Mit o matrijarhatu

2

SEMINARSKI RAD Drutvena stratifikacija

maturski.org/" http://www.maturski.org

Drutvena stratifikacija

Saetak

U svim ljudskim drutvima postoji neka vrsta drutvene nejednakosti, to posebno vrijedi za mo i ugled. Mo je stupanj do kojega pojedinci ili skupine mogu nametnuti svoju volju drugima, sa ili bez pristanka tih drugih, dok se ugled odnosi na koliinu potovanja ili asti povezanih s drutvenim poloajem, osobinama pojedinca i nainom ivota. Bogatstvo se odnosi na materijalnu imovinu koja je definirana kao vrijedna u odreenim drutvima. Termin drutvena nejednakost se odnosi na postojanje drutveno stvorenih nejednakosti. Drutvena stratifikacija znai nazonost drutvenih skupina koje su rangirane jedna iznad druge, na temelju koliine moi, ugleda i bogatstva koje njihovi lanovi posjeduju.

Kljune rijei: drutvena stratifikacija, drutvo, kapitalizam, klasa, nejednakost

Uvod

Odreene drutvene skupine imaju zajednike identitete, interese i sline naine ivota. Meutim, drutvena nejednakost moe postojati i bez drutvenih slojeva. Ondje gdje su nekad postojale klase, iji su lanovi imali neku vrstu svijesti i interese sad postoji neprekinut kontinuitet statusa po zanimanju, odreen razliitim stupnjem ugleda i ekonomskog nagraivanja. Time je hijerarhija pojedinaca zamijenila hijerarhiju drutvenih skupina. Meu lanovima svakoga sloja postoji tendencija da razvijaju vlastitu subkulturu, tj. odreene norme, stavove i vrijednosti koji su osebujni za njih kao drutvenu skupinu. Subkulture slojeva pokazuju tendenciju da budu veoma razliite kad su mogunosti za kretanje iz jednog sloja u drugi vrlo malene" (Haralambos, 1994:37-38). Ona moe biti usmjerena prema gore, kao na primjer prijelaz iz radnike u srednju klasu ili obratno. U zatvorenim sistemima koji nude male mogunosti za drutvenu pokretljivost, poloaj pojedinca je obino pripisan, uvjetovan roenjem i pojedinac ne moe uiniti gotovo nita da ga izmijeni. Za razliku od toga, sistem stratifikacije u kapitalistikom drutvu moe posluiti kao primjer visoke drutvene pokretljivosti ili otvorenog sistema. Neki tvrde da je klasna pozicija steena vlastitim odlikama i sposobnostima. Mnogi sistemi vjeruju da je drutvena nejednakost bioloki utemeljena. Ona je prirodna ili fizika, sastavljena od razlika u godinama, zdravlju, tjelesnoj snazim i osobinama duha. Drutvena nejednakost se sastoji od povlastica koje ljudi imaju u odnosu na druge, kao bogatstvo, ugled i mo. Ona tvori osnovicu sistema drutvene stratifikacije. Bioloki faktori postaju vani u mnogima stratifikacijskim sistemima zbog znaenja koja im pridaju razliite kulture. Takva vjerovanja slue da bi objasnila sistem, opravdala ga i legitimirala pozivajui se na prirodu.

Drutvena stratifikacija - funkcionalistiko gledite

Funkcionalisti pretpostavljaju da postoje stanovite temeljne potrebe i funkcionalni preduvjeti kojima treba udovoljiti da bi drutvo preivjelo" (Haralambos, 1994:41). Oni polaze od pretpostavke da dijelovi drutva tvore integralnu cjelinu i tvrde kako je odreeni stupanj reda i stabilnosti bitan da bi drutveni sistemi funkcionirali. U prvom redu, oni se bave funkcioniranjem drutvene stratifikacije, njezinim doprinosom odravanju i dobrobiti drutva.

Talcott Parsons

Talcott Parsons vjeruje da se red, stabilnost i suradnja u drutvu temelje na vrijednosnom konsenzusu, to jest na opem sporazumu pripadnika drutva o tome to je dobro i vrijedno" (Haralambos, 1994:42). Jezgra nekog drutva kao sistema jest strukturirani normativni poredak s pomou kojega je kolektivno organiziran ivot stanovnitva. Kao poredak, ova jezgra sadri vrijednosti kao i izdiferencirane i posebne navedene norme i pravila, a sve one zahtjevaju kulturne reference kako bi dobile smisao i legitimnost" (Parsons, 1991:21). Stratifikacija je rangiranje jedinica u nekom drutvenom sistemu u skladu sa zajednikim sistemom vrijednosti, koje je prihvaen i prema tome opravdan, ispravan i prikladan. To su skupne predodbe koje definiraju poeljne tipove drutvenog sistema." (Parsons ,1991:161). Funkcionalisti su skloni promatrati odnos izmeu skupina u drutvu kao odnos suradnje i meusobne zavisnosti, budui da jedna skupina nije samodostatna i ne moe udovoljiti potrebama svojih pripadnika. Organizacija iji se raspon iri, ukljuuje centralizaciju i diferencijaciju vodstva i autoriteta, prema emu se odreuje i status ovisan o vanosti posla koji obavljaju. Kao i razlike u ugledu, nejednakost u moi se takoer temelji na zajednikim vrijednostima. Mo je prihvaena kao takva zato to se oni koji su na pozicijama vlasti slue svojom moi da bi postigli zajednike ciljeve, izvedene iz centralnih vrijednosti drutva. Parsons shvaa drutvenu stratifikaciju i kao neizbjenu i funkcionalnu za drutvo zato to je izvedena iz zajednikih vrijednosti drutvenih sustava te slui integraciji razliitih skupina u drutvu.

Kingsley Davis i Wilbert E. Moore

Davis i Moore dokazuju kako postoje odreeni funkcionalni preduvjeti kojima valja udovoljiti da bi se sistem odrao i funkcionirao. Jedan preduvjet je podjela uloga i savjesna izvedba. Socijalna nejednakost je nesvjesno razvijeno sredstvo pomou kojeg se osigurava da najvanije drutvene funkcije obavljaju najkvalificiraniji pojedinci" (Kuvai, 1990:50). Ljudi se razlikuju u svojim sposobnostima i talentima, te se poloaji koji tvore drutvo razlikuju na temelju njihove vanosti za odranje. Jedna od bitnih funkcija stratifikacije je povezati najsposobnije ljude s funkcionalno najvanijim poloajima" (Haralambos, 1994:44). Visoke nagrade ugraene u te poloaje osiguravaju potreban stimulans i motivaciju za takvo djelovanje. U svakome sluaju, primarni funkcionalni odnos izmeu odraslih pojedinaca i njihovih drutava tie se doprinosa odraslih kroz pruanje usluga, te zadovoljstava ili nagrada to tako stjeu" (Parsons, 1991:24). Najveu nagradu i najvii rang imaju oni poloaji koji su: od najvee vanosti za drutvo i koji iziskuju najvee uvjebavanje i talent. Prvi faktor se tie funkcije i ima relativni znaaj, a drugi se odnosi na oskudicu sredstava" (Kuvai, 1990:347-8). Vanost nekog poloaja mjeri se stupnjom u kojem je taj poloaj jedinstven i stupnjom od kojega su drugi poloaji ovisni o dotinome.

Melvin M. Tumin

Tumin smatra kako razlike u plai i ugledu po zanimanju mogu biti posljedica razlike u njihovoj moi, a ne funkcionalnoj vanosti. Davis i Moore smatraju da samo ogranieni broj pojedinaca posjeduje talent da stekne vjetine potrebne za funkcionalno najvanije pozicije.

Tumin upuuje da ne postoji uspjena metoda mjerenja tih talenata i dokaz da je taj talent potreban. Drutvena stratifikacija moe djelovati kao barijera motivaciji i regrutiranju talenata. to je drutvo krue stratificirano to je manja ansa da e biti otkriven neki novi podatak o talentima njegovih lanova" (Kuvai, 1990:358). to je klasna pozicija nia, to je vea vjerojatnost da e okonati kolovanje to ranije i manje se truditi da dospije na visoko nagraeni poloaj. Takoer, sebino koritenje moi za vlastite interese moe ograniiti dolazak talentiranih pojedinaca na visoko nagraene poloaje.

Tek ako postoji uistinu ravnopravan pristup regrutiranju i obuci za potencijalno nadarene osobe, mogue je opravdati razliito nagraivanje kao funkcionalno.

Diferencijacija moe potaknuti neprijateljstvo, nepovjerenje i sumnjiavost. Ona razdvaja i oslabljuje drutvenu integraciju i smanjuje potencijal za drutvenu solidarnost.

Michael Young

Young zamilja neko budue britansko drutvo u kojem e najsposobniji zapremati funkcionalno najvanije poloaje prema zaslugama s otvorenom mogunosti da ostvare svoj talent. Taj sistem raspodjele uloga naziva se meritokracija. Meutim, on izraava sumnju da bi takav sistem bio funkcionalan za drutvo. Pripadnici niih slojeva mogli bi postati demoralizirani. Budui da su svi odgajani u ambicioznom duhu, neuspjeh bi ih mogao posebno frustrirati. Talent i sposobnost bi se crpio iz niih slojeva. U meritokraciji drutveno inferiorni zaista jesu inferiorni. Vii sloj bi mogao izgubiti sumnju u sebe i vladati arogantno, prezirui nii sloj, to bi moglo dovesti do sukoba. Ta slika sugerira kako bi meritokratski sistem mogao biti disfunkcionalan. Ona izaziva sumnju u liberalna naela pravednog drutva.

Drutvena stratifikacija - marksistiko gledite

Marksistika gledita promatraju stratifikaciju kao strukturu koja ne integrira, ve dijeli i izrabljuje druge. Mo vladajue klase izvire iz injenice da posjeduje i kontrolira proizvodne snage te izrabljuje i tlai podreenu klasu. Prema Marxu, klasa je drutvena skupina iji su lanovi ujedinjeni jednakim odnosom prema proizvodnim snagama" (Haralambos, 1994:50).

Klase nastaju kad se proizvodni kapacitet proiri izvan razine potrebne za opstanak, to se dogaa kad zemljoradnja postane dominantna. Privatna imovina i viak bogatstva tvore osnovicu za razvoj klasnih drutava. Odnos izmeu glavnih drutvenih snaga je odnos meusobne ovisnosti i sukoba" (Haralambos, 1994:51). Politika mo vladajue klase stoga potjee iz njezina vlasnitva i kontrole nad proizvodnim snagama, ime promovira svoje politike i zakonske interese. Ideologija kapitalizma kao slobodnog drutva skriva pravu narav izrabljivanja i tlaenja, a temeljni sukobi klasnog drutva ostaju nerijeeni. Prema Marxu povijest svih drutava do danas je povijest klasne borbe" (Haralambos, 1994:52). Velike promjene u povijesti ukljuuju zamjenu jednog oblika privatnog vlasnitva drugim, i jedan tip proizvodnje drugim. On je pravio razliku izmeu klase za sebe" i klase po sebi". Klasa po sebi je skupina koja ima zajedniki odnos prema proizvodnim snagama. U klasi za sebe lanovi imaju klasnu svijest i solidarnost. Konana faza je postignuta kad lanovi spoznaju da kolektivnom akcijom mogu zbaciti vladajuu klasu. Marx je vjerovao da e odreeni initelji kao upotreba strojeva, razlika u bogatstvu i konkurencija dovesti do propasti kapitalizma i komunistike utopije kakvoj se nadao.

Drutvena stratifikacija - veberovsko gledite

Weber klasu definira kao skupinu pojedinaca koji imaju slian poloaj u trinoj privredi i dobivaju sline ekonomske nagrade. Glavna klasna podjela je izmeu onih koji posjeduju proizvodne snage i onih koji ih ne posjeduju. On razlikuje 4 klasne skupine u kapitalistikom drutvu: posjednika gornja klasa, bijeli ovratnici" (bez posjeda), sitna buroazija i klasa manuelnih radnika. On ne vidi razloga zbog kojega bi ljudi morali razviti zajedniki identitet. Nezadovoljni pojedinac moe reagirati na niz naina kako bi zbacio kapitalizam. Raspodjela moi nije nuno povezana s raspodjelom klasne nejednakosti. Poloaj kolektiva nieg reda ili pojedinca u stratifikacijskom sistemu mjeri se razinom njihova ugleda ili sposobnou da se slue utjecajem" (Parsons, 1991:166). Status, a ne klasa, ini osnovicu za formiranje drutvenih skupina iz zajednikih interesa i identiteta i jednaka klasna situacija ne pripada nuno istoj statusnoj skupini. Statusna skupina se sastoji od pojedinaca koji imaju sline drutvene asti. Njihova nazonost unutar pojedine klase i statusnih skupina koje presijecaju klasne podjele moe oslabiti solidarnost i klasnu svijest. Ni jedna teorija ne moe odrediti i protumaiti odnos klasa, skupina i stranaka jer je ono kompleksno i promjenjivo.

Klasa u kapitalistikom drutvu

Veina sociologa dijeli 3 glavne klase: gornja klasa- vlasnitvo nad sredstvima proizvodnje, srednja klasa- posjedovanje odreenih kvalifikacija i nia radnika klasa- posjedovanje manuelne radne snage. Oni se razlikuju po odnosu na proizvodne snage i strategijama stjecanja ekonomske nagrade. Prema Parkinu nagraivanje po zanimanju je posljedica potranje za vjetinama i strunosti na tritu. Klasna nejednakost je rezultat nejednakosti u ugledu nekog zanimanja odreenoj prema nagradi za to zanimanje. U radnikoj klasi nagraivanje je povezano prema hijerarhiji vjetina, tj. kvalificiranosti. Gledajui manuelne ili plave ovratnike" i nemanuelne ili bijele ovratnike" sociolozi primjeuju razlike u plaama, sigurnosti zarade i zaposlenja, benificija i samoj kvaliteti ivota na strani bijelih ovratnika. Nadalje, u radnikoj klasi postoji klasni identitet i interesi tvorei osebujne subkulture. Ona prihvaa ivot kakav jest, dok srednja klasa upravlja svojom sudbinom, te vlastitom ambicijom moe popraviti svoj poloaj. Ona istie individualna postignua i strategiju, nasuprot radnikoj klasi. Srednja klasa vidi drutvo kao ljestvicu po kojoj se mogue uspinjati, a ne kao strogu podjelu izmeu nadreenih i podreenih gdje je prelazak te granice nemogu. Vlasnitvo, profit i trite imaju sredinje mjesto u drutvenom ureenju. Uloge drave i trita rada su sekundarne i pod utjecajem moi kapitala. Putem poreza i socijalne skrbi, drava malo ini na raspodjeli dohotka. Mo kapitalistike klase odraava nejednakost bogatstva i dohotka. Meutim, miljenje da privatno vlasnitvo je bitna determinanta raspodjele nagrada u kapitalistikom drutvu postaje dvojbeno kad se navedu primjeri iz soc. drutava u kojima su proizvodne snage u dravnom vlasnitvu.

Harry Braverman dokazuje kako se klase u kapitalistikom drutvu stalno razvijaju, pa nema smisla stanovnitvo definirati u neke slojeve. Proces formiranja klase uglavnom usmjerava promjene u prirodi rada. Kapitalizam ukljuuje maksimizaciju profita, to rezultira akumulacijom kapitala" (Haralambos, 1994:88). Proizvodni odnosi se dijele na dominaciju i podlonost. Konaan rezultat je dekvalifikacija radne snage, smanjenje njene kontrole i plaa. Njihov je rad degradiran eliminiranjem vjetina zbog ega dobivaju nisku naknadu za rad. Proces rada transformiran je akcijom za veom proizvodnou, boljom kontrolom, jeftinijom radnom snagom i veim profitom. Postoji unutargeneracijska pokretljivost koja se mjeri usporeivanjem statusa pojedinca u vie faza u ivotu. Meugeneracijska pokretljivost se odnosi na drutvenu pokretljivost meu generacijama, npr. prema statusu oca i sina. Dahrendorf dokazuje kako se priroda klasnih sukoba izmijenila zbog visoke stope drutvene pokretljivosti, ime e se solidarnost i intenzitet klasnog konflikta smanjiti. Silazna pokretljivost takoer doprinosi stvaranju jednakosti, unosei konzervativne elemente u drutvene slojeve.

Drutvena stratifikacija u socijalistikim drutvima

Socijalistika ili komunistika drutva su drutva u kojima se sredstva proizvodnje u zajednikom vlasnitvu. Marx je vjerovao da je javno vlasnitvo nad proizvodnim snagama prvi i temeljan korak k stvaranju egalitarnog drutva" (Haralambos, 1994:98). Klase e nestati i svima e biti zajedniki vlasniki odnos prema proizvodnim snagama. No prepoznatljivi slojevi drutva su nazoni u svim socijalistikim dravama. Tu postoji podudarnost izmeu nejednakosti u nagraivanju po zanimanju, hijerarhije ugleda po zanimanju i razine strunosti i kvalifikacije. Prema Wesolowskom, premda drutvena stratifikacija postoji, nestanak klasa u marksistikom smislu je uklonio temeljni izvor sukoba" (Haralambos, 1994:99). Premda postoji ekonomska nejednakost, ona je odreena naelom svakome prema radu". Udio pojedinca je odreen kvalitetom rada. Oni koji se nalaze na poloaju vlasti, upotrebljavaju svoju mo za dobrobit drutva. ilas smatra da velike razlike u primanjima dijele novu klasu, sastavljenu od politikih birokrata, od ostatka drutva. U jednopartijskoj dravi, politiki birokrati monopoliziraju vlast za promicanje vlastitih interesa. Komunizam nije ispunio oekivanja zagovornika prema jednakosti, jer se povlastice elite i dalje ne smanjuju.

Zakljuak

Sociolozi svijet shvaaju prema vlastitim vrijednostima, utemeljenim na nazorima i teoretskim perspektivama unutar discipline. esto se za funkcionalizam tvrdi da se temelji na konzervativnoj ideologiji, a marksizam na radikalnoj ideologiji" (Haralambos, 1994:101). Funkcionalistika stajalita pruaju podrku i opravdanje drutvenoj nejednakosti. Smatraju da su red i stabilnost dobri za drutvo i pokuaj razaranja tog sistema smatra se tetnim. Marksistike teorije se zalau za fundamentalne drutvene promjene u suvremenim drutvima.

Komunistiki sistem je jedino pravedno i ispravno drutveno ureenje. Teorije stratifikacije se temelje na ideologiji. Podaci o razliitim ishodima stratifikacije ozbiljno upuuju na analizu alternativa. Podaci o mogunosti drutvenog rasta u uvjetima ravnopravnijeg nagraivanja takvi su da se traganje za alternativama ini izvanredno vrijednim truda" (Haralambos, 1994:103). Drutvena stratifikacija je pojava koja prati ljudsko drutvo od samih poetaka. Kroz povijest su zabiljeeni pokuaji promjene drutva, borbe za jednakost i prava. Razne ideoloke teorije su prikazivale idealan nain funkcioniranja drutva u kojem su razlike i neravnopravnost svedene na minimum. Takve teorije su u praksi nemogue jer je u ljudskoj naravi da tei postizanju moi, veeg vlasnitva i vieg statusa od onog koje posjeduje. Ljudima treba neki tip vlasti koji e ih voditi i usmjeravati njihove odnose i kretanja, jer bi u stanju bezvlaa nastala pomutnja i kaos izazvan neodreenou granica i pravila. Jednakost u drutvu je vrlo teko, ako ne i nemogue postii u punom smislu. Pojedinicima bi trebalo olakati obrazovanje i mogunost razvijanja vlastitih sposobnosti i kvalifikacija kako bi mogunost drutvene pokretljivosti bila vea. Glavni funkcionalni problem to se tie odnosa drutvenog sistema osobe jest uenje, razvoj i odravanje tokom ivotnog ciklusa dovoljne motivacije za sudjelovanje u oblicima djelovanja koje drutvo cijeni i kojima upravlja" (Parsons, 1991:23). Pojedini poslovi bi se trebali ocjenjivati na temelju uloenog truda i doprinosa zajednici, bez predrasuda i stavljanja onih s veom ekonomskom moi u bolju poziciju koja izrabljuje nie klase. Svi trebaju imati svoja prava i mogunosti za pristojan ivot. Dakle, stratifikacija i podjela drutva je sastavni dio ivota i funkcioniranja, no neke temeljne postavke i nepisana pravila bi se trebala izmijeniti i poboljati kako bi drutvo bilo ravnopravnije i usklaenije. U dananjem svijetu takav primjer je demokracija, koja idealno prikazuje jednaka prava i temelje slobode dostupne svima, no vrlo esto ta prava su iskrivljena i nedostupna ljudima svih socioekonomskih poloaja na korist vladajueg sloja drutva.

Literatura:

1.Haralambos, Michael - Robin Heald (1994.) Uvod u sociologiju. Zagreb: Globus

2.Parsons, Talcott (1991.) Drutva. Zagreb: Biblioteka August Cesarec

3.Kuvai, Ivan (1990.) Funkcionalizam u sociologiji. Zagreb: Naprijed