Društvo | Objavljeno 13.05.2010. u 11:44

Podijeli 128

Simbol krika protiv UN-a

Zapadni političari i vojska na Stubu srama

Stub srama, projekt koji će realizirati Centar za političku ljepotu (Das Zentrum für PolitischeSchönheit), trebao bi predstavljati krik majki Srebrenice. Upravo će one odlučiti o mjestu na kojem ćebiti postavljen Stub, kao i o listi imena zapadnih političara i generala koji će njime biti posramljeni.

U tu svrhu Društvo za ugrožene narode BiH će osnovati gremijum kojim će predsjedavati majke Srebrenice.

Stub srama je skulptura koja bi, kako ističu, trebala vječno podsjećati na krivicu zapadnih političara i vojske za genocidu Srebrenici.

"Skulptura je metafora ogromne prevare Ujedinjenih nacija u BiH kao i opomena svim osobama koje namjeravaju raditiu ovoj organizaciji", rekao je Philipp Ruch, inicijator projekta i direktor Centra za političku ljepotu.

"Djela UN-a u BiH, a posebno u Srebrenici, do danas nisu bila tema diskusija u svijetu. Pronašli smo fotografije čije biumnožavanje putem masovnih medija prouzrokovalo ozbiljne glavobolje UN-u, jer se u njima odražava sva krivica oveorganizacije za vrijeme genocida", istakao je Ruch.

Plan projekta je da se napravi konstrukcija dva gigantska svjetleća bijela slova u visini preko osam metara, sačinjenaod 16.744 cipele (za 8.372 žrtve). Slova (U i N) su narušena sa tri monumentalne rupe od metaka fiksno popunjenihautentičnom obućom pronađenom u masovnim grobnicama. Početak izgradnje Stuba srama planiran je za 2. maj2011. godine.

Zapadni političari i vojska na Stubu srama - Sarajevo-x.com http://www.sarajevo-x.com/bih/drustvo/clanak/100513027

Dnevni avaz 12.7.2010

Stranica / Page: 7. stranicaDržava / Country: Bosnia and HerzegovinaPovršina / Size: 393,00 cm2 1/1

DANI 21. 5. 2010.62

INTERVJU

Philipp Ruch, aktivist

DANI: Koji su ciljevi Stuba srama, novog

projekta Centra za politi~ku ljepotu?

RUCH: U Poto~arima je ispisana molitvakoja me je pogodila: “Neka osveta posta-ne pravda!” Mi poku{avamo skrenutipa`nju Zapada na aroganciju Ujedinje-nih nacija prema pre`ivjelima. Stub sra-

ma je odgovor na ovu aroganciju. Poku-{avamo podr`ati Majke Srebrenice. Onene bi trebale `ivjeti s osje}ajem da niko-me na Zapadu nije stalo do toga kako ihUN tretira. [est hiljada pre`ivjelih tu`iUN, ali sjedi{te u New Yorku ~ak i ne ra-zmatra mogu}nost pojavljivanja na sudu.Hasan Nuhanovi} je svake godine pisaopisma UN-u zala`u}i se za to da se ispredsjedi{ta u New Yorku zastava spusti 11.jula. Nisu ~ak ni odgovorili. To su stra{negre{ke. Ako je nemogu}e UN dovesti nasud, onda moramo prona}i nekonvenci-onalne i efektivnije na~ine. To je jedanod razloga za{to }e se na dnu Stuba sra-

ma nalaziti rije~i: “Pristojnost me je na-pravila”. Vi{e od svega, Stub srama }e da-ti do znanja ~ak i naivnima da je ne{tounutar UN-a krenulo pogre{nim putemkada je u pitanju Srebrenica. @elimo tosje}anje upisati u kamen. Visoko po{to-vanje i vjera koju Nijemci i dalje imajuprema UN-u je zapanjuju}a.DANI: Za{to ste se odlu~ili za ovakav tip

umjetni~ke intervencije?

RUCH: UN ni{ta nije nau~io od Srebreni-ce. Nemamo vremena da ponavljamo, dadopustimo da se desi jo{ jedan genocidkako bi “nau~ili” – posebno kada su sve

Pro{le godine u Berlinu je u organizaciji Centra za politi~ku ljepotu, ~iji je osniva~ Philipp

Ruch, odr`an performans Istra`ivanje na Leti kojim je obilje`ena 14. godi{njica srebreni~kog

genocida. Ovim ~inom Centar za politi~ku ljepotu je `elio ukazati na odgovornost Evrope i

svijeta kada je u pitanju genocid u Srebrenici, a ove godine najavljen je novi projekt:

skulptura Stub srama koja }e vje~no podsje}ati na krivicu zapadnih politi~ara i vojske za

genocid u Srebrenici. Planirana je konstrukcija dva ogromna svijetle}a bijela slova u visini

od preko osam metara, naru{ena rupama od metaka, te ispunjena autenti~nom obu}om

prona|enom u masovnim grobnicama – sa 16.744 cipele za 8.372 `rtve. Philipp Ruch za

Dane govori o ciljevima projekta, animiranju diskusije o odgovornosti UN-a koja ve} 15

godina nedostaje na Zapadu, te povezanosti politike i umjetnosti

EVROPA NA

STUBU SRAMA

Razgovarala: Masha Durkali}

Foto: D`enat Drekovi}

DANI 21. 5. 2010. 63

“Mi na neki na~in poku{avamo baciti 16.744 cipela na UN”

lekcije pred na{im o~ima. [to se ti~e sim-bolike, pomislite na cipelu koju su bacilina Georgea Busha u Iraku. Mi na nekina~in poku{avamo baciti 16.744 cipela naUN. @elimo ih ponovo povezati s geno-cidom. Djela koja uklju~uju cipele su uvi-jek imala efekt sramote, ali tako|er sa-dr`e i ~udnu kozmi~ku samo}u, {to je bioglavni razlog za{to smo se odlu~ili za njih.DANI: Mo`ete li objasniti vezu izme|u

akcija Centra za politi~ku ljepotu i geno-

cida u Srebrenici?

RUCH: Ono {to ne mogu preboljeti kadaje u pitanju Bosna je izdaja me|unaro-dne zajednice. Te{ko je zanemariti lako-}u s kojom su na{i politi~ari po~inili izda-ju koja je ko{tala toliko `ivota. Ova lako-}a me duboko poga|a i zbog nje sam op-sjednut Bosnom. Stub srama se mo`e po-

smatrati kao reakcija na nesvjesnost oveizdaje. Srebrenica je bila kolaps na{ih hu-manisti~kih ambicija. Nakon Srebrenice,ne mo`emo vi{e tvrditi da kao civilizacija`elimo sprije~iti genocid. ^injenica da seSrebrenica desila u modernom vremenubez ikakvog protivljenja svijeta je za me-ne neshvatljiva.DANI: Va{ posljednji performans, Istra`i-

vanje na Leti, izveden u Berlinu 2009.,

obilje`io je 14. godi{njicu genocida u

Srebrenici. Da li ste zadovoljni na~inom

na koji ste tada upozorili na tragediju

srebreni~kog genocida i prijemom ja-

vnosti?

RUCH: Napravili smo Istra`ivanje na Leti

(rijeci zaborava) kako bismo skrenuli pa`-nju na to da su dvije ili tri bombe moglesprije~iti genocid u Srebrenici. Na tri

GRE[KE UN-a “Mi poku{avamo skrenuti pa`nju Zapada na aroganciju Ujedi-njenih nacija prema pre`ivjelima. Stub srama je odgovor na ovu aroganciju.Poku{avamo podr`ati Majke Srebrenice. One ne bi trebale `ivjeti s osje}a-jem da nikome na Zapadu nije stalo do toga kako ih UN tretira. [est hiljadapre`ivjelih tu`i UN, ali sjedi{te u New Yorku ~ak i ne razmatra mogu}nostpojavljivanja na sudu. Hasan Nuhanovi} je svake godine pisao pisma UN-uzala`u}i se za to da se ispred sjedi{ta u New Yorku zastava spusti 11. jula.Nisu ~ak ni odgovorili. To su stra{ne gre{ke”

DANI 21. 5. 2010.64

INTERVJU

prometna mjesta u Berlinu smo postavi-li tri bombe. Nismo bili nimalo zadovoljniprijemom, posebno zato {to smo na to-me radili mjesecima, ali kad smo na{ukancelarku stavili na prodaju na eBay, {toje trajalo dva dana, imali smo mnogo ve-}e reakcije. Tada smo odlu~ili napravitifilm o Srebrenici koriste}i materijal iz na-{eg performansa kada smo odglumili sas-tanak kriznog {taba UN-a od 10. jula1995. Rezultat je film Nebo iznad Srebre-

nice koji traje 100 minuta i ujedinjuje UN-ove zvani~nike koji su donosili odluke usjedi{tu u Zagrebu s posljedicama sre-breni~kog genocida.DANI: [ta mislite o na~inu na koji sesrebreni~ki genocid tretira u zapadnojEvropi i za{to se politi~ke lidere i ja-vnost konstantno mora podsje}ati nazna~aj i te`inu tog doga|aja?RUCH: Trud EU da nas podsjeti na Sre-brenicu ostaje prazan. Podsjetiti na{u ci-vilizaciju na to implicira da ve} posjedu-jemo znanje o tome. Ja jedva da pozna-jem ikoga ko zna {ta se desilo u Srebre-nici. Na{i napori na podsje}anje se foku-siraju na u`ase kojih nismo ni svjesni. Nefokusiraju se na na{e ogromne gre{ke,na misao kako su ovi u`asi mogli bitisprije~eni. Stub srama je jedan od najbo-lje pripremljenih projekata koje sam ikaduradio. Projekt treba natjerati EU politi-~are da se uklju~e na mnogo odgovorni-ji na~in. Apsurdna je ~injenica da 15 go-dina kasnije treba poduzimati mjere dase Srebrenica ne zaboravi.DANI: Kako je formiran Centar za politi~kuljepotu i koji su njegovi glavni ciljevi?RUCH: Centar za politi~ku ljepotu samosnovao prije godinu dana kao reakcijuna ono {to sam vidio kod jedne od na{ihpoliti~kih partija. Imali su sobarice, ima-li su po{tu, ali kad sam upitao: gdje jethink-thank koji }e potcrtati djela kojaNjema~ka mo`e uraditi u svijetu, {utjelisu. Glavni cilj je da se izraz “politi~ka lje-pota” ispuni vizijom. Pretpostavljao samda }e nam trebati pet godina da prona-|emo odgovor na pitanje {ta ovaj izraz

mo`e zna~iti. Nakon godinu dana, ve}znamo {ta zna~i: politi~ka ljepota je mo-ralna ljepota. @elimo oblikovati i ispuni-ti na{e vrijeme moralnom ljepotom. His-tori~ari budu}nosti }e biti zga|eni na{ompolitikom ako ne{to ne u~inimo sada.Mo`e se re}i da je glavna tema na kojureagiramo nedostatak politi~ke akcije. Je-dan od na{ih projekata je i Lokvanji za

Afriku: 1.000 sigurnosnih platformi naMediteranu kako bi se spasili `ivoti izbje-glica iz Afrike. Jean Ziegler je procijenioda se svake godine utopi 36.000 ljudi.Ove platforme bi ko{tale samo 5,6 mili-ona eura.DANI: Mo`ete li objasniti specifi~nu vezuumjetnosti i politike koju nastojite posti-}i, odnosno kako se umjetnost mo`e pove-zati s politikom, jednom od moralno naju-pitnijih disciplina, posebno u 21. stolje}u?RUCH: Ja sebe ne posmatram kao umje-tnika. Kao {to je Schiller jednom rekao:“Najve}a forma umjetnosti je politika.”Ono {to mi poku{avamo je da politikuobogatimo umjetno{}u kako bi se odma-kla od vlastitih defekta. Jedna od najve-}ih gre{aka njema~ke politike je potpunimanjak vizije, pripreme i inspiriraju}egkoncepta. Poku{avamo ponovo povezatiumjetnost i politiku kako bismo rije{iliono {to se mo`e smatrati moralno upi-tnim u vezi s politikom. Gre{ke jednestrane su {anse druge. Kako bi izgledaoakt politi~ke ljepote? [ta bi mogla bitinajbolja ideja jednog politi~ara? Ova pi-tanja nisu nijednom postavljena u prote-klim dekadama. Doista me fascinira po-tpuni manjak idealizma.DANI: Mislite li da }e Va{ naredni pro-jekt izazvati reakcije koje `elite?RUCH: Mo`da ne}ete vjerovati reakcija-ma njema~kih medija. Tri velike novinesu nam poru~ile da ne}e objavljivati nitiu~estvovati ni u ~emu {to krivi UN. Onipotcjenjuju na{u volju da otkrijemo isti-nu. Ali, mi smo dobro pripremljeni.DANI: Koji mediji?RUCH: Najve}i. Ra~unaju}i i BILD-Ze-

itung.�

10/06/2010 17:09:00

Ruch: Uzet ćemo vam vaš ugled

Polazna | Događaji | Iz minute u minutu | Ruch poručio Ki-munu: Vi ste saučesnici u

genocidu nad bosanskim narodom i za to ćemo vas tužiti!

Ruch poručio Ki-munu: Vi ste

saučesnici u genocidu nad bosanskim

narodom i za to ćemo vas tužiti!

"Mi ćemo sve dati od sebe da javno pokažemo šta je

UN počinio u Srebrenici. Mi ćemo staviti prst u ranu

zvanu Srebrenica", kazao je inicijator projekta "Stub

srama"

Veličina slova:

redakcija/fena

Inicijator projekta „Stup

srama" Philipp Ruch uputio je generalnom

sekretaru Ujedinjenih nacija Ban Ki-moonu

otvoreno pismo kojim ukazuje na prevaru

Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini i potičepreuzimanje odgovornosti krivaca za genocid u

Srebrenici.

Akciju "Stup srama" pokrenuo je ove godine

Centar za političku ljepotu („Das Zentrum für

Politische Schönheit") radi podrške "Majkama

Srebrenice". Cilj projekta je izgraditi skulpturu

koja bi vječno podsjećala na krivicu zapadnih političara i vojske za genocid u Srebrenici.

U pismu Ban Ki-moonu Ruch ukazuje i na odluku Centra za političku ljepotu da tuži Ujedinjene nacije.

"Odlučili smo da vas tužimo, i to tako da se ne morate pojaviti odmah pred sudom. Poslužit ćemo se

slikom koja predstavlja ono što vaša ramena tereti ili bi trebalo teretiti kroz Srebrenicu i Bosnu. Odlučilismo da vaše nečuvene zloupotrebe ponovno osudimo", navedeno je u pismu Ban Ki-moonu.

Ruch okrivljuje UN što porodicama žrtava genocida ne upućuje nikakav respekt, te u vezi s tim podsjećana to da svake godine Hasan Nuhanović upućuje molbu da 11. jula UN postavi na pola koplja zastavu

pred svojim glavnim sjedištem u New Yorku, ali se šutnjom odgovara na njegova pisma.

Ruch navodi i to da je UN zakazao u tome što nije dovoljno ukazao na sav užas genocida.

"Ako želimo i dalje živjeti u moralnoj savjesnosti, poučeni najgorim događajima 20. stoljeća, ne možemo

i dalje mirno posmatrati vaše mahinacije. Silovatelje i ubice posjeli ste zajedno sa žrtvama i rekli ste da

su svi zajedno krivci. Mi ćemo sve dati od sebe da javno pokažemo šta je UN počinio u Srebrenici, mi

ćemo staviti prst u ranu zvanu Srebrenica, mi ćemo vam pri tome uzeti ono što vam se davno trebalo

oduzeti: vaš ugled", stoji u pismu Phillipa Rucha.

U nastavku teksta prilažemo sadržaj pisma

„Poštovani g. Ki-mun,

Vaš prethodnik je konstatovao 1999: "Srebrenica je najveća sramota za UN." Pitamo se zašto ništa nije

uslijedilo nakon ovih riječi. Preko 6.000 familija žrtvi Genocida u Srebrenici, pokušavaju od 2007.

optužiti Vas (tzv. Hagedorn proces). Pitamo se zašto niste našli za shodno pojaviti se na sudu. Pitamo se

da li ste svjesni arogancije prema porodicama žrtava, koja Vam ne dozvoljava pojaviti se pred sudom.

Velikom greškom smatramo izostavljanje UN-a pri Vašem sudskom procesu. Moguće da niste računali s

tim da će osornost Vaše organizacije upasti u oči. Ali to se desilo. To da niste imali toliko smjelosti, u

nizozemskoj sudnici pogledati žrtavama u oči, otkriva ponašanje kakvo UN pokazuje već godinama.

Svake godine, Hasan Nuhanović Vas pismeno moli da 11. jula UN zastavu pred UN glavnim sjedištem u

New Yorku, postavite na pola koplja. Šutnjom odgovarate na njegova pisma.

Familijama žrtava Genocida ne upućujete nikakav respekt. To je ogromna greška koja je za nas problem

zato što Vi i nas predstavljate. Vi predstavljate i naše pravo na ono što smo naučili iz Holokausta. Vi

predstavljate našu ambicuju da zaustavimo Genocid. Mi se protivimo Vašem radu.

A tu se i ne radi o nekom radu. Radi se o mahinacijama. Mi inače imamo veliko poštovanje prema

mnogim UN odjelima, počevši od UNCHR do WFP. No, rad DPKO baca na dno cijelu organizaciju.

Zlodjela mogu uništiti sva dobra djela.

Glede Genocida, svako sredstvo je dozvoljeno, ako radi na tom da se masovna ubijanja prekinu.

Hitler nikad ne bi prekinuo svoja zlodjela s pregovorima. Vi ste zakazali. Zakazali ste u tom da umorno

stanovništvo zapadnog svijeta pokrenete. Zakazali ste jer niste dovoljno ukazali na sav užas Genocida.

Vi ste ga samo posmatrali ne učinivši ništa. Mislili ste da će samo prisustvo baciti protivnika na koljena.

Mislili ste da će radi Vaše plemenitosti, agresori prekinuti genocidni rat. Do danas ne postoje nikakvi

dokazi da se pri sprječavanju genocida služi isključivanjem protivničke volje. Po pravilu se uglavnom

radi o tom da je to volja, koja je već usmjerena ka pokolju hiljada ljudi. To je volja koja se olako ne

savladava, nego se mora spriječiti, da se ne bismo ugušili u sramu.

Ako želimo i dalje živjeti u moralnoj savjesnosti, poučeni najgorim događajima 20 stoljeća, ne možemo i

dalje mirno posmatrati Vaše mahinacije. Silovatelje i ubice posjeli ste zajedno sa žrtvama i rekli ste da

su svi zajedno krivci.

Mi ćemo sve dati od sebe da javno pokažemo šta je UNO počinio u Srebrenici. Mi ćemo staviti prst u

ranu zvanu Srebrenica. Mi ćemo Vam pri tom uzeti ono što Vam se davno trebalo oduzeti: vaš ugled.

Želimo da svi oni, koji još ne znaju za Vaša zlodjela u Srebrenici, uskoro za njih saznaju.

Nama je jasno da je političke igre, koje su dovele do "Srebrenice", teško sagledati. Zato bismo željeli

uvid u Protokol sjednice kriznog štaba UN, u Zagrebu 10. jula 1995., pod vođstvom generala Bernar

Janviera (po svim pravilima UN bili su svi uslovi za zračni napad). Rado bismo htjeli znati zbog čega ste

nakon tri godine rata u Bosni i Hercegovini – tri godine najgoreg kršenja ljudskih prava, masakra,

masovnih silovanja i koncentracionih logora - prepustili 40.000 civila agresorima. Bez zaštite i bez da ih

izvedete na sigurno. Bez Crvenog Krsta.

Od 40.000 civila, najmanje 8.372 nisu preživjeli torture. Oni su od pasa tjerani preko minskih polja.

Oni su tenkovima, granatama i teškom artiljerijom ubijani. Zatvoreni su bili u lagerima i u kojima su

pobijeni bombama. Strijeljani su na poljima.

UN je imao NATO - zračne snage, strahovito i zastrašujuće sredstvo, kojim je mogao osvajače da

bombarduje i uništi im trupe.

Znali ste za slike ratnih godina. Znali ste na šta je spremna agresorska vojska. Zar ste 40.000 Bosanaca

prepustili takvom neprijatelju, kako biste spasili svojih 400 vojnika? U najbolje mogućoj formaciji, bili

ste ipak vojno nesposobni.

S tim ste saučesnik zločina nad narodom.

Zato što ste Vi razoružali bosansku Armiju. Niste se oduprijeli napadu. Spriječili ste NATO zračni

napad. Utjecali ste na razdvajanja i deportovanje muškaraca i žena. Obezbijedili ste benzin za autobuse,

s kojima su se muškarci odvozili na mjesta za strijeljanje. Vaši vojnici nisu ratne zločine, kojima su bili

svjedoci, ni prijavili. UN je jedini instrument kojeg posjedujemo, kako bismo spriječili Genocide. Ljudi

poput Raphael Lemkina su historijski heroji. Takvi ljudi su uradili akte od ogromne veličine, širine i

ljepote. Ono što je UN u BiH učinio, ruši san da smo u stanju spriječiti gradnju jednog Auschwitza.

Zapad je tehnološki napredan. No, moralno halucinira o sebi samom.

Zato smo odlučili da Vas tužimo i to tako da se ne morate pojaviti odmah pred sudom. Poslužit ćemo se

slikom, koja predstavlja ono što vaša ramena tereti ili bi terebalo teretiti, kroz Srebrenicu i Bosnu.

Odlučili smo da vaše nečuvene zloupotrebe ponovo osudimo.“

Philipp Ruch

Inicijator projekta „Stub srama“

Komentara (10) | Prijavite se ili se registrujte da ostavite svoj komentar na ovu

temu

asmir bajramovic 10/06/2010 18:08:47

odgovor na sve ovo pa zato sto smo muslimani ...

18

Bjazi Ba 10/06/2010 18:16:24

dijaspora 17Dnevni avaz, subota i nedjelja, 19. i 20. juni/lipanj 2010.

Na Ist Riveru (East Riveru),ispred zgrade Ujedinjenih naro-da u Njujorku, pro{log petka u 11sati ~lanovi Misije BiH pri UN-una ~elu s ambasadorom IvanomBarbali}em i njegovom zamjeni-com Mirsadom ^olakovi} iskaza-li su solidarnost prema `rtvamagenocida u Srebrenici. Donira-njem cipela podr`ali su projekt„Stub srama“ koji je pokrenuoCentar za politi~ku ljepotu („DasZentrum für Politische Schönhe-it“).

Tom prilikom ambasador Bar-bali} je za Bo{njaci.net izjavio:

- Na{a je trajna obaveza da se`rtve genocida u Srebrenici nika-da ne zaborave. To isto mora dava`i i za me|unarodnu zajednicu!

Podr{ka diplomataOva podr{ka bosanskih diplo-

mata sa Ist Rivera mjesec danapred obilje`avanje

petnaestogodi{njice genocidau Srebrenici puno }e zna~itipre`ivjelim `rtvama genocida,

majkama i `enama Srebrenice

i @epe, ali i projektu „Stub sra-ma“.

Pored ambasadora Barbali}a injegove zamjenice ^olakovi}, ci-pele su donirali ~lanovi

Misije BiH pri UN-u: prvi se-kretari Adi Durmi} i [ejla \ur-buzovi}, te asistenti Azra Ruda-novi}, Vlado Sesar, Maja Vukmir-ovi} i Emir ^engi}...

Nakon ~lanova stalne MisijeBiH pri UN-u ispred zgrade UN-a, projekt su podr`ale

pre`ivjele `rtve genocida, pre-dstavnici bh. i bo{nja~kih organi-zacija.

Solidariziraju}i se sa `rtvamaSrebrenice, osu|uju}i UN koji jeizdao za{ti}ene zone @epu i Sre-brenicu, a posebno {to ne ukazujenikakav respekt prema porodica-

ma pobijenih ljudi, ovaj projektsu podr`ali i cipele tog dana ispr-ed UN-a donirali Srebreni~aniSenahid Halilovi} i SabahudinHarba{ koji su pre`ivjeli genocidu julu 1995.

Ispred bh. Islamskog centrasvoje cipele je donirao MehdijaDemirovi}, dok je Uzeir Rami} touradio ispred Kongresa Bo{njakaSjeverne Amerike; ispred Isla-mske zajednice i Kulturnog ce-ntra Plav-Gusinje cipele je donir-ao predsjednik Smajle Srdanovi},dok su cipele isto tako doniralidr. Mersim Ziljki}, vlasnik zubneordinacije „Euro-Dental“ saAstorije i diplomirani in`injer[efkija Radon~i}. Ispred timaBo{njaci.net cipele je donirao gla-vni urednik Esad Krci}.

Sabahudin Harba{ imao je 13godina kad je po~injen genocid uSrebrenici Jedva su mu uspjelispasiti `ivu glavu. U konvoju ka-miona i autobusa bio je sakrivenizme|u `ena koje su s manjomdjecom prognane iz Srebrenice.To dovoljno govori da zlo~inci ni-

su vodili ra~una koje dobi pripa-da bo{nja~ka mu{ka glava. Sve suredom ubijali.

Na`alost, njegov otac [emso ibrat [emsudin nisu bili te sre}eda se izvuku iz ruku krvoloka.Stradali su u genocidu, njihovaimena se nalaze me|u 8.372`rtve!

Srebreni~anin Senahid Hali-lovi} je isto tako jedan u nizu kojije podr`ao projekt „Stub srama“.Nakon izdaje od UN-a i hala-ndskog bataljona, te srpske oku-pacije Srebrenice u julu 1995. go-dine, Halilovi}a je izme|u `ivotai smrti dijelio neutabani d`ehe-nemski planinski puteljak koji jes pravom nazvan „Mar{ smrti -put slobode“.

Nakon vi{enedjeljnog

pje{a~enja po bosanskim vrletimaprovla~e}i se izme|u ~etni~kihzasjeda i granata artiljerije srbija-nske soldateske, dokopao se slo-bodne teritorije BiH i uspio je dapre`ivi ovaj srpsko-crnogorskigenocidni i istrebljiva~ki pohodna svoje kom{ije!

Otac i tri brataNa veliku `alost, njegov otac

Munib i tri brata Hamed, Zulfo iHakija stradali su u genocidu. NaSenahidu se mogu prepoznati sr-ebreni~ke rane koje ni petnaestgodina nakon genocida ne zara-staju. Iako vidno skrhan kad godse spomene Srebrenica, ipak jesmogao snage da do|e i podr`iprojekt „Stub srama“. Senahid jedonirao pet pari cipela. ^etiri no-va para je donio; jedan par za ocai tri za bra}u, te jedne izno{ene zasebe.

Rekosmo mu da nije trebaoba{ nove donijeti.

Neka, neka ih, moj otac i bra}aionako ih vi{e nikada ne}e obuti -re~e Senahid tiho spu{taju}i gla-vu kao da pomilova tu`nim po-gledom ~etiri nova para cipela, iponovo progovori:

- I one koje su u masovnim gr-obnicama prona|ene uni{tili suih ~elnici Ha{kog tribunala. Zarto nije opet zlo~in prema `rtvamagenocida, ali ovog puta odme|unarodnog sudstva, kojeuni{tavaju}i li~nu dokumentaci-ju i prona|ene stvari i predmete umasovnim grobnicama ustvarizatire tragove `rtvama genocida -zastade Senahid pa nastavi: - AUjedinjeni narodi i nakon svegase pona{aju kao 11. jula 1995.

Zlo~inci {e}u na slobodi, a oni idalje skr{tenih ruku sve to mirnoposmatraju!

Inicijator projekta Philip Ru-ch zamislio je da „Stub srama“bude metafora ogromne prevareUjedinjenih naroda u Bosni i He-rcegovini, te ujedno opomenasvima koji o~ekuju bilo kakvuhumanu pomo} od organizacijekoja je dozvolila genocid i istre-bljenje pod njenom zastavom.Sama skulptura „Stub srama“slu`it }e ujedno i kao direktanodgovor na nedostatak po{tova-nja Zapada prema pre`ivjelim`rtvama genocida.

Autor priloga je Esad Krci}, glavni urednik web-magazina

Bo{njaci.net

^lanovi misije UN-a: Znak po{tivanja `rtava

Ususret 15. godi{njici genocida u Srebrenici

Podr{ka sa Ist RiveraNa{a je trajna obaveza da se `rtve genocida u Srebrenici nikada ne zaborave,

kazao bh. ambasador Ivan Barbali} doniraju}i cipele za „Stub srama“

Web magazin Bo{njaci.net izNjujorka je pokreta~ inicijativedoniranja cipela za projekt „Stubsrama“ ispred zgrade Ujedinje-nih naroda, ta~no mjesec prije

obilje`avanja godi{njice genoci-da u Srebrenici. Sa 11. junom ubh. i bo{nja~koj zajednici u Nju-jorku po~inju memorijalni Danigenocida u Srebrenici i BiH.

Inicijativa web-magazina

Predstavnici bh. i bo{nja~kih organizacija ispred zgrade UN-a: Da se ne zaboravi

Do 25. juna treba prikupiti16.744 cipela koje }e ozna~avati8.372 ̀ rtve genocida u Srebrenici.Kako poja{njava inicijator proje-kta, obu}a }e u drugoj fazi projekta

biti na izlo`bi u Hagu i Berlinu, za-to organizatori predla`u gra|ani-ma da obu}u iskoriste kao sredstvokomunikacije i u nju stave porukukoju ̀ ele da Evropa ~uje.

Svojevrsne poruke

Barbali} i ^olakovi}: Solidarnost sa Srebreni~anima Halilovi}: Uspio izbje}i sigurnu smrt

19D17-INO.qxd 18.6.2010 13:58 Page 1

INTERVJUOSLOBO\ENJEsrijeda, 7. juli 2010. godine 5

Raz go va ra la: Mi rel la SI DRO

• Ra tne 1992. da li ste os tav -ku zbog odno sa nje ma~ke vla-de pre ma ra tu u Bo sni i Her ce-go vi ni. [ta se sve u me|u vre -me nu u odno su pre ma ra tuna Bal ka nu pro mi je ni lo?

- Dos ta to ga. Po li ti ka se po pi -ta nju Bo sne i Her ce go vi ne mi -je nja la. Re ci mo, Jos chka Fis -cher, pred sta vnik Ze le nih,imao je uobi~aje ni pa ci fis ti~kistav do mo men ta ka da je shva -tio da se na Bal ka nu de {a vaetni~ko ~i{}enje i iz tog ra zlo -ga pro mi je nio je svo je ubje -|enje an ga`ira ju}i se za Bal kan.Go di ne 1995. su SAD po~elesvoj an ga`man u bo san skojkri zi i in ter ven ci jom i Dej ton -skim ugo vo rom po mo gle dase za vr{i rat u Bo sni i Her ce go -vi ni. Ipak, mo ram re}i da sve tepro mje ne ni su bi le do vo ljne,jer je Za pad re ago vao tek kad seka tas tro fa ve} uve li ko de si la.Ali, ta da je ka sno. Nje ma~ka sepo tpu no ne po tre bno bo ja la in -ter ve ni ra ti ma da je us tva ri ima -la du`nost re ago va ti sen zi ti -vni je i sa vje sno. Mo ra la je pos -to ja ti po li ti~ka vo lja ka ko bi sespri je~io ge no cid u ze mlji iz na -{e re gi je.

UN pred su dom• U je dnom in ter vjuu ste,

2007, re kli da Za pad svo jimnes trplje njem i vri je|anjembo san skih po li ti~ara sa motra`i iz go vor me|una ro dnoj

za je dni ci ko ja ra di je tro {i no-vac na voj ne in ter ven ci je ne gona kon cep te pos tra tnih po li -ti~ara. Da li je jo{ ta ko?

- U sva kom slu~aju. Dr`aviBo sni i Her ce go vi ni su ugo -vo rom u Dayto nu na tu re ni po -li ti~ki te re ti ko jih se sa ma nemo`e ri je {i ti. Za tim, tu je en ti -tet Re pu bli ka Srpska, ~ija po li -ti ka i da nas nas tav lja svoj smjeriz pro {los ti. Ka da se di kta tor -skoj vlas ti je dnog di je la dr`aveomo gu}i da blo ki ra bu du}nostcje lo ku pne dr`ave, on da je pa -si vnost svjet ske za je dni ce, ko -ja je us tva ri bi la kre ator ova -kvog sta nja, po tpu no po gre -{an ko rak. Pa u{al no vri je|anjecje lo ku pne bo san ske po li ti keod Za pa da je sa svim po gre -{an odnos!

• Ju la 1995. do go dio se ge no-cid u Sre bre ni ci: za sa mo se -dam da na je pred o~ima ho lan -dskih pla vih {lje mo va ubi je novi {e od 8.000 mu sli man skihdje~aka i mu {ka ra ca. Maj keSre bre ni ce se sa svo jim advo -ka tom dr. Axelom Ha ge dor -nom i da nas be zus pje {no bo reza prav du u Ha agu. Ka ko to sh-va ti ti?

- Me|una ro dni sud je pro -gla sio zbi va nje u Sre bre ni cige no ci dom jer je cilj po li ti keko ja je sta ja la iza ovih ubis ta -va bio uni {ta va nje je dne cje lo -ku pne etni je, mu sli man skeetni je. Sa ma pre su da je na -pre dak. Me|utim, sve je to ne -do vo ljno da bi se izbo ri la prav -da. U bu du}nos ti }e se mo ra -ti i}i da lje. Sva ko ne gi ra nje jesu vi {no po red ni za do ka za ko -ji pos to je. Po mi sli te sa mo nabez broj ne ma so vne gro bni ceko je se jo{ pro na la ze. Tre baspo me nu ti i naj mla|i pri mjer,Re zo lu ci ju o Sre bre ni ci u srbi -jan skom Par la men tu ko ja jepos ti gnu ta sa ve oma ma lompre dnos ti ve}ine. Na ra vno dase po jam ge no cid tu ne spo mi -nje, iako je to je di ni izraz zau~inje na ne dje la i uvre du.

• Phi lipp Ruch je 15 go di nana kon ge no ci da po kre nuopro je kat "16.744 ci pe le: Uje di -nje ne na ci je pred su dom".Sa ku plje ne ci pe le }e ~ini tiStub sra ma, a nji ho vi do na -to ri }e ta ko po sla ti po ru keZa pa du. Ka kvom Vam se ~iniova ide ja?

- Ni sam ro|en kao re vo lu ci -onar. U svo joj po li ti~koj ka ri -je ri sam po ku {a vao spri je~itipo gre {ne si tu aci je ra zma tra -njem i po te zi ma omo gu}enimmo jom po li ti~kom po zi ci jom.Iz tog ra zlo ga sam 1992.odlu~io da ti os tav ku i na tajna~in po sla ti si gnal. Ali ne -dos ta tak in te re sa, ne po {to -

va nje i se bi~nost, za tim ne -dos ta tak od go vor nos ti da sespri je~i kr{e nje ljud skih pra vapre ma bo san skim gra|ani ma,tra`i upra vo spe kta ku lar nuakci ju ko ja }e te ma ti zi ra ti ovajpro blem. S je dne stra ne mi sepro je kat ve oma do pa da, a sdru ge mi je ve oma `ao {to jeje dna ova kva akci ja da nasuop {te po tre bna.

Agre si vni hu ma ni zam• Ho}e li Stub ima ti uti ca ja

na odnos Evrop ske uni je ime|una ro dne za je dni ce pre-ma BiH?

- Dje li mi~no. Je dna ova kvaakci ja iza zi va i ov dje po tre bu dase ci vil no dru{ tvo bo ri pro tivpo li ti ke ko ja podr`ava kr{e njeljud skih pra va.

• Ka da bis te do ni ra li par ci -pe la za pro je kat, ko ju po ru kubi one no si le?

- Svi lju di ko ji `ive u Nje -ma~koj u`iva ju osno vna pra va.Ona su po slje di ca za ko na o

osno vnim ljud skim pra vi manas ta log na kon gro znih do -ga|anja ho lo ka us ta. Ta ko je iza da}a sva kog dr`av lja ni na daspri je~i i da se bo ri pro tivetni~kog ~i{}enja.

• Phi lipp Ruch mi sli da bor-ba za ljud ska pra va tre ba do bi-ti sa svim dru gu for mu. On jena zi va agre si vni hu ma ni zam.[ta Vi mi sli te o to me?

- Ona je do zvo lje na. Mi `ivi -mo u je dnom de mo krat skomure|enju i sa svim je ne op ho -dno da dr`ava sa gle da pri ori te -te ko je joj pos tav lja ci vil no dru{ -tvo. Sje ti mo se po ro di ce Scholl,ko ja je da la svoj `ivot za bor bupro tiv na ci onal nog so ci ja li zma.U po re|enju sa di kta tu rom,gdje bi smo se ova kvim akci ja -ma izla ga li opa snos ti po `ivot,u je dnoj pra vnoj dr`avi jedu`nost sva kog gra|ana da nami ran na~in uka zu je na ne -prav du ko ja se do ga|a.

(auto ri ca vo di kam pa nju pro je kta Stub sra ma)

Prof. dr. Chris ti an Schwarz-Schil ling, biv {i vi so ki pred sta vnik u BiH

Stub za pa dnogsra maSti dim se {to pri pa dam par la men tu ko ji ne re agu je, re kao je dr. Chris ti anSchwarz-Schil ling 1992. i dao os tav ku na mjes to mi nis tra za ko mu ni ka ci juu vla di Nje ma~ke. Iako se kao vi so ki pred sta vnik u na {oj ze mlji ni jepro sla vio, i da nas upo zo ra va na po gre {an odnos pre ma BiH: ov djego vo ri o pro je ktu Stub sra ma

PO LI TI^KA (NE)VO LJAMo ra la je pos to ja tipo li ti~ka vo lja ka kobi se spri je~ioge no cid u ze mlji izna {e re gi je

DOGA\AJI OSLOBO\ENJEpetak, 14. maj 2010. godine6

VIJESTI

^ovi} o~eku je130.000 gla so va

HDZBiH }e na pred sto je}im izbo ri -ma osvo ji ti 130 ti su}a gla so va, re kao jeju~er u Mos ta ru pred sje dnik HDZ-aBiH Dra gan ^ovi}.

- @alos ti me da oni ko ji su bi li je dvado tje ra ni u Kre {e vo da po tpi {u de kla -ra ci ju, da nas to na ne ki na~in po ku -{a va ju ba {ti ni ti kao svo ju vri je dnost.S ko le ga ma kre {ev ske {es tor ke imamko re ktan odnos, a imat }u ga i ubu -du}e. Kroz na re dni vre men ski pe ri ododr`at }u i niz sas ta na ka sa svim st ra -n ka ma u BiH, kao i sas ta nak s pred -sje dni kom Re pu bli ke Hrvat ske IvomJo si po vi}em, izja vio je ^ovi}.

J. G.

Iden ti fi ko va ne~eti ri `rtve

U Ko me mo ra ti vnom cen tru u Tu zliju~er su u pri sus tvu ~la no va po ro di ca, apod ru ko vod stvom Ve de Tu ce, vje {ta kasud ske me di ci ne, iden ti ! ko va ne ~eti ri`rtve za po dru~ja Zvor ni ka. Iden ti ! ko va -ni su: Se nad(Ha san) Si ro vi na, Mu ha med(Mus ta fa) Krnji} i bra}a Haj ru din i Va hi -din ^er ki}, si no vi Ali je. Tri `rtve su pro -na|ene u ma so vnoj gro bni ci Crni vrh, aje dna u zvor ni~kom na se lju Glu mi na.

Pre ma ri je~ima Ha ki je Smaj lo vi}a, se -kre ta ra Udru`enja ko je oku plja pre`i vje -le Zvor ni~ane, sa ju~era{ njom iden ti ! ka -ci jom do sa da je spre mno 13 ti je la ko ja}e bi tiuko pa na na ko le kti vnojd`ena zi na{e hid skom me zar ju u Gor njoj Ka le si ji.D`ena za }e se kla nja ti 1. ju na. S. K.

Ti hi} kodJo si po vi}a

Na sas tan ku hrvat skog pred sje dni -ka Ive Jo si po vi}a i pred sje dni ka SDASu lej ma na Ti hi}a ju~er u Za gre bu vi -so ki du`no sni ci dvi ju ze ma lja pot -vrdi li su mi ro tvor nu po li ti ku, po tre buin ten zi vi ra nja odno sa izme|u Hrvat -ske i BiH i nu`nost je dna ko pra vnos titri ju na ro da u BiH.

"Pot vrdi li smo mi ro tvor nupo li ti ku i po -tre bu in ten zi vi ra nja odno sa i su gla si li seda je dna ko pra vnost tri ju na ro da u BiHne ma al ter na ti vu, i da BiH mo ra fun kci -oni ra ti kao dr`ava, re kao je Jo si po vi}.

Ti je kom sas tan ka, Ti hi} je Jo si po vi}uka zaoka ko SDA po du pi re sva rje {e njako -ja vo de de cen tra li za ci ji dr`ave i je dna ko -pra vnos ti tri ju kon sti tu ti vnih na ro da.

"Je dna ko pra vnost hrvat skog na ro dave za na je za sva tri na ro da u BiH", re kaoje Ti hi}, do da ju}i ka ko on uvi jek ka`e daje "tro no`ac ja~i od dvo no {ca". J. D.

No vi na crt za ko na o pra vi made mo bi li sa nih bo ra ca ne pre -dvi|a osni va nje fon da ci je zaza po{ lja va nje de mo bi li sa nihbo ra ca, ali pre dvi|a da }e senov ciko jeVla daFBiHosi gu ra zaza po{ lja va nje bo ra ca re ali zo -va ti pre ko ko mi si je ko ju }e ime -no va ti fe de ral ni mi nis tar za bo -ra~ka pi ta nja. Ko mi si ja bi, pi {eu na crtu, bi la sas tav lje na odupo sle ni ka mi nis tar stva i pred -sta vni ka bo ra~ke po pu la ci je.

Us prkos MMF-uDa kle, ra dnagru paVla deFBiH

ko ja je ra di lana crtza ko na, ko mi -si jom je od go vo ri la na pri mje dbuMe|una ro dnog mo ne tar nogfon da (MMF) ko je mu je za sme -ta la fon da ci ja za za po{ lja va njebo ra ca. Pod sje ti mo, ve} pos to jiodlu ka Vla de FBiH o osni va njuspo me nu tefon da ci je~iji bi po~e -tni ka pi tal bio 1.000.000 KM.Ona, fon da ci ja, bi la bi pra vnoli -ce, ima la bi admi nis tra ti vnu, te -hni~ku i ! nan sij sku sa mos tal -nost. U prin ci pu, ko mi si ja u na -crtuza ko na o de mo bi li sa nim, is -to je {to i fon da ci ja. Ni je, da kle, {i -ja, ne go vrat.

"JOB Uni ja ve te ra na, ~iji sam

pred sta vnik u ra dnojgru pi, ne}eodus ta ti od osni va nja fon da ci -je. Ona je pre dvi|ena i akci -onim pla nom za zbri nja va njebo ra~ke po pu la ci je na ko jemse ra di ve} dvi je go di ne. Pla ni -ra no je da fon da ci ja da je po vo -ljne kre di te za sa mo za po{ lja va -nje bo ra ca, da se osni va ju bo -ra~ke za dru ge", ka`e Sa ud Ku -lo sman, pred sje dnik JOB-a.

MMF-u se, osim osni va njafon da ci je, ni je do pao na~in nako ji je pre dlo`eno rje {a va njestam be nihpi ta njane za po sle nihbo ra ca, sub ven ci oni ra nje na -

kna de za do di je lje no gra|evin -sko ze mlji {te po vr{i ne do 400kva dra tnih me ta ra, po vo ljni jiuslo vi odlas ka u sta ro snu mi ro -vi nu de mo bi li sa nih. No, ra dnagru pa je os ta la pri svo me.

Da kle, i no vim je na crtom za -ko na o de mo bi li sa nim pre -dvi|eno da bo rac ko ji ne mastan, ku}u, ima pra vo na od go -va ra ju}i stan ili bi do bio nov ceza ku po vi nu sta na, iz gra dnjuku}e i to ta mo gdje je sta no vaopri je ra ta. Na ni vou kan to na,pre dvi|eno je, for mi ra li bi se po -se bni fon do vi za rje {a va nje

stam be nih pi ta nja de mo bi li sa -nih bo ra ca. De mo bi li sa ni bo racbi, u skla du sa kan to nal nimpro pi si ma, imao pra vo i na sub -ven ci oni ra nje na kna de nagra|evin sko ze mlji {te po vr{i -ne do 400 kva dra tnih.

Ne ma ~eka nja u re duPre dvi|eno je i da de mo bi li -

sa ni bo rac ko jem je pri zna tou~e{}e u ra tu od naj ma nje dvi -jego di nesti~epra vo na sta ro snupen zi ju sa na vr{e nih 35 go di napen zij skog sta`a (za mu {kar -ce), a 30 go di na is tog sta`a za`ene bez ob zi ra na go di ne `ivo -ta. Odno sno, sti~e pra vo na sta -ro snupen zi juka dana vr{i60 go -di na `ivo ta i naj ma nje 20 go di -na sta`a osi gu ra ni ka.

Je di no {to je no vo u na crtuza -ko na o pra vi ma de mo bi li sa nihjes te da, po la go di ne na konusva ja njaza ko na, na dle`nekan -to nal ne zdrav stve ne us ta no vetre ba da for mi ra ju po se bnuslu`bu za pra}enje, pre ven ci jui li je~enje obo lje lih od pos ttra -umat skog stre snog sin dro ma. Iosi gu ra de mo bi li sa nom bor cupre dnost bez ~eka nja u re du.

A. BE^IRO VI]

Fon da ci japre ime no va nau ko mi si ju

NI JE [I JA, NE GO VRAT:Na crt za ko na

o pra vi made mo bi li sa nih

bo ra ca

No vi na je da kan to nal ne zdrav stve ne us ta no ve tre ba da for mi ra ju po se bnu slu`bu zapra}enje, pre ven ci ju i li je~enje obo lje lih od pos ttra umat skog stre snog sin dro ma

No vi za kon bez ve li kih no vi na: S je dnog od pro tes ta

Cen tar za po li ti~ku lje po tupo kre nuo je pro jekt Stub sra -ma, ko jeg }e ~ini ti skul ptu ravi so ka 8,372 me ta ra i ko ja }epod sje}ati na kri vi cu za pa -dnih po li ti~ara i voj ske za ge -no cid u Sre bre ni ci.

"Skul ptu ra je me ta fo raogro mne pre va re Uje di nje -nih na ci ja u Bo sni i Her ce -go vi ni, kao i opo me na svimoso ba ma ko je na mje ra va jura di ti u ovoj or ga ni za ci ji.Dje la UN-a u BiH, a po se -bno u Sre bre ni ci, do da nasni su bi la te ma dis ku si ja usvi je tu. Pro na {li smo sli ke~ije bi umno`ava nje pu temma so vnih me di ja prou zro -ko va le ozbi ljne gla vo bo ljeUN-u, jer se u nji ma odra -`ava sva kri vi ca ove or ga ni -za ci je za vri je me ge no ci da",re kao je Phi lipp Ruch, ini ci -ja tor pro je kta i di re ktor Cen -

tra za po li ti~ku lje po tu.Mjes to izlo`be odlu~uju

maj ke Sre bre ni ce, kao i lis -tu ime na za pa dnih po li -ti~ara i ge ne ra la ko ji }e bi tipo sra mlje ni stu bom. U tusvrhu osno va}e Dru{ tvo zaugro`ene na ro de Bo sne iHer ce go vi ne

"Bo san ski gra|ani ne smi jubi ti os tav lje ni sa mi sa svo -jom pa tnjom kao {to im se nesmi je i da lje na no si ti bol. Odpres tan ka ra ta ovoj se ze mljiza bra nju je pris tup slo bo di ira zvo ju. Ra zlog to me su po -gre {ne odlu ke Uje di nje nihna ci ja i Evrop ske uni je ko je sejo{ do no se", re kao je Til manZülch, pred sje dnik Dru{ tvaza ugro`ene na ro de.

Plan pro je kta je da se na -pra vi kon stru kci ja dva gi gan -tska svi je tle}a bi je la slo va u vi -si ni od pre ko osam me ta ra,

sa~inje na od 16.744 ci pe le(za 8.372 `rtve). Slo va (je dnoslo vo "U" i slo vo "N") na ru {e -na su sa tri mo nu men tal neru pe od me ta ka !k sno po -pu nje nih auten ti~nom obu -}om pro na|enom u ma so -

vnim gro bni ca ma.Pri pre ma pro je kta je tra ja -

la go di nu i odr`ava la se uNje ma~koj. Pro jekt je o! ci jel -no podr`an od udru`enjapre`i vje lih `rta va ra ta.

S. K.

Cen tar za po li ti~ku lje po tu re ali zu je pro jekt

Sre bre ni~ki stub sra maSkul ptu ra je me ta fo ra ogro mne pre va re Uje di nje nih na ci ja u BiH, kao i opo me na svimoso ba ma ko je na mje ra va ju ra di ti u ovoj or ga ni za ci ji, ka`e Phi lipp Ruch, ini ci ja tor pro je kta

Ova ko }e iz gle da ti pej za` Po to~ara

Dnevni avaz 12.6.2010

Stranica / Page: 2. stranicaDržava / Country: Bosnia and HerzegovinaPovršina / Size: 279,00 cm2 1/1