskih ifekalnih) na javni sustav odvodnje zbog neizgraclenosti mreze javnog sustava odvodnje naSirem okolnom podrudju. Sukladno ldejnom projektu sustava odvodnje otpadnih voda"Centar" Zadar za odvodnju otpadnih voda s podru6ja predmetnog DPU-a predvidena jeizgradnja mjesovitog kolektora od zone obuhvata DPU-a do dr2avne ceste D8, mjesovitogkolektora od dr2avne ceste D8 do uredaja za prodis6avanje otpadnih voda "Centar" iurcdal za prodis6avanje otpadnih voda "Centar" 6ije je projektiranje i izgradnja u tijeku.U zoni obuhvata DPU-a planirati razdjelni sustav odvodnle otpadnih voda.Oborinske vode sa prometnica, parkiraliSnih i manipulativnih povr5ina potrebito je provestipreko slivnika s taloznikom, a oborinske vode koje bi mogle biti zama56ene propustiti krozseparator ulja i masti prije konadne dispozicije.

Ziro ro6un: 2485003-l 100206652

6'lT'oodlplinfl&W. o

r r r r f r " C o m .ilT - Hryatske lelekomunikacije d.d.REGUA2,JUGSektof za rcgionalnu mreZuSinjska 4, HR - 21000 Spli lTelefcnr +385 21 351 111Teleiaks:+385 21 349 100

ACES d.o.o.

Antuna Barca 723OOO ZADAR

JOP 4345703 ANDD-s534t2 -ZDt07 ZK023/341-00624j0.2007.suglasnosUuvjeti za DPU industrijsko skladi5no servisna zona (ex kamenolomPuta> u Zadru

PoStovani,

Dostavljamo Vam traZene podatke o stanju TK instalacija na podrudju industrijsko -skladisne zone (ex kamenolom Puta), a u svrhu izrade DPU - a navedene zone.Kao dto je vidljivo iz priloga koji Vam Saljemo na prostoru obuhvata ne postoje TKinstalacije, pa je potrebno kod izrade DPU- a u skladu sa planiranim potrebama togpodrudja, izgraditi odgovaraju6u TK kanalizacuu sa odgovaraju6im TK kabelima unutarzone koji se koncentriraju u smjeru zadane prikUudne todke (A) (prikazane na situaciji uprilogu) za potrebe HT-a. Planirani objekti trebaju imati telefonsku instalaciju napravljenupo vaZe6im tehnidkim propisima, te zavr5enu u prikljudnom ormari6u.

Kontakt telefon 341 006,gda Zvjezdana KeranS podtovanjem.

U privitku: situacija M l: 1000 s ucrtanim TK instalacijama

VaS znakNaS znakTeletonDatum

Nastavno na

AdresaKontakli

losl0vna bankaNadzomiodbor

upravaFlegislar tr0ovadkih

t f l i f .ea

HT - HN"iske lelekornunikacije d.d,Savska cesta 32, 10 000 Zaorebtelelon +385 1 491l000r laks+385 1 491 101 l;lnlernet: wwvl/.1.hl.hf2390001-1 10001 9257 {HPB d d Zagfebji iVlB 141.1887[4. Gu€nihei - preds]edniki. l\4uclrinic - pfedsjednik, J. P. Czapran, B.Poldfugad, l. loli i Simovii, l . Soljan, B. EathgeberTrgovaiki sud u Zagrebu, MBSi 080266256{oDro t in i Le^ ; . t . p 1 aq a( ' l annnnr , , . . 1 , r , ,nn i x r^ i .1 t^ . i .5 , q l aaa <1( , unicef@

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA ZAN ARSKj{Odjel upravnih, inspekcijskih i poslova zaitite i spa5avanjaBroj : 511-18-06-9L37 lL-07. ANIZadar,27. prosinca ?-OO7. godine.

o f o./,

' , 1 ' , - - a -

GRADZADARUpravni odjel za graditeljstvo i zaStitu okoliXa

Z A D A R

PREDMET: Detaljni plan uredenja Podruija ex kamenoloma "Puta't u Zqd.ru.

Veza: Vai dopis:Klasa:350-01107-011249; Ur.broj:2198101-211-07-12, od 12.12.2007.

U svezi va5eg predmetnog dopisa dostavljarno vam na5e oditovanje da u tekstualni dio planova(posebnim uvjetima) ude slijedeie:

- u svrhu spredavanja Sirenja poZara na susjedne gradevine, gradevina mora biti udaljena odsusjednih gratlevina najmanje 4 m ili manje, ako se dokaZe uzimaju6i u obzir poZamo optereienje, brzinuBirenja poZara" poZame karakteristike matrijala grailevina, velidinu otvora na vanjskim zidovimagratlevina i dr. da se poLar nete prenijeti na susjedne grailevine ili mora biti odvojena od susjednihgradevina poZarnim zidom vatrootpomosti najmanje 90 minuta, koji u sludaju da gadevina ima loovnukonstrukciju (ne odnosi se na ravni Irov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov gradevinenajrnanje 0,5 nlili :rawSava dvostranoxr; konzdlom':isti , vatrootporrrosti duZine najmanje 1 m ispodpokrova kovi5ta, koji mora biti od negorivog matrijala na duZini konzole.

- radi omogu6avanja spa.Savanja osoba iz gratlevine i gaienja po/arc na gratlevini i otvorenomprostoru, gradevina mora imati vatrogasni prilaz odretien prema posebnom propisu, a prilikorn gradnje ilirekonstrukcije vodoopskbnih mreZa mora se ukoliko ne postoji predvidjeti unutamja i vanjska hidrantskamreza.

- prilikom projektiranja garaZa koristiti austrijske smjemice TRVB N 106, koje se u ovomsludaju rabe kao pravila tehnidke prakse, Sto se temelji na dlanku 2. stavak 1. Zakona o zaltiti od poZara("Narodne novine" br.58/93, 33105 i lO7l07.).

- prilikom projektiranja hgovina koristiti austrijske smjemice TRVB N 138, koje se u ovomsludaju rabe kao pravila tehnidke prakse, Sto se temelji na dlanku 2. stavak 1. Ztkona o zaititi od poZara("Narodne novine" br.58/93,33/05 i L07I07.).

- gratlevina mora biti projektirana i izgradena tako da ispunjava bitne zahtjeve iz podrudja zastiteod poZara utwtlene Zakonom o zaititi od poZara ("Narodne novine" br.58/93, 33105 i 107/07.), i natemelju njega donesenih propisa te uvjetima za5tite od poZara utwtlenim posebnim zakonom i na temeljunjih donesenih propisa.

- ostale r4jere zastite od poZara projektirati u skladu s vaZeiim pozitivnim hwatskim propisima inormama koji reguliraju ovu problematiku.

S postovanjem,

E L I I K

IIL*ifl

'fhI t i

U

7- lrrw ,r* ffiz-r

Bpljat, dipl. iur.

tu

V O D O V O D d o . o .ZADAR, Spire Brusine l7 . Tel: centrala 3l I -21 1, 312- 192: direktor 2l I -219, dezurna slurb^ 312-598 i 312-270 . Faxj 0231213-204 . Br. Ziro raduna: 24850031100200037 . Porezni (matidni) broj: 3410153 . Upisano u registru Trgovadkog suda u Splitu: MBS06008364,Tt9711243-3 . Temeljni kapital: 159.483.800,00 kn. Uprava drustva: Darko

Broj: 270611 -VM Zadar,30.08.2007 .

ACES d.o.o.Zadar, An*onaBarca 7 c

Predmet : DPU proizvodno-skladiSno-servisne zone.EX KAMENOLOM PUTA

Na vaS zahtjev, na fotopresliku dijela planske situacije ucrtali smo vam obliZnjuvodovodnu mreZu izvan obuhvata plana koja nema nadenja jer se budu6a planska mreZa nemoZe na nju spojiti.

Vodoopskrba predmetnog podrudja moZe se dovesti u vezu s vodoopskrbom okolnihpodrudja za koja su u izradi ili su ved izradeni detaljni planovi uredenja i to podrudja DPUKosa, podrudja DPU Vrilo i podrudja DPU Veliki Brig.

Vei su vam rantje, za potrebe izrade DPU Vrilo, ucrtani cjevovodi AC DN 300 iduktilni DN 200 mm putem kojih se danas odvija vodoopskrba veletrZnice i obliZnjih poslovnihgradevina. Cjevovod DN 300 mm spojen je na kriZanju Poladke ulice s Ulicom hwatskogsabora na osnovni sustav niske vodoopskrbne zone Zadra. U vezi s omogu6enjem prebacivanjana sustav visoke zone u skladu s rjeienjem vodoopskrbe po DPU Kosa, tebaTo bi izvesti spojna taj sustav preko Poladke ulice u duljini od oko 20 m. Medutim, pomato vam je da dorealizacije prometnica i vodoopskrbne mreZe prema tom planu nije doSlo. HeSavanje pitanjavodoopskrbe na podrudju Kosa ima zato svoju teZinu koja ovisi o aktivnostima Grada Zafua.

Glavnina predmetnog podrudja spada u nisku vodoopskrbnu zonu, a samo rubnisjeverozapadni i zapadni dio predstavlja prijelazno podrudje izmedu niske i visoke zone te bi semogao sagledavati kao nastavak mreZe prema DPU Kosa. Prema tome, kao osnovno (ilicjelovito) rje5enje, name6e se rje5avanje vodoopskbe ovog podrudja putem produienjacjevovoda DN 200 mm. Podrudje iz obuhvata DPU Vrilo takoder spada u nisku vodoopskrbnuzonu. Smatramo da i podrudje DPU Vetiki Brig,kao umjetna udolina stvorena iskopom kamenaspada preteZno u nisku vodoopskrbnu zonu (to zapravo ovisi o opiem rje5enju powiine terenapo tom planu) te pretpostavljamo da 6e mreia iz toga plan4 i biti spojena na postojeiu mreZuniske zone iz smjera Ulice Danijela Farlattija, ali bi se moglo radunati i na produZenjenavedenog cjevovoda DN 200 mm.

Navedeni cjevovodi DN 300 i DN 200 mm su danas nedovoljno iskori5teni i ftebaodluditi da li 6e se spojiti na sustav visoke zone ili 6e eventualno ostati u sustavu niske zone.Osim navedenih podrudja za koja se izrafiije DPU, moZda, na temelju podataka C,rada Zadra onekim drugim dodatnim planskim zonama ili pro3irenjima zona navedenih DPU-ova, trebasagledati i druga susjedna podrudja koja mogu biti na vi3im ili niZim kotama terena.

Razvojno pripremni odjel :

Darko Kasap

Broj:4463 -1 /VM Zadar, 07 .01 .2008 .

REPUBLIKAHRVATSKAZADARSKAZUPANIJA

GRADZADARUpravni odjel za graditelj stvo

i zaStitu okoli3a

?redmet : Postupak javnog uvida

DPU Podruija ex kamenoloma rrPuta"

PRIMJEDBE

Dostavljamo vam priqjedbe na prijedlog predmetnog detaljnog plana u pogleduobrade vodoopskrbe.

Pod todkom 2.3.4 je napisano : Vodovodna rnreia na podruiju ovog DPU planirana je takoda iini prstenastu yodovodnu mreZu .... Btrdnti da taj navod ne odgovara stvamo planiranojmreZi kojaje gmnasta, mom se na odgovaraju6i nadin ispraviti.

Pod todkama 2.4.1.2 i 3.4.1 je navedeno da se hidrantska mreZa mora izgraditt u skladu sastaim Frovilnikam o tehniikom normativima za .... (Sl.list 3a/91) , rmjesto kojeg se moranavesti vaZedi oravilnik.

S po5tovanj em,

Razvojno pripremni odjel : p,/ oi'"tt* "

"*O. "ry, dipl. ing. stroj.&\r

zAo-arsrKA zt,rEniiT;a_q.L..:,: ". .,:r it: ,3 iB

-{- f rlf 7'1q

R E P U B L I K A H R V A T S K AMINISTARSTVO KULIURE

Uprav a za zallitu kultume ba5tineKonzervatorski odjel u Zadru

Klasa: 612-08/08-4e// j

Ur. br.: 532-04-1 7 n:08-02Zadu,5. veljade, 2008. godine

Predmet: prethodna suglasnost na prijedlog Detaljnog plana uretlenja podrudja ex-kamenolom.Juta" u Zadru

Veza: zahtjev poduze6a,,Aces" d.o.o. Zadat od25. sijednja 2008. g.

Na temelju dlanka 56. u svezi s dlankom 6. stavkom l. todka 9. Zakona o za5titi ioduvaqiu kulturnih dobara (<Narodne novine> br. 69/99,151/03 i 157 /03) a povodomzahtjeva poduzeda ,Aces" d.o.o. iz Zadra, daje se prethodna suglasnost na prijedlogDetaljnog plana uredenja podrudja ex-kamenolom ,,Puta'u Zadru.

Prijedlog Detaljnog plana uredenja podrudja ex-kamenolom,,Puta" izraden je u skladusa utvrdenim sustavom mjera zaStite kulturnih dobara koja se nalaze na podrudju obuhvataplana.

Dostaviti:- ,,Aces" d.o.o., Antuna BarcaT,Zadx- Pismohrana

&*-"**'ffiraffiwr@-ntsH:b*-{

Klasa: 3 50-02/07-0 I /0000 I 5 IUr.broj: 374-24-l -08-6Split, I 1.04.2008.

HRVATSKE VODEVODNOGOSPODARSKI ODJELZA VODNO PODRUdJE DALMATINSKIH SLIVOVASPLIT, Vukovarska 35Telefon: 021 309 400, fax: O2L 309 497

BLOCK-PROJEKT d.o.o.7. DOMOBRANSKE PUKOVNIJE

ZADAR

Zadru- prethodno miSljenje

Kako je dostavljeni Konaini prijedlog Detaljnog plana ureilenja podruija ex - kamenoloma"Puta

u Zadru (izradivadi: ARHEO d.o.o. i BLOCK - PROJEKT d.o.o., Zadar, oZuljak 2008.god.), u potpunosti ispravljen u skladu s na5im ranijim primjedbama, to se na njega m&e izdatipozitivno prethodno mi5ljenje Hrvatskih voda prema dlanku 21. Zakona o vodama (NN107/95. 150/0s).

S po5tovanjem I

geod.

Na znanje:l. ACES d.o.o., Antuna Baraca 7, Zadar2. SluZbe 24-1.24-2. 24-3. 24-4 - ovdje3. Arhiva

"'1r?

\-+--)

J)d

o,,

I

BLOCK_PROJEKT23OOO ZADAR7 . DOMOBRANSKE

a ^ ^

PUKOVNTJE

i invest icy ' jet D

- ' "'?fur=l.sjE v V 'dip7 . ino, - FE''NikoTa DeIl

J I HEP-Operator distribucijskog

f I sustava d.o.o.10000 ZAGREB, Ul. grada Vukovara 37

lrP Elektra Zadar23000 ZADAF, Ulica kratia Dmitra Zvonimka br. 8Telaloni o2gl ?g�o-90ofei€f@xt O23l 911-824Zpt&xrZ'n8,,/''!'1ffit@/.Po6b: 23000 - ZADARM;8. lq€gglhtts:/ vww.h€p.hr

1 - 4 . 0 4 . 2 0 0 8 .

DPU PODRUdJ'E E:K KAMENOT,CId PIIT U ZADRU- sugLasnost na pTan u dijeTu eTektroopskrba

PregLedom konainog prijedloga plana utvrdeno je da je u dijeTuefektroopskrba raden u skJ-adu sa zadanim tehniikom uvjetima zaprojektiranje te van na isti izdajemo suglasnost.

Uz poEtovanje !

Rukovoditef zy'Razvoj

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA

ACES d.o.o. Zadar, Antuna Barca 7. 3

postupak javnog uvida i javne rasprave

REPUBLIKAHRVATSKAZADARSKA ZL'PANIJA

GRADZADARUpravni odjel za gEditeljswo

i zastitu okolisa

Klasa: 350-01/07 -O1 1249Ur. broj: 2 1 98/01 -21 1 -07 -2Zadat, 13.ru)na 2007. godine

Predmet: Prethodna rasprava o nacrtu prijedloga:

Detaljni plan urectenja podru6ja ex'kamenoloma "Puta" u Zadru'

Temeljem 61. 3 Uredbe o javnoj raspravi u postupku donoSenja prostornihplanova (Narodne novine, broj 101/98), Upravni odjel za graditeljstvo izaStitu okoliSaGrada Zadra organizira prethodnu raspravu o nacrtu prijedloga:

Detaljnog plana urettenja zone podruGja ex-kamenoloma"Puta" uZadru ,

Prethodna rasprava odr2ati 6e se 20.rujna 2007. godine (eetvdak)' u 11.0Csati, u Maf oj Vije6nici Qrada Zadra, Narodni trg 1, I kat.

Pozivate se da svojim sudjelovanjem u raspravi doprinesete Sto kvalitetnijemprijedlogu: Detaljnog plana uredenja podrudja ex-kamenoloma "Puta" u Zadru'

S postovanjem,

ProdelnikAndrej Sudinja, dipl.ing.grail.

Dostaviti:1. ZADARSKAZUPNruIM

Zavod za prostorno uredenje, Bra6e Vranjanina 11, Zadar2. ZADARSKAZUPANUA

Ured drZavne uprave; Slu2ba za prostorno uredenje, stambenokomunalne poslove, graditeljstvo i za5titu okoliSa, lvana Ma2urani6a bb

3. MO Crvene ku6e, n/P Predsjednika4. HEP d.d. Elektra Zadar, Kralia Dmitra Zvonimira I5. HT-TKC Zadar, Ktalia Stjepana DrZislava 16. Odvodnja d.o.oZadat, Hrvatskog sabora bb,7. Vodovod d.o.o. Zadar, Spire Brusine 178. MUP PU Zadarska, Odjel zastite od pozara i civilne zastite9. MUP PU Zadrska, Odjel prometa Zadar, A Hebranga bb

10. Aces d.o.o., Zadar. Antuna Barca 7.11. Hrvatske ceste, Zadar, Stube Narodnog lista b.b.12. f ELE2, Zagreb, Ulica grada Vukovara 269d,13. DrZavna uprava za za5titu ispa5avanje PU Zadar, Zadar, Andrije

Hebranga 1 1.14. Liburnija d.o.o. Zadar, Ante Stardevi6a 1.15. Nasadi d.o.o. Zadar, Perivoj Vladimira Nazora 1.16. Cisto6a d.o.o. Zadar, Stjepana Radi6a 33.17. Hrvatske vode VGO Split, Vukovarska 35,18. Hrvatske vode VGI Zadar, K. Jeretova 5.19. Prometna policija PU Zadarska, Zadar A.Hebranga bb.20. Konzervatorski odjel, Zadar, Smiljamj6a 3.

L 7 / L 2 2 0 0 7 1 4 : 4 3 F A X 3 8 5 2 3 3 1 8 9 9 8

REPIIBLIKAIIRVATSKAZADARSKA ZTIIANIJA

ACES DOO ZADAR @ oor

, GRADZADARUpFvni odjcl i! gnditcliswo

i zdtim okolisE

Klasa: 35G01/07 -01 l24sUr.broj: 21 98/01 -A 1 47 -12Zadar, 12. studeni 2007. godine

Predmet: Javna rasprava o prijedlogu:Detaljni plan uredenja PodruEja ex kamenoloma "puta" u Zadru

Temeljem dl. 5. Uredb'e o javnoj raspravi u postupku dono5enja prostomihplanova (Narodne novine, broj '101/96), i Zaklju6ka Poglavarstua Grada Zadra,.Klase:350-0'1 /07 -O 1 t249, Ur.brq.,Z1 9810 1 -1 l3lOT -5 od 28 rr"rjna 2007 godine Upravniodiel za graditeljstvo i zaStitu okolisa Grada Zadra organizira javnu raspravu oprijedloga:

Detaljnog plana Uredenja Podrudja ex kamenoloma "Puta" u Zadru

Javni uvid DPU Podrudja ox kamenoloma "Puta" u Zadru organiziran je uvremenu od 1 1 . prosinca 2OO7 do 1 1 , steenja 2008 godine. Soba broj.4, Narodni trg1., Zadar , svakog radnog dana od 9.oo do 14.00 sati.

Javno izlaganje odrZai ie sb 19-prosinca 2007. godine (srijeda), u 12.00 sati,u Velikoj vijeinici Grada Zadra, Narodni trg 1, I kat.

Prijedlog DPU-a Podrudja ex kamenoloma "Puta,'u Zadru biti 6e objavljen ina Internet stranici Grada Zadra (www.grad-zadar.hr).

Pozivate se da svojim sudjelovanjem u raspravi doprinesete Sto kvalitetnijemprijedlogu: Detaljnog plana uredenja PodruEja ex kamenoloma "Puta" u Zadru,

S po5tovanjem,

#I5HA/* ffig ".rd

Dostaviti:

REPUBLIKAHRVATSKAZADARSKA ZTJPANIJA

GRAD ZADARUpravni odjel za graditeljstvo

i zaltihr okolisa

ZAPISNIK

s javne rasprave o prijedlogu DPU-a podrudja ex kamenoloma "Put" u Zadru i DpU-azone trgovinskog velecentra 'Vrilo" u Zadru, odriane u srijedu 19. prosinca 2007. godine, uvelikoj Vije6nici Grada Zadra, Narodni trg 1 , I kat, u 13.00 sati.

Javnu raspravu provode:

Autor pfana: Block-projekt d.o.o. iz ZadraPredstavnik: Zeljko Predovan d. i.aGrad Zadar- nositelj izradePredstavnik: Nives Kozuli6 d.i.a

Popis nazo6nih sudionika javne rasprave nalazi se u privitku i sastavni je dio ovogZapisnika.

Nives Kozuli6: Pozdravila je nazodne i zamolila je izradivada plana da u kratkim crtamaprezentira DPU-a podru6ja ex kamenoloma "Put" u Zadru i DPU-a zone trgovinskogvelecentra 'Vrilo" u Zadru jer se nalaze u susjedstvu.

Zeljko Predovan: Je u kratkim crtama izloZio oba plana.

Nives Kozuli6: Nakon izlaganja projektanta pozvala je prisutne da jedan po jedan daju svojekomentare i primjedbe na plan.

Mladen Mi5kovi6: Koliki je rok gradnje.

Zeljko Predovan: Rok gradnje je godinu dana.

Marija Pavlovi6: Pozdravljam prisutne i samo jedna napomena da za trgovinske velecentrekoji su iznad 1500m2 prodajnih povriina oni podlije2u uredbi i zapravo u svompostupku dono5enja moraju i6i na suglasnost Ministarstva gospodarstva. ljoS ne5toovih 70 m jugozapadno uz potoka Ridina je jedna arheoloSka zona pod za5titomkoja je ugradena u Gup Grada Zadra i u svakom sludaju je potrebno i njihovooditovanje mozda i posebni uvjeti. Prestavnici Hrvatskih voda su se oditovali da susuglasni ali pod odredenim uvjetima sa tehni6kim izmjestanjem otvorenogvodotoka. Sto takocler 6e biti ugradeno u konadni prijedlog dpu-a .

Zeljko Predovan: Ja bi za arheoloSku zonu rekao jednu re6enicu. To je zona koja je iz Gup-a preneseno u obuhvat plana kao jedna suspektna zona u kojoj se mo2e odekivatinekakvi tragovi starih vodovoda i vijadukata.

1 .

z .

Antlelko Vujeva: Sto se ti6e posebnih uvjeta na arheologiju dobili smo uvjete ionr suugradeni u studiju utjecaja na okoli5.

lvica Neve56anin: Molio bi grad zbog minimalne transparentnosti da navedu ko je investitoriko su vlasnici zemlji5ta. Svako ko izracluje plan on kontaktira direktno investitora idirektno kontaktira grad. Ovdje nismo 6uli niti jedno ime niti jednu tvrtku koja 6esutra graditi na tim prostorima. Mi to ne znamo, to je prikrivanje glavnih investiiora.Bilo bi korektno prema javnosti i radi neke transparentnosti da se javno ka2e ko jefinancijer investicue izrade plana.

Nives Kozuli6: Mi to ne moramo znati. Naravno da se pogoduje vlasnicima zemljista. lzradaDpu-a ne zna investitora, moZe ga znati, ali ga i n-e mora znati. Danas se mogladogoditi transakc|a prodaje ovog zemljiSta i dodi neki novi vlasnik koji 6e tu graditi.Cesto oni koji pokre6u ovu izradu oni ho6e definirati svoje vlasni5tvo da bi s njimmogli prometovati. To je njihovo legitimno pravo kao vlasnika. Gospodin predovanje spomenuo imena tvrtki koje su financirale prostorno plansku dokumentaciju,moZda oni znaju ikonadnog investitora gradnje ali ne moraju ga znati.

Zeljko Predovan: Ja razumijem interes novinara ko je tu investitor. Na tr2istu postoje tvrtkekoje se bave pripremom zemljista za izgradnju. Nije pravilo da znamo investitora. Mimozemo znati vlasnike zemljiSta ali to ne mora znaditi da 6e oni biti i investitorigradnje.

Diiana Mijatovi6: Mene zanima vlasnistvo grada. Grad je vlasnik zemljista na podrudju gdjese nalazi veletrZnica pa me zanima kome ie grad prodati ili zamijeniti to zemljiste.

Nives Kozuli6: Grad 6e ite kako voditi raduna da za to izmjeitanje dobije kvalitetan prostor imogudnost opremanja tog dijela koji 6e se predvidjeti. To se ovoga dasa ne moZeznati, ali gospqda koja 6e lu graditi.ne mogu-.graditi ako ne postanu vlasnici togzemljista o tome iete biti informiranijer 6e i6i ilijavnim nadmetanjem ili zamjenom.

Javna rasprava je zavrsena u '14.00 sati.

Bilje5ke vodio: Vjeran durakovi6 inZ.grad.

FKsHhz - f r ' . - . . - s

ffj-4"t:'.\B{

o' ,""1t-1

OBRADA PRIMJEDBI ZAPRIMLJENE TIJEKOM JAVNOG UVIDA NA PRIJEDLOG DPU PODRU�JA EX-KAMENOLOMA "PUTA", ZADAR

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

___________________________________________________________________________________________________

-1-

DETALJNI PLAN URE�ENJA PODRU�JA EX-KAMENOLOMA "PUTA", ZADAR OBRADA POJEDINA�NIH PRIMJEDABA ZAPRIMLJENE TIJEKOM JAVNOG UVIDA NA PRIJEDLOG DETALJNOG PLANA URE�ENJA PODRU�JA EX.KEMENOLOMA "PUTA" U ZADRU U utvr�enom roku nakon završenog javnog uvida pristiglo je ukupno 3 primjedbi službenim podneskom u Ured Grada Zadra. Nije bilo upisanih primjedbi u knjizi primjedbi koja je bila izložena uz prijedlog Plana u prostorijama Grada Zadra.

A/ PRIMJEDBE DOSTAVLJENE NOSITELJU IZRADE PLANA (GRAD ZADAR)

1. Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zadarska, Odjel upravnih, inspekcijskih i poslova zaštite i spašavanja

Traže se izmjene i dopunu tekstualnog dijela Plana u dijelu Plana koji se odnosi na posebne uvjete. Dopis od 27. prosinca 2007uvršten u prilogu kona�nog prijedloga Plana pod "mišljenja i suglasnosti".

Odgovor : Prihva�a se.

2. Vodovod d.o.o., Zadar

Traže se manje izmjene tekstualnog dijela Plana (pretežito u "Obrazloženju plana"). Dopis od 7. sije�nja, 2008 uvršten u prilogu kona�nog prijedloga Plana pod "mišljenja i suglasnosti".

Odgovor : Prihva�a se.


�� Str. 2

SADRŽAJ

TEKSTUALNI DIO

I. OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1 Zna�aj, osjetljivost i posebnosti podru�ja u obuhvatu plan

1.1.1 Obilježja izgra�ene strukture i ambijentalnih vrijednost

1.1.2 Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

1.1.3 Obveze iz planova šireg podru�ja

1.1.4 Ocjena mogu�nosti i ograni�enja ure�enja prostora

2. PLAN PROSTORNOG URE�ENJA

2.1 Program gradnje i ure�enja površina i zemljišta

2.2 Detaljna namjena površina

2.2.1 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, na�in korištenja i ure�enja

površina i planiranih gra�evina

2.3 Prometna, uli�na, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.4 Uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite površina i gra�evina

2.4.1 Uvjeti i na�in gradnje

2.4.2 Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina, gra�evina i ambijentalnih

vrijednosti

2.5 Sprje�avanje nepovoljna utjecaja na okoliš

2 ODREDBE ZA PROVO�ENJE

1. Uvjeti odre�ivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti korištenja, ure�enja i gradnje gra�evnih �estica i gra�evina 2.1 Veli�ina i oblik gra�evnih �estica (izgra�enost, iskorištenost i gusto�a izgra�enosti)

2.2 Veli�ina i površina gra�evina (ukupna bruto izgra�ena površina gra�evine, visina i broj etaža)

2.3 Namjena gra�evina

2.4 Smještaj gra�evina na gra�evnoj �estici

2.5 Oblikovanje gra�evina

2.6 Ure�enje gra�evnih �estica

3. Na�in opremanja zemljišta prometnom, uli�nom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i uli�ne mreže

3.1.1 Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog zna�aja (elementi trase i mjesta priklju�ka prometnica manjeg zna�aja)


�� Str. 3

3.1.2 Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i popre�ni profili s tehni�kim elementima)

3.1.3 Površine za javni prijevoz (pruge i stajališta)

3.1.4 Javna parkirališta(rješenje i broj mjesta)

3.1.5. Javne garaže(rješenje i broj mjesta)

3.1.6. Biciklisti�ke staze

3.1.7. Trgovi i druge ve�e pješa�ke površine

3.2 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže

3.3 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

3.4 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pro�iš�avanje otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta)

4. Uvjeti ure�enja i opreme javnih zelenih površina 5. Uvjeti ure�enja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i gra�evina 6. Uvjeti i na�in gradnje 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno povijesnih cjelina i gra�evina i ambijentalnih

vrijednost 8. Mjere provedbe plana 9. Mjere sprje�avanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9.1 Rekonstrukcija gra�evina �ija je namjena protivna planiranoj namjeni

KARTOGRAFSKI PRIKAZI

0. Postoje�e stanje i granica obuhvata 1. Detaljna namjena površina 2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža:

a) Prometna mreža b) Telekomunikacijska mreža i plan elektroenergetike i javne rasvjete c) Plan vodoopskrbe i odvodnje

3. Uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite površina 4. Uvjeti gradnje


�� Str. 4

I PREDGOVOR

Programom mjera za unapre�enje stanja u prostoru Grada Zadra (“Glasnik Grada Zadra”, broj 5/04 i 3/06), Gradsko vije�e je utvrdilo potrebu izrade Detaljnog plana ure�enja podru�ja ex kamenoloma "Puta".

Izrada plana povjerena je poduze�u "ACES" d.o.o. i "BLOCK-PROJEKT" d.o.o. Zadar.

Plan je dovršen za javni uvid tijekom rujna 2007. godine. Javni uvid održan je od 11. prosinca, 2007 godine do 11. sije�nja, 2008, godine. Javno izlaganje plana održano je 19. prosinca, 2007 godine.

Po primitku primjedbi izvršena je dodatna korekcija prijedloga plana.

Odgovorni planer

Željko Predovan. dipl.inž.arh.


�� Str. 5

1. POLAZIŠTA

1.1 ZNA�AJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRU�JA U OBUHVATU PLANA Podru�je obuhvata Detaljnog plana ure�enja podru�ja ex kamenoloma "Puta" iznosi

11,95 ha.

Zemljište unutar obuhvata ovog Plana je neizgra�eno. Naime, radi se o eksploatiranom kamenolomu. Sanacija ovog podru�ja zahtijevat �e zemljane radove u cilju izjedna�avanje terena, odnosno nasipavanja zate�enih jama nastale iskorištavanjem kamenoloma.

Podru�je obuhvata ovog DPU-a ozna�eno je grafi�kim prilogom Plana (List 0. granica obuhvata Plana i postoje�e stanje) i nalazi sa u neposrednoj blizini planirane gradske zaobilaznice. Dio ove dionice s križanjem na Državnoj cesti D8 (kod sadašnje veletržnice) je izgra�en. Podru�je obuhvata DPU-a ome�eno je: � sa sjeverne strane granicom obuhvata DPU industrijsko-skladišno-servisne zone

"Kosa" (Glasnik grada Zadra" br. 4/00), � sa sjeverozapadne i jugozapadne strane pretežito izgra�enom zonom niske gusto�e

stanovanja, � s jugoisto�ne strane koritom potoka Ri�ine.

1.1.1 Obilježja izgra�ene strukture i ambijentalnih vrijednosti

Podru�je obuhvata DPU-a je neizgra�eno, za razliku od okolnog podru�ja koje je jednim dijelom obilježeno stambenom izgradnjom niže gusto�e izgra�enosti (sadržanom od samostoje�ih obiteljskih ku�a). Zone stambene izgradnje se nalaze uz jugozapadnu granicu i djelomi�no kod sjeverozapadne granice obuhvata.

Jugoisto�no pojas ove zone obuhva�a zaštitni zeleni pojas uz buji�ni potok Ri�ina. Sjeveroisto�no od granice obuhvata nalazi se zona trgovinskog velecentra, za koju je u tijeku izrada DPU-a. Izme�u ove zone i zone stanovanja na sjeverozapadu, nalazi se zona industrijsko-skladišno-servisnih sadržaja (DPU industrijsko-skladišno-servisna zona "Kosa", "Glasnik grada Zadra" br. 4/00). U ovoj zoni nalaze se razni sadržaji, uklju�uju�i proizvodnju te prodaja i održavanje automobila. Zona DPU "Kosa" nije u cijelosti privedena namjeni.

Prometnice u kontaktnom podru�ju (izuzetak �ini državna cesta D8) ne zadovoljavaju planirane a niti osnovne tehni�ke elemente, pa �e biti potrebno projektirati i izgraditi okolne prometnice kako bi ova zona zaživjela.

Razlozi za izradu Detaljnog plana ure�enja podru�ja ex kamenoloma "Puta" proizlaze iz potrebe fizi�ke i funkcionalne sanacije ove zone, u cilju stvaranja visoko kvalitetnog trgova�ko-skladišnog prostora.

1.1.2 Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

1.1.2.1 Promet

Postoje�e prometnice na podru�ju obuhvata ovog DPU-a su:

• Ulica Nikole Šopa trasa koje prolazi južnim i jugoisto�nim dijelom obuhvata. Ova cesta ima dijelom kolnik od asfaltnog zastora, a dijelom funkcionira kao bijeli put. Širina kolnika je 5,0-6,0 m bez ure�enih nogostupa.

• Cesta koja prolazi sjeveroisto�nim dijelom obuhvata i preko koje je postoje�i kompleks Veletržnice prometno vezan na postoje�u cestovnu mrežu grada preko raskrižja sa Zagreba�kom cestom (državna cesta D 8) i Ulicom Hrvatskog sabora. Na sjevernom dijelu od Veletržnice do raskrižja sa Zagreba�kom cestom i Ulicom Hrvatskog sabora ova cesta ima asfaltni kolnik širine 6,0-9,0 m i obostrano izgra�ene nogostupe. Na


�� Str. 6

južnom dijelu od Veletržnice prema potoku Ri�ina i prema raskrižju s Ulicom Nikole Šopa ova cesta funkcionira kao bijeli put širine 5,0-6,0 m.

1.1.2.2 Telekomunikacije

Na podru�ju obuhvata ovog Detaljnog plana ure�enja nema razvijene telekomunikacijske mreže, ve� je preko podru�ja obuhvata položen magistralni TK koaksijalni kabel Nin-Zemunik.

1.1.2.3 Elektroenergetika

Na podru�ju obuhvata ovog Detaljnog plana ure�enja izgra�ena je trafostanica TS 10/0,4kV "KAMENOLOM-PUT" (A-153). Ova trafostanica opskrbljuje postoje�e potroša�e. Napajanje trafostanice visokim naponom izvedeno je dalekovodom 10 kV iz TS "STAKLENIK 2". Niskonaponski razvod do postoje�ih potroša�a, stambenih gra�evina izveden je podzemno PP00-A kabelima.

1.1.2.4 Vodoopskrba

Na širem okolnom podru�ju ovog dijela grada u funkciji je ova vodovodna mreža:

• na dijelu ceste kojom se od raskrižja sa Zagreba�kom cestom i Ulicom Hrvatskog sabora ulazi u postoje�i kompleks Veletržnice cjevovod DN 200 mm. Ovaj cjevovod na sjeveru prelazi Zagreba�ku cestu i produžuje Pola�kom cestom prema vodospremi Pudarica.

• na zapadnom i jugozapadnom dijelu, a izvan obuhvata ovog DPU-a, cjevovodi DN 63, DN 110 i DN 125 preko kojih je riješena vodoopskrba okolnih stambenih objekata.

1.1.2.5 Odvodnja

Na podru�ju obuhvata ovog DPU-a, kao i na širem okolnom pripadaju�em podru�ju ovog dijela grada, nije izgra�en javni kanalizacijski sustav grada.

Oborinske otpadne vode površinski otje�u prema potoku Ri�ina.

U koridoru Zagreba�ke ceste (Državna cesta D-8) izgra�en je mješoviti kolektor koji nije u potpunoj funkciji jer još nije izgra�en ure�aj za pro�iš�avanje otpadnih voda Centar. Stoga se za sada ovim kolektorom sakupljaju samo oborinske otpadne vode i odvode do kišnog preljeva preko kojeg se ispuštaju u potok Ri�ina.

Postoje�e gra�evine na širem okolnom pripadaju�em podru�ju ovog dijela grada sakupljaju svoje fekalne otpadne vode u vlastitim pojedina�nim sabirnim (septi�kim) jamama.

1.1.3 Obveze iz planova šireg podru�ja Detaljni plan ure�enja (DPU) polazi od postavki Prostornog plana ure�enja grada

Zadra (PPUGZ) ("GLASNIK GRADA ZADRA" br.04/2004 i izmjene i dopune istog br.3/08). Programom mjera za unapre�enje stanja u prostoru ("Glasnik Grada Zadra" br. 05/04 i 3/06) utvr�ena je potreba izrade detaljnog plana ure�enja za ovaj prostor..

Prostornim planom ure�enja grada Zadra ova se zona nalazi unutar poslovne zone – pretežito trgova�ka (K2), unutar gra�evinskog podru�ju naselja Grada Zadra. Unutar gra�evinskog podru�ja grada Zadra PPUGZ-om je dozvoljena izgradnja i ure�enje nestambenih gra�evina gospodarskog sadržaja u sklopu zasebnih zona gospodarske namjene.

Uvjeti za gradnju unutar ove zone iz PPUG-a Zadra slijede: "Unutar granica gra�evinskog podru�ja naselja (izgra�enog i neizgra�enog dijela) dozvoljena je izgradnja poslovnih zgrada (trgova�ke, uslužne, servisne, ugostiteljsko-turisti�ke, proizvodne namjene i sl.) – uz poštivanje uvjeta iz to�ke 3" odredaba PPUG Zadra - Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti.


�� Str. 7

"Unutar gra�evinskog podru�ja grada Zadra Planom je dozvoljena izgradnja i ure�enje gra�evina gospodarskog sadržaja u sklopu zasebnih zona gospodarske namjene ili unutar zone mješovite namjene".

"Unutar zone poslovne namjene dozvoljava se smještaj i izgradnja pretežno uslužnih (K1), trgova�kih (K2) i komunalno-uslužnih (K3) gra�evina, sa prate�im sadržajima (skladišni kapaciteti, manji ugostiteljski objekti i sl.), te objekata infrastrukture.

Unutar ove zone nije dozvoljena stambena izgradnja, osim ukoliko se zadržava zate�eno stanje"

"Utvr�uje se obveza izrade provedbenih dokumenata prostornog ure�enja za gospodarske zone unutar granica gra�evinskog podru�ja grada Zadra"

"Prilikom izrade navedenih provedbenih dokumenata prostornog ure�enja potrebno je poštivati slijede�e uvjete u pogledu katnosti, dozvoljenog broja etaža, izgra�enosti i iskoristivosti parcele:

zona poslovne namjene

• maksimalna visina objekta je 12 m

• min. površina gra�evinske parcele je 600 m2

• maksimalni koeficijent izgra�enosti parcele je 0.4

• maksimalni koeficijent iskoristivosti parcele je 1,3

• maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža je 1,0

PROMET U MIROVANJU Iz PPUG Zadra, promet u mirovanju zbrinjava se kako slijedi:

"Promet u mirovanju rješava se javnim ili privatnim garažama ili parkiralištima.

Na svakoj gra�evnoj parceli namijenjenoj izgradnji neke gra�evine potrebno je osigurati prostor za parkirališta/garaže. .

Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnim površinama, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida"..

Najmanji broj "potrebnih garaža/parkirališnih mjesta (PGM), ovisno o vrsti i namjeni gra�evina:

Namjena* Broj parkirališnih mjesta PM/garaža

Ugostiteljski objekti, restorani i sl. 2 PM na 10 m2 bruto izgra�ene površine

Zanatska, uslužna servisna i sl. 1 PM na 10 m2 bruto izgra�ene površine nadzemnih etaža

Trgovine < 1500m2 1 PGM na 15 m2 bruto izgra�ene površine nadzemnih etaža

Trgova�ki centri > 1500 m2 1 PGM na 30 m2 bruto izgra�ene površine nadzemnih etaža

Skladišta 1 PM na100 m2 BRP

Uredi i ostali prate�i sadržaji 3 PGM na 100 m2 BRP

Tržnice 3 PM na100 m2 BRP

* prikazani zahtjevi za PGM samo za sadržaji koji se mogu planirati unutar ove zone

"Broj parkirališnih mjesta utvr�uje se kumulativno za sve planirane namjene unutar pojedine gra�evine"

Kiosci i štandovi-klupe �e se razmjestiti prema odredbama ovoga Plana.


�� Str. 8

1.1.4 Ocjena mogu�nosti i ograni�enja ure�enja prostora Detaljni plan ure�enja je izra�en prema planskim postavkama PPUG Zadra. Ovim se

Planom ure�uje zapuštani prostor iskorištenog kamenoloma i utvr�uje nova funkcionalnosti prostora koji bi ina�e ostao kao neuredan i funkcionalno nedefinirani prostor.

Od karakteristi�nih sadržaja u obuhvatu Plana predvi�ena je mogu�nosti izgradnje i ure�enja: • distributivno-prodajni skladišni centar (pojedina�ni ili više korisnika u sklopu) • veletržnica koja bi se mogla premjestiti u prostor obuhvata ovog Plana sa sadašnjeg

položaja na križanju Jadranske magistrale (Državna cesta D8) i planirane obilaznice, • poslovni i uslužni sadržaji u funkciji zone (uredi, servisi, ugostiteljstvo i sl.) • zaštitne i parkovne zelene površine.

U cilju definiranja ovog prostora bit �e potrebno nivelirati zate�ene zemljane površine, to jest, nasuti postoje�e jame nastale iskorištavanjem kamenoloma.

Zemljište je nužno komunalno opremiti i ozeleniti.

2. PLAN PROSTORNOG URE�ENJA

2.1 PROGRAM GRADNJE I URE�ENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA Površina obuhva�ena Planom iznosi 11,95 ha i na njoj se planiraju distributivno-

prodajni skladišni sadržaji s popratnim trgova�kim, poslovnim i uslužnim sadržajima. Predvi�a se i mogu�nost smještaja veletržnice za prodaju i distribuciju poljoprivrednih proizvoda. Tržnica bi se mogla premjestiti sa sadašnjeg položaja na križanju Državne ceste D8 i planirane zaobilaznice, i smjestiti u sjevernom dijelu podru�ja obuhvata ovog Plana. Uz navedene sadržaje predvi�a se i ure�enje zaštitnih i parkovnih zelenih površina.

Prije ili istovremeno u postupku opremanja zemljišta, odnosno po�etak zemljanih radova radi izgradnje komunalne infrastrukture, potrebno je: • urediti teren tako da se zatrpaju rupe nastale iskorištavanjem kamenoloma, i • terasasto remodelirati i hortikulturno urediti pokose kako bi se isti stabilizirali i taj

prostor uredio.

Potrebno je urediti i opremiti gra�evinsko zemljište sa odgovaraju�om komunalnom infrastrukturom, odnosno zapo�eti zemljane radove, prije privo�enja namjeni istog. Izuzetak �ine zelene površine (parkovi i druge javne zelene površine) koje se mogu hortikulturno ure�ivati i prije komunalnog ure�enja gra�evinskog zemljišta.

Gra�evinske �estice su formirane za pojedina�ne funkcionalne cjeline. Nije mogu�e cijepati gra�evne �estice osim u svrhe formiranja gra�evinskih �estica prema odredbama i grafi�kim prilozima ovog Plana. Mogu�e je spojiti planirane gra�evne �estice broj 1 i 2.

Veli�ina i oblik gra�evnih �estica odre�ena je grafi�kim prilogom Plana (List 4. Uvjeti gradnje). Odstupanje od zadanog oblika mogu�e je samo radi uskla�enja sa vlasništvom. To�na površina gra�evnih �estica utvr�uje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina gra�evnih �estica mogu se kretati u rasponu od � � 5 % planirane površine.

Ure�enje gra�evinskih �estica je obveza vlasnika gra�evine. Ure�ivanje treba provesti sadnjom ukrasnog raslinja i drve�a primjerenog mediteranskoj klimi.

Detaljnim planom ure�enja odre�en je gradivi dio gra�evinske �estice unutar kojeg je mogu�a izgradnja gra�evine. Unutar gradivog dijela mora se smjestiti cijela gra�evina sa svim istakama.

Unutar obuhvata Plana potrebno je izgraditi i odgovaraju�u javnu rasvjetu tipa i oblika koja �e se odrediti projektnom dokumentacijom.

Potrebno je urediti najmanje 20% površine unutar obuhvata DPU-a kao javne i zaštitne zelene površine.


�� Str. 9

2.2 DETALJNA NAMJENA POVRŠINA

Prostornim planom ure�enja grada Zadra (PPUGZ) odre�ena je mogu�a namjena gra�evina koje se mogu graditi unutar ove zone (vidi to�ku 1.1.3. Obveze iz planova šireg podru�ja iz ovog Obrazloženja).

U skladu s gore navedenim, DPU-om predvi�a se ure�enje javnih parkovnih i zaštitnih zelenih površina i izgradnja slijede�ih gra�evina:

• poslovne gra�evine za trgovinu, skladištenje i distribuciju dobara (poslovna zona – pretežito trgova�ka (K2)),

• poslovni i uslužni sadržaji u funkciji zone, uklju�uju�i urede, servise i sl. (K1 – pretežito uslužna),

• zaštitne i parkovne zelene površine, te pješa�ko-biciklisti�ke površine.

Tablica koja slijedi prikazuje planirane zone i njihov zahvat unutar podru�ja obuhvata ovog Plana: Ukupno po zoni Ukupna

površina (m2)

% od ukupne površine

Poslovna namjena – pretežito trgova�ka (K2) 54.330 45,4

Poslovna namjena – pretežito uslužna (K1) 9.215 7,7

Zaštitne i parkovne zelene površine (Z) 38.914 32,6

Prometnice, parkirališne površine i zaštitno zelenilo u sklopu prometnih koridora 17.085 14,3

Ukupna površina 119.544 100,0

Ukupne javne zelene, odnosno zaštitne zelene površine sa�injavaju 38.914 m2 (32,6 % od ukupne površine zone). K tome treba dodati i zaštitne i ukrasne zelene površine koje sa�injavaju neizgra�ene i nepoplo�ane površine gra�evinskih �estica te zaštitne zelene površine u sklopu prometnih koridora koje nisu obuhva�ene ovim zbrojem.

Kapaciteti razvoja i izgradnje planiranih sadržaja moraju biti primjereni raspoloživim površinama i kriterijima za njihovu izgradnju iz ovog Plana te iz prostornih planova višeg reda i ostalih važe�ih propisa. Sve sadržaje treba opskrbiti odgovaraju�im infrastrukturnim priklju�cima, zelenim površinama i neophodnim prate�im sadržajima

Poslovne gra�evine (pretežito trgova�ke namjene) sadržavaju površine i prostore u funkciji skladištenja i distribucije (prodaja) mješovitih i/ili poljoprivrednih proizvoda. Gra�evine mogu sadržavati i manje prostore i površine za popratne sadržaje kao što su uredski, izložbeni i ugostiteljski prostori. Gra�evine mogu sadržavati skladišno prodajni prostor u cijelosti. Javne zelene površine, te površine za promet u mirovanju ne mogu se koristiti kao prostori za skladištenje ili za bilo koji drugi postupak vezan za skladištenje i distribuciju. Izuzetak �ine parkirališne površine odre�ene za smještaj kamiona unutar planirane gra�evne �estice br.1 ukoliko se na njoj ostvari veletržnica. U tom slu�aju, sa spomenutih površina je mogu�e prodavati poljoprivredne proizvode ukoliko se ovim radnjama ne utje�e na sigurnost prometovanja vozila unutar zone.

Mogu�e je smjestiti više od jedne gra�evine na jednoj gra�evnoj �estici ako gra�evine tvore funkcionalnu cjelinu. U takvom slu�aju gra�evine �e imati zajedni�ki prostor za manevar prometnih vozila i smještaj prometa u mirovanju.


�� Str. 10

2.2.1 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, na�in korištenja i ure�enja površina i planiranih gra�evina Na�in korištenja i ure�enje površina, kao i njihovo me�usobno razgrani�enje definirani su grafi�kim prikazima Plana i Odredbama za provo�enje.

Tablica koja slijedi zadaje osnovne uvijete za gradnju gra�evina u funkciji zone: I. II. III. IV. V. VI.

Gra�evina

Površina gra�. �estice

Gradivi dio (list 4.)

Maksimalni koeficijent izgra�enosti

(Kig)1

Maksimalni koef. iskoristivosti

(Kis)2

Katnost Visina

(oznaka gra�. �estice i namjena) m2 m2 kig m2 kis m2 broj etaža m

1 K2 – Poslovna namjena – pretežito trgova�ka 13.514 2.567 0,20 2.567

0,6

Kisn3 0,4

8.108

5.405 Po+P+1 10,0

2 K2 – Poslovna namjena – pretežito trgova�ka

40.816 19.350 0,40 16.326 1,0

Kisn3 0,6

40.816

24.490 Po+P+1 10,0

3 K1 – poslovna namjena - (pretežito uslužna)

9.215 863 0,10 863 0,4

Kisn3 0,2

3.686

1.843 Po+P+1 7,0

ukupno 63.545 22.780 - 19.756 Kis

Kisn

52.610

31.738 - -

1 kig koeficijent izgra�enosti - je jednako odnosu izgra�ene površine zemljišta pod gra�evinom i ukupne površine gra�evne �estice (zemljište pod gra�evinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova gra�evine na gra�evnu �esticu). 2 kis koeficijent iskoristivosti - je jednako odnosu ukupne (bruto) izgra�ene površine gra�evine i površine gra�evne �estice 3 kisn je maksimalni koeficijent iskoristivosti za nadzemne etaže


�� Str. 11

Prethodna tablica definira maksimalne kapacitete, što zna�i da razvojni parametri preneseni na gra�evinu u kona�nosti mogu biti i manji. Na primjer, kada je katnost definirana kao Po + P + 1, može se graditi i prizemnica (P) ili prizemnica (P) + galerija. Važno je ne probiti definirane maksimume. Na isti na�in, površina za izgradnju gra�evine ozna�ava prostor u kojem je mogu�a gradnja, a ne ozna�ava prostor koji se mora ili može izgraditi u potpunosti. U slu�aju kada površina za izgradnju gra�evine (u grafi�kom prilogu Plana List 3. uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite površina) prelazi maksimalni koeficijent izgra�enosti i/ili maksimalni koeficijent iskoristivosti iz ove tablice, primjenjuje se zadani maksimalni kriteriji naveden u stupovima IV. i V iz prethodne tablice.

Koeficijent izgra�enost (kig) iskazuje izgra�ene površine zemljišta pod gra�evinom (stupac IV. iz prethodne tablice) i ukupne površine gra�evnih �estica (stupac II). Najviši dozvoljeni koeficijent izgra�enosti u ovoj zoni iznosi 0,4. Planirani koeficijent izgra�enosti za ovu zonu iznosi:

Gig = 19.756 ÷ 63.545

= 0,31 što je ispod propisanog maksimalnog koeficijenta izgra�enosti za poslovne zone unutar obuhvata PPU Grada Zadra.

Koeficijent iskorištenosti (kis/n - stupac V) je odnos izgra�enih površina svih nadzemnih etaža gra�evina i površina gra�evinskih �estica (stupac II). Najviši dozvoljeni koeficijent iskorištenosti za nadzemne etaže u ovoj zoni iznosi 1,0. Planirani koeficijent iskorištenosti za ovu zonu iznosi:

Kis = 31.738 ÷ 63.545

= 0,50.

Visina gra�evina uvjetovana je grafi�kim prilogom Plana (List 3. uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite površina), a ne smije biti viša od 10,0 m. Reklamni stupovi mogu biti visine i do 15 m.

2.3 PROMETNA, ULI�NA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.3.1 Promet Pri izradi prometnog rješenja za prostor obuhvata ovog DPU-a korišteni su podaci iz GUP-a

grada Zadra, iz PPU Grada Zadra, te važe�e zakonske regulative.

2.3.1.1 Obodne prometnice Glavnu prometnu ulogu za obuhvat ovog DPU-a imat �e cesta koja prolazi sjeveroisto�nim

rubom obuhvata, a iz razloga što se preko nje ostvaruje najkra�i pristup na javnu državnu cestu D 8 (preko raskrižja sa Zagreba�kom cestom i Ulicom Hrvatskog sabora) i na novu brzu cestu koja povezuje luku Gaženica s autocestom A 1 (�vor Zadar 2). Prema postoje�em GUP-u grada Zadra ova cesta ima karakter primarne gradske prometnice. Na podru�ju obuhvata ovog DPU-a za istu je odabran popre�ni profil ukupne širine 27,50 m, a koji se sastoji od kolnika širine 17,50 m (pet prometnih trakova širine 3,50 m), od zelenog pojasa širine 1,50 m i nogostupa širine 2,50 m sa sjeveroisto�ne strane kolnika, te od zelenog pojasa širine 2,00 m i nogostupa širine 4,00 m s jugozapadne strane kolnika.

Ostale obodne prometnice na podru�ju obuhvata ovog DPU-a su: • cesta koja prolazi rubnim podru�jem duž sjeverne strane obuhvata. Prema postoje�em GUP-u

grada Zadra ova cesta ima karakter sekundarne gradske prometnice. Preko ove ceste ostvaruje se izravan priklju�ak na primarnu gradsku prometnicu trasa koje prolazi rubnim podru�jem na sjeveroistoku, a ostvaruje se i mogu�nost povezivanja na postoje�u cestovnu mrežu na širem jugozapadnom dijelu, tj na Jadransku cestu (D 8). Za ovu cestu odabran je popre�ni profil ukupne širine 17,00 m koji se sastoji od kolnika širine 7,00 m (dva prometna traka širine 3,50 m), od zelenog pojasa širine 2,00 m i nogostupa širine 2,00 m sa sjeverozapadne strane kolnika, te od zelenog pojasa širine 2,00 m i nogostupa širine 4,00 m s jugoisto�ne strane kolnika.


�� Str. 12

• cesta koja prolazi duž jugoisto�ne strane u koridoru postoje�e Ulice Nikole Šopa, uglavnom paralelno s potokom Ri�ina. Preko ove ceste ostvaruje se prometna veza ovog obuhvata i prema jugozapadu na Jadransku cestu koja ulazi u sastav javne državne ceste D 8. Za ovu cestu odabran je popre�ni profil ukupne širine 12,00 m koji se sastoji od kolnika širine 7,00 m (dva prometna traka širine 3,50 m) i obostranih nogostupa širine 2,50 m.

• cesta koja prolazi duž jugozapadnim rubnim podru�jem ovog obuhvata u smjeru jugoistok-sjeverozapad. Za ovu cestu odabran je popre�ni profil ukupne širine 12,00 m koji se sastoji od kolnika širine 6,00 m (dva prometna traka širine 3,00 m), te od obostranog zelenog pojasa širine 1,50 m i od obostranog nogostupa širine 1,50 m.

• cesta koja prolazi duž sjeveroisto�ne strane ovog obuhvata, a jugozapadno od primarne gradske prometnice. Trasa ove ceste na jugoistoku produžuje prema potoku Ri�ina �ime omogu�ava prometno povezivanje i na cestovnu mrežu podru�ja bivšeg kamenoloma Jadran. Za ovu cestu odabran je popre�ni profil ukupne širine 12,00 m koji se sastoji od kolnika širine 7,00 m (dva prometna traka širine 3,50 m), od nogostupa širine 3,00 m sa sjeveroisto�ne strane kolnika i od zelenog pojasa širine 1,50 m i nogostupa širine 1,50 m s jugozapadne strane kolnika.

2.3.1.2 Unutrašnje pristupne prometnice Unutrašnja prometna mreža na podru�ju obuhvata ovog DPU-a riješena je tako da se omogu�i

kolni pristup do svih objekata, a uvjetovana je planiranim prostornim sadržajima. Za istu odabran je popre�ni profil koji se sastoji od kolnika širine 6,00 m, te dijelom od

jednostranih ili obostranih nogostupa širine do 2,00 m.

2.3.1.3 Promet u mirovanju Promet u mirovanju na podru�ju obuhvata ovog DPU-a rješava se na otvorenim parkirališnim

površinama unutar svake pojedine gra�evinske �estice.

Najmanji broj potrebnih parkirališnih/garažnih mjesta (PGM) prema PPUGZ-u, ovisno o vrsti i namjeni slijedi:

Namjena Broj parkirališnih mjesta PM/garaža

Ugostiteljske objekti, restorani i sl. 2 PM na 10 m2 bruto izgra�ene površine

Zanatska, uslužna servisna i sl. 1 PM 10 m2 bruto izgra�ene površine nadzemnih etaža

Trgovine < 1500m2 1 PM na 15 m2 bruto izgra�ene površine nadzemnih etaža

Trgova�ki centri > 1500 m2 i veletrgovina 1 PGM na 30 m2 bruto izgra�ene površine nadzemnih etaža

Skladišta 1 PGM na 100 m2 BRP

Dje�je ustanove (vrti� i sl.) 1 PM po odjeljenju ili na100 m2 BRP + 10 PM


Tržnica 3 PGM na 100 m2 BRP

Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnim površinama, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran i predškolsku ustanovu mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo invalida.

Broj parkirališnih mjesta utvr�uje se kumulativno za sve planirane namjene unutar pojedine gra�evine. Planom utvr�eni broj parkirališnih mjesta (List 2a. Prometna mreža) nije kona�an i ovisi o

namjeni i izgra�enosti.


�� Str. 13

U slu�aju da Planom utvr�eni broj parkirališnih mjesta ne zadovoljava potrebe pojedine gra�evine, dovoljan broj parkirališnih mjesta osigurat �e se u sklopu gra�evine uklju�uju�i i podzemne etaže ili etažno.

Više gra�evina mogu koristiti zajedni�ke parkirališne površine pod uvjetom da gra�evine tvore funkcionalnu cjelinu.

Zaštitni zeleni pojas izme�u površine za smještaj prometa u mirovanju i regulacijskog pravca sadržavat �e kombinaciju autohtonih biljnih vrsta (prvenstveno stabla i grmlje od 1. do 2 m visine), i imat �e za cilj «smekšavanje» vizualnog utjecaja parkirališta na javno-privatne površine. Mogu�e je ostvariti priklju�ak na javnu prometnu površinu i na ostalu komunalnu infrastrukturu, i urediti parkirališne površine unutar negradivog dijela gra�evinske �estice.

2.3.2 Telekomunikacije Telekomunikacijski sustav nadovezat �e se na vanjski postoje�i sustav mreža prema postoje�im standardima

uvažavaju�i potrebu za mogu�om daljnjom ekspanzijom i modernizacijom. Ovaj sustav u svojem osnovnom modelu mora omogu�avati pristupe svim najmodernijim tehnologijama - postoje�im i aktualnim (ISDN, DSL, ADSL itd.) te biti otvoren prema budu�im zahtjevima za proširenjem resursa i uvo�enjem novih opcija.

Telekomunikacije �e biti riješene na na�in da �e dovod telefonske mreže do zone biti izveden od to�ke “A” navedene u uvjetima za projektiranje, koja se nalazi na najsjevernijoj to�ki unutar obuhvata DPU "Kosa".

Telefonska mreža izvest �e se sa dvjema telefonskim-cijevima PEHD �50 ili PVC �50, sa šahtovima prikazanim na slici u prilogu.

Dimenzija šahtova su 150x90x70cm za glavni razvod i 100x90x70cm za priklju�ak samih gra�evina. U kabelski kanal �e se postaviti telefonske cijevi, a na svakom križanju postaviti �e se telefonski

šahtovi. Sami šahtovi �e se postaviti u nogostup gdje je to mogu�e. Trasa telefonske mreže je dana u grafi�kom prilogu Plana (list 2.1. energetski sustav i telekomunikacijska mreža).

Ra�una se da �e biti potrebno 50-100 telefonskih brojeva u podru�ju obuhvata zone. Glavni telefonski ormari i kabeli bit �e riješeni u izvedbenom projektu telefonske mreže.

2.3.3 Elektroenergetika

2.3.3.1. RAZVOD VISOKOG NAPONA I TRAFOSTANICA:

Trasa razvoda visokog napona dana je u grafi�kom prilogu Plana (list x. energetski sustav i telekomunikacijska mreža), iz kojeg je vidljivo da �e se napajanje elektri�nom energijom koristiti dvije trafostanice.

U svrhu napajanja novih potroša�a u podru�ju obuhvata plana izgraditi �e se dvije nove trafostanice TS 10(20)/0,4kV "KAMENOLOM PUT 1 NOVA" snage 1000kVA i TS 10(20)/0,4kV" KAMENOLOM PUT 2 NOVA" snage 1000kVA (po potrebi se može nadograditi na 2×1000kVA). Postoje�a trafostanica TS 10/0,4kV "KAMENOLOM PUT" ne zadovoljava nove energetske potrebe te �e se ukloniti. Tako�er �e se ukloniti dovodni dalekovod 10 kV.

Napajanje trafostanice TS 10(20)/0,4kV "KAMENOLOM PUT 1 NOVA" izvesti na na�in da se položi novi visokonaponski kabel XHE 49-A 3 x (1x185mm2 ) iz TS "STAKLENIK 2".

Napajanje trafostanice TS 10(20)/0,4kV "KAMENOLOM PUT 2 NOVA" izvesti na na�in da se položi novi visokonaponski kabel XHE 49A 3 x (1x185mm2) iz TS " KAMENOLOM PUT 1 NOVA " , a na drugoj strani spoji sa postoje�om TS "KAMENOLOM JADRAN" polaganjem novog visokonaponskog kabela XHE 49A 3 x (1x185mm2 ).

Visokonaponski kabel XHE 49A 3 x (1x185mm2 ) ukopati �e se u zemlju na dubinu od 90cm. U kabelski kanal �e se postaviti svi energetski kabeli i telefonske cijevi., prema grafi�kom prilogu Plana.

Kod prijelaza preko prometnica (kabeli �e uvu�i u PVC cijevi uz postavljanje još jedne rezervne cijevi. Trafostanice �e biti tipske samostoje�e GP KRK sa postrojenjem tip VDA-Kon�ar i transformatorom snage 1000kVA. Ukoliko se trafostanice ne smjeste unutar gra�evina, za svaku trafostanicu formirat �e se gra�evinska �estica min. površine 45m2.


�� Str. 14

2.3.3.2. RAZVOD NISKOG NAPONA I JAVNE RASVJETE:

Trasa razvoda niskog napona dana je u grafi�kom prilogu Plana (list 2.1. energetski sustav i telekomunikacijska mreža).

Razvodni ormari bit �e izra�eni kao samostoje�i od elektrotehni�ke plastike. Niskonaponski razvod i priklju�ak objekata izvest �e se tipskim kabelima XP00-A navedenim u

uvjetima HEP-Elektre-Zadar, presjeka prema odabiru projektanta. Tako�er je potrebno iz TS "KAMENOLOM PUT NOVA 1" izvesti napajanje stambenih jedinica

jugozapadno od podru�ja obuhvata pošto se TS "KAMENOLOM PUT" iz kojeg su se gra�evine napajale uklanja.

Niskonaponski razvod rasvjete izme�u ormara J.R. (lociranog) pored TS i stupova izvest �e se tipskim kabelom XP00-A 4×25mm2 .

Stupovi rasvjete bit �e �eli�ni pocin�ani, visine koju odredi projektant. Kabeli javne rasvjete postavit �e se u isti kanal sa kabelima NN razvoda. Mjerno-razvodni ormari javne rasvjete postavit �e se pored trafostanice kao samostoje�i. Kao uzemljiva� koristit �e se u cijeloj mreži uže Cu-50mm2

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba obratiti pažnju na sljede�e uvjete: • dubina kabelskih kanala iznosi 0,8m u slobodnoj površini ili nogostopu, a pri prelasku kolnika

dubina je 1,2m • širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno položenih kabela • na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provla�e kroz PVC cijevi promjera �110,

�160, odnosno �200 ovisno o tipu kabela (JR, NN, VN) • prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini kabelske trase obavezno se polaže uzemljiva�ko uže

Cu 50 mm2 • elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to mogu�e, u nogostup prometnice stranom

suprotnom od strane kojom se polažu telekomunikacijski kabeli. Ako se moraju paralelno voditi obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm). Isto vrijedi i za me�usobno križanje s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45 °.

2.3.4 Vodoopskrba Odre�ivanje utroška vode:

Obzirom na planiranu namjenu ovog podru�ja, tj. na predvi�ene proizvodno-skladišno-servisne sadržaje u kojima bi se trebali odvijati tehnološki procesi koji zahtijevaju mali utrošak vode odabrana je specifi�na potrošnja vode od qsp=0,30 l/s/ha.

U kona�noj fazi izgradnje na cjelokupnom podru�ju obuhvata ovog DPU-a ukupne površine od 12,20 ha planirani su gospodarski sadržaji na površini od 6,00 ha za koje treba osigurati dovoljnu koli�inu vode u danu maksimalne potrošnje.

Za prora�un potrebnih koli�ina vode koriste se formule:

qmax. dnevno = qteh = A x qsp (l/s/ha) qmax. sat = qmax. dnevno x Kmax. sat (l/s), gdje su:

A – površina gospodarskih sadržaja,

qmax. dnevno – maksimalna dnevna koli�ina vode,

qteh – tehnološka koli�ina vode,

qmax. sat – maksimalna satna koli�ina vode,

Kmax. sat = 1,60 – koeficijent neravnomjernosti maksimalne satne potrošnje.


�� Str. 15

Prora�unate koli�ine vode su:

qmax. dnevno = qteh = 6,00 x 0,30 = 1,80 l/s qmax. sat = 1,80 x 1,60 = 2,88 l/s Komunalne potrebe i polijevanje (35% qmax.dnevno)

0,35x1,80=0,63 l/s

Gubici (10% qmax. dnevno)

0,10x1,80=0,18 l/s

Za protupožarnu zaštitu mora se, obzirom na planirane prostorne sadržaje, na podru�ju obuhvata ovog DPU-a osigurati koli�ina vode od:

qpož = 15,00 l/s.

Ukupna maksimalna koli�ina vode potrebna za rješenje vodoopskrbe i protupožarnu zaštitu na podru�ju DPU-a za kona�nu fazu izgradnje u satu maksimalne potrošnje iznosi:

Quk=2,88+0,63+0,18+15,00=18,69 l/s

Planirana vodovodna mreža Obzirom na planiranu cestovnu mrežu, raspored planiranih prostornih sadržaja i postoje�u vodovodnu

mrežu vodoopskrba unutar obuhvata ovog DPU-a rješava se preko vodovodne mreže koja se priklju�uje na postoje�i cjevovod DN 200 mm koji je izgra�en na dijelu koridora primarne gradske prometnice koja prolazi sjeveroisto�nim rubom obuhvata. Ovaj cjevovod dolazi iz smjera Pola�ke ulice i preko njega je riješena vodoopskrba postoje�eg kompleksa Veletržnice i okolnih postoje�ih poslovnih gra�evina.

Ovim Planom predvi�ena je daljnja izgradnja ovog cjevovoda prema jugoistoku, a u koridoru nove ceste trasa koja produžuje prema potoku Ri�ina i dalje do podru�ja bivšeg kamenoloma Jadran.

Vodovodna mreža na podru�ju obuhvata ovog DPU-a planirana je tako da �ini granastu vodovodnu mrežu preko koje se osigurava dovoljna koli�ine vode potrebne za rješavanje vodoopskrbe i za kvalitetnu protupožarnu zaštitu na cjelokupnom zahvatu.

Trase vodovodnih cjevovoda predvi�ene su u koridoru cesta i to uglavnom u nogostupu.

U skladu s postoje�im Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara za potrebu protupožarne zaštite predvi�eni su nadzemni hidranti, odnosno gdje to nije mogu�e i podzemni hidranti, na me�usobnom razmaku do 150 m. Prema ovom Pravilniku mjerodavni tlak u vanjskoj hidrantskoj mreži ne smije biti niži od 0,25 MPa.

Vodovodna mreža mora se izgraditi od vodovodnih cijevi od duktilnog (nodularnog) lijeva za profile ≥ od 80 mm, a za profile < od 80 mm od pocin�ano �eli�nih vodovodnih cijevi uz propisanu vanjsku i unutrašnju zaštitu.

Detaljan hidrauli�ki prora�un, odabir vrste i profila cijevi, kao i kona�an raspored nadzemnih hidranata odredit �e se u posebnoj projektnoj dokumentaciji.

Planirana vodovodna mreža i priklju�ci za pojedine objekte prikazani su grafi�kom prilogu Plan vodovoda i odvodnje.


�� Str. 16

2.3.5 Odvodnja U postoje�oj projektnoj dokumentacijj, (“Studija kanalizacije grada Zadra” i “Idejni projekt

sustava odvodnje otpadnih voda Centar-Zadar”), za dio grada u �iji sastav ulazi i podru�je obuhvata ovog DPU-a odabran je mješoviti sustav odvodnje.

U skladu s uvjetima „ODVODNJA“ d.o.o., iz Dopisa broj 649/2007 od 21. kolovoza 2007. godine, u zoni obuhvata ovog DPU-a planiran je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda, a zbog neizgra�enosti mreže javnog sustava odvodnje na širem okolnom podru�ju.

Sve fekalne otpadne vode i tehnološke otpadne vode odvode se zasebnom kanalizacijskom mrežom prema ure�aju za pro�iš�avanje otpadnih voda Centar.

Oborinske otpadne vode odvode se zasebnom kanalizacijskom mrežom i ispuštaju u potok Ri�ina.

2.3.5.1 Fekalne i tehnološke otpadne vode Obzirom na odabranu namjenu podru�ja obuhvata ovog DPU-a za dimenzioniranje fekalne

kanalizacijske mreže mjerodavne su koli�ine tehnoloških otpadnih voda.

Pod tehnološkim vodama u ovom DPU smatraju se vode koje sudjeluju u tehnološkim procesima i vode �ije je porijeklo iz skladišta i neproizvodnog zanatstva.

Otpadne vode �ije je porijeklo iz skladišta i neproizvodnog zanatstva koriste se uglavnom za sanitarne svrhe i ne moraju se prethodno dodatno pro�istiti prije ispuštanja u fekalnu kanalizacijsku mrežu.

Prora�un koli�ina tehnoloških otpadnih voda za kona�nu fazu izgradnje izvršen je za gospodarske sadržaje s malom potrošnjom vode i uz �injenicu da u kanalizacijski sustav dotje�e 80% potrošnih voda, a prema izrazima:

Qteh = 0,3 x 0,8 x A (l/s/ha)

Qmax = Qteh x K K = 2,69/Qteh0,121, gdje su:

Qteh - tehnološke otpadne vode

Qmax - maksimalni satni dotok

K - op�i koeficijent neravnomjernosti protoka po Fedorovu

Ukupna površina obuhvata ovog DPU-a je 12,20 ha. Gospodarsko podru�je, uklju�uju�i zanatstvo, skladišta i servisne djelatnosti obuhva�a površinu od 6,00 ha.

Maksimalni dotok tehnoloških otpadnih voda na podru�ju obuhvata ovog DPU-a iznosi:

Qteh = 0,3 x 0,8 x 6,00 = 1,44 l/s K = 2,69/Qteh0,121 = 2,69/1,440,121 = 2,57

Qmax = 1,44 x 2,57= 3,70l/s

Za vrijeme kiše u fekalnu kanalizacijsku mrežu procijedi se i dio oborinskih otpadnih voda, tzv. "tu�e vode". Dodatak ovih tu�ih voda procijenjen je na 40% koli�ina fekalnih otpadnih voda.

Qtu�e=3,70x0,40= 1,48 l/s

Ukupna koli�ina fekalnih otpadnih voda koja se odvodi fekalnom kanalizacijskom mrežom na prostoru ovog DPU-a iznosi:

Quk= 3,70+1,48=5,18 l/s


�� Str. 17

Zbog konfiguracije terena fekalne otpadne vode i tehnološke otpadne vode iz prostornih sadržaja na podru�ju ovog DPU-a sakupljaju se i odvode fekalnom kanalizacijskom mrežom prema fekalnom kolektoru koji je planiran u kolniku ceste koja prolazi duž jugoisto�ne strane obuhvata u koridoru postoje�e Ulice Nikole Šopa. Ovaj fekalni kolektor produžuje dalje Ulicom Nikole Šopa i priklju�uje se na ve� izgra�eni glavni mješoviti kolektor u Jadranskoj cesti (D8) kojim se ove otpadne vode odvode u kona�nosti na ure�aj za pro�iš�avanje otpadnih voda „Centar“ kad se isti izgradi.

Trase fekalne kanalizacijske mreže unutar obuhvata ovog DPU-a planirane su u koridoru novoplanirane cestovne mreže.

Za fekalnu kanalizacijsku mrežu treba primijeniti minimalni profil od 250 mm, te minimalni pad I = 0,50%.

Pojedini priklju�ci sekundarne kanalizacijske mreže, odnosno priklju�ci iz novoplaniranih prostornih sadržaja, mogu se izvesti od kanalizacijskih cijevi profila Ø 200 mm.

Koncentracija opasnih tvari koje se ispuštaju u fekalnu kanalizacijsku mrežu ne smije prelaziti vrijednosti utvr�ene Pravilnikom o grani�nim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.

Stoga se prije priklju�enja tehnoloških otpadnih voda na fekalnu kanalizacijsku mrežu moraju iz njih ukloniti sve štetne i opasne tvari tako da poprime stupanj zaga�enja fekalnih otpadnih voda. To se mora obaviti unutar svakog pojedina�nog prostornog sadržaja na ure�aju za prethodno �iš�enje tehnoloških otpadnih voda, ovisno o primijenjenom tehnološkom procesu.

2.3.5.2 Oborinske otpadne vode Oborinske otpadne vode s podru�ja ovog DPU-a odvode se zasebnom oborinskom

kanalizacijskom mrežom do najniže to�ke na jugozapadnom dijelu obuhvata gdje je planiran ispust u potok Ri�ina.

Prije ovog ispusta za oborinske otpadne vode u potok Ri�ina predvi�ena je u zelenoj površini lokacija za ugradnju odgovaraju�eg separatora za izdvajanje ulja i masno�a iz ovih otpadnih voda.

Radi ekološke zaštite okolnog terena i potoka Ri�ina na svim površinama za parkiranje vozila, kao i na svim manipulativnim površinama, unutar svake pojedina�ne gra�evinske parcele moraju se ugraditi dodatni separatori za izdvajanje ulja i masno�a iz oborinskih otpadnih voda prije njihovog priklju�enja na oborinsku kanalizacijsku mrežu.

Za oborinsku kanalizacijsku mrežu treba primijeniti Ø 300 mm kao minimalni profil kanalizacijskih cijevi.

Prilikom izrade glavnih projekata mora se napraviti detaljan hidrauli�ki prora�un kanalizacijske mreže i ostalih kanalizacijskih gra�evina, a obzirom na stvarne koli�ine otpadnih voda na predmetnom podru�ju.

Planirana fekalna i kanalizacijska mreža na obuhvatu ovog DPU-a prikazani su grafi�kom prilogu Plan vodovoda i odvodnje.

2.4 UVJETI KORIŠTENJA, URE�ENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRA�EVINA

Planirane gra�evine koje se imaju izgraditi na temelju ovog detaljnog plana smiju se koristiti i ure�ivati samo prema planskim postavkama ovog Plana te planova višeg reda.

Prije ili istovremeno u postupku opremanja zemljišta, odnosno po�etak zemljanih radova radi izgradnje komunalne infrastrukture, potrebno je:

• urediti teren tako da se zatrpaju rupe nastale iskorištavanjem kamenoloma, i

• terasasto remodelirati i hortikulturno urediti pokose kako bi se isti stabilizirali i taj prostor uredio.

U obuhvatu Plana nema posebnih površina i gra�evina koje je potrebito štititi u smislu posebnih zakona koji odre�uju uvjete za zaštitu prirode ili spomenike kulture.


�� Str. 18

2.4.1 Uvjeti i na�in gradnje

Broj i veli�ina poslovnih i drugih gra�evina i ostalih sadržaja u funkciji ove zone, ovise o veli�ini gra�evinske �estice i o vrsti poduhvata. Gra�evine mogu biti smještene na slijede�e na�ine: • jedna gra�evna cjelina u jednoj gra�evini na jednoj gra�evnoj �estici, • dva ili više razli�itih sadržaja u jednoj gra�evini na jednoj gra�evnoj �estici, ili • dva ili više razli�itih sadržaja u dvije ili više gra�evina na jednoj gra�evnoj �estici.

U posljednjem slu�aju, gra�evine �e se orijentirati oko zajedni�kog prostora (prostor za manipulaciju opskrbnih vozila, parkirališne površine i sl.).

Visina gra�evina uvjetovana je grafi�kim prilogom Plana (list 3. uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite površina).

Ružne i neprimjerene sadržaje kao što su skladišne površine ili otpad, treba smjestiti unutar gra�evine ili iza gra�evne linije, izvan vidnog polja sa javnih površina. Ove površine mogu se «maskirati» na razne na�ine, uklju�uju�i gusto zelenilo prikladne visine, ili djelomi�no ispunjene ograde od istih oblika i materijala u kojima su obra�ene fasade gra�evine na istoj �estici kako bi se ograda uklopila u izgra�enu cjelinu.

Potrebno je urediti i organizirati putokaze i druge znakove (uklju�uju�i i reklame) kako bi se znakovi postavili na odgovaraju�a mjesta na razumljiv i prepoznatljiv na�in. Znakovi moraju biti vidljivi i organizirani na na�in kako bi putnika brzo i jednostavno usmjerili do odredišta.

Najmanje 20% zone obuhvata �e se hortikulturno urediti koriste�i autohtone biljne vrste. Neizgra�ene dijelove gra�evne �estice treba maksimalno ozeleniti prikladnim zelenilom uklju�uju�i i prostor za parkiranje. Stoga sastavni dio lokacijske dozvole mora sadržavati i idejno rješenje hortikulturnog ure�enja parcele kako bi gra�evina zajedno sa oku�nicom predstavljala što skladniju cjelinu.

Teren oko gra�evine, potporni zidovi, terase i sli�no trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled zone, te da ne utje�u na prirodno otjecanje oborinskih voda na štetu susjednog zemljišta i susjedne gra�evine.

Mjesto priklju�enja gra�evne �estice na javno-prometnu površinu prikazano je grafi�kim prilogom Plana (List4. Uvjeti gradnje).

U svrhu spre�avanja širenja požara na susjedne gra�evine, gra�evina mora biti udaljena od susjedne gra�evina najmanje 4m ili manje, ako se dokaže uzimaju�i u obzir požarno optere�enje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala gra�evina, veli�inu otvora na vanjskim zidovima gra�evina i dr., da se požar ne�e prenijeti na susjedne gra�evine ili mora biti odvojena od susjednih gra�evina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slu�aju da gra�evina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov gra�evine najmanje 0,5m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala na dužini konzole.

Radi omogu�avanja spašavanja osoba iz gra�evine i gašenja požara na gra�evini i otvorenom prostoru, gra�evina mora imati vatrogasni prilaz odre�en prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se ukoliko ne postoji predvidjeti unutarnja i vanjska hidrantska mreža.

Prilikom projektiranja garaža koristiti austrijske smjernice TRVB N 106, koje se u ovom slu�aju rabe kao pravila tehni�ke prakse, što se temelji na �lanku 2. stavak 1. Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine" br.58/93, 33/05 i 107/07.).

Prilikom projektiranja trgovina koristiti austrijske smjernice TRVB N 138, koje se u ovom slu�aju rabe kao pravila tehni�ke prakse, što se temelji na �lanku 2. stavak 1. Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine" br.58/93, 33/05 i 107/07.).

Gra�evina mora biti projektirana i izgra�ena tako da ispunjava bitne zahtjeve iz podru�ja zaštite od požara utvr�ene Zakonom o zaštiti od požara ("Narodne novine" br.58/93, 33/05 i 107/07), i na


�� Str. 19

temelju njega donesenih propisa te uvjetima zaštite od požara utvr�enim posebnim zakonima i na temelju njih donesenih propisa.

Ostale mjere zaštite od požara projektirati u skladu s važe�im pozitivnim hrvatskim propisima i normama koji reguliraju ovu problematiku..

Za sve gra�evine predvi�ene DPU-om potrebno je ishoditi suglasnost na glavni projekt od Policijske uprave.

2.4.1.1 Prometna mreža

Sve prometne površine potrebito je izvesti s odgovaraju�im uzdužnim i popre�nim padovima kako bi se oborinske vode što prije odvele sa istih. Kolni�ku konstrukciju potrebno je dimenzionirati prema veli�ini prometnog optere�enja, nosivosti temeljnog tla, klimatskim i drugim uvjetima. Kolni�ka konstrukcija je sastavljena od mehani�ki stabiliziranog nosivog sloja od kamenog materijala i asfaltnih slojeva. Treba primijeniti tipske rubnjake dimenzija 18/24 cm i 12/15 cm.

Svi radovi na izradi kolni�ke konstrukcije kao i kvaliteta primijenjenih materijala moraju biti u skladu s HR normama i standardima.

Završni sloj nogostupa treba izvesti od betonskih tlakovaca ili habaju�eg sloja od asfaltbetona.

2.4.1.2 Vodoopskrba

Vodovodnu mrežu treba izgraditi u nogostupu ili zelenoj površini prometnih površina, a u kolniku samo okomito na os ceste zbog prijelaza iste. U zelenom pojasu cjevovode treba položiti što dalje od korijenja drve�a. Minimalna dubina ugradnja cjevovoda je 1,0 m od kote ure�enog terena.

Za planiranu vodovodnu mrežu treba odabrati vodovodne cijevi od kvalitetnog vodovodnog materijala uz propisanu vanjsku i unutrašnju zaštitu i to::

� za profile jednake i ve�e od 80 mm lijevanoželjezne vodovodne cijevi od nodularnog lijeva (duktil),

� za profile manje od 80 mm pocin�ano �eli�ne cijevi .

Vodovodni cjevovodi moraju se položiti u rovove na podložni sloj od sitnozrnatog materijala granulacije 0-4 mm debljine 10 cm, te zatrpati sitnozrnastim neagresivnim materijalom maksimalne veli�ine zrna do 8 mm do visine 30 cm iznad tjemena cijevi.

Vodovodne cijevi treba položiti iznad kanalizacijskih cijevi, a samo iznimno može se odstupiti od ovog pravila, ali uz posebno tehni�ko-projektno rješenje zaštite vodovodnih cijevi.

Vodovodni cjevovodi moraju kod paralelnog vo�enja biti udaljeni od visokonaponske mreže minimalno 1,5 m, od niskonaponske mreže i tt vodova minimalno 1,0 m, a od kanalizacijskih cjevovoda 2,0 - 3,0 m.

Svaka novoplanirana gra�evinska �estica, koja �ini samostalnu funkcionalnu cjelinu, mora imati vlastiti glavni vodomjer na dostupnom mjestu, izvan gra�evine i izvan prometne površine ili parkirališta. Tip vodomjerila, te tip i gabarit okna za vodomjerilo odre�uje “Vodovod” d.o.o. Zadar.

Hidrantska mreža mora se izgraditi u skladu s važe�om regulativom, "Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara" (NN 08/06).

2.4.1.3 Odvodnja

Za prostor ovog DPU-a mora se primijeniti razdjelni kanalizacijski sustav.

Kanalizacijska mreža mora se polagati u kolniku cesta u zajedni�kim rovovima s tim da kanalizacijske cijevi za fekalnu otpadnu vodu budu dublje, a kanalizacijske cijevi za oborinsku otpadnu vodu pli�e, ali ispod vodovodnih cijevi.


�� Str. 20

Kanalizacijske cijevi moraju biti položene na horizontalnoj udaljenosti 2,0-3,0 m od vodovodnih cijevi. Kod kontrolnih okana ova udaljenost mora biti min. 1,0 m.

Kanalizacijska mreža mora se izgraditi od kvalitetnih kanalizacijskih cijevi. Kontrolna okna moraju biti na razmaku koji omogu�ava priklju�ak svih otpadnih voda iz okolnih objekata. Dno rova na koje se polažu kanalizacijske cijevi i nadsloj od 30 cm iznad tjemena cijevi moraju se izvesti od kvalitetnog sitnozrnatog materijala i zbiti na zahtjevani modul stišljivosti.

Ako je dubina polaganja kanalizacijskih cijevi na prometnim površinama manja od 1,5 m kanalizacijske cijevi moraju se zaštititi slojem betona u punoj širini rova.

Za fekalnu kanalizacijsku mrežu treba primijeniti minimalni profil od 250 mm, te minimalni pad I=0,50%.

Za minimalni profil oborinske kanalizacijske mreže mora se primjeniti profil 300 mm.

Priklju�ke iz objekata i priklju�ke za vodolovna grla treba izvesti od kanalizacijskih cijevi profila 200 mm.

Na svim planiranim prometnim površinama mora se predvidjeti dovoljan broj vodolovnih grla, a na popre�nim ulicama i adekvatne kanalske linijske rešetke.

2.4.2 Zaštita prirodnih i kulturno povijesnih cjelina, gra�evina i ambijentalnih vrijednosti

Kako je ve� navedeno, u ovoj zoni nema arheoloških zona ni gra�evina koje imaju povijesnu ni drugu vrijednost. Isto tako nema ni ambijentalnih vrijednosti koje treba štititi. Predmetno podru�je se trenutno nalazi u vrlo zapuštanom stanju, odnosno predstavlja neprimjereni vizualni dojam u širem pejzažu. Potrebno je primjereno urediti ovaj prostor i stabilizirati, odnosno urediti zelene površine i ogoljene "stijene" nastale eksploatacijom kamenoloma.

Konzultacije sa predstavnicima u Zadarskom konzervatorskom odijelu upu�uju da nisu evidentirani sadržaji od arheološkog ili povijesnog zna�aja. Dodatno, najve�i dio površine prostora unutar obuhvata ovog plana je devastirano zahvaljuju�i postupku va�enja kamena. U slu�aju pronalaska arheoloških nalaza za vrijeme bilo kakvih radova, izvo�a� je dužan obavijestiti Konzervatorski odjel u Zadru o nalazu bez odga�anja

2.5 SPRJE�AVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

U okviru Plana nije predvi�ena izgradnja nikakvih potencijalnih zaga�iva�a koji bi svojim djelovanjem mogli one�istiti okoliš. Najve�i mogu�i izvori one�iš�enja mogli bi proiza�i pranjem servisnih vozila (kamioni, dostavna vozila i sl). Zato �e biti potrebno ugraditi sustave za zaštitu od zaga�enih voda, uklju�uju�i provo�enje oborinskih voda preko slivnika i taložnika, te kona�no kroz separatore ulja i masti prije kona�ne dispozicije voda.

Planirana je odvodnja otpadnih voda javnom kanalizacijskom mrežom. Fekalne otpadne vode odvode se fekalnim kolektorom prema ure�aju za pro�iš�avanje otpadnih voda „Centar“. Oborinske otpadne vode odvode se zasebnom oborinskom kanalizacijskom mrežom do najniže to�ke na jugozapadnom dijelu obuhvata gdje je planiran ispust u potok Ri�ina uz prethodni tretman u odgovaraju�em separatoru za izdvajanje ulja i masno�a iz ovih otpadnih voda.

Sve eventualne tehnološke otpadne vode moraju se prije priklju�enja na fekalnu kanalizacijsku mrežu prethodno pro�istiti tako da poprime karakteristike fekalnih otpadnih voda. Stupanj pro�iš�avanja �e ovisiti o primijenjenom tehnološkom procesu.

Dopuštene koli�ine štetnih i opasnih tvari i drugih zaga�enja, koja se mogu unositi u javni sustav odvodnje moraju biti unutar granica koje su odre�ene “Pravilnikom o grani�nim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama”.


�� Str. 21

Prije ili istovremeno u postupku opremanja zemljišta, odnosno po�etak zemljanih radova radi izgradnje komunalne infrastrukture, potrebno je:

• urediti teren tako da se zatrpaju rupe nastale iskorištavanjem kamenoloma, i

• terasasto remodelirati i hortikulturno urediti pokose kako bi se isti stabilizirali i taj prostor uredio.


�� Str. 22

Temeljem �lanka 28. Zakona o prostornom ure�enju ("Narodne novine", broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a u svezi s odredbom �lanka 325 st. 1. Zakona o prostornom ure�enju i gradnji ("Narodne novine", broj 76/07), �lanka 27. statuta Grada Zadra ("Glasnik Grada Zadra", broj 7/01, 1/06 i 4/07 – pro�iš�eni tekst), i Programom mjera za unapre�enja stanja u prostoru Grada Zadra ("Glasnik Grada Zadra" broj 5/04 i 3/06), Gradsko vije�e Grada Zadra na 21. Sjednici održanoj 29. svibnja, 2008. godine d o n o s i :

ODLUKU o donošenju Detaljnog plana ure�enja

podru�ja ex-kamenoloma "Puta"

0. OP�E ODREDBE �lanak 1.

Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan ure�enja podru�ja ex-kamenoloma "Puta" (u daljnjem tekstu DPU).

Podru�je obuhvata ovog DPU-a ozna�eno je grafi�kim prilogom Plana (List 0. granica obuhvata Plana i postoje�e stanje) i sa svoje sjeveroisto�ne strane nalazi sa u neposrednoj blizini planirane gradske zaobilaznice. Podru�je obuhvata DPU-a ome�eno je: � sa sjeverne strane granicom obuhvata DPU industrijsko-skladišno-servisne zone "Kosa"

(Glasnik grada Zadra" br. 4/00), � sa sjeverozapadne i jugozapadne strane sa pretežito izgra�enom zonom niske gusto�e

stanovanja, � s jugoisto�ne strane koritom potoka Ri�ine.

Detaljni plan ure�enja što se donosi ovom Odlukom, sastoji se od:

I. Tekstualnog dijela II. Grafi�kog prikaza u mjerilu 1:1000 s nazivima:

0. Postoje�e stanje i granica obuhvata 1. Detaljna namjena površina 2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža:

a) Prometna mreža b) Telekomunikacijska mreža i plan elektroenergetike i javne rasvjete c) Plan vodoopskrbe i odvodnje

3. Uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite površina 4. Uvjeti gradnje.

Elaborat Detaljnog plana ure�enja iz travnja 2008. godine što ga je izradio "ACES" d.o.o. Zadar i "BLOCK-PROJEKT" d.o.o. Zadar, ovjeren pe�atom Gradskog vije�a Grada Zadra i potpisom predsjednika Gradskog vije�a Grada Zadra, sastavni je dio ove Odluke.


�� Str. 23

I. ODREDBE ZA PROVO�ENJE �lanak 2..

0. TUMA� POJMOVA

NAMJENA Poslovna namjena - pretežito trgova�ka (K2): osnovna namjena gra�evina u ovoj zoni jest prodaja, skladištenje, distribucija dobara.

Poslovna namjena – pretežito uslužna (K1): osnovna djelatnosti unutar ove zone su usluge poput ureda, dje�jeg vrti�a, servisa, autopraonica, ugostiteljstva i sl.

Javne zelene površine – parkovi (Z1) i zaštitne zelene površine (Z): ure�enje zelenih i parkovnih površina za pasivnu rekreaciju i za zaštitu površina.

UVJETI GRADNJE

Regulacijski pravac je mjesto priklju�enja gra�evinske �estice na javno-prometnu površinu. Koeficijent izgra�enosti (kig) je odnos izgra�ene površine zemljišta pod gra�evinom (vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova gra�evine osim balkona, na gra�evnu �esticu, uklju�ivši i terase u prizemlju gra�evine kada su iste konstruktivni dio prizemne etaže) i ukupne površine gra�evinske �estice. Izgra�enu površinu zemljišta �ine tlocrtne površine svih glavnih pomo�nih i gospodarskih gra�evina na parceli..

Izgra�enu površinu zemljišta �ine tlocrtne površine svih glavnih pomo�nih i gospodarskih gra�evina na gra�evnoj �estici

Koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos gra�evinske (bruto) izgra�ene površine svih etaža gra�evine i površine gra�evinske �estice. Izgra�enu površinu �ine sve površine svih glavnih pomo�nih i gospodarskih gra�evina na parceli.

Podrum (Po) je potpuno ukopani dio gra�evine �iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Suteren (S) je dio gra�evine �iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u kona�no ure�eni i zaravnani teren uz pro�elje gra�evine, odnosno da je najmanje jednim svojim pro�eljem izvan terena.

Prizemlje (P) je dio gra�evine �iji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad kona�no ure�enog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj to�ki uz pro�elje gra�evine ili �iji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Kat (K) je dio gra�evine �iji se prostor nalazi izme�u dva poda iznad prizemlja.

Visina gra�evine mjeri se od kona�no zaravnanog i ure�enog terena uz pro�elje gra�evine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, �ija visina ne može biti viša od 1,2 m.

�lanak 3..

1. UVJETI ODRE�IVANJA NAMJENE POVRŠINA Namjena površina je odre�ena sukladno postavkama Prostornog plana ure�enja Grada Zadra

(PPUGZ u daljnjem tekstu) ("Glasnik Grada Zadra" br.4/04 i izmjene i dopune istog br. 3/08).

Podru�je obuhvata DPU-a definirano je kao zona poslovne namjene– pretežito trgova�ka (K2).

U zoni poslovne namjene – pretežito trgova�ka, mogu se prvenstveno graditi gra�evine za trgovanje (K2). Dozvoljavaju se i prate�i sadržaji ugostiteljskog i uslužnog karaktera u sklopu trgovinskih gra�evina ili kao samostalne gra�evine, a u skladu s uvjetima iz ovog Plana.

Zelene i parkovne površine �e se osvijetliti i opremiti urbanom opremom.

Parkirališna mjesta �e se zbrinuti u sklopu gra�evne �estice prema kriterijima iz ove Odluke


�� Str. 24

Tablica koja slijedi prikazuje planirane zone i njihov zahvat unutar podru�ja obuhvata ovog Plana:

Ukupno po zoni Ukupna površina (m2)

% od ukupne površine

Poslovna namjena – pretežito trgova�ka (K2) 54.330 45,4

Poslovna namjena – pretežito uslužna (K1) 9.215 7,7

Zaštitne i parkovne zelene površine (Z) 38.914 32,6

Prometnice, parkirališne površine i zaštitno zelenilo u sklopu prometnih koridora 17.085 14,3

Ukupna površina 119.544 100,0

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, URE�ENJA I GRADNJE GRA�EVNIH �ESTICA I GRA�EVINA

2.1 Veli�ina i oblik gra�evnih �estica (izgra�enost, iskorištenost i gusto�a izgra�enosti)

Veli�ina i oblik gra�evnih �estica odre�ena je u grafi�kom prilogu Plana (List 4. Uvjeti gradnje). Odstupanje od zadanog oblika mogu�e je samo radi uskla�enja sa vlasništvom. To�na površina gra�evne �estice utvr�uje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina gra�evnih �estica mogu se kretati u rasponu od + - 5 % planirane površine.

Gra�evinske �estice su formirane za pojedina�ne funkcionalne cjeline. Nije mogu�e cijepati gra�evne �estice osim u svrhe formiranja gra�evinskih �estica prema odredbama i grafi�kim prilozima ovog Plana.. Mogu�e je spajanje isklju�ivo planiranih gra�evinskih �estica pod rednim brojem 1 i 2 u tablici koja slijedi, i to pod uvjetom da se poštuju zadani gra�evni pravci i ostali uvjeti za gradnju (visina, gusto�a izgra�enost, veli�ina gra�evne �estice, parkirališni prostor i sl.).

Zadana veli�ina površina za izgradnju je maksimalno mogu�u a ne obvezuju�a. U slu�aju da površina za izgradnju gra�evine u grafi�kom prilogu Plana prelazi maksimalni koeficijent izgra�enosti i/ili maksimalni koeficijent iskoristivosti iz ove tablice, primjenjuje se zadani maksimalni kriteriji naveden u tablici (stupci IV. i V.).

Visina gra�evina uvjetovana je grafi�kim prilogom Plana (List 3. uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite površina), a ne smije biti viša od 10,0 m. Reklamni stupovi mogu biti visine i do 15 m.

Samostoje�e pomo�ne gra�evne (kotlovnica, spremište i sli�no) mogu se graditi kao prizemne gra�evine s visinom vijenca do 4,0 m.


�� Str. 25

2.2 Veli�ina i površina gra�evina (ukupna bruto izgra�ena površina gra�evine, visina i broj etaža) Veli�ina i površina gradivog djela gra�evinske �estice, te broj etaža zadana je u grafi�kom dijelu Plana (List 4. Uvjeti gradnje) i u tablici koja slijedi:

I. II. III. IV. V. VI.

Gra�evina

Površina gra�. �estice

Gradivi dio (list 4.)

Maksimalni koeficijent izgra�enosti

(Kig)1

Maksimalni koef. iskoristivosti

(Kis)2

Katnost Visina

(oznaka gra�. �estice i namjena) m2 m2 kig m2 kis m2 broj etaža m

1 K2 – poslovna namjena (pretežito trgova�ka) 13.514 2.567 0,20 2.567

0,6

Kisn3 0,4 8.108

5.405 Po+P+1 10,0

2 K2 – poslovna namjena (pretežito trgova�ka)) 40.816 19.350 0,40 16.326

1,0

Kisn3 0,6 40.816

24.490 Po+P+1 10,0

3 K1 – poslovna namjena (pretežito uslužna) 9.215 863 0,10 863

0,4

Kisn3 0,2

3.686

1.843 Po+P+1 7,0

ukupno 63.545 22.780 - 19.756 Kis

Kisn

52.610

31.738 - -

1 kig koeficijent izgra�enosti - je jednako odnosu izgra�ene površine zemljišta pod gra�evinom i ukupne površine gra�evne �estice (zemljište pod gra�evinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova gra�evine na gra�evnu �esticu). 2 kis koeficijent iskoristivosti - je jednako odnosu ukupne (bruto) izgra�ene površine gra�evine i površine gra�evne �estice 3 kisn je maksimalni koeficijent iskoristivosti za nadzemne etaže


�� Str. 26

2.3 Namjena gra�evina Gra�evine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi prema tablici kako slijedi:

Zona u kojoj se može graditi gra�evina gospodarske djelatnosti (list 1 – korištenje i namjena prostora)

Dozvoljene gra�evine gospodarskih djelatnosti

Poslovna namjena – pretežito trgova�ka (K2)

1.1. gra�evine za prodaju, skladištenje i distribuciju dobara,

1.2. gra�evine i ure�ene površine za skladištenje, distribuciju i prodaju poljoprivrednih proizvoda

Poslovna namjena – pretežito uslužna (K1)

2.1. gra�evine za uslužne djelatnosti u funkciji primarne namjene zone: administrativno-upravne, financijske i ugostiteljske djelatnosti, te dje�ji vrti�, autopraonica i sli�no.

Poslovne gra�evine sadržavaju površine i prostore u funkciji skladištenja i distribucije (prodaja) mješovitih i/ili poljoprivrednih proizvoda. Gra�evine mogu sadržavati i manje prostore i površine za popratne sadržaje kao što su uredski, izložbeni i ugostiteljski prostori. Gra�evine mogu sadržavati skladišno prodajni prostor u cijelosti. Javne zelene površine, te površine za promet u mirovanju ne mogu se koristiti kao prostori za skladištenje ili za bilo koji drugi tehnološki postupak vezan za skladištenje i distribuciju. Izuzetak �ine parkirališne površine odre�ene za smještaj kamiona unutar planirane gra�evne �estice br.1 ukoliko se na njoj ostvari veletržnica. U tom slu�aju, sa spomenutih površina je mogu�e prodavati poljoprivredne proizvode ukoliko se ovim radnjama ne utje�e na sigurnost prometovanja vozila unutar zone.

2.3.1 Pomo�ne gra�evine Na istoj gra�evinskoj �estici mogu se graditi i pomo�ne gra�evine (kotlovnica, spremište i sli�no),

s tim da izgra�enost gra�evinske �estice ne može biti ve�a od najve�e izgra�enosti propisane ovim Planom

Pomo�ne gra�evine mogu biti uklopljene unutar glavne gra�evine, tako da s njome �ine graditeljsku cjelinu ili se mogu kao samostalne gra�evine graditi na istoj gra�evinskoj �estici pored glavne gra�evine.

Nije mogu�e prenamijeniti pomo�ne gra�evine u samostalne poslovne prostore.

2.4 Smještaj gra�evina na gra�evnoj �estici

Broj i veli�ina poslovnih i drugih gra�evina i ostalih sadržaja u funkciji ove zone ovise o veli�ini gra�evinske �estice i o vrsti poduhvata. Gra�evine mogu biti smještene na gra�evnoj �estici na slijede�e na�ine: a) jedna gra�evna cjelina u jednoj gra�evini na jednoj gra�evnoj �estici, b) dva ili više razli�itih sadržaja u jednoj gra�evini na jednoj gra�evnoj �estici, ili c) dva ili više razli�itih sadržaja u dvije ili više gra�evina na jednoj gra�evnoj �estici.

Gra�evine iz prethodnog stavka, podstavak (c), �e se orijentirati oko zajedni�kog prostora (prostor za manipulaciju opskrbnih vozila, parkirališne površine i sl.).

Gra�evina je smještena na gra�evinskoj �estici na gra�evinskom pravcu koji je odre�en grafi�kim prilogom Plana (List 4. uvjeti gradnje). Minimalna udaljenost gra�evine od regulacijskog pravca (crte) iznosi 10,0 m.


�� Str. 27

Dio gra�evine koji definira gra�evinski pravac ne može biti manji od 30% ukupne duljine pro�elja gra�evine. Ukoliko se na prednjem pro�elju gra�evine pojavi bilo kakva istaka gra�evinski pravac definiran je njom.

Osnovni uvjeti za smještaj gra�evine na gra�evnoj �estici odre�eni su tablicom koja slijedi: Min. udaljenost gra�evinskog

pravca od regulacijskog pravca (m)

Najmanja udaljenost gra�evine od susjedne gra�evinske �estice

(m)

Najmanja širina gra�evne �estice na gra�evinskom pravcu

(m)

10,0 h/2, a ne manje od 6m 16

Ostali uvjeti za smještaj gra�evine na gra�evnoj �estici:

a) Gra�evna �estica mora imati kolni pristup min. širine 6,0 m

b) promet u mirovanju mora biti smješten unutar gra�evne �estice (prema uvjetima utvr�enim ovim Planom, to�ka 3.1.3.2. Parkirališne površine u sklopu gra�evinske �estice),

U svrhu sprje�avanja širenja požara na susjedne gra�evine, udaljenost me�u gra�evinama mora biti najmanje 4m. Ova udaljenost može biti i manja od 4m ako se dokaže da se požar ne�e prenijeti na susjedne gra�evine uzimaju�i u obzir požarno optere�enje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala gra�evina, veli�inu otvora na vanjskim zidovima gra�evina i dr. Udaljenost može biti manja od 4m i u slu�aju da je gra�evina odvojena od susjednih gra�evina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slu�aju da gra�evina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov gra�evine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole.

Radi omogu�avanja spašavanja osoba i gašenja požara na gra�evini i okolnom otvorenom prostoru, gra�evina mora imati vatrogasni prilaz odre�en prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža.

Za sve gra�evine predvi�ene DPU-om potrebno je ishoditi suglasnost na glavni projekt od Policijske uprave.

2.5 Oblikovanje gra�evina Gra�evine moraju svojim oblikom i veli�inom, arhitektonskim oblikovanjem, odabirom materijala i

kvalitetom izvedenih radova odgovarati HRN i biti primjerena klimatskoj zoni i mediteranskoj kulturi, kao i drugim prepoznatljivim suvremenim arhitektonskim kretanjima u oblikovanju

Ružne i neprimjerene sadržaje kao što su površine vezane uz tehnološke procese, skladišne površine, otpad ili strojevi, treba smjestiti unutar gra�evine ili iza gra�evne linije, izvan vidnog polja sa javnih površina. Ove površine mogu se «maskirati» na razne na�ine, uklju�uju�i gusto zelenilo prikladne visine, ili djelomi�no ispunjene ograde od istih oblika i materijala u kojima su obra�ene fasade gra�evine na istoj �estici kako bi se ograda uklopila u izgra�enu cjelinu.

2.6 Ure�enje gra�evnih �estica Prije ili istovremeno u postupku opremanja zemljišta, odnosno po�etak zemljanih radova radi

izgradnje komunalne infrastrukture, potrebno je: • urediti teren tako da se zatrpaju rupe nastale iskorištavanjem kamenoloma, i • terasasto remodelirati i hortikulturno urediti pokose kako bi se isti stabilizirali i taj prostor uredio.

Potrebno je urediti i opremiti gra�evinsko zemljište sa odgovaraju�om komunalnom infrastrukturom, odnosno zapo�eti zemljane radove, prije privo�enja namjeni istog. Izuzetak �ine zelene površine (parkovi i druge javne zelene površine) koje se mogu hortikulturno ure�ivati i prije komunalnog ure�enja gra�evinskog zemljišta.


�� Str. 28

Teren oko gra�evine, potporni zidovi, terase i sli�no trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled planiranog podru�ja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjedne gra�evine.

Najmanje 20% zone obuhvata Plana �e se hortikulturno urediti koriste�i autohtone biljne vrste. Neizgra�ene dijelove gra�evne �estice treba maksimalno ozeleniti prikladnim zelenilom uklju�uju�i i prostor za parkiranje. Slobodne, javne površine urediti �e se izgradnjom staza i sadnjom zelenila. Stoga sastavni dio projektne dokumentacije �init �e i idejno rješenje hortikulturnog ure�enja gra�evne �estice kako bi gra�evina zajedno sa okolišem predstavljala što skladniju cjelinu.

Mjesto priklju�enja gra�evne �estice na javno-prometnu površinu prikazano je grafi�kim djelom Plana (List 4. Uvjeti gradnje). Priklju�ak na javnu prometnu površinu i na ostalu komunalnu infrastrukturu može se ostvariti preko negradivog dijela gra�evne �estice. Dodatno, mogu se smjestiti ure�ene parkirališne površine unutar negradivog dijela gra�evinske �estice.

3. NA�IN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULI�NOM, KOMUNALNOM

I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM

Zemljište �e se opremiti infrastrukturom po fazama izgradnje, s tim što prioritet treba dati izgradnji sustava odvodnje koji ne postoji u ovoj zoni. Za opskrbu strujom izgraditi �e se još dvije TS prema tempu izgradnje planiranih sadržaja. Opskrba vodom nije upitna kako zonom prolaze vodoopskrbni cjevovodi na koje je mogu� neposredan priklju�ak.

3.1 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i uli�ne mreže Sve prometne površine na podru�ju obuhvata ovog DPU-a moraju se izvesti u predvi�enim koridorima i

prema zadanim popre�nim profilima, prema grafi�kom prilogu Plana (List. 2a. Prometna mreža).

Priklju�ak na javnu prometnu površinu i na ostalu komunalnu infrastrukturu može se ostvariti preko negradivog dijela gra�evne �estice. Dodatno, mogu se smjestiti ure�ene parkirališne površine unutar negradivog dijela gra�evinske �estice s time da se poštuju u uvjeti iz prethodnog stavka.

Gornji nosivi sloj svih kolnih prometnih površina mora se izvesti kao kolni�ka konstrukcija fleksibilnog tipa koja se sastoji od sloja mehani�ki nabijenog sitnozrnatog kamenog materijala, od bitumeniziranog nosivog sloja i od habaju�eg sloja od asfaltbetona. Kolni�ku konstrukciju treba dimenzionirati obzirom na propisano osovinsko optere�enje, nosivost temeljnog tla, klimatske i druge uvjete, što treba provesti prilikom izrade glavnih projekata za pojedine prometne površine.

Prometne površine moraju se opremiti potrebnom vertikalnom i horizontalnom prometnom signalizacijom prema Pravilniku o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama.

Sve prometne površine treba izvesti s odgovaraju�im uzdužnim i popre�nim padovima radi što u�inkovitije odvodnje oborinskih otpadnih voda.

Osiguranje ruba kolnika treba izvesti tipskim rubnjacima dimenzija 20/15 cm, a ruba nogostupa tipskim rubnjacima 12/15 cm.

Da se olakša prijelaz preko kolnika invalidnim osobama treba na svim raskrižjima na mjestima pješa�kih prijelaza izvesti rampe za savladavanje arhitektonskih barijera u skladu s posebnim pravilnikom.

Svi radovi na izradi kolni�ke konstrukcije kao i kvaliteta primijenjenih materijala moraju biti u skladu s HR normama i standardima..

3.1.1 Obodne prometnice Glavnu prometnu ulogu za obuhvat ovog DPU-a imat �e cesta koja prolazi sjeveroisto�nim rubom

obuhvata, a iz razloga što se preko nje ostvaruje najkra�i pristup na javnu državnu cestu D 8 (preko raskrižja sa Zagreba�kom cestom i Ulicom Hrvatskog sabora) i na novu brzu cestu koja povezuje luku Gaženica s autocestom A 1 (�vor Zadar 2). Prema postoje�em GUP-u grada Zadra ova cesta ima


�� Str. 29

karakter primarne gradske prometnice. Na podru�ju obuhvata ovog DPU-a za istu je odabran popre�ni profil ukupne širine 27,50 m, a koji se sastoji od kolnika širine 17,50 m (pet prometnih trakova širine 3,50 m), od zelenog pojasa širine 1,50 m i nogostupa širine 2,50 m sa sjeveroisto�ne strane kolnika, te od zelenog pojasa širine 2,00 m i nogostupa širine 4,00 m s jugozapadne strane kolnika.

Ostale obodne prometnice na podru�ju obuhvata ovog DPU-a su: a) cesta koja prolazi rubnim podru�jem duž sjeverne strane obuhvata. Prema postoje�em GUP-u

grada Zadra ova cesta ima karakter sekundarne gradske prometnice. Preko ove ceste ostvaruje se izravan priklju�ak na primarnu gradsku prometnicu trasa koje prolazi rubnim podru�jem na sjeveroistoku, a ostvaruje se i mogu�nost povezivanja na postoje�u cestovnu mrežu na širem jugozapadnom dijelu, tj na Jadransku cestu (D 8). Za ovu cestu odabran je popre�ni profil ukupne širine 17,00 m koji se sastoji od kolnika širine 7,00 m (dva prometna traka širine 3,50 m), od zelenog pojasa širine 2,00 m i nogostupa širine 2,00 m sa sjeverozapadne strane kolnika, te od zelenog pojasa širine 2,00 m i nogostupa širine 4,00 m s jugoisto�ne strane kolnika.

b) cesta koja prolazi duž jugoisto�ne strane u koridoru postoje�e Ulice Nikole Šopa, uglavnom paralelno s potokom Ri�ina. Preko ove ceste ostvaruje se prometna veza ovog obuhvata i prema jugozapadu na Jadransku cestu koja ulazi u sastav javne državne ceste D 8. Za ovu cestu odabran je popre�ni profil ukupne širine 12,00 m koji se sastoji od kolnika širine 7,00 m (dva prometna traka širine 3,50 m) i obostranih nogostupa širine 2,50 m.

c) cesta koja prolazi duž jugozapadnim rubnim podru�jem ovog obuhvata u smjeru jugoistok-sjeverozapad. Za ovu cestu odabran je popre�ni profil ukupne širine 12,00 m koji se sastoji od kolnika širine 6,00 m (dva prometna traka širine 3,00 m), te od obostranog zelenog pojasa širine 1,50 m i od obostranog nogostupa širine 1,50 m.

d) cesta koja prolazi duž sjeveroisto�ne strane ovog obuhvata, a jugozapadno od primarne gradske prometnice. Trasa ove ceste na jugoistoku produžuje prema potoku Ri�ina �ime omogu�ava prometno povezivanje i na cestovnu mrežu podru�ja bivšeg kamenoloma Jadran. Za ovu cestu odabran je popre�ni profil ukupne širine 12,00 m koji se sastoji od kolnika širine 7,00 m (dva prometna traka širine 3,50 m), od nogostupa širine 3,00 m sa sjeveroisto�ne strane kolnika i od zelenog pojasa širine 1,50 m i nogostupa širine 1,50 m s jugozapadne strane kolnika.

3.1.2 Interne kolske prometnice Unutrašnja prometna mreža na podru�ju obuhvata ovog DPU-a riješena je tako da se omogu�i

kolni pristup do svih objekata, a uvjetovana je planiranim prostornim sadržajima.

Za istu odabran je popre�ni profil koji se sastoji od kolnika širine 6,00 m, te dijelom od jednostranih ili obostranih nogostupa širine do 2,00 m.

3.1.3 Površine za javni prijevoz (pruge i stajališta) U okviru ovog Plana nema planiranih autobusnih stajališta.

3.1.4 Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta) U okviru ovog Plana nisu planirane javne parkirališne površine.

3.1.4.1 Parkirališne površine u sklopu gra�evinske �estice Svi potrebiti radovi na izradi kolni�ke konstrukcije kao i kvaliteta primijenjenih materijala moraju biti u

skladu sa HR normama i standardima.

Parkirališne površine su planirane u pravilu unutar gra�evinskih �estica.


�� Str. 30

Najmanji broj potrebnih garaža/parkirališnih mjesta (PGM), ovisno o vrsti i namjeni, slijedi:

Namjena Broj parkirališnih mjesta PM/garaža

Ugostiteljske objekti, restorani i sl. 2 PM na 10 m2 bruto izgra�ene površine

Zanatska, uslužna servisna i sl. 1 PM 10 m2 bruto izgra�ene površine nadzemnih etaža

Trgovine < 1500m2 1 PM na 15 m2 bruto izgra�ene površine nadzemnih etaža

Trgova�ki centri > 1500 m2 i veletrgovina 1 PGM na 30 m2 bruto izgra�ene površine nadzemnih etaža

Skladišta 1 PGM na 100 m2 BRP

Dje�je ustanove (vrti� i sl.) 1 PM po odjeljenju ili na100 m2 BRP + 10 PM


Tržnica 3 PGM na 100 m2 BRP

Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnim površinama, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran i predškolsku ustanovu mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo invalida

Broj parkirališnih mjesta utvr�uje se kumulativno za sve planirane namjene unutar pojedine gra�evine.

Planom utvr�eni broj parkirališnih mjesta (površina za smještaj prometa u mirovanju prikazana u Listu 2a. Prometna mreža) Potrebiti broj parkirališnih mjesta u kona�nosti utvrdit �e se na temelju prethodne tablice.

U slu�aju da Planom utvr�eni broj parkirališnih mjesta ne zadovoljava potrebiti broj parkirališnih mjesta, ostatak parkirališnih mjesta �e se smjestiti u sklopu gra�evine uklju�uju�i i podzemne etaže. Mogu�e je etažno urediti parkirališne površine unutar gra�evnih �estice.

Više gra�evina može koristiti zajedni�ke parkirališne površine pod uvjetom da gra�evine tvore funkcionalnu cjelinu.

Zaštitni zeleni pojas izme�u površine za smještaj prometa u mirovanju i regulacijskog pravca sadržavat �e kombinaciju autohtonih biljnih vrsta (prvenstveno stabla, i grmlje od 1. do 2 m visine), i imat �e za cilj «smekšavanje» vizualnog utjecaja parkirališta na javno-privatne površine.

3.1.5 Javne garaže (rješenje i broj mjesta) Nisu predvi�ene ovim Planom.

3.1.6 Biciklisti�ke staze Unutar same zone nisu planirane biciklisti�ke staze, ali ih je mogu�e definirati projektima

hortikulturnog ure�enja okoliša i prometnica unutar i uz granicu obuhvata ovog Plana.

3.1.7 Trgovi i druge ve�e pješa�ke površine Ovim planom nisu planirani trgovi i druge ve�e pješa�ke površine


�� Str. 31

3.2 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže Osim kolske uli�ne mreže nisu planirani drugi vidovi prometa.

3.3 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Telekomunikacijski sustav nadovezat �e se na vanjski postoje�i sustav mreža prema postoje�im standardima uvažavaju�i potrebu za mogu�om daljnjom ekspanzijom i modernizacijom. Ovaj sustav u svojem osnovnom modelu mora omogu�avati pristupe svim najmodernijim tehnologijama - postoje�im i aktualnim (ISDN, DSL, ADSL itd.) te biti otvoren prema budu�im zahtjevima za proširenjem resursa i uvo�enjem novih opcija.

Telekomunikacije �e biti riješene na na�in da �e dovod telefonske mreže do zone biti izveden od to�ke “A” navedene u uvjetima za projektiranje, koja se nalazi na najsjevernijoj to�ki unutar obuhvata DPU "Kosa".

Telefonska mreža izvest �e se sa dvjema telefonskim-cijevima PEHD �50 ili PVC �50, sa šahtovima prikazanim na slici u prilogu.

Dimenzija šahtova su 150x90x70cm za glavni razvod i 100x90x70cm za priklju�ak samih gra�evina.

U kabelski kanal �e se postaviti telefonske cijevi, a na svakom križanju postaviti �e se telefonski šahtovi. Sami šahtovi �e se postaviti u nogostup gdje je to mogu�e. Trasa telefonske mreže je dana u grafi�kom prilogu Plana (list 2.b. Telekomunikacijska mreža i plan elektroenergetike i javne rasvjete).

Ra�una se da �e biti potrebno 50-100 telefonskih brojeva u podru�ju obuhvata zone.

Glavni telefonski ormari i kabeli bit �e riješeni u izvedbenom projektu telefonske mreže..

3.4 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pro�iš�avanje otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta

3.4.1 Vodoopskrba Vodovodnu mrežu treba izgraditi u nogostupu ili zelenoj površini prometnih površina, a u

kolniku samo okomito na os ceste zbog prijelaza iste. U zelenom pojasu cjevovode treba položiti što dalje od korijenja drve�a. Minimalna dubina ugradnja cjevovoda je 1,0 m od kote ure�enog terena.

Za planiranu vodovodnu mrežu treba odabrati vodovodne cijevi od kvalitetnog vodovodnog materijala uz propisanu vanjsku i unutrašnju zaštitu i to:: a) za profile jednake i ve�e od 80 mm lijevanoželjezne vodovodne cijevi od nodularnog lijeva (duktil),

b) za profile manje od 80 mm pocin�ano �eli�ne cijevi .

Vodovodni cjevovodi moraju se položiti u rovove na podložni sloj od sitnozrnatog materijala granulacije 0-4 mm debljine 10 cm, te zatrpati sitnozrnastim neagresivnim materijalom maksimalne veli�ine zrna do 8 mm do visine 30 cm iznad tjemena cijevi.

Vodovodne cijevi treba položiti iznad kanalizacijskih cijevi, a samo iznimno može se odstupiti od ovog pravila, ali uz posebno tehni�ko-projektno rješenje zaštite vodovodnih cijevi.

Vodovodni cjevovodi moraju kod paralelnog vo�enja biti udaljeni od visokonaponske mreže minimalno 1,5 m, od niskonaponske mreže i tt vodova minimalno 1,0 m, a od kanalizacijskih cjevovoda 2,0 - 3,0 m.

Svaka novoplanirana gra�evinska �estica, koja �ini samostalnu funkcionalnu cjelinu, mora imati vlastiti glavni vodomjer na dostupnom mjestu, izvan gra�evine i izvan prometne površine ili parkirališta. Tip vodomjerila, te tip i gabarit okna za vodomjerilo odre�uje “Vodovod” d.o.o. Zadar.


�� Str. 32

Hidrantska mreža mora se izgraditi u skladu s važe�om regulativom - "Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara" (NN 08/06).

3.4.2 Odvodnja

Za prostor ovog DPU-a mora se primijeniti razdjelni kanalizacijski sustav koji se priklju�uje na planirani javni sustav odvodnje grada Zadra.

Fekalne otpadne vode i prethodno adekvatno pro�iš�ena tehnološke otpadne vode moraju se preko fekalnog kolektora koji �e se izgraditi u koridoru Ulice Nikole Šopa odvesti prema ure�aju za pro�iš�avanje otpadnih voda „Centar“.

Oborinske otpadne vode moraju se odvesti zasebnom oborinskom kanalizacijskom mrežom do najniže to�ke na jugozapadnom dijelu obuhvata gdje �e se preko ispusta ispuštati u potok Ri�ina uz prethodni tretman u odgovaraju�em separatoru za izdvajanje ulja i masno�a iz ovih otpadnih voda.


Kanalizacijske cijevi moraju biti položene na horizontalnoj udaljenosti 2,0-3,0 m od vodovodnih cijevi. Kod kontrolnih okana ova udaljenost mora biti min. 1,0 m.

Kanalizacijska mreža mora se izgraditi od kvalitetnih kanalizacijskih cijevi. Kontrolna okna moraju biti na razmaku koji omogu�ava priklju�ak svih otpadnih voda iz okolnih objekata. Dno rova na koje se polažu kanalizacijske cijevi i nadsloj od 30 cm iznad tjemena cijevi moraju se izvesti od kvalitetnog sitnozrnatog materijala i zbiti na zahtjevani modul stišljivosti.

Ako je dubina polaganja kanalizacijskih cijevi na prometnim površinama manja od 1,5 m kanalizacijske cijevi moraju se zaštititi slojem betona u punoj širini rova.

Za fekalnu kanalizacijsku mrežu treba primijeniti minimalni profil od 250 mm, te minimalni pad I=0,50%.

Za minimalni profil oborinske kanalizacijske mreže mora se primijeniti profil 300 mm.

Priklju�ke iz objekata i priklju�ke za vodolovna grla treba izvesti od kanalizacijskih cijevi profila 200 mm.

Na svim planiranim prometnim površinama mora se predvidjeti dovoljan broj vodolovnih grla, a na popre�nim ulicama i adekvatne kanalske linijske rešetke.

3.4.3 Energetika

3.4.3.1 RAZVOD VISOKOG NAPONA I TRAFOSTANICA:

Trasa razvoda visokog napona dana je u grafi�kom prilogu Plana (list 2b. telekomunikacijska mreža i plan elektroenergetike i javne rasvjete).

Dvije trafostanice �e napajati podru�je obuhvata Plana sa elektri�nom energijom.

Zona DPU KAMENOLOM PUT povezuje se sa 10(20) kV mrežom HEP-a kabelski sa KB 20kV koji se sjedne strane spaja na postoje�u TS "STAKLENIK 2", a s druge strane sa KB 20 kV na postoje�u TS "KAMENOLOM JADRAN". Podzemni visokonaponski kabel XHE 49A 3 x (1x185mm2 ) bit �e položen u kabelski kanal dubine 90cm. U kabelski kanal �e se postaviti svi energetski kabeli.

Kod prijelaza preko prometnica kabeli �e se uvu�i u PVC cijevi uz postavljanje još jedne rezervne cijevi. Trafostanice �e biti tipske samostoje�e GP KRK sa postrojenjem tip VDA - Kon�ar i transformatorom max. snage 1000kVA. Za svaku trafostanicu formirat �e se gra�evinska �estica min. površine 45m2

3.4.3.2 RAZVOD NISKOG NAPONA I JAVNE RASVJETE

Trasa razvoda niskog napona dana je u grafi�kom prilogu Plana (list 2b. telekomunikacijska mreža i plan elektroenergetike i javne rasvjete).

Razvodni ormari bit �e izra�eni kao samostoje�i od plastike


�� Str. 33

Niskonaponski razvod i priklju�ak objekata izvest �e se tipskim kabelima navedenim u uvjetima HEP-Elektre-Zadar prema odabiru projektanta.

Niskonaponski razvod rasvjete izme�u ormara J.R. (lociranog) pored TS i stupova izvest �e se tipskim kabelom PP00 A 4×25mm2 .

Stupovi rasvjete bit �e �eli�ni pocin�ani, a biti �e visine koju odredi projektant.

Kabeli javne rasvjete postavit �e se u isti kanal sa kabelima NN razvoda.

Mjerno-razvodni ormari javne rasvjete postavit �e se pored trafostanice kao samostoje�i.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba obratiti pažnju na sljede�e uvjete:

• dubina kabelskih kanala iznosi 0,8m u slobodnoj površini ili nogostopu, a pri prelasku kolnika dubina je 1,2m

• širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno položenih kabela

• na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provla�e kroz PVC cijevi promjera �110, �160, odnosno �200 ovisno o tipu kabela (JR, NN, VN)

• prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini kabelske trase obavezno se polaže uzemljiva�ko uže Cu 50 mm2

• elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to mogu�e, u nogostup prometnice stranom suprotnom od strane kojom se polažu telekomunikacijski kabeli. Ako se moraju paralelno voditi obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm). Isto vrijedi i za me�usobno križanje s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45 °

4. UVJETI URE�ENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Javne zelene površine �e se odgovaraju�e opremiti urbanom opremom i osvijetliti javnom rasvjetom.

Temeljno na�elo ure�enja zelenih površina je da se upotrebljavaju biljke koje su autohtone i uobi�ajene u ovom podneblju i za koje se pouzdano zna da mogu uspijevati.

Stabla treba rasporediti u manje grupacije ili drvorede. Poseban zna�aj ima drvored prema zonama stanovanja glede zaštite od potencijalne buke. Kako bi se potencijalna buka svela na što manju razinu, potrebno je stvoriti "neprobojni" zeleni zid sa razinom zemlje. Ovo se može posti�i na razne na�ine, na primjer, kombinacijom visokog zelenila i niskog gustog grmlja, ili kombinacijom zelenila sa tvrdim ispunama (zidovi i sl.). U potonjem slu�aju, zidovi moraju biti oblikovani u skladu sa arhitekturom podneblja Zadarskog kraja.

Pojedina�no postavljena stabla usred betonskih ili parterno ure�enih površina treba okružiti betonskim rubnjakom i odvojiti od površina koje nisu zelene.

Prije hortikulturnog ure�enja potrebno je izraditi projekt okoliša za pojedina�ne gra�evinske �estice, za ure�enje remodeliranih pokosa, te za infrastrukturne koridore i javne površine. Hortikulturno ure�enje remodeliranih pokosa planirat �e se sa ciljem stabilizacije i zelenog ure�enja terasiranih pokosa.

Potrebno je ozeleniti najmanje 20 % podru�ja obuhvata ovog Plana. Zeleni pojasevi prikazani grafi�kim prilogom Plana (list 3. Uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite površina) su obvezni, njihov oblik se može mijenjati ako �e se time posti�i kvalitetnija organizacija gra�evne �estice i zelenih površina. Dodatno, mogu�e je izvesti proboje zelenih pojasa u svrhe omogu�avanja pješa�kog i/ili automobilskog pristupa gra�evnoj �estici sa javne površine.

5. UVJETI URE�ENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRA�EVINA

U ovoj zoni ne postoje posebno vrijedne ili osjetljive cjeline, kao ni posebno vrijedne gra�evine.


�� Str. 34

6. UVJETI I NA�IN GRADNJE Gra�evine koje �e se graditi u okviru obuhvata ovog Detaljnog plana moraju biti primjerene

klimatskoj zoni i mediteranskoj kulturi svojim oblicima i materijalima u cilju postizanje uštede energenata u tijeku korištenje gra�evina.

Vodovodna mreža i kanalizacijska mreža na prostoru ovog Detaljnog plana ure�enja moraju se izvesti u predvi�enim koridorima prema priloženim grafi�kim prilozima Plan (List 2c. Plan vodoopskrbe i odvodnje).

Prije projektiranja i izgradnje nove vodovodne i kanalizacijske mreže mora se na terenu utvrditi to�an položaj svih postoje�ih komunalnih instalacija.

Vodovodna i kanalizacijska mreža mora se izvesti od kvalitetnog vodonepropusnog materijala.

Posteljica na dnu rova vodovodnih cijevi i kanalizacijskih cijevi i zaštitna obloga u visini od 30 cm iznad tjemena cijevi moraju se izvesti od sitnozrnatog materijala granulacije 0-8 mm, te zbiti na zahtijevani modul stišljivosti.


U svrhu spre�avanja širenja požara na susjedne gra�evine, gra�evina mora biti udaljena od susjedne gra�evina najmanje 4m ili manje, ako se dokaže uzimaju�i u obzir požarno optere�enje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala gra�evina, veli�inu otvora na vanjskim zidovima gra�evina i dr., da se požar ne�e prenijeti na susjedne gra�evine ili mora biti odvojena od susjednih gra�evina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slu�aju da gra�evina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov gra�evine najmanje 0,5m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala na dužini konzole.

Radi omogu�avanja spašavanja osoba iz gra�evine i gašenja požara na gra�evini i otvorenom prostoru, gra�evina mora imati vatrogasni prilaz odre�en prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se ukoliko ne postoji predvidjeti unutarnja i vanjska hidrantska mreža.

Prilikom projektiranja garaža koristiti austrijske smjernice TRVB N 106, koje se u ovom slu�aju rabe kao pravila tehni�ke prakse, što se temelji na �lanku 2. stavak 1. Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine" br.58/93, 33/05 i 107/07.).

Prilikom projektiranja trgovina koristiti austrijske smjernice TRVB N 138, koje se u ovom slu�aju rabe kao pravila tehni�ke prakse, što se temelji na �lanku 2. stavak 1. Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine" br.58/93, 33/05 i 107/07.).

Gra�evina mora biti projektirana i izgra�ena tako da ispunjava bitne zahtjeve iz podru�ja zaštite od požara utvr�ene Zakonom o zaštiti od požara ("Narodne novine" br.58/93, 33/05 i 107/07), i na temelju njega donesenih propisa te uvjetima zaštite od požara utvr�enim posebnim zakonima i na temelju njih donesenih propisa.

Ostale mjere zaštite od požara projektirati u skladu s važe�im pozitivnim hrvatskim propisima i normama koji reguliraju ovu problematiku.

U svrhu sprje�avanja širenja požara na susjedne gra�evine, udaljenost me�u gra�evinama mora biti najmanje 4m. Ova udaljenost može biti i manja od 4m ako se dokaže da se požar ne�e prenijeti na susjedne gra�evine uzimaju�i u obzir požarno optere�enje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala gra�evina, veli�inu otvora na vanjskim zidovima gra�evina i dr. Udaljenost može biti manja od 4m i u slu�aju da je gra�evina odvojena od susjednih gra�evina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slu�aju da gra�evina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov gra�evine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole.


�� Str. 35

Radi omogu�avanja spašavanja osoba i gašenja požara na gra�evini i okolnom otvorenom prostoru, gra�evina mora imati vatrogasni prilaz odre�en prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO POVIJESNIH CJELINA I

GRA�EVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

U okviru ovog Plana nema evidentiranih prirodnih i kulturno povijesnih cjelina.

Ako se pri izvo�enju gra�evinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla nai�e na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odga�anja obavijestiti Upravu za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zadru.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

Mjere za provo�enje Plana odnose se na izradu i realizaciju programa ure�enja zemljišta, odnosno pripremu zemljišta za izgradnju.

Prije poduzimanja op�ih mjera ure�enja zemljišta potrebno je ispoštovati slijede�e uvijete i mjere radi osiguranja odgovaraju�eg vodnog režima pri izmiještanju-ure�enju dijela buji�nog vodotoka Ri�ine, koji djelom prolazi kroz podru�je obuhvata ovog Plana: a) investitor je dužan, prije postupka izdavanja dozvole za gradnju, okon�ati postupak brisanja svojstva

"javnog vodnog dobra" nad dijelom "starog" korita bujice Ri�ina, a upisati svojstvo "javnog vodnog dobra" nad novim dijelom korita bujice Ri�ine. Postupak se pokre�e pred Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprava gospodarenja vodama – Zagreb,

b) investitor je dužan izraditi glavni projekt ure�enja-izmještanja dijela bujice Ri�ina u skladu sa vodopravnim uvjetima (klasa: UPI-325-06/07-01/0003641 Ur.broj: 374-24-2-07-4/TG dne., 15. listopada, 2007. god.) i ovim Planom,

c) investitor je dužan tehni�ko rješenje ure�enja-izmještanja sa svim potrebnim gra�evinama, maksimalno smjestiti na Planom predvi�enu �esticu zemlje novog korita vodotoka Ri�ina koja ima status "javnog vodnog dobra",

d) investitor je dužan izraditi tehni�ko rješenje ure�enja-izmještanja dijela bujice Ri�ine na na�in koji omogu�ava nesmetan prihvat cjelokupne 50. godišnje velike vode s vlastitog sliva. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku (protoka 50. godišnjeg reda pojavljivanja) dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene neke od empirijskih metoda. Dobivena visina profila po odabranoj protoki potrebno je uve�ati za 50 cm, kao sigurnosno nadvišenje. Hidrološki, hidrauli�ki i stati�ki prora�uni trebaju biti sastavni dijelovi tehni�kog rješenja kod isho�enja dozvole za gradnju. Karakter vodotoka je buji�ni vodotok privremenog i stalnog karaktera,

e) investitor je dužan projektno rješenje regulacije dati u obliku otvorenog korita (armiranobetonsko korito, obloženo kamenom) ili u vidu zatvorenog armiranobetonskog korita-kinete na na�in koji �e omogu�iti siguran i blagovremeni protok voda bujice, te održavanje i �iš�enje istog. Projektnim rješenjem treba se predvidjeti korištenje lokalnih, tradicijskih gra�evinskih materijala. Posebno se skre�e pozornost za izradu detalja uljevne gra�evine, te rješenja spoja sa nizvodnim tokom,

f) upuštanje zaga�enih oborinskih ili fekalnih voda u korito ure�ene bujice nije dozvoljeno,

g) tehni�ko rješenje ure�enja bujice mora osigurati neometanu odvodnju oborinskih (nezaga�enih) voda sa zemljišta uz korito. Projektno rješenje treba sadržati sve detaljne nacrte gore navedenih elemenata,


�� Str. 36

h) investitor ne smije izgradnjom predmetne gra�evine umanjiti propusnu mo� postoje�eg korita bujice, niti uzrokovati erozije u istom, a za vrijeme izvo�enja radova mora omogu�iti normalan protok u koritu. Upuštanje zaga�enih oborinskih ili fekalnih voda u koritu regulirane bujice nije dozvoljeno,

i) izrada projektnog rješenja treba uskladiti sa stru�nim službama Hrvatskih voda,

j) nadzor nad predmetnim radovima vršit �e ovlaštenik Hrvatskih voda, a investitor radova dužan je o po�etku radova pravodobno obavijestiti Hrvatske vode,

k) investitor je dužan za višak iskopa projektom odrediti mjesto, na�in deponiranja i kona�no ure�enje deponija. Teren devastiran radovima potrebno je dovesti u prvobitno stanje,

l) investitor je dužan pri izradi glavnog projekta predvidjeti odgovaraju�e mjere da izgradnjom predmetne gra�evine ne do�e do šteta ili nepovoljnih posljedica za vodopravne interese,

m) ovi se uvjeti mogu izmijeniti ukoliko za to nastanu opravdani razlozi, a zainteresirana stranka podnese dokumentirani zahtjev.

Ostale mjere ure�enja zemljišta unutar obuhvata Plana obuhva�aju:

a) ure�enje imovinsko-pravnih odnosa s vlasnicima,

b) izradu parcelacijskog elaborata kako bi se uskladila vlasni�ka struktura u svezi realizacijom prometnica, komunalne infrastrukture i ostalih zajedni�kih površina,

c) izradu glavnih i izvedbenih projekata prometnica i ostale komunalne infrastrukture,

d) izradu stru�ne podloge za izgradnju i za ure�enje javnih zelenih površina. Javne zelene površine unutar prometnih koridora rješavat �e se u sklopu projektne dokumentacije prometnice.

Prioriteti ostvarivanja Plana vezani su na realizaciju infrastrukture ovog podru�ja, kako bi se ista mogla u etapama izvoditi. Najprije treba isprojektirati obodne glavne gradske prometnice, kako bi se mogle odrediti nivelete ostalih prometnica.

Nakon pripreme zemljišta potrebno je pristupiti ure�enju komunalnih objekata i ure�aja koje sadrži:

a) izgradnja prometnica,

b) izgradnja objekata infrastrukture za vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i TT mrežu,

c) izvedba javne rasvjete,

d) ure�enje javnih zelenih površina.

Komunalna infrastruktura na podru�ju obuhvata DPU-a mora se izvesti prema uvjetima i u koridorima predvi�enim Planom. Izuzetak �ine manje korekcije radi prilago�avanju fizi�kim uvjetima terena i zadovoljavanju propisa.

Nije mogu�e graditi gospodarske gra�evine prije ure�enja zemljišta što podrazumijeva ure�enje priklju�aka na komunalnu infrastrukturu (prvenstveno odvodnja). U smislu ove stavke, mogu�e je zapo�eti gradnju i prije postavljanja završnog sloja asfalt-betona na prometnicama.

Potrebno je hortikulturno urediti zemljište prije uporabe gra�evine.

Potrebno je ishoditi suglasnost na glavni projekt za sve gra�evine unutar obuhvata ovog Plana od Policijske uprave, Odjel upravnih, inspekcijskih i poslova zaštite i spašavanje.

Nadzor nad provo�enjem ovog Plana obavljat �e poglavarstvo grada Zadra.

9. MJERE SPRJE�AVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Radi ure�enja i mehani�ke stabilizacije postoje�ih pokosa unutar kamenolom, potrebno je iste

remodelirati terasiranjem i ozelenjivanjem.

Nije predvi�ena izgradnja nikakvih gra�evina koje svojim djelovanjem mogu izazvati nepovoljne utjecaje na okoliš. Jedini mogu�i izvor zaga�ivanje može pote�i od pranje opskrbnih vozila. S time u vidu, sustav odvodnje �e se graditi u skladu s posebnim propisima i ekološkim normama.

Provedbom mjera iz ovog Plana omogu�it �e spre�avanje nepovoljnog utjecaja na okoliš.


�� Str. 37

U projektnoj dokumentaciji moraju se predvidjeti sve odgovaraju�e mjere da izgradnjom planiranih gra�evina ne do�e do štete ili nepovoljnih posljedica po vodnogospodarskim interesima.

Sve otpadne vode s prostora ovog DPU-a moraju se priklju�iti na javni sustav odvodnje grada.

Fekalne otpadne vode moraju se preko fekalnog kolektora koji �e se izgraditi u koridoru Ulice Nikole Šopa odvesti prema ure�aju za pro�iš�avanje otpadnih voda „Centar“. Oborinske otpadne vode moraju se odvesti zasebnom oborinskom kanalizacijskom mrežom do najniže to�ke na jugozapadnom dijelu obuhvata gdje �e se preko ispusta ispuštati u potok Ri�ina uz prethodni tretman u odgovaraju�em separatoru za izdvajanje ulja i masno�a iz ovih otpadnih voda.

Eventualne tehnološke otpadne vode moraju se prije priklju�enja na fekalnu kanalizacijsku mrežu prethodno pro�istiti tako da poprime karakteristike fekalnih otpadnih voda. Stupanj pro�iš�avanja �e ovisiti o primijenjenom tehnološkom procesu.

Koncentracija opasnih tvari koje se ispuštaju u fekalnu kanalizacijsku mrežu, odnosno koje dolaze na ure�aj za pro�iš�avanje otpadnih voda ne smije prelaziti vrijednosti utvr�ene “Pravilnikom o grani�nim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama”.

Dionice kanalizacijske mreže koje se križaju s vodovodnom mrežom moraju se izvesti s posebnom zaštitom kako bi se onemogu�io kontakt otpadnih voda s vodoopskrbnim sustavom. Jedna od mjera je da se kanalizacijske cijevi moraju nalaziti ispod vodovodnih cjevovoda, kao i na dovoljnoj me�usobnoj horizontalnoj udaljenosti.

Kako bi se sprije�ilo odnošenje aerosola iz kanalizacijskog sustava na okolni teren, kanalizacijska mreža mora biti potpuno zatvorena bez ikakvih površina s otvorenim vodnim licem.

Ozra�ivanje kanalizacijske mreže treba biti riješeno preko ozra�iva�a na svim priklju�nim gra�evinama kako bi se smanjilo sakupljanje opasnih plinova i omogu�io dotok kisika potrebnog za razgradnju organskih tvari.

Na svim parkirališnim površinama moraju se ugraditi adekvatni separatori za izdvajanje taloga ulja i masti iz oborinskih voda prije njihovog priklju�enja na planiranu oborinsku kanalizacijsku mrežu.

9.1 Rekonstrukcija gra�evina �ija je namjena protivna planiranoj namjeni

Nije potrebito predvidjeti posebne uvjete za rekonstrukciju gra�evina �ija je namjena protivna planiranoj namjeni jer prostor nije napadnut bespravnom gradnjom koja je u suprotnosti planiranoj namjeni.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

�lanak 4.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u "Glasniku Grada Zadra".

Klasa: 350-01/07-01/249

Urbroj.: 2198/01-1/2-08-18

Zadar, 29. svibnja, 2008.

GRADSKO VIJE�E GRADA ZADRA

PREDSJEDNIK

Zvonimir Vran�i�, dr. med

dpu podrucja ex kamenolom puta 25 ozujka 2008 konacni ... … kemenolom obrazlozenje i odluka...

Documents