Hrvatski institut za financije i raunovodstvo

UTJECAJ EKONOMIKE SPORTA NA GOSPODARSTVO I RAZVOJ HRVATSKEHRVATSKA DOMAIN SVJETSKOG PRVENSTVA U RUKOMETU ZA MUKE

Zagreb, listopada 2006.

Kazalo

Stranica

1. 2.

Uvod

3 Rukomet najuspjeniji hrvatski 5 nacionalni kolektivni sport Osnovne znaajke hrvatskog gospodarstva 7 4. Sport u Stratekom okviru za razvoj Hrvatske 2006 2013 9 5. Utjecaj ekonomike sporta na gospodarski razvoj 10 6. Veliki sportski dogaaji i ulaganje kao poticaj gospodarskom razvoju Svjetsko prvenstvo u rukometu za muke, Hrvatska 2009 21 7. Svijet 30 8. Njemaka 2007: Svjetsko prvenstvo u rukometu za muke 32 9. SWOT analiza hrvatskog sporta s posebnim naglaskom na rukomet odnosno Svjetsko prvenstvo za muke 2009. u Hrvatskoj 35 10. Zakljune ocjene 3.37

2

1. Uvod

Zato istraivati ekonomiku sporta? Zato istraivati ekonomiku rukometnog sporta? To su pitanja koja su u drutvu prisutna, mada dosada nisu dovoljno jasno istaknuta. Prihodi sporta nisu znaajan dio bruto domaeg proizvoda, meutim sport je bitno obiljeje drutava vie od 4000 godina. Ekonomika sporta je nedavno postala specijalizirana grana ekonomike s tisuama lanaka, asopisa, knjiga i slinih publikacija, a takoer postoje smjerovi na sveuilitima ili se odravaju teajevi o ekonomici sporta. Zanimanje za sport, te osobito za financiranje sportskih objekata iz javnih izvora, prije svega iz prorauna, bilo na razini drave, regije, grada, opine, postaje sve vie interes zanimanja ukupne javnosti. Ovo se zanimanje moe saeti iz pedagoke perspektive da je ekonomika sporta divan predmet s izvanredno velikim znaajem. Ovdje treba istai da veliki dio onoga to se ovdje analizira vrijedi za sport u cjelini, premda je studija posveena rukometnom sportu odnosno narednom najveem sportskom dogaaju u Hrvatskoj. Naime, Izvrni odbor krovnog svjetskog rukometnog tijela, International Hanball Federation - IHF-a, 5. kolovoza 2006. donio je odluku: Hrvatska e biti domain Svjetskog prvenstva u rukometu za muke 2009. godine! U konkurenciji eke, Grke i Rumunjske, Hrvatska odnosno hrvatski rukomet i sport uope, time su izborili jo jednu veliku pobjedu. Hrvatski rukomet postigao je jo jednu pobjedu! Ovog puta ne na parketu, gdje smo ve navikli na odlija. Nakon Europskog prvenstva 2000. i Svjetskog

3

prvenstva za ene 2003., Hrvatska e 2009. biti domain najveeg svjetskog rukometnog kupa! Organizacijom ovog svjetskog prvenstva - 21TH WORLD MENS HANDBALL CHAMPIONSHIPS 2009 Hrvatska e biti domain najveeg sportskog dogaaja uope od neovisnosti. Od 1938. godine, prvog Svjetskog prvenstva, do danas je odrao 19 svjetskih prvenstava1, 20. se odrava u Njemakoj 2007. godine, a 21. prvenstvo 2009. godine u Hrvatskoj. Osobito valja istai da hrvatski rukomet, hrvatski sport i Hrvatska u ukupnosti treba uiniti sve za uspjenu realizaciju ovog velikog sportskog, politikog i drutvenog dogaaja. Kod nas u Hrvatskoj jo nije razvijena disciplina ekonomika sporta, premda sport ima izravan i neizravan utjecaj na gospodarstvo i ukupan drutveni razvoj. Ocjenjuje se da e ova studija biti od koristi za analiziranje i drugih sportskih dogaaja, osobito u smislu donoenja racionalnih ekonomskih odluka. Istovremeno, budui da je u novom Zakonu o portu2 ureeno da u Republici Hrvatskoj razvoj porta potie se izgradnjom i odravanjem portskih graevina, kolovanjem i usavravanjem strunog kadra, znanstvenim projektima u podruju porta, gospodarskim mjerama, stimuliranjem partnerstva vladinih i nevladinih organizacija u portu te privatnog poduzetnitva i financiranjem porta sredstvima drave, jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Grada Zagreba. , te je u smislu ove odredbe pripremljena ova studija. S obzirom da e ovaj dogaaj imati brojne utjecaje, odnosno povezan je s drugim djelatnostima, u ovoj studiji se oni razmatraju s osobitim naglaskom na ekonomske utjecaje i mogunosti razvoja hrvatskog gospodarstva.

1

Germany 1938 | Sweden 1954 | East Germany 1958 | West Germany 1961 | Czechoslovakia 1964 | Sweden 1967 | France 1970 | East Germany 1974 | Denmark 1978 | West Germany 1982 | Switzerland 1986 | Czechoslovakia 1990 | Sweden 1993 | Iceland 1995 | Japan 1997 | Egypt 1999 | France 2001 | Portugal 2003 | Tunisia 2005 | 2 Zakon o portu, Narodne novine 71/2006, lanak 1. stavak 5.

4

2. Rukomet najuspjeniji hrvatski nacionalni kolektivni sport

HRVATSKI RUKOMETNI SAVEZ NAJUSPJENJI RUKOMETNI SAVEZ NA SVIJETUOcjenjuje se da je rukomet najuspjeniji hrvatski kolektivni sport u meunarodnim razmjerima, a Hrvatski nacionalni rukometni tim jedan od najuspjenijih nacionalnih timova u svijetu. Najznaajniji sportski rezultati hrvatskog rukometa od meunarodnog priznanja Republike Hrvatske jesu sljedei: (a) 1993. godine, Mediteranske igre (Francuska), zlatna medalja (seniori/ke), (b) 1994. godine, Europsko prvenstvo (Portugal), bronana medalja (seniori), (c) 1995. godine, Svjetsko prvenstvo (Island), srebrna medalja (seniori), (d) 1996. godine, Olimpijske igre (Atlanta), zlatna medalja (seniori), (e) 1997. godine, Mediteranske igre (Italija), zlatna medalja (seniori), srebrna medalja (seniorke), (f) 1998. godine, Svjetske igre mladih (Rusija), bronana medalja (kadeti), (g) 2000. godine, Europske prvenstvo (Francuska), bronana medalja (juniorke), (h) 2001. godine, Mediteranske igre (Tunis), zlatna medalja (seniori), (i) 2003. godine, Svjetsko prvenstvo (Portugal), zlatna medalja (seniori), (j) 2004. godine, Olimpijske igre (Atena), zlatna medalja (seniori), (k) 2004. godine, Europske prvenstvo na pijesku (Turska), srebrna medalja (seniorke), (l) 2004. godine, Europsko prvenstvo (SCG), srebrna medalja (juniori do 18 godina), (m) 2005. godine, Svjetsko prvenstvo (Tunis), srebrna medalja (seniori), (n) 2006. godine, Svjetsko prvenstvo (Estonija), zlatna medalja (kadeti), (o) 2006. godine, Svjetski kup (Njemaka, vedska), zlatna medalja (seniori).

5

Povrh izvanrednih sportskih rezultata, Hrvatski rukometni savez je na Kongresu Meunarodne rukometne federacije 2004. godine u Egiptu proglaena za najbolju nacionalnu federaciju na svijetu i dobio je nagradu Hans Basumann. U natjecateljskoj sezoni 2006/2007 takmienja se odvijaju na sljedeim razinama i to: 1. liga muki - Liga "12" 1. liga muki - Liga "4" 1. liga muki grupa A 1. liga muki grupa B 1. liga ene 1. liga ene - "Liga za Europu" 1. liga ene - "Liga za ostanak" 1. liga ene - "Liga za prvaka" 2. liga jug muki 2. liga jug ene 2. liga sjever muki 2. liga sjever ene 2. liga zapad muki 2. liga zapad ene Kup muki Kup ene U Hrvatskoj je registrirano oko 40.000 igraa rukometa i to po sljedeim kategorijama: a) Seniori: mukarci ene b) Juniori: mukarci ene c) Kadeti: mukarci ene 6.700 3.400 6.500 3.200 13.300 6.700

Hrvatski rukometni savez je lan Meunarodne rukometne federacije International Handball Federation, IHF, koja je utemeljena 1946. godine, a danas je 155 lanica iz 183 zemlje s 31 milijun igraa, trenera, dunosnika i sudaca koji djeluju u 1.130.000 timova diljem svijeta3

3

The International Handball Federation (IHF) is by definition a non-profit legal entity recognised by the International Olympic Committee as the sole representative of international handball. The IHF shall lead, develop and promote handball around the world. The IHF was officially founded on 11 July 1946. In 2006, 155 member federations. are affiliated to the IHF. Handball is played in 183 countries, there are 31 million players, trainers, officials and referees worldwide acting with 1,130,000 teams.

6

3. Osnovne znaajke hrvatskog gospodarstvaOsnovne znaajke hrvatskog gospodarstva mogu se vidjeti iz donje tablice. Tablica 1: BDP po kategorijama potronje (GDP by expenditure) stalne cijene 1997 (HRK at constant prices)1999 Osobna potronja (Private consumption) Dravna potronja (Government consumption) Investicije u kapital (Fixed investment) Promjene zaliha (Changes in stocks) M(Izvoz - uvoz) BDP (GDP) 74344 33844 29495 -447 -11383 125843 2000 77451 33329 28362 -2296 -7409 129438 2001 80897 31246 30363 1852 -9169 135189 2002 87147 32777 34587 6461 -18242 142730 2003 91151 33210 43115 3721 -20846 150351 2004 94667 33108 44991 3487 -20193 156060 2005 97916 33383 47171 4354 -20079 162746

Izvor: DZS

Ne uputajui se u detaljniju makroekonomsku analizu hrvatskog gospodarstva, za to mogu posluiti podaci iz gornje tablice, moe se zakljuiti da je prisutan stalni rast odnosno rast bruto domaeg proizvoda BDP-a 4,4% prosjeno godinje, relativno veliki udjel osobne potronje u BDP-u i vei uvoz od izvoza. U osnovi, takva su kretanja nastavljena i u 2006. godini. Ocjenjuje se da e u 2006. godini prosjeni bruto domai proizvod po stanovniku Hrvatske iznositi oko 7500 , koje je znatno ispod najrazvijenijih drava lanica EU, ali ujedno vie od nekih drugih tranzicijskih zemalja ukljuujui i nekih zemalja koje su prije dvije godine postale punopravne lanice EU. Istovremeno, prosjeni BDP po stanovniku vii je od svih drugih zemalja odnosno republika bive Jugoslavije, izuzev Slovenije. Podaci iz gornje tablice mogu se sagledati i strukturalno, to pregledno daje sljedea tablica. Tablica 2: BDP po kategorijama potronje (GDP by expenditure)

7

stalne cijene 1997 (HRK at constant prices) struktura u postocima (%), BDP = 1001999 Osobna potronja (Private consumption) Dravna potronja (Government consumption) Investicije u kapital (Fixed investment) Promjene zaliha (Changes in stocks) M(Izvoz - uvoz) BDP (GDP) 59,1 26,9 23,4 -0,4 -9,0 100,0 2000 59,8 25,7 21,9 -1,8 -5,7 100,0 2001 59,8 23,1 22,5 1,4 -1,9 100,0 2002 61,1 23,0 24,2 4,5 -12,8 100,0 2003 60,6 22,1 28,7 2,5 -13,9 100,0 2004 60,7 21,2 28,8 2,2 -12,9 100,0 2005 60,2 20,5 29,0 2,7 -12,3 100,0

Izvor: DZS

Prethodno iznesene ocjene o hrvatskom gospodarstvu odnosno makroekonomskom stanju moe potkrijepiti podaci iz gornje tablice, iji podaci ukazuju na vrlo visoki udjel osobne potronje u BDP-u koji se kree oko 60%, to je vrlo visoko, to je ograniavajui imbenik daljnjeg razvoja. Ako se tome doda negativan ekonomski odnos s inozemstvom, koji se ogleda u visokom vanjskotrgovinskom deficitu platne bilance, mogu se iznijeti kritike ocjene u pogledu ekonomske odrivosti. Grafikon 1: Kretanje osnovnih makroekonomskih kategorija u razdoblju 2000 2005

Kretanje osnovnih makroekonomskih kategorija 2000 - 2005160,0 150,0 140,0 130,0 120,0 110,0 100,0 90,0 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005Grafikon 2: Kretanje uvoza, izvoza i BDP-a u razdoblju 2000 2005

Osobna potronj consumption)

Dravna potron (Government con

Investicije u kapi investment) BDP (GDP)

8

Izvoz, uvoz, BDP 1999 - 2005160,0

150,0

140,0

Izvoz roba i usluga (Ex & services)

130,0

Uvoz roba i usluga (Im goods & services) BDP (GDP)

120,0

110,0

100,0 1 2 3 4 5 6 7

4. Sport u Stratekom okviru za razvoj Hrvatske 2006 2013Ope je poznato da se odrivi ekonomski razvoj i u okviru toga odriva ekonomska politika Hrvatske u narednom razdoblju treba temeljiti na visokim stopama rasta, veem izvozu, veim investicijama koje treba rezultirati relativno visokim bruto domaim proizvodom odnosno relativno visokim BDP po stanovniku. Stoga, namee se pitanje, moe li i kako sport doprinijeti ovakvom odrivom razvoju. Drutvo treba razviti sposobnost prepoznavanja i koritenja bitnih faktora socijalne kohezije. Neosporno je da danas port ini izrazito snaan faktor socijalne kohezije u nas. Sa portskim se uspjesima identificiraju i djeca i odrasli, zbog njih se i bave portom, i na temelju njihove inspiracije nastaju novi portski heroji. Hrvatska ima dugu tradiciju i sjajne, globalno prepoznate, rezultate u mnogim portovima, to nije plod rada samo iznimnih pojedinaca izvan sustava. Nadalje, portska se aktivnost logiki integrira s drugim aktivnostima i resursima u kojima uivamo konkurentsku prednost (prirodne ljepote, ekoloka i bioraznolikost, ist okoli, turizam). Zbog toga portu treba dati onu socijalnu i gospodarsku vanost koja mu prema rezultatima pripada. Nakon odvajanja vrhunskoga profesionalnoga porta, koji e se organizirati na klasinim korporativnim principima, potrebno je poveati javna izdvajanja za amaterski port, radi irenja osnovice ukljuenih graana. Potrebno je poveati kapacitete portskih objekata u velikim gradovima i ulagati u sportske kampove i komplekse, u mjestima s turistikim potencijalom. Kriteriji za alokaciju

9

javnih sredstava na portske udruge moraju postati razvidniji i vezani uz postignute rezultate i masovnost.4

5. Utjecaj ekonomike sporta na gospodarski razvojlanak Simona Rottenberga iz 1956. u asopisu The Journal of Political Economy, openito se smatra poetkom razvoja ekonomike sporta. 5 Kad je Rottenberg u to vrijeme priznao stanovita obiljeja profesionalnih sportova i timova to je bilo neuobiajeno, istovremeno je ukazao da zapravo nema bitnih razlika izmeu sporta i ostalih djelatnosti. On takoer istie vanost neizvjesnosti ishoda, monopsonistiku priroda trita rada, prirodu proizvoda i potranje (prisustvo natjecanjima). On takoer razmatra alternative za rezervnu klauzulu, kao to je jednako sudjelovanje u prihodima, maksimalnim iznosima plaa, distribuciji jednakih trinih franiza i ogranienje broja odnosno spiska igraa. Svaka od navedenih postavki je odbaena zbog trinih razloga koji na osnovi naela nepromjenjivosti on smatra da treba provesti kao i rezervnu klauzulu u rasporeivanju talenta gdje je najproduktivniji. Odnosna je literatura usmjerena na sva ova pitanja, od kojih su mnoga otvorila konstruktivnu raspravu u okviru ekonomike sporta. Osobito je predmet rasprave bio maksimiziranje profita odnosno raznoliki pogledi, koji se ogledaju u tzv. Sjevernoamerikom i Europskom modelu sporta odnosno ekonomike. U proteklih 50 godina od poetka razmatranja ekonomike sporta, koje je pokrenuo Simon Rottenberg, mnogo toga je promijenjeno odnosno proireno. Televizijska trita su otvorena, a zakonska odnosno pravna pitanja su se poveala u vezi s time i ekonomikom sporta uope.4

STRATEKI OKVIR ZA RAZVOJ HRVATSKE 2006. 2013., radna verzija, Zagreb, 12.svibanj 2006 5 Peter, J. Sloane, Rottenberg and the Economics of Sport after 50 Years: An Evaluation, University of Wales, Swansea; Institute for the Study of Labor (IZA)

10

Ekonomski utjecaj sportskih dogaaja moe se definirati kao neto promjena u gospodarstvu koja proizlazi iz sportskog dogaaja. Ova promjena je uzrokovana aktivnosti koja ukljuuje stjecanje, poslovanje, razvoj i koritenje sportskih objekata i usluga.6 Zauzvrat od posjetitelja se generira potronja, javna potronja, mogunosti zaposlenosti i porezni prihodi. Osobito treba istai da su ekonomski utjecaji izdataka sloeni od direktnih, indirektnih i poticajnih efekata. Direktni efekti jesu kupnje koje su potrebne da se udovolji poveanoj potranji posjetitelja za robama i uslugama. Indirektni efekti jesu efekti koji se talasaju u dodatnim krugovima ponovnog cirkuliranja poetnih novaca gledatelja. Poticajni efekti jesu poveanje zaposlenosti i dohotka domainstva, koje proizlazi iz ekonomskim aktivnosti napunjenih direktnim i indirektnim efektima.7 Ekonomski utjecaj je tema vana za raspravu u sportskom marketingu i/ili sportskom managementu, s obzirom da je procjenjivanje ekonomskog utjecaja nekog sportskog dogaaja vrlo teko i esto vrlo subjektivno. Postavlja se pitanje postoji li razlika izmeu ekonomike sporta i drugih ekonomskih sektora u trinom gospodarstvu. Glavna je razlika, kada se promatraju ekipni odnosno kolektivni sportovi, meu koje svakako spada i rukomet, je da bi tim bio uspjean te da bi navijai kao i navijai iz inozemstva to prihvatili, treba imati stanovitu ravnoteu u timovima, stanovitu neizvjesnost tko e dobiti neku utakmicu i tko e dobiti neko prvenstvo odnosno takmienje. Ako nema te neizvjesnosti, navijai gube interes. To se znaajno razlikuje od neke industrije u kapitalistikom gospodarstvu. Ne treba imati kompanije Toyota, General Motors, Ford ili Chrysler da bi se bio relativno jednak drugome da se kupi dobar automobil. Treba postojati odreena razina konkurencije, ali to ne znai da treba imati etiri jednako pozicionirane automobilske kompanije odnosno to nuno ne znai da treba imati etiri automobilske kompanije. Za pretpostaviti je da e korporacija Chrysler biti osobito sretna ako kompanija General Motors napusti poslovanje. Meutim, Yankees iz New Yorka nee biti osobito sretni ako Red Sox iz Bostona napuste posao odnosno takmienje. Zajednika proizvodnja u normalnoj ekonomskoj industriji moe se promatrati kao potajno dogovoren ali nedoputen aranman. Kod sportskih ekipnih takmienja ne postoji takav ekstra element.8 Sport kao ekonomski sektor transformirao se posljednjih desetljea kao to istiu Andreff & Staudohar (2002), a tradicionalni Spectators-Subsidies-Sponsors-Local (SSSL)-model je vie globalni global Media-Corporations-Merchandising-Markets or MCCM-model. Novi sportski model implementirao je oblike vertikalne integracije u industriju i stvorio sinergiju kao rezultat interakcije izmeu biznisa i sporta. Ekonomski razvoj kao to su prava prijenosa, kupovanje, sponzorstvo,6 7

United States Sports Academy, (Lieber & Alton, 1983). Ibid: (Dawson, Blahna, & Keith, 1993; Howard & Crompton, 1995) 8 SPORTS AND ECONOMICS. A Conversation With Andrew Zimbalist, Andrew Zimbalist, professor of economics at Smith College, Northampton, Massachusetts, is an analyst of economic trends and issues in American sports

11

organiziranje velikih sportskih dogaaja, potencijalni ekonomski multiplikatori organiziranja velikih sportskih dogaaja, mobiliziranje drutva za odmor, sportski turizam, sport i utjecaj na zdravlje, javno privatna suradnja u izgradnji sportske infrastrukture, da se spomenu samo neke, imaju za posljedicu razvoj sportskog sektora s velikim ekonomskim efektima, znatno veim od djelokruga same sportske scene. Sport je stoga realni potencijal koji doprinosi realizaciji prioriteta Europske unije, kao to je Lisabon agenda.9 Premda se priznaje da postoji meupovezanost sporta i drugih djelatnosti, u Hrvatskoj nema relevantnih istraivanja koja bi to potvrdila. Prema obavljenim dogovorima u Dravnom zavodu za statistiku i njihovom ad hoc istraivanju, prema uskom statistikom modelu udjel sporta u ukupnoj dodanoj vrijednosti u Hrvatskoj je do 1%. Meutim, drugih istraivanja, kao to je intput output analiza za sada nema ili nisu objavljena. Kada bi se koristila ira definicija sporta tada bi udio sport u BDP- u i u dodanoj vrijednosti bio znatno vii. Istovremeno, strunjaci i znanstvenici se slau o ekonomskom utjecaju. Povrh toga, ocjenjuje se, da bi iole znanstveno ili struno istraivanje dokazalo znaaj sporta u hrvatskom gospodarstvu. S druge strane, u Europskoj uniji se provode odgovarajua istraivanja. Ga. Kleissner procjenjuje da je dodana vrijednost u Austriji izmeu 0,46% (statistika metoda) i 3,65% (ira definicija) bruto domaeg proizvoda BDP-a. Zaposlenost u punom radnom vremenu procjenjuje se izmeu 0,83% (statistika metoda) i 5,4% (ira definicija), koja ukazuje da je sport radno intenzivan. Ove podatke bi mogle potvrditi i druge Europske zemlje, to znai da postoji enormni potencijal zaposlenosti i moe takoer biti koristan za politiku regionalnog razvoja. Gdin Egbert Oldenboom (Meerwarde Research) potvruje takoer znaaj sportskih dogaaja kao motora regionalnog razvoja i politikom i promotivno smislu, ali takoer upozorava o precijenjenosti pozitivnih ekonomskih rezultata glavnih sportskih dogaaja u nekim cost benefit analizama.10 Europska asocijacija sportskih poslodavaca i Europski promatrai sporta i zaposlenosti (EASE EOSE) potvruju navedene nalaze.11 Teorijski okvir Kada se promatraju sportske asocijacije, klubovi i drutva treba u osnovi razlikovati dva pristupa. Ako se neki sport registrira kao trgovako drutvo, tada taj sport odnosno to drutvo posluje na naelima kao svako trgovako drutvo koje stjee dobit (profit) na tritu. Primjerice, u Engleskoj neki najpoznatiji nogometni klubovi ve due vremena kotiraju na Londonskoj burzi (LSE). Takvih sportova odnosno klubova u Hrvatskoj nema.

9

Report from Workshop 2: The Economic Impact of Sport, By Mr Trudo Dejonghe, Lessius Hogeschool, Antwerp (Belgium) 10 Konzultativna konferencija s Europskim sportskim pokretom: The Role of Sport in Europe, Brussels 29-30, June 2006. 11 Ibid: The European Association of Sport Employers and the European Observatory of Sport and Employment (EASE-EOSE), represented by Mr Jean-Yves Lapeyrere and Mr Aurlien Favre, confirmed the results on employment in the sport sector outlined by Ms Kleissner.

12

Druga vrsta sportova odnosno organiziranih klubova jesu neprofitne organizacije. U okviru UN System National Accounts - SNA12 (Sustav nacionalnih rauna UN-a) i European System of Accounts ESA 9513 (Europski sustav nacionalnih rauna) ureeno je da su sportske aktivnosti odnosno sportski klubovi razvrstani kao neprofitne organizacije odnosno pripadaju sektoru neprofitnih institucija koje slue domainstvima.

Razmatranje multiplikatora U ekonomici, multiplikativni efekt ili kompleksnije, multiplikativni efekt potronje/dohotka, nastaje kada promjena potronje uzrokuje nesrazmjernu promjenu agregatne potranje. To je povezano s Keynesijanskom ekonomikom, dok neke kole miljenja odbacuju ili umanjuju znaaj multiplikativnih efekata, osobito na dugi rok. Postoje standardne tehnike za procjenjivanje ekonomskog utjecaja tijekom vremena, meutim polazite je standardna makroekonomska teorija. Tehniki govorei, pristup nekom izdatku ili prihodu moe se koristiti da se procijeni ekonomski utjecaj. Pristup izdatku zahtijeva, kao prvi korak, procijeniti direktne izdatke koji se mogu pripisati dogaaju odnosno projektu. Ovaj prvi krug ili direktni izdaci mijenjaju se taka kad se primijene indirektni trokovi primjenom multiplikatora. Ukratko, smatra se da multiplikatori postoje, budui da jedna osoba koja troi dohodak koji postaje dohodak za druge, koji stvara novi dohodak i tako dalje.12

7.40.Almost any kind of consumption good or service may be provided as remuneration in kind. The following includes some of the most common types of goods and services provided without charge, or at reduced prices, by employers to their employees: (a) Meals and drinks, including those consumed when travelling on business; (b) Housing services or accommodation of a type that can be used by all members of the household to which the employee belongs; (c) Uniforms or other forms of special clothing which employees choose to wear frequently outside of the workplace as well as at work; (d) The services of vehicles or other durables provided for the personal use of employees; (e) Goods and services produced as outputs from the employer's own processes of production, such as free travel for the employees of railways or airlines, or free coal for miners; (f) Sports, recreation or holiday facilities for employees and their families; (g) Transportation to and from work, car parking; (h) Creches for the children of employees13

3.77.The NPISHs sector includes the following main kinds of NPISHs that provide nonmarket goods and services to households: (a) trade unions, professional or learned societies, consumers' associations, political parties, churches or religious societies (including those (1) NPIs controlled and mainly financed by general government are classified in the general government sector (see paragraph 2.69 b). financed but not controlled by governments), and social, cultural, recreational and sports clubs; (b) charities, relief and aid organizations financed by voluntary transfers in cash or in kind from other institutional units.

13

Na primjer, ako se procjenjuje utjecaj profesionalnog sporta na domae gospodarstvo. potrebno je razmotriti dane podatke o potronji za sport, koji se mogu zamijeniti potronjom u nekoj drugoj namjeni u odsustvu za profesionalni sport. Prema tomu, ako su posjetitelji primarno domai, prije svega u okruenju toga mjesta, sport moda nee pruiti veliki utjecaj, budui da njegova raspoloivost u zajednici moe sluiti prije svega za realokaciju potronje za zabavu, dok opa potronja ostaje netaknuta, nepromijenjena. Ovu distinkciju izmeu bruto i neto potronje istiu ekonomisti kao glavni razlog zato profesionalni sportovi ini se ne doprinose mnogo gospodarstvima velikih gradova kao to tvrde oni koji ukazuju na rast gospodarstva s toga osnova. Meutim, sportski dogaaj koji je internacionalnog znaenja u smislu da ga organizira neki nacionalni savez, obino uz neku vrstu dravne potpore na nacionalnoj razini, promjena bruto i neto potronje potaknuta tim sportskim dogaajem vrlo vjerojatno e konvergirati. To je stoga jer potronja na nacionalnoj razini znaajan dogaaj i vjerojatno e se kategorizirati kao izvoz, budui da je veina ljudi izvan zajednice. Umjeni istraivai e u tim uvjetima eliminirati potronju domaih rezidenata kod nekog znaajnog sportskog dogaaja, budui da e vjerojatno potronja porasti s osnova posjetitelja izvan zajednice. Eliminiranje potronje rezidenata, bit e prvi crveni signal da se eliminira potencijalno znaajan izvor u procjenjivanju direktnih izdataka. Drugi potencijalno znaajan izvor istraivanja ekonomskog utjecaja odnosi se na gubitak od cirkuliranja potronje. Primjerice, ako je gospodarstvo zemlje koja je domain sportskog dogaaja u stanju pune zaposlenosti ili blizu toga stanja, moe biti da radna snaga bitna za voenje tog sportskog dogaaja boravi u drugoj zajednici gdje postoji viak radne snage ili postoji nezaposlenost. U mjeri u kojoj se ovo stvarno dogaa, tada se indirektna potronja, koja ini multiplikativni efekt, mora uskladiti da se odrazi ovo istjecanje odnosno nestanak dohotka kod kasnije potronje. Meutim, radna snaga nije samo faktor proizvodnje koji moe repatrirati odnosno natrag vratiti dohodak. Ako je popunjenost za vrijeme sportskog dogaaja hotela via nego u normalnim uvjetima, tada nastaje pitanje o frakciji poveanja zarada koja ostaje u zajednici, ako je hotel u domaem lancu hotela. Teorijski, sportski multiplikator nacionalni dogaa moe se definirati sljedeom jednadbom: MNS = 1/1 b+bt0 + m (1) gdje je MNS sportski multiplikator od sportskog dogaaja nacionalnog znaenja, b = marginalna sklonost potronji (mpc), t0 = porezna stopa, m= marginalna sklonost uvozu. Pretpostavimo da je b=9, t=4 i m=5, tada je sportski multiplikator priblino 1.04.7. Ova vrijednost multiplikatora direktno se odnosi na vrijednost b, a obrnuto na vrijednosti t i m. Utjecaj na lokalno gospodarstvo od glavnog sportskog dogaaja moe se izraunati kao razlika izmeu lokalne vrijednosti koje je dodatno od nacionalnog sportskog dogaaja puta nacionalni sportski multiplikator minus lokalna

14

vrijednosti koja je dodana lokalnim vlasnicima i onima koji su angairani oko tih poslova zabave puta lokalni multiplikator lokalne zabave. Slijedi jednadba o ekonomskom utjecaju: Ekonomski utjecaj = VANS x MNS - VALOE x MLOE (2) gdje je VANS = lokalna dodana vrijednost od aktivnosti nacionalnih sportova, VALOE = lokalna dodana vrijednost od aktivnosti lokalno posjedovane zabave i MLOE = multiplikator od aktivnosti lokalno posjedovane zabave. Postoje razliiti multiplikatori koji se koriste za tehniku modeliranja, kao na primjer: i. TEIM (Travel Economic Impact Model),

ii. RIMS (Regional Input-output Modeling System) (Donnelly,Vaske, DeRuiter, & Loomis, 1998; Wang, 1997), iii. TDSM (Tourism Development Simulation Model) (Donnelly, et al., 1998), RIMS II (Regional Input-output Modeling System, version II) (Wang, 1997), iv. ROI (Measuring Financial Return On Investment) (Turco & Navarro, 1993), v. IMPLAN (IMpact Analysis for PLANing) (Bushnell & Hyle, 1985; Dawson, Blahna, Keith, 1993; Donnelly, et al., 1998; Howard & Crompton, 1995; and Wang, 1997). Od gore navedenih modela, u SAD-u je najee primjenjivana metoda IMPLAN. Model IMPLAN je u SAD-u razvila U.S. Forest Service and Engineer Economics Associates, Inc. IMPLAN razvija input - output modele za sve drave i regije u SAD-u. Ova je model koriten za procjenu zaposlenosti, dohotka, neto prihoda i prihvaen je kao analiza regionalnog utjecaja programa koji se odabire odnosno utvruje. Drugi znaajan model koji se primjenjuje u SAD-u je model RIMS, kojeg je izradilo Ministarstvo trgovine, Uprava za ekonomsku analizu (U.S. Department of Commerce, Bureau of Economic Analysis, BEA). Ovaj model takoer izrauje input - output modele na razini drave. Takoer postoje brojne jednostavne metode odnosno formule za odreivanje ekonomskih utjecaja sportskih dogaaja. Razmatranje i ocjenjivanje ekonomskih utjecaja Organiziranje odnosno domainstvo nekog sportskog dogaaja lokalnoj zajednici omoguuje stjecanje brojnih koristi. Od tih koristi mogu se istai poveanje opeg znaaja zajednice, pozitivan psihiki dohodak te isticanje imida zajednice u svim zajednikim i prihvatljivim postulatima. Meutim, postoji stanovita sumnja da sportski dogaaji, koji se odravaju uz potporu drave odnosno zajednice, uvijek donosi ekonomske koristi zajednici. Pozitivni ili negativni ekonomski rezultati sportskih dogaaja mogu biti vana metoda za planiranje prorauna na razini drave ili lokalne vlasti u narednoj godini. Isto to vrijedi i za izgradnju sportskih objekata. Ekonomika sporta odnosno istraivanje ekonomskog utjecaja na gospodarstvo odnosno drutvenu zajednicu, osobito profesionalni sport profilirano je posljednjih

15

godina. Oni koji su povezani sa sportskom djelatnosti razumiju da lavina istraivanja o utjecaju ima ozbiljne namjere i potrebe. Mnoga su istraivanja upotrijebljena da se utvrde upotreba javnih sredstava za financiranje izgradnje sportske infrastrukture. Jedna studija ukazuje da u SAD-u do 2005. godine gotovo sva prvenstva profesionalnog bejzbola, koarke, amerikog nogometa i hokeja na ledu igrat e se na stadionima izgraenim poslije 1990. godine u vrijednosti preko 14 milijardi US $ financiranih iz javnih izvora (prorauna). 14 Poreznim obveznicima treba se dokazati da je ulaganje u profesionalni sport provedeno oprezno (prudent). Drugi sportski interesi nastoje nadmaiti ponaanje glavnih profesionalnih sportova, a otvaranje dravne ili lokalne blagajne za glavne profesionalne sportove je poetak ogromnih zahtjeva za financiranje komercijalnih sportova svih vrsta. Zajedniko je obiljeje svim zahtjevima da se potpore profesionalnim sportovima ne smatra kao izdatak nego kao ulaganje koje e se viestruko vratiti. U SAD-u u mnogim sportovima potpore predstavljaju klasino suvremeno pitanje javnih financija. Istovremeno, uenici i studenti su pokrenuli pitanja u vezi efikasnosti i kapitalu takvih ulaganja, a posebna panja se posveuje ulaganjima u infrastrukturu glavnih liga, kao to su bejzbol, koarka, nogomet i hokej na ledu. Analizirajui broj posjetitelja glavnim sportovima u SAD-u dolo se do zanimljivih podataka za 1997-98 godinu.15 Sport MLB (Bejzbol) Sezona 1998 NBA (Nacionaln a koarkak a asocijacija ) 1997-98 20,37 1189 17.135 NFL (Nacionaln a nogometn a liga 1998) NHL (Nacionaln a hokejaka liga 199798 NASCAR (Glavna auto natjecanja

Ukupan broj posjetitelja (milijuna) Broj dogaaja Prosjean broj posjetitelja

70,59 2.403 29.376

15,36 240 64.020

17,25 1.066 16.182

17,08 235 70.825

Ekonomski utjecaj bilo kojeg sportskog dogaaja ovisi o njegovoj sposobnosti da potie novu potronju i jednako tako da vei broj posjetitelja izvan sportske arene14

HIGH OCTANE? GRADING THE ECONOMIC IMPACT OF THE DAYTONA 500, by Robert A. Baade and Victor Matheson, (Study: Siegfried and Zimbalist, ) 15 URL: ttp://www.sportserver.com/newsroom/sports/bbo/1998/mlb/mlb/stat/weeklyattend.html URL: http://www.nba.com/history/attendance_list.html URL: http://nfl.com/randf/chron98.html URL: http://www.forbes.com/tool/toolbox/sports/asp/Teamvaluations.asp URL: http://www.goodyear.com/us/racing/98attend.html

16

znai daljnje poveanje potronje. Primjerice, nedavna studija u SAD-u je zakljuila da e Raceway Associates Motorsports Park donijeti 320 milijuna US $ koji se odnose na ekonomsku aktivnost u gradu Joliet, u dravi Illinois (okrug Wil) tijekom izgradnje te faze projekta i prve godine poslovanja. Istovremeno, studijom je procijenjeno da e poslovanje staze godinje donijeti gospodarstvu Joliet oko 100 milijuna US $. Ta se procjena temelji na ocjeni da e u jednom danu biti 110.000 posjetitelja, a svaki od njih e potroiti 25 $ dnevno i 100.000 posjetitelja koji e preko noi potroiti 95,16$ po danu tijekom dvodnevnog natjecanja. Procijenjeni ekonomski utjecaj natjecanja (Homestead-Miami Speedway) s 60.000 mjesta je 100 milijuna US $ odnosno natjecanja (California Speedway) s 80.000 mjesta je 125 milijuna US $. Javne financije i sport, osnova za pripremu prorauna na dravnoj razini i na razni lokalne (samo)uprave Ovdje se razmatraju sljedee teme :

1. Javne financije i sportovi,

2. Sportski objekti ka pozitivne eksternalije, 3. Donoenje odluke o izgradnji, 4. Studije ekonomskih utjecaja, 5. Stvarni trokovi/koristi, 6. Financiranje sportskih objekata i 7. Nain financiranja sportskih objekata. 1. Javne financije i sportovi: 1.1. Javne financije se bave s time kako drava odreuje prihode i rashode za razliite projekte; 1.2. Dok javne financije smatraju da uvjeti MB = MC jo postoje, esto je teko povezati teoriju i praksu kod pojedinih projekata; 1.3. Dok profesionalna sportska takmienja odnosno meunacionalna prvenstva ukljuuju i privatne subjekte, postoje brojne javne potpore koje se doznauju profesionalnim timovima odnosno nacionalnim savezima; 1.4. Najei i dobro znani primjeri potpora timovima i nacionalnim savezima je javno financiranje i gradnja stadiona i drugih sportskih objekata; 1.5. Odvajanje poreza, dodjela zemljita i drugi infrastrukturni izdaci mogu se takoer smatrati kao oblik potpore; 1.6. I u najrazvijenijim zemljama svijeta s dominantnim privatnim vlasnitvom financira se gradnja sportskih objekata.16 2. Sportski objekti kao pozitivne eksternalije: 2.1. Ekonomsko opravdanje za financiranje sportskih objekata iz javnih izvora financiranja (javnih financija, prorauna) jest da su ti sportski objekti pozitivne eksternalije;16

Primjer iz SAD-a: (1) u 1960-tim i 1970-tim financirala se gradnja sportskih objekata iz javnih izvora, ukljuujui koarkake stadione; (2) u 1980-tim izgraeno je nekoliko sportskih objekata odnosno sportskih dvorana, meutim u 1990-tim je izgraeno veliki broj novih objekata odnosno 30 sportskih dvorana. Takoer je trend gradnje manjih sportskih objekata u amerikim mjerilima kao i vie luksuznih i drugih sadraja.

17

2.2. Ovo namee pristup da ako je sportski objekt financiran privatno, moe biti premalen ili moda ne moe postojati; 2.3. Openito, ovo moe utjecati da je svega nekoliko velikih sportskih objekata optimalno za drutvenu zajednicu u cjelini. 3. Donoenje odluke o izgradnji: 3.1. Pri donoenju odluke o izgradnji sportskog objekta osobito se razmatraju sljedea pitanja: i. ii. koje su neto koristi od projekta? osigurava li izgradnja sportskog objekta ekonomski rast za grad, upaniju ili dravu, je li izgradnja sportskog objekta u gradu odnosno upaniji osigurava, ekonomski rast u drugoj upaniji odnosno na razini drave u cjelini, utjee li izgradnja sportskog objekta u gradu odnosno upaniji negativno odnosno na smanjenje ekonomskog rasta u drugom dijelu drave?

iii.iv.

3.2. Ekonomske koristi od novih sportskih objekata: i. direktna ekonomska korist (financije sportskog objekta) u smislu stjecanja prihoda izravno generiranih od tog objekta neovisno o tome je li se radi o sportskom ili nekom drugom dogaaju koji stvara novac, ii. sportski objekt koji donosi nova radna mjesta i novo zapoljavanje, iii. indirektna ekonomska korist (ekonomika sportskog objekta), u smislu ekonomskih aktivnosti dijelova sportskih objekata (offshoot business) koji se razvijaju budui da postoji novi sportski objekt. Ovo moe dovesti do mjerenja multiplikatora. 3.3. Razvojne koristi tako to e novi sportski objekt omoguiti stjecanje stanovite nove slike i drugim mogunosti (big time) i stoga privui nove poslove, 3.4. Nepredviene koristi, odnosno koristi koje postoje ali se ne plaaju (psiholoki osjeaj, mjere vrijednosti, ponos i slino). 3.5. Postoje neki trokovi novog sportskog objekta: i. ii. direktni trokovi sportskog objekta: izdaci od izgradnje i odravanja, sudjelovanje u prihodima: timovi obino stjeu prava za parkiranja oko objekta, koncesije, oglaavanja, odreena prava i slino, iii. smanjenje najamnine: mnogi timovi rado sklapaju ugovore u kojima je ureeno da plaaju manje iznose od trinih za koritenje sportskog objekta, iv. porezni olakice: porez na nekretnine je popularni nain koji uvode neke drave u svijetu, v. potpora infrastrukturnom objektu: izgradnja novih cesta, zatita od poara i sline aktivnosti moraju se financirati iz javnih financija (prorauna).

4. Studije ekonomskih utjecaja: 4.1. Problemi s istraivanjem ekonomskog utjecaja: i. vrlo esto precijenjene koristi,

18

ii. vrlo esto podcijenjeni trokovi, iii. pronalaenje ogromnih multiplikativnih efekata, iv. multiplikator se primjenjuje na svu potronju, a ne samo novu, v. esto ne postoje rauni za razliite mehanizme financiranja sportskog objekta. 4.2. Studije esto precjenjuju koristi od sportskog objekta: i. nova potronja je esto konfuzna s ponovno ostvarenom potronjom, ii. sva potronja posjetitelja nekom gradu pripisuje se sportskom timu odnosno sportskom objektu, ak ako se prikazuje nacionalna konferencija o nekom sportskom dogaaju, iii. plae igraa obino se ne troe u gradu, iv. otvaranje novih radnih mjesta je esto preuveliano ili neprimjereno, v. otvaranje novih radnih mjesta tijekom izgradnje sportskog objekta je privremeno odnosno nije stalno vi. otvaranje novih radnih mjesta na novom sportskom objektu moda nee biti visoko plaeni rad. vii. multiplikativni efekt je esto precijenjen. 4.3. Multiplikativni efekt: i. posebno ga je razmatrao engleski ekonomist John Maynard Keynes u svojoj knjizi Opa teorija, zaposlenosti, kamate i novca17 ii. polazite je ideja da je potronja novca za drugoga prihod. Taj omjer je opet potronja kod neke robe ili usluge. iii. marginalna sklonost potronji (MPC) je omjer svakog iznosa koji se troi u potronji, odnosno u SAD-u je oko 0,90 prosjeno za svaku osobu, iv. druga strana toga omjera nije potronja nego tednja odnosno marginalna sklonost tednji (MPS), koja u SAD-u iznosi stoga 0,10 prosjeno za svaku osobu, v. znaaj izraunavanja multiplikatora za svaku nacionalnu zajednicu vi. ta se dva omjera mogu postaviti zajedno odnosno vii. primjer djelovanja multiplikatora u praktinim okolnostima, viii. primjerice, osoba A ima mjesenu plau 1000, a MPC (marginalna sklonost potronji) iznosi 0,90, tada je potronja te osobe: 1000 puta 0,90 = 900 od njene plae, ix. potronja osobe A u iznosu 900 u domaoj ekonomiji primit e pojedinac u obliku plae, najamnine, kamate i profita, x. ako se poe od pretpostavke da svatko ima MPC 0,90, tada omjer 900 koji se troi je 900 x 0,90 = 810 = 1000 x (0,90)2 a 810 se ponovno troi i proces se nastavlja od konane potronje xi. konana suma se moe izraunati iz sljedee formule:

xii.17

prethodna je formula poznata kao jednostavni multiplikator. Ako je MPS 0,10, tada je M = 10. Stoga, svaki potroeni novac u lokalnoj

John Maynard Keynes, THE GENERAL THEORY OF EMPLOYMENT, INTEREST, & MONEY, Part II: Interest Rates, Aggregate Demand, and the Business Cycle

19

xiii.

xiv. xv.

ekonomiji s MPS = 0,10 stvarni ekonomski utjecaj tog jednog novanog iznosa je stvarno 10. Multiplikator se moe zamisliti kao bacanje kamena u vodu, gdje se pokuava da baeni kamen pravi male valove ili kako se to negdje naziva abice. Poznato je da prvi dodir s vodom je najvei skok, potom je sve manji i na kraju zavrava potonuem kamena. valja znati da i mala promjena MPS moe mijenjati multiplikativni efekt znaajno. To je jedan od razloga da istraivanje ekonomskog utjecaja je vrlo teko odnosno za to preciznije utvrivanje potrebno je uloiti znanja i vjetine, veina studija koristi navedeni jednostavni multiplikator, ameriki ekonomisti Roger Noll i Andres Zimbalist, koji se bave istraivanjem ekonomike sporta, daju prednost primjeni tzv. modificiranog multiplikativnog efekta:

gdje je f frakcija potronje koja stvarno poveava lokalni dohodak.

xvi.xvii.

slijedom navedenoga ako je f =0,50 tada MPC 0,90 smanjit e multiplikator od 10 na 1,5. studije koje podcjenjuju trokove porezi mogu poveati plaanja primjeni financiranja, izvori za financiranje sportskog negdje (oportunitetni trokovi), trokovi izgradnje sportskog podcijenjeni i infrastrukturni trokovi, trokovi moda e se podcijeniti. za sportski objekt, ovisno o objekta mogu se koristiti jo objekta gotovo su uvijek

zemljita i porezne olakice

5. Stvarni trokovi/koristi za timove: Neka iskustva SAD-a:

i.ii. iii.

iv.v.

vi. vii.

Raidersi su procijenili troak Oackland 30 mln $ godinje kada su otili u Los Angeles, Colts su otili u Indy za troak od 200.00 $ godinje, Realna vrijednost je vjerojatno negdje izmeu, Diamnodbacks: 340 radnih mjesta s punim radnim vremenom odnosno ukupni troak 240 mln $ ili 706.000 po radnom mjestu, Ravens stadion: izmeu 127.000 i 331.000 za svako radno mjesto kojih ima 1394, ekonomski razvoj ukazuje da pada aktivnost te da nema empirijskih dokaza da ovo podupire ekonomski razvoj, ukazuje se da neki timovi rade bolje od drugih, ali se istovremeno istie da veliina (zemljopisna i broj stanovnika), demografski trendovi, ekonomska diversifikacija (nejasno), broj zamjena, pregled stanovnitva,

20

viii.

kanadski timovi imaju potekoa s obzirom na strukturu poreza, malim tritem i slabim kanadskim dolarom. Predvia se da e veina hokejakih i koarkakih timova u narednih nekoliko godina prijei na Jug.

6. Financiranje sportskih objekata:

i. ii.iii. iv. v.

vi.

razmotriti nain i mogunosti donoenja demokratskih odluka pri odluivanju o nekom sportskom objektu, nakon provedenog postupka, izvrna vlast iznalazi model financiranja, koristi od novog sportskog objekta su visoko koncentrirani: timovi, nosioci drugih aktivnosti, navijai , trokovi novog sportskog objekta su relativno disperzirani, na osnovi marginalnih trokova koristi, s koncentriranim koristima postoji vie motivacija da se lobira i zahtijeva gradnja novog sportskog objekta iz javnih izvora financiranja. To je zajedniki problem javnih financija i javnog izbora, glavni problem se takoer treba analizirati. Politiari ele vei projekt, a javnost eli odgovornost za uloeni novac. U SAD-u danas novi stadion gradi se uz troak oko 500 mln $ ili do 1 milijarde $ te se trae naini financiranja takvog sportskog objekta.

7. Nain financiranja sportskih objekata Lokalna vlast i vlast na nacionalnoj razini trae naina financiranja (novih) sportskih objekata, od koji se istiu neki: i. ii. porezi, lutrije, izdavanje obveznica i brojne druge mogunosti.

iii. iv.

21

6. Veliki sportski dogaaji i ulaganje kao poticaj gospodarskom razvoju Svjetsko prvenstvo u rukometu za muke, Hrvatska 2009Veliki sportski dogaaji privlae panju sponzora, ulagaa, gradova, drave i drugih, ali i poreznih obveznika u smislu ekonomskih i financijskih uinaka. Porezni obveznici postavljat e pitanje o razlozima i opravdanostima odravanja nekog velikog sportskog dogaaja, osobito ako se dijelom subvencionira takav sportski dogaaj iz javnih izvora financiranja. Treba dodati da su najei kritiari graani odnosno porezni obveznici koji ne sudjeluju, dakle nisu posjetitelji sportskom dogaaju. Meutim, kritiarima se obino upuuje odgovor da neovisno od njihova nedolaska na sportski dogaaj veliki iznosi novca e doi u dravu odnosno grad gdje se odrava sportski dogaaj. Ti veliki iznosi novca e generirati novu potronju, koja e imati viestruke pozitivne utjecaje za zajednicu ukljuujui i otvaranje novih radnih mjesta. Kada se govori o velikim sportskim dogaajima na svjetskoj razini onda se to odnosi na sportske dogaaje kao to su Olimpijske igre, Svjetsko prvenstvo u nogometu. U SAD-u veliki sportski dogaaji kao to su Olimpijske igre, Super kup (Super Bowl18), Zavrno prvenstvo u koarci (NCAA Basketball Tournament) te ak Veliko natjecanje u jahanju (Grand Prix Racing) i Turnir u golfu (PGA Golf Tour) daju indirektne koristi regionalnim multiplikatorima.19 Ekonomska analiza odnosno ekonomski utjecaj temelji se na input output analizi, model koji je utemeljio Wassil Leontief (1936) Tome se treba dodati je poznati ekonomist Leontief bio inspiriran francuskim ekonomistom Francois Quesnayom, i njegovom knjigom Tableau Economique. Quesnay je najpoznatijim iz kole merkantilista, koji je povrh toga bio lijenik. Wassil Leontief (SAD) je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiku 1973. godine za doprinos input-ouptut analize da se odrede interakcije razliitih sektora odnosno djelatnosti gospodarstva. Model input-output analizira odnosno kvantificira meuovisnost izmeu djelatnosti. Da se ilustrira navedeno, pretpostavimo da postoje dvije djelatnosti. Djelatnost i proizvodi proizvod Xi i prodaje isti iznos djelatnosti 1, zi1, i isto djelatnosti 2, zi2, kao inpute, a ostatak krajnjim potroaima, zalihama, dravi i djelatnostima izvan regije ili drave Yi. Stoga se poloaj ove dvije djelatnosti moe napisati sljedeim formulama:U amerikom nogometu odnosno ragbiju taj American footbal, Super Bowl je zavrni krug natjecanja Nacionalne nogometne lige - National Football League, NFA. 19 Philip K Poter, Mega-Sports Events as Municipal Investments: A Critique of Impact Analysis18

22

X1 = z11 + z12 + Y1 X2 = z21 + z22 + Y2. Tehniki koeficijent, aij = zij /Xj, je vrijednost prodaje djelatnosti i koji se koristi da za proizvodnju iznosa prihoda od prodaje djelatnosti j. Ako se zamijene odnosno gradovi Zagreb, Zadar, Pore, Osijek i Varadin, nedvojbeno je veliki sportski dogaaj. Ako se promatraju samo sportski kriteriji, koji ukljuuj meunarodnu dimenziju i poloaj nekog sporta u svijetu, ocjenjuje se da je ovo najvei sportski dogaaj u Hrvatskoj od meunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Meutim, ako se eli ocijeniti ekonomski utjecaj Svjetskog prvenstva u rukometu za muke 2009. godine, koji je veliki sportski dogaaj, tada treba koristiti ekonomske modele koji su ranije ve navedeni kao i druge sline modele. Model input-output analizira odnosno kvantificira meuovisnost izmeu djelatnosti. Da se ilustrira navedeno, pretpostavimo da postoje dvije djelatnosti. Djelatnost i proizvodi proizvod Xi i prodaje isti iznos djelatnosti 1, zi1, i isto djelatnosti 2, zi2, kao inpute, a ostatak krajnjim potroaima, zalihama, dravi i djelatnostima izvan regije ili drave Yi. Stoga se poloaj ove dvije djelatnosti moe napisati sljedeim formulama: X1 = z11 + z12 + Y1 X2 = z21 + z22 + Y2. Tehniki koeficijent, aij = zij /Xj, je vrijednost prodaje djelatnosti i koji se koristi da za proizvodnju iznosa prihoda od prodaje djelatnosti j. Ako se zamijene aij Xj sa zij te preuredi jednadba dobije se sljedea matrica:

1 a11 a12 a21 1 a22

x1 y1 = ili x2 y2

Ag = Y X

Pretpostavimo da inverzija od A je A-1 , s koeficijentom mij, potranja za proizvodnjom se moe iskazati sljedeom matricom:

x1 m11 = x2 m21

m12 m22

y1 ili

X = A1 g Y

Budui da je prihod nekog grada ili regije X1 + X2, gornja matrica pokazuje da egzogeno poveanje potranje za proizvodnjom djelatnosti 1, to jest poveanje dravne potronje, jednako je dY1 i imat e ukupan utjecaj na grad, regiju, dravu u visini (m11 + m21) dY1 . Izraz m11 + m21 je multiplikator koji se odnosi na grad, regiju ili dravu i takav multiplikator je uvijek vei od 1. Da bi se prethodno navedeno razumjelo treba znati da kada djelatnost 1 prodaje dodatnu jedinicu proizvodnje, prihod grada, regije, drave poveava se za 1. Ovo je direktan uinak poveane potranje. Za podrku ovog poveanja prodaje, djelatnost 1 oekuje da kupi dodatno a11 od svoje vlastite djelatnosti te a21 od

23

djelatnosti 2. Prema tomu, a11 + a21 je indirektan uinak, uinak prvog kruga od nove jedinice prodaje. Redom, za podrku prvog kruga indirektnog uinka kod djelatnosti 1 od a11, oekuje se da djelatnost 1 kupi dodatnih a11a11 od sebe same i a11a21 od djelatnosti 2, a za podrku prvog kruga indirektnog uinka kod djelatnosti 2 od a21, oekuje se da djelatnost 2 kupi dodatnih a21a22 od sebe same i a12a21 od djelatnosti 1. Potom postoji drugi krug indirektnih uinaka. Ovaj se proces nastavlja sve dok indirektni uinci, nastali od indirektnih prihoda, nestanu do neznatnih ili zanemarivih iznosa. Zbroj direktnih i indirektnih uinaka po jedinici proizvodnje je multiplikator. Primjena metode input-output analize i multiplikatora za American footbal,

Super Bowl zavrni krug natjecanja Nacionalne nogometne lige - National Football League, NFA je sljedei20:Super Bowl 1991 Tampa 1995 Miami 1996 Phoenix Sponzor analize NFL Direktni utjecaj Indirektni utjecaj & ukupni utjecaj 58,7 mln $ 117,8 mln $ 160,3 mln $ 362,8 mln $ 143,6 mln $ 305,8 mln $ 1,89 1,78 Multiplikator 1,99

44,1 mln $ od posjetitelja 15 mln $ od organizatora SB Host 176,0 mln $ Committee od posjetitelja (NFL) 28,5 mln $ od organizatora Office of 108,7 mln $ Tourism & SB od posjetitelja SB Host 53,5 mln $ od Committee organizatora

Svjetsko prvenstvo u rukometu za muke 2009 odrava se u Zagrebu, Zadru, Osijeku, Poreu i Varadinu, s time da se u Zagrebu odrava zavrni odnosno finalni krug natjecanja. Za primjenu modela input output ovaj se veliki sportski dogaaj analizira u ukupnosti i njegov utjecaj na ukupno hrvatsko gospodarstvo, a ne pojedine gradove ili upanije gdje se odrava. Tom pristupu ima vie razloga, no najvaniji je da je vrlo velika meupovezanost djelatnosti na razini hrvatskog gospodarstva, premda e multiplikator ekonomskog utjecaja djelovati u svim gradovima, dakle Zadru, Osijeku, Poreu i Varadinu te osobito Zagrebu. Pritom takoer treba dodati da ukupni BDP Hrvatske iznosi neto vie od 30 milijardi , to nije mnogo u odnosu na razvijene zemlje, a usto ne postoji egzaktno praenje BDP-a na razini regije, upanije ili grada. Svjetsko prvenstvo u rukometu za muke 2009. nedvojbeno je veliki sportski dogaaj. Ako se promatraju samo sportski kriteriji, koji ukljuuj meunarodnu dimenziju i poloaj nekog sporta u svijetu, ocjenjuje se da je ovo najvei sportski dogaaj u Hrvatskoj od meunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Meutim, ako se eli ocijeniti ekonomski utjecaj Svjetskog prvenstva u rukometu za muke 2009. godine, koji je veliki sportski dogaaj, tada treba koristiti ekonomske modele koji su ranije ve navedeni kao i druge sline modele.

Philip K Poter, Mega-Sports Events as Municipal Investments: A Critique of Impact Analysis20

24

A/ Procjena ekonomskog utjecaja I (Primjena modela input output analize) Odreivanje direktnog utjecaja: Inozemni posjetitelji i gosti: Ocjenjuje se da e u, 20 dana koliko e trajati SP 2009, Hrvatsku posjetiti: 2.800 navijaa 500 akreditiranih novinara 100 VIP gostiju 500 natjecatelja 100 slubenih osoba UKUPNO: 4.000 posjetitelja iz inozemstva X 20 dana = 80.000 posjetitelja dana. Ako svaki posjetitelj prosjeno dnevno troi 150 na ime hotelskog smjetaja, hrane, pia, i druge potronje, tada ukupna potronja tijekom trajanja Svjetskog prvenstva iznosi ukupno12 milijuna to je neto priljev za Hrvatsku. Indirektni uinci:Turizam:

DOLASCI I NOENJA TURISTA21Dolasci indeksi I. VIII. 2006. I. VIII. 2005.101

Noenja I. VIII. 2006. indeksi prosjean I. VIII. struktura, broj 2006. noenja noenja I. VIII. % po 2005. dolasku102 89,2 5,6

I. VIII. 2005.

I. VIII. 2006.

I. VIII. 2005.

I. VIII. 2006.

Strani turisti

7 016 797

7 072 516

39 220 226

39 818 359

Budui da e na Svjetskom prvenstvu 2009. godine, ocjenjuje se, prisustvovati oko 4 tisue gostiju iz inozemstva, da e TV kompanije, novine, radijski izvjestitelji i drugih izvjeivati i o Hrvatskoj kao turistikoj destinaciji, to e svakako pridonijeti poveanju dolazaka i noenja stranih turista u godini odravanja Svjetskog prvenstva i poslije toga, kao i dolazak stranih plovila za razonodu i sport, posjetitelje vanijim turistikim znamenitostima i atrakcijama, broju krunih putovanja i posjetitelja stranih brodova u Hrvatsku, sudjelovanja na kongresnim i ostalim skupovima. Dolasci i noenja stranih turista u razdoblju sijeanj kolovoz 2006. prema zemljama rezidenata turista je sljedei22:

21 22

Izvor: Dravni zavod za statistiku, Priopenje broj 4.4.2/7. Ibid

25

DOLASCI I NOENJA STRANIH TURISTA PREMA ZEMLJI PREBIVALITAI.VIII. 2005. Dolasci I.VIII. 2006. indek si I.VIII. 2006. I.VIII. 2005. I.VIII. 2005. I.VIII. 2006. Noenja indek si I.VIII. 2006. I.VIII. 2005. I.VIII. 2006. struktur prosjea a n noenja broj ,% noenja po dolasku 100,0 8,4 1,0 0,0 2,1 0,1 8,4 1,4 0,1 0,1 3,5 0,0 0,4 0,1 12,6 0,2 0,1 0,2 0,0 5,0 0,2 4,5 0,8 21,7 3,5 0,1 0,3 5,6 5,3 5,4 6,1 5,3 3,1 6,7 7,5 3,1 3,8 3,5 2,6 5,2 7,4 4,6 2,4 2,9 3,5 4,6 5,6 4,5 8,4 5,5 7,2 6,1 2,0 4,6

Ukupno Austrija Belgija Bjelorusija Bosna i Hercegovina Bugarska eka Danska Estonija Finska Francuska Grka Irska Island Italija Izrael Letonija Litva Luksemburg Maarska Makedonija Nizozemska Norveka Njemaka Poljska Portugal Rumunjska

7 016 797 594 900 77 127 2 137 142 522 9 397 534 080 77 973 7 887 15 175 464 017 3 745 33 518 3 450 1 117 026 41 133 5 379 16 915 2 790 397 984 14 152 216 506 46 876 1 236 493 201 434 15 443 17 420

7 072 516 627 825 75 543 2 511 158 777 13 917 502 686 73 218 7 928 14 025 397 123 5 156 29 044 3 387 1 077 316 31 282 7 334 18 049 2 398 350 391 16 131 212 298 56 458 1 203 134 229 275 21 801 26 576

10 1 10 6 98 11 8 11 1 14 8 94 94 10 1 92 86 13 8 87 98 96 76 13 6 10 7 86 88 11 4 98 12 0 97 11 4 14 1 15 3

39 220 226 3 094 510 427 860 14 100 723 116 25 249 3 527 117 601 779 26 234 63 252 1 560 456 10 443 173 437 26 840 5 261 590 111 094 15 357 58 321 13 641 2 159 019 68 142 1 766 504 259 089 8 750 129 1 192 964 31 148 73 455

39 818 359 3 344 276 411 010 15 252 842 935 42 718 3 350 574 550 524 24 559 53 856 1 383 778 13 595 150 001 25 069 5 009 486 73 847 21 284 63 405 11 045 1 972 503 71 847 1 787 361 309 722 8 657 198 1 400 925 42 832 121 223

102 108 96 108 117 169 95 91 94 85 89 130 86 93 95 66 139 109 81 91 105 101 120 99 117 138 165

26

Rusija Slovaka Slovenija Srbija i Crna Gora1) panjolska vedska vicarska Turska Ukrajina Ujedinjena Kraljevina Ostale europske zemlje Australija Japan Kanada Novi Zeland SAD Ostale izvaneuropske zemlje

63 919 165 515 785 009 35 221 70 150 106 871 86 515 5 240 10 066 184 894 21 994 28 354 18 635 17 237 6 865 78 053 36 780

87 343 195 978 799 277 44 994 91 764 109 149 95 138 7 561 14 264 190 412 19 514 41 576 39 689 21 309 7 398 100 572 42 995

13 7 11 8 10 2 12 8 13 1 10 2 11 0 14 4 14 2 10 3 89 14 7 21 3 12 4 10 8 12 9 11 7

556 003 1 067 819 4 715 357 147 577 141 442 603 422 377 110 14 989 64 420 964 073 54 772 69 378 32 213 49 587 16 471 204 252 106 495

757 502 1 300 074 4 795 979 192 789 187 183 624 750 422 637 19 968 101 950 982 439 49 067 103 650 62 549 61 806 18 115 261 033 126 043

136 122 102 131 132 104 112 133 158 102 90 149 194 125 110 128 118

1,9 3,3 12,0 0,5 0,5 1,6 1,1 0,1 0,3 2,5 0,1 0,3 0,2 0,2 0,0 0,7 0,3

8,7 6,6 6,0 4,3 2,0 5,7 4,4 2,6 7,1 5,2 2,5 2,5 1,6 2,9 2,4 2,6 2,9

Izvor: Dravni zavod za statistiku, Priopenje broj 4.4.2/7

Premda jo nisu poznati sudionici odnosno nacionalni timovi zemalja koji e sudjelovati na Svjetskom prvenstvu 2009. u Hrvatskoj, ako se iz podataka Svjetskog prvenstva u Njemakoj 2007.23 pretpostave neki nacionalni timovi koji23

Groups for the preliminary round ABCDEFVenueWetzlarMagdeburgBerlin/ Halle Westf.BremenKielStuttgart1 TUN FRA GER ESP DEN CRO2 SLO ISL POL CZE NOR RUS3 KUW UKR BRA

27

bi mogli sudjelovati i u Hrvatskoj, kao to su Njemaka, Danska, Francuska, Rusija, Slovenija, vedska, Norveka, Maarska, Srbija, panjolska, a iz tih je zemalja 2006. godine (I-VIII) bilo 19,5 milijuna noenja ili 48,9% ukupno svih noenja odnosno 3,2 milijuna dolazaka moe se ocijeniti da e ovaj sportski dogaaj izravno utjecati na poveanje dolazaka i noenja stranih turista i po toj osnovi poveanja prihoda turistike industrije odnosno BDP-a Hrvatske u 2009. godini i godina poslije. Budui da je ovo Svjetsko prvenstvo veliki sportski dogaaj, o kojem e izvjeivati brojni novinari diljem svijeta, kojih e biti oko 500 akreditiranih, realno je ocjenjivati da je potencijalno jo vea mogunost dolazaka stranih turista iz zemalja koje nisu toliko zastupljene u turistikoj potranji. S obzirom na prethodno izneseno moe se ocijeniti da e u 2009. i godinama poslije doi do porasta potranje za Hrvatskom kao turistikom destinacijom. Neke ocjene ukazuju da bi po ovoj osnovi moglo doi do poveanja broja noenja stranih turista oko 0,25% prosjeno godinje. Ako se poe od ocjene da je prihod od turizma u 2006. godini iznosio oko 6 milijardi kao to javno iznose vladini dunosnici, to znai je prosjena potronja svih turista po jednom noenju iznosila oko 135 , te se istovremeno moe ocijeniti potronja stranih turista po jednom noenju oko 150 po cijenama iz 2006. godine. Navedena ocjena o prosjenom poveanju noenja za 0,25% godinje znai poveanje broja noenja stranih turista u prvoj narednoj godini oko 100.000 (40 milijuna X 0,25%). Poveani broj noenja, uz prosjenu potronju 150 , kao to je bilo u 2006. godini, znai godinji prirast turizmu odnosno BDP-u oko 15 milijuna u prvoj narednoj godini. Porast broja noenja stranih turista 0,25% prosjeno godinje po osnovi ovog velikog sportskog dogaaja znai da e na kraju 10. godine, koliko se ocjenjuje ovaj utjecaj, broj noenja na kraju 10. godine iznositi oko 1 milijun prirasta broja noenja (40.000.000 X 1,002510 = 41.011.320 odnosno 41.011.320 minus 40.000.000 = 1.011.320). Takva bi se interpolacija trebala primijeniti i za prirast prihoda od turizma odnosno poveanja BDP-u u narednih 10 godina. Meutim, radi jednostavnijeg razumijevanja ekonomskih odnosno financijskih efekata, koje je za ovu studiju dostatno, moe se ocijeniti da e se prihod turizma poveavati oko 15 milijuna godinje odnosno da e se taj prihod te time i bruto domai proizvod za narednih 10 godina poveati za oko 150 milijuna . A.1./ Procjena ekonomskog utjecaja II

EGY HUN MAR4 GRL AUS ARG QAT ANG KOR

28

Direktno stvaranje nove dodane vrijednosti graevinski sektor24 70,0 mln e organizacijski odbor - HRS 0,0 mln turistiki sektor25 12,0 mln ostali 3,0 mln

85 milijuna

Indirektno stvaranje nove dodane vrijednosti (modificirani multiplikator 2,526) Ukupno dodana vrijednost Prihod drave na ime PDV-a (212, 5 x 22%) Novo zapoljavanje27

127,5 milijuna 212,5 milijuna 46,75 milijuna 8.500 novih radnih mjesta 40,8

Uteda drave na ime neplaanja naknade nezaposlenima28 milijuna Direktni utjecaj ovog velikog sportskog dogaaja ima sljedea obiljeja: i.

ii.

iii.

iv. v.

Prihodi od posjetitelja Prihodi putem IHF-a Ukupno Prihodi na ime i od organizacije29 Sveukupno direktni utjecaj

507.000,00 790.000,00 1.497.000,00 4.295,000,00 5.792.000,00

Indirektni utjecaj ovog velikog sportskog dogaaja ima sljedea obiljeja: vi. vii. viii. Prihodi Prihodi Prihodi Prihodi Prihodi Prihodi Prihodi hotela restorana trgovina od prodaje hrane i pia od prijevoza benzinskih postaja mobilnih telefonskih kompanija

ix. x.xi. xii.24

ukupna ulaganja u infrastrukturne objekte iznosi 120 mln , meutim ocjenjuje se da oko 40% se odnosi u uvoz, te je stoga u ovu procjenu uzet iznos 70 mln (120 minus 50) 25 nije uzet 10-godinji utjecaj na turistiku industriju, ve samo za vrijeme koje donosi dodanu vrijednost turizmu, hotelijerstvu, trgovini, prijevozu i ostalim djelatnostima 26 objanjen je u narednom poglavlju 27 ocjenjuje se da u ovim uvjetima novo radno mjesto iznosi godinje oko 25.000 , te je ovaj uinak dobiven dijeljenjem ukupne dodane vrijednosti u visini 212,5 mln s godinjim iznosom jednog radnom mjesta (25.000 ) 28 uz pretpostavku da drava plaa naknadu nezaposlenom 200 mjeseno odnosno 2400 godinje odnosno 40,8 milijuna za 8500 novozaposlenih za vrijeme od dvije godine 29 Prihodi na ime i od organizacije obuhvaaju sve ostale prihode od koji se osobito istiu prihode od sponzorstva, subvencije iz dravnog prorauna odnosno Vlade Republike Hrvatske, prihod od prodaje suvenira i navijakog programa, obveze gradova gdje se odrava natjecanje, potpora HOO-a, aranmani s putnikim agencijama.

29

xiii. xiv.

xv. xvi.

Prihodi putnikih agencija Prihodi taksi prijevoznika Prihodi od parkiranja Sveukupno

11,500.00,00

Prema prethodno navedenoj analizi multiplikator iznosi 1,98. B/ Primjena modela jednostavnog multiplikatora Multiplikativni efekt je definiran formulom

a polazei od procjene da MPC, marginalna sklonost potronji,30 kod nas iznosi 0,90 tada je primjena gornje formule M = 1/ 1 MPC = 1/ MPS M = 1/ 1 0,90 = 1/0,10= 10 te uz gore navedene pretpostavke jednostavni multiplikator iznosi 10. To znai da svaki potroeni iznos novca, dakle svaka potroena kuna uz MPS = 0,10 odnosno uz multiplikator 10 stvarni ekonomski utjecaj 1 kune znai 10 kuna. C/ Primjena modela modificiranog multiplikatora Modificirani multiplikator definiran je formulom:

te uz sve iste prethodne pretpostavke i da f iznosi 0,66, modificirani multiplikator iznosi M = 1/ (1 MPC x f) = 1/(1 0,90 x 0,66) 2,5 dakle modificirani multiplikator iznosi 2,5 ili drugim rijeima uz marginalnu sklonost potronji 0,90 i f 0,75, multiplikator se smanjuje od 10 na 2,5 odnosno stvarni ekonomski utjecaj 1 kune znai 2,5 kune.30

Prema nekim procjenama marginalna sklonost potronji (MPC) je vrlo visoka i iznosi, ocjenjuje se, 0,95 to istovremeno znai za je marginalna sklonost tednji (MPS) relativno niska odnosno da iznosi 0,05. U tim bi uvjetima jednostavni multiplikator iznosio 20, no on nije primijenjen u ovom proraunu U takvim uvjetima, proizlazi da od svake kune 95 lipa odlazi na potronju, a samo 5 lipa na tednju.

30

D/ Cost benefit analiza Premda je dostatno ekonomski odnosno financijski uinak velikog sportskog dogaaja, u ovom sluaju Svjetskog prvenstva u rukometu za muke 2009 godine u Hrvatskoj, analizirati metodom ekonomskog utjecaja, kao to je uinjeno ranije, postoji i pitanje treba li primijeniti i cost benefit analizu. Unato tome, nekoliko temeljnih naela cost benefit analize, kao sto je potroaki viak i oportunitetni troak, ne mogu se zanemariti. Cilj je cost benefit analize usporediti koristi sportskog dogaaja za regiju ili zemlju, koje je poveanje vrijednosti potronje lokalnog stanovnitva, s trokovima faktora proizvodnje koji su nuni za organiziranje sportskog dogaaja. Kod strane koristi (benefit), moraju se uzeti u obzir ne samo stvarni izdaci lokalnog stanovnitva, ve takoer viak potronje. Viak potronje je razlika izmeu cijene gledatelja koji je voljan platiti i cijene koju je gledatelj platio. Ako je netko voljan platiti 30 za prisustvo sportskom dogaaju odnosno natjecanju, a cijena ulaznice je samo 20 , viak potronje je 10 . Da bi se izmjerio viak potronje, netko treba procijeniti jednadbu potranje za sportskim ulaznicama, koja je sloena.31 Valja podsjetiti da cost benefit analiza je vana metoda pri ocjeni neke investicije odnosno to je postupak ocjenjivanja ukupnih oekivanih trokova u odnosu na oekivane koristi jedne ili vie mjera da bi se izabrao najbolji put ili najprofitabilnija opcija. Cost benefit analiza pokuava uzeti sve relevantne trokove i koristi i meusobno ih usporediti. Pri tome se koristi diskontna stopa, koja se koristi da se izraunaju svi relevantni budui trokovi i korist u obliku sadanje vrijednosti. Uobiajeno je da se koristi kamatna stopa s financijskog trita kao diskontna stopa. Premda je prethodno saeto objanjena cost benefit analiza, ocjenjuje se da je za potrebe ove studije mogue primijeniti pojednostavljeni model, na sljedei nain: Direktne financijske koristi Indirektne financijske koristi (multiplikator) Potroai viak lokalnog stanovnitva Minus: profit koji izlazi iz Hrvatske Ukupno koristi (benefits) Ukupno oportunitetni trokovi (costs) Neto korist 12 milijuna 127,5 milijuna 0,5 milijuna 1,0 milijuna 139 milijuna 145 milijuna 6 milijuna

7. SvijetU Sjedinjenim Amerikim Dravama sada je pravi boom gradnje novih sportskih objekata. Novi sportski objekti koji svaki kota 200 milijuna zavravaju se ili je u tijeku gradnja u sljedeim gradovima: Baltimore, Charlotte, Chicago, Cincinnati, Cleveland, Milwaukee, Nashville, San Francisco, St. Louis, Seattle, Tampa i31

Prof. dr. Stefan Kesenne, Do we need an Economic Impact study or a Cost-Benefit Analysis of a Sports Event? Economics Department University of Antwerp, Department of Sport and Movements Sciences, Catholic University of Leuven

31

Washington, D.C., planira se gradnja u gradovima kao to je Boston, Dallas, Minneapolis, New York i Pittsburgh, a obnavljaju se stadioni u gradovima kao to su Jacksonville i Oakland. Strunjaci ocjenjuju da e se na izgradnju novih sportskih objekata potroiti vie od 7 milijardi $.32 Veina od gore navedenih 7 mlrd $ financirat e se iz javnih izvora. Ove potpore poinju sa saveznom vladom koja omoguuje dravama u Americi i lokalnim vlastima da izdaju obveznice s poreznim olakicama 33 da se pomogne financiranje izgradnja sportskih objekata. Porezne olakice odnose se na nie kamate na dug tako se smanji obveze koje mora drava ili grad platiti za sportski objekt. Od 1975. godine kamatne stope su se smanjile izmeu 2,4 i 4,5 postotna poena. to to znai? Uz pretpostavku da je smanjenje kamatne stope 3 postotna poena, gubitak diskontirane sadanje vrijednosti saveznih poreza za sportski objekt u vrijednosti 225 mln $ iznosi 70 mln $ ili vie od 2 mln $ godinje tijekom 30 godina koliko je vijek trajanja sportskog objekta. Da se konkretno potkrijepi navedena porezna olakica, istie se da je 1970-tih i 1980-tih izgraeno 10 sportskih objekata na ovaj nain, kao to su Superdome u New Orleansu, the Silverdome u Pontiac, Kingdome u Seattleu i Giants Stadium u New Jersey, Meadowlands, s time da svaki od navedenog sportskog objekta ostvaraje poreznu utedu preko 1 milijun $ godinje.34 Novi sportski objekt u SAD-u stoji vie od 10 mln $ godinje. Moda je najuspjeniji novi bejzbol stadion, Orione Park u Camden Yardu, koji stanovnike odnosno porezne obveznike drave Maryland godinje stoji oko 14 milijuna $ godinje. S druge strane obnova odnosno rekonstrukcija sportskih objekata nije jeftina, primjerice neto troak obnove the Oakland Coliseum za Raiderse iznosila je oko 70 milijuna $. Novi stadion u San Franciscu gradio se uz slogan Izgradnja stadiona otvaranje novih radnih mjesta, te se ujedno tvrdi da novi sportski objekti unaprjeuju lokalno gospodarstvo na etiri naina. Prvo, izgradnja novog sportskog objekta stvara nova radna mjesta. Drugo, ljudi koji prisustvuju utakmicama ili koji rade za timove stvaraju novu potronju u zajednici, koje omoguuju poveanje zaposlenosti u zajednici. Tree, timovi privlae turiste i kompanije koje dolaze u grad gdje se odrava sportski dogaaj, to takoer poveava lokalnu potronju i stvara nova radna mjesta. Konano, sva nova potronja ima multiplikativni efekt kao poveanje dohotka, to ponovno stvara novu potronju i nova radna mjesta. Oni koji podravaju gradnju novih sportskih objekata i ovaj pristup tvrde da ti novi objekti toliko potiu ekonomski rast da se sami financiraju: potpore se naknauju prihodima od ulaznica, porez na prihod od koncesija i druge potronje izvan sportskog objekta, a poveanje poreza na nekretninu proizlazi iz ekonomskog utjecaja novog sportskog objekta.

Primjer Kentucky, SAD.Rger G. Noll i Andrew Zimbalist, Sports, Jobs & Taxes, Are New Stadiums Worth the Cost? 33 IRS publikacija broj 577 34 Rger G. Noll i Andrew Zimbalist, Sports, Jobs & Taxes, Are New Stadiums Worth the Cost?32

32

U dravi Kentucky u gradu Louisville, SAD, 2010. odrat e se finalno natjecanje u amerikom nogometu. To je jedan od glavnih sportskih dogaaja u SAD-u. Dunosnici ovog grada ve sada procjenjuju da e od ovog takmienju izravno imati prihoda od posjetitelja oko 40 45 milijuna US $, koje se odnosi na trokove hotelskog smjetaja, hrane i pia, trgovina i lokalnog prijevoza. Ocjenjuje se da e ovom dogaaju prisustvovati oko 45.000 posjetitelja. Final Four e se a odrati 2010. u Lucas Oil stadionu, koji je sada u izgradnji.35 Primjer Denver Broncos, SAD Jedna promotivna studija procijenila je da lokalni godinji ekonomski utjecaj Denver Broncos iznosio gotovo 120 milijuna $. Primjer Bengals i Reds u Cincinnatiu, SAD Studija dokazuje da zbrojne godinje ekonomske koristi Bengals i Reds u Cincinnatiu iznose 245 milijuna $. Olimpijske igre svakako su veliki sportski dogaaj, vjerojatno najvei sportski dogaaj po mnogim kriterijima, ukljuujui i ekonomski. Velika Britanija, u ponudi za organizaciju ljetnih olimpijskih igara 2012. godine u Londonu, u financijskom dijelu daje sljedea objanjenja: (a) neto troak ponude 6 milijuna , (b) vikovi od izgradnje objekata 85 milijuna i vrijednost zemljita 106 milijuna , (c) ovi vikovi pokrivaju oko 45% trokova infrastrukture ili 403 milijuna , (d) Olimpijsko selo izgradit e drugi na komercijalnoj osnovi, a samo troak zemljita treba pokriti i (e) rezerviranje za elitni sport u visini 167 milijuna 35

Courier journal, Louisville, Kentucky, Sunday, March 26, 2006.: This will be the city's fifth time playing host to the Final Four one of the nation's premier sporting events. It first held the event in 1980, when the University of Louisville defeated UCLA to win the national championship at the now-razed Market Square Arena. The event came back in 1991, 1997 and 2000 in what is now the RCA Dome, which is also home to this year's tournament. Already, city officials predict that this year's tournament will result in $40million to $45million in direct visitor spending on hotels, food and beverages, shopping and local transportation. The number is based on the 45,000 people expected to attend the games. "That's not including the cost of attending events or cost of getting to and from Indianapolis," Schultz said. "And it's incredibly conservative. It doesn't take into consideration the premium on hotel rates and the additional fans who came without a ticket." Still, he acknowledged, the Final Four "is a great event for the city." "If I were Indianapolis, I would love to host the Final Four every year," he said. "The danger comes when people use these inflated estimates to try to justify a new stadium or other public spending." The 2010 Final Four is scheduled to be held at Lucas Oil Stadium, which is now under construction next to the RCA Dome. The city and state's primary reason for building the stadium was to keep the National Football League's Colts in town, but officials also touted its NCAA deal to help justify the stadium's $600million price tag.

33

tako da ukupni minus odnosno odljev (cash flow) iznosi 385 milijuna , meutim unato smatra se da postoji opravdanje za dobivanje organizacije Olimpijskih igara 2012. godine36, odnosno za to postoji i detaljni pregled37.

8. Njemaka 2007: Svjetsko prvenstvo u rukometu za muke

Budui da je Njemaka domain 20. Svjetskog prvenstva u rukometu za muke 2007. godine, zanimljivo je pogledati samo pregled infrastrukturnih objekata odnosno dvorana gdje e se odrati ovaj veliki sportski dogaaj. 1. Klnarena38, sportska dvorana - arena u Klnu, ima mjesta za 19 tisua gledatelja.

36

London Olympics 2012, Costs and Benefits, Summary, ARUP in association with: Insignia Richard Ellis, London 2002

37

38

1. The Klnarena (German for Cologne Arena) is an indoor arena in Cologne, North Rhine-Westphalia, Germany. It is primarily used for ice hockey (Klner Haie), handball (VfL Gummersbach), basketball (RheinEnergie Kln) and as a concert venue. Klnarena opened in 1998 and holds 19,000 people.

34

2. SAP Arena39 sportska dvorana u Mannheimu, otvorena je 2005. godine, ima mjesta za 13.600 gledatelja.

3. Color Line Arena40, sportska dvorana u Hamburgu, otovrena 2002. godine, ima mjesta za 12.803 gledatelja.

39

SAP Arena is an arena in Mannheim, Germany. It is primarily used for ice hockey and handball, and is the home arena of the Adler Mannheim. The arena opened in 2005 and holds 13,600 people. 40 Color Line Arena is an arena in Hamburg, Germany. It is primarily used for handball and ice hockey, and is the home arena of the HSV Hamburg and the Hamburg Freezers. Color Line Arena opened in 2002 and holds 12,803 people. Some important pop singers like Shakira or Cher and rock bands like R.E.M. and Radiohead have performed there during their tours.

35

4. Westfalenhalle41, sportska dvorana u Dortmundu, ima mjesta za 16.500 gledatelja. 5. Gerry Weber Stadion42, sportska dvorana u Halleu, ima mjesta za 12.300 gledatelja. 6. Ostseehalle43, sportska dvorana u Kielu, ima mjesta za 10.250 sportskih gledatelja. 7. Max-Schmeling-Halle44, sportska dvorana u Berlinu, ima mjesta za do 10.050 gledatelja. 8. AWD - Dome45, sportska dvorana u Bremenu, ima mjesta za 14.000 gledatelja.

41

Westfalenhalle is a trade fair center and an indoor sporting arena located in Dortmund in Germany. The original building opened in 1925 but was destroyed during World War Two. The new one was opened in 1952. Many important pop singers like Bob Marley, Cher, Paul McCartney, Tina Turner, Louis Armstrong or Frank Sinatra and rock bands like The Rolling Stones and Pink Floyd (The Wall) have performed there during their tours. The venue also played host to the 1964, 1980 and 2004 World Figure Skating Championships. The capacity of the arena is 16,500. 42 Gerry Weber Stadion is an indoor sporting arena located in Halle, Germany. The capacity of the arena is 12,300 people and it was opened in 1992. It is currently home to the TBV Lemgo team handball team. It is also used as a tennis venue. It hosts the Gerry Weber Open every year in June. It is one of the few grass court tournaments around. 43 The Ostseehalle in Kiel, the regional capital of Schleswig-Holstein, is one of the biggest indoor arenas in Germany. Capacity seats: 10.250 at handball games or 14.000 at concerts. 44 Max-Schmeling-Halle is an arena in Berlin, Germany. It is primarily used for basketball and is the home arena of Alba Berlin. Max-Schmeling-Halle opened in 1996 and holds 8,500 up to 10,050 people. 45 The AWD-Dome is the largest indoor arena in Bremen, Germany. It is used for concerts, sports, and trade fairs. It is used to be called Stadthalle Bremen until the financial services provider Allgemeiner Wirtschaftsdienst (AWD) bought the naming rights in January 2005. At the same time 50 Million were invested into the venue to modernize and expand it from 3,500 to 14,000 seats. The famous architect Thomas Klumpp led these renovations. The Stadthalle Bremen was designed and built by the Austrian architect Roland Rainer in the years 1961 to 1964.

36

9. Brdelandhalle46, sportska dvorana u Magdenburgu, ima mjesta za 8.000 gledatelja. 10. Porsche Arena47, sportska dvorana u Stuttgartu, otvorena 2006. godine, ima mjesta za 6.100 gledatelja. 11. Lipperlandhalle48, sportska dvorana u Lemgou, ima mjesta za 5.000 gledatelja. 12. Arena Wetzlar49, sportska dvorana u Wetzlaru, otvorena 2005. godine, ima mjesta za 5.000 gledatelja.

9. SWOT analiza hrvatskog sporta s posebnim naglaskom na rukomet odnosno Svjetsko prvenstvo za muke 2009. u Hrvatskoj

46

Brdelandhalle is an indoor sporting arena located in Magdeburg, Germany. The capacity of the arena is 8,000 people. It is currently home to the SC Magdeburg handball team. 47 Porsche Arena is an indoor sporting arena located in Stuttgart, Germany. The capacity of the arena is 6,100 people and opened in 2006. 48 Lipperlandhalle is an indoor sporting arena located in Lemgo, Germany. The capacity of the arena is 5,000 people. 49 Arena Wetzlar is an indoor sporting arena located in Wetzlar, Germany. The capacity of the arena is 5,000 people and it was opened in 2005. It is the home to the Handball Bundesliga club HSG Wetzlar. The arena officially carries the name Rittal Arena Wetzlar since the naming rights to the stadium were sold in March 2006 to the German Company Rittal.

37

Analiza S.W.O.T. odnosno snaga (Strenghts), slabosti (Weaknes), prilika (Opportunities) i opasnosti (Threats) za odrivi razvoj hrvatskog sporta i sportskih objekata s posebnim naglaskom na rukomet odnosno Svjetsko prvenstvo u rukometu za muke, koje se 2009. odrava u Hrvatskoj. 1. Snage (Strenghts):

1.1. Sportska tradicija i sportski uspjesi 1.2. Sportski uspjesi te osobito uspjesi hrvatskih nacionalnih sportova jestnajvii stupanj psiholoke i moralne vrijednosti prema mjerilima pojedinca ili itave grupe u odnosu na sve druge drutvene pojave 1.3. Hrvatska je u svijetu najvie poznata prema dostignutim sportskim rezultatima 1.4. Hrvatski rukometni nacionalni tim je najuspjeniji hrvatski tim i jedan od najuspjenijih nacionalnih timova u odnosu na nacionalne timove drugih zemalja svijeta, 1.5. Rukomet se u Hrvatskoj igra od njegova poetka (ukljuujui i nekadanji veliki rukomet) 1.6. Znatan broj najboljih igraa iz Hrvatske igra u najpoznatijim klubovima u Europi 1.7. Najvei dio sportskih aktivnosti odnosno rukometa odvija se, ukljuujui takmienje na amaterskim naelima, a sportski klubovi jesu neprofitne organizacije 1.8. Sport i ulaganje u sport izravno su vezani za poboljanje zdravlja, te osobito mentalnog zdravlja 1.9. Premda postoji iznimno veliko natjecateljska odnosno sportska konkurencija unutar nekog sporta, uspjesi nekog sportskog tima te osobito nacionalnog tima na meunarodnim natjecanjima ostali sportovi snano podupiru i smatraju ga i svojim uspjehom 1.10. Premda Hrvatska po broju stanovnika nije velika zemlja, sudjeluje na brojnim natjecanjima diljem svijeta i uspjean je organizator meunarodnih sportskih dogaaja

2. Slabosti (Weaknes). 2.1. Sport sustavno nije rijeen te mu se sustavno ne pridaje sustavnapanja koju objektivno ima

2.2. Nedovoljna ekonomska razvijenost i nedovoljna financijska stabilnostsportskih organizacija i klubova mogu biti prepreka brem ukupnom razvoju Hrvatske 2.3. Nije sustavno rijeeno financiranje rukometa 2.4. Infrastruktura nije razvijena, odnosno nije na potrebnoj razini za bri i odrivi razvoj, 2.5. Demografsko zaostajanje i starenje stanovnitva,

3. Prilike (Opportunities):

38

3.1. Moralne vrijednosti koje razvija sport te u tome nacionalni i klupski rukomet u Hrvatskoj pozitivno djeluje na ukupne drutvene odnose, 3.2. Sport, te osobito rukomet, vrlo je rijedak primjer da mala nacija moe postii svjetske rezultate i u ekonomski globaliziranom svijetu 3.3. Domainstvo Svjetskog prvenstva u rukometu za muke bit e snana poruka svjetske odnosno svjetske sportske javnosti za punopravno lanstvo Hrvatske u EU, 3.4. Rukomet e nastaviti ostvarivati svjetske rezultate i u narednom razdoblju, 3.5. Rukomet vrlo pozitivno djeluje na razvoj ukupnog sporta, 3.6. U Hrvatskoj se dohodak najveim dijelom odvaja za potronju, 3.7. Sport odnosno rukomet je jedan od putova izgradnje knowledge-based economy, gospodarstvo i njegov razvoj temeljeno na znanju (i novim tehnologijama), 3.8. Hrvatska sportski lider i primjer drugim zemljama kao i zemljama u razvoju, 3.9. U ekonomskom smislu sportski uspjesi, osobito rukometni, najbolja je promidba proizvoda i usluge iz Hrvatske odnosno poticanje izvoza, kao to je turizam

4. Opasnosti (Threats): 4.1. Okolnosti koje mogu dovesti da nacionalni rukometni tim ne ostvarivelike svjetske rezultate kao dosada, 4.2. Ekonomski uvjeti hrvatskog gospodarstva, ako se pogoraju, nee biti u mogunosti financirati daljnji razvoj sportskih objekata, a posljedino tome stanovnitvo iz svojeg dohotka nee moi financirati potronju za te namjene, 4.3. Imid: nedovoljno povoljna (ili nepovoljna) ekonomska i politika percepcija Hrvatske u svijetu 4.4. Okruenje: politike i ekonomske (ne)prilike u regiji 4.5. Brain drain (odljev mozgova, odlazak visokostrunih i mladih u inozemstvo) 4.6. Ovisnost: o inozemnoj tehnologiji i o inozemnoj akumulaciji.

10.

Zakljune ocjene

39

Odravanje Svjetskog prvenstva u rukometu za muke 2009. godine je najvee sportski dogaaj od meunarodnog priznanja Hrvatske, a ovaj veliki sportski dogaaj imat e iznimno pozitivne direktne i indirektne ekonomske utjecaje na hrvatsko gospodarstvo i ukupan razvoj. Odravanje Svjetskog prvenstva u rukometu za muke i neophodno ulaganje u infrastrukturu u skladu je s programskim stavovima za razvoj Hrvatske gdje je ureeno da Potrebno je poveati kapacitete portskih objekata u velikim gradovima i ulagati u sportske kampove i komplekse, u mjestima s turistikim potencijalom. Kriteriji za alokaciju javnih sredstava na portske udruge moraju postati razvidniji i vezani uz postignute rezultate i masovnost. Ove se zakljune ocjene temelje na sljedeem:

1.

Ulaganje u infrastrukturne objekte omoguit e rast hrvatskog gospodarstva. To je znaajno tim vie jer se ovaj rast temelji na investicijama, to je kvalitetan pomak u odnosu dosadanje uvjete. Prema znanstvenim i strunim procjenama, uz tzv. konzervativnu metodu procjenjivanja, ocjenjuje se da e ovo ulaganje doprinijeti rastu bruto domaeg proizvoda u 2007. i 2008. godini 0,25 do 0,4 postotna poena. Meutim, direktan ekonomski utjecaj, koji je u studiji objanjen, s osnova inozemnih posjetitelja i ulagaa odnosno financijera takoer e doprinijeti rastu BDP-a.

2.

Organizacija Svjetskog prvenstva u rukometu za muke doprinijet e daljnjem razvoju sporta i mogunosti organiziranja drugih velikih sportskih dogaaja.

3.

Odravanje Svjetskog prvenstva u rukometu za muke odnosno ulaganje u odgovarajuu sportsku infrastrukturu izravna je primjena pristupa u Stratekom okviru za razvoj Hrvatske 2006 2013.

4. 5.

Ulaganje u infrastrukturne stvaranje novih radnih mjesta.

objekte

omoguit

e

Odravanje Svjetskog prvenstva u rukometu za muke privui e, ocjenjuje se, veliki broj gledatelja te gledatelja iz inozemstva i time dati direktni ekonomski uinak. Meutim, pored gledatelja iz inozemstva bit e veliki broj novinara, VIP gostiju, samih natjecatelja i slubenih osoba.

6.

Primjenjujui modificirani multiplikativni efekt veliki sportski dogaaj doprinijet e znatne ekonomske efekte.

ovaj

40

7.

Odravanje Svjetskog prvenstva donijet e direktne i indirektne ekonomske koristi odnosno utjecaje. Ocjenjuje se da e najvei ekonomski utjecaj imati na turizam.

8.

Odravanje Svjetskog prvenstva utjecat e takoer, ocjenjuje se, ne poveane direktne i indirektne ekonomske i financijske efekte ugostiteljstva, trgovine, promete i drugih djelatnosti.

9.

Odravanje Svjetskog prvenstva doprinijet e, ocjenjuje se, prihod od usluga odnosno izvoza, 10. Odravanje poveanja poreznih prihoda. Svjetskog prvenstva dovest e do

41

Literatura (osim navedene u fusnotama):

1. Alistair Dawson, Paul Downward, The Economics of

Professional Team Sports, 2. David Swindell, Mark S. Rosentraub, Who Benefits from the Presence of Professional Sports Teams? The Implications for Public Funding of Stadiums and Arenas, in Public Administration Review 3. Dennis Coates, Brad R. Humphreys, The Economic Consequences of Professional Sports Strikes and Lockouts, in Southern Economic Journal, 4. Domazet, dr. Tihomir: Ekonomska politika i odrivi razvoj Hrvatske u narednom razdoblju, HAZU, Zagreb, 2005 (radni materijal), 5. Frank P. Jozsa, John J. Guthrie, Relocating Teams and Expanding Leagues in Professional Sports: How the Major Leagues Respond to Market Conditions 6. Gerald W. Scully, The Market Structure of Sports, Business & Economics 1995, 7. Gil Fried, Steven J Shapiro, Timothy D Deschriver, Sport Finance, Sports & Recreation 2003, 8. Gratton, Crhis, Taylor, Petar, Economics of Sports and Recreation, 9. Jay Coakley, Eric Dunning, Handbook of Sports Studies, Social Science 2003, 10. John Fizel, Elizabeth Gustafson, Lawrence Hadley, Sports Economics: Current Research, 11. Kenneth L. Shropshire, Sharon Pratt Kelly, The Sports Franchise Game: Cities in Pursuit of Sports Franchises, Events, Stadiums, and Arenas 12.Kern, William, The Economics of Sports, 13. Kevin (EDT) Hylton, Peter (EDT) Bramham, Dave (EDT) Jackson, Mark (EDT) Nesti, Sports Development: Policy, Process and Practice, Sports & Recreation 2001, 14. M A Ramsay, Sports Economics: Current Research, Business & Economics,1999, 15. Mark S. Rosentraub, Major League Losers: The Real Cost of Sports and Who's Paying for It 16.Rich, C. Wilbur, The Economics and Politics of Sports Facilities 17. Robert C. Berry, Glenn M. Wong, Law and Business of the Sports Industries 18. Roger LeRoy Miller, Economics Today. 19. Stephen Dobson, John Goddard, The Economics of Football (English), 20. Stipeti, akademik Vladimir, Laissez-faire kao ekonomska politike Hrvatske? Zbornik radova Hrvatskog drutva ekonomista, Opatija 2005,

42

21.The Economics of Sport, Volume I & II, The International Library of Critical Writings in Economics 135, Andrew Zimbalist, Cheltenham, UK, Northampton, MA, USA, 2001, 22. United States. Congress. Stadium Financing and Franchise Relocation Act of 1999: Hearing Before the Committee, Senate. Committee on the Judiciary 2000, 23.Vojni, prof. dr. Dragomir, Investicije, reforme i tranzicija, izabrani radovi, 2005 24. W. E. Upjohn Institute for Employment Research, The Economics of Sports, 25. Warren Freedman, Professional Sports and Antitrust,

43