društveno odgovorna ulaganja privatnog kapitala u sad-u i eu

8/10/2019 Drutveno Odgovorna Ulaganja Privatnog Kapitala u Sad-u i Eu

1/45

SADRAJ

1. UVOD1.1. Predmet i cilj rada1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja1.3. Sa raj i struktura ra a

2. DRUTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE 2.1. O rivi razvoj i rutveno o govorno poslovanje 2.2. Razliite imenzije rutvene o govornosti

3. DRUTVENO ODGOVORNA ULAGANJA 3.1. Uloga rave u rutveno o govornim ulaganjima 3.2. Uloga privatnog kapitala u rutveno o govornim ulaganjima 3.3. Pregle trita rutveno o govornog ulaganja privatnog kapitala 3.4. Financiranje projekata obnovljivih izvora energije kao io rutveno

odgovornog poslovanja4. DRUTVENO ODGOVORNA ULAGANJA PRIVATNOG KAPITALA U SJEDINJENIM

AMERIKIM DRAVAMA 4.1. Regulatorni okvir4.2. Pregle amerikog trita rutveno o govornih ulaganja privatnog kapitala u

obnovljive izvore energije

4.3.

Procjena tren ova u bu udnosti 5. DRUTVENO ODGOVORNA ULAGANJA PRIVATNOG KAPITALA U EUROPSKOJ UNIJI5.1. Regulatorni okvir5.2. Razvoj i pregle europskog trita rutveno o govornog ulaganja privatnog

kapitala u obnovljive izvore energije5.3. Potencijal rutveno o ogovornih ulaganja privatnog kapitala u Republici

Hrvatskoj6. ZAKLJUAK

POPIS SLIKA I TABLICA

LITERATURA


2/45

1

1. UVOD

1.1. Predmet i cilj rada

Tema zavrnog ra a je Drutveno o ogovorna ulaganja privatnog kapitala u SAD -u i

EU. U radu se definira o rivi razvoj te rutveno o govorno poslovanje . Nadalje, definiraju

se obnovljivi izvori energije (OIE) te se aje pregle naina financiranja o govornog

poslovanja odnosno projekata obnovljivih izvora energije.

U radu se analizira o rivi razvoj te se poblie analiziraju razliite imenzije rutvene

o govornosti. Dananje razumijevanje o rivog razvoja je tro imenzionalno, povezano sa

ekolokim, socijalnim i ekonomskim problemima. Ipak glavnina ovog ra a de se bazirati na

ekoloku komponentu o rivog razvoja odnosno obnovljive izvore enerije , to i je cilj ovograda. Poveza no s tom ekolokom komponentom, govorit de se o nainima financiranja

rutveno o ogovornih ulaganja i to prvenstveno privatnim kapitalom, a potom i potporama

o strane rave. O rivo i o govorno ulaganje jest pojam koji pokriva sve vrste ulaganja koji

kombinira financijske ciljeve investitora sa brigama oko ekolokih, socijalnih i upravljakih

pitanja. Danas, pojam rutveno o govornog ulaganja (SRI) postao je stastavni dio

financijskog svijeta i igra vanu ulogu za razliite skupine investitora. To je generiki pojam

koji se o nosi na ukljuivanje ekolokih, socijalnih i upravljakih(ESG) pitanja u proces

ulaganja.

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja

Kako bi se to objektivnije opisala tema ra a, o nosno rutveno o govorno

poslovanje prove ena je analiza sekun arnih po ataka. U tu svrhu prouene su brojne

publikacije, znanstveni lanci i knjige koji opisuju o rivi razvoj, obnovljive izvore energije i

njihove naine financiranja. Podaci su prikupljanji iz brojnih baza po ataka kao to su Ebsco,

Emerald i sl. Isto tako, pretraivane su brojne web stranice i njihove publikacije (Eurosif) koje

sa re po atke o rutveno o govornom poslovanju i njihovim nainima financiranja.

Nadalje, dodatna motivacija za odabir ove teme jest globalna potreba za nekim novim

alternativnim izvorom energije. Tome i u u prilog i pre vianja strunjaka kako su koliine

nafte, kao najvanijeg neobnovljivog izvora energije u ananjem svijetu, ograniene. Stoga


3/45

2

1.3. Sa raj istruktura rada

to se tie same strukture ra a on je po ijeljen na est ijelova, a to su uvo ,

rutveno o govorno poslovanje, rutveno o govorna ulaganja, rutveno o govorna

ulaganja privatnog kapitala i Sje injenim Amerikim ravama, rutveno o govorna

ulaganja privatnog kapitala u Europskoj uniji te na kraju sam zakljuak svega napisanog u

radu.

U prvom dijelu daju se osnovne informacije o o rivom razvoju i razliitim

imenzijama rutvene o govornosti. Potom prelazimo na naine financiranja, koji se kredu

o ravnih potpora koje de biti samo spomenute o financiranja privatnim kapitalom to je i

cilj ovog ra a. Potom se aje pregle rutveno o govornog poslovanja u Sje injenimAmerikim ravama i pripa ajudim nainima financiranja te rutveno odgovornog

poslovanja u Europskoj uniji. U tom ijelu aje se osvrt na Hrvatsku kao punopravnu lanicu

Europske unije o srpnja 2013. go ine. Na samom kraju aje se zakljuak kao svojevrsan

rezime svega napisanog u radu.


4/45

3

2. DRUTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

2.1. O rivi razvoj i rutveno o govorno poslovanje

Zatita okolia globalni je problem i zato zahtijeva globalna rjeenja. Nije mogude

zatititi okoli na nain onemogudavanja gospo arskog razvoja, ved se treba usre otoiti na

to kako postidi o rivi razvoj. Termin o rivi razvoj uao je u opdu terminologiju 80-tih

go ina 20. stoljeda i ukazuje na povezanost razvoja i zatite okolia. Uspjeh koncepta

o rivog razvoja na svjetskoj razini mogud je ostvarivanjem glavnih politikih ciljevai

provoenje ru tvenih promjena. O rivi razvoj moe se efinirati kao o nos izmeu

inaminih gospo arskih sustava koje osmiljava ovjek i vedih inaminih ekolokih sustava

koji se sporo mijenjaju i koji moraju biti u ekolokoj ravnotei1. Glavni problem koji se

namede jest globalni konflikt, s je ne strane potrebe za gospodarskim razvojem,

proizvo njom i profitom te s ruge strane ogranienim resusrima. I eja je o rivog razvoja

elja za postizanjem ravnotee izmeu konflikata , odnosno smanjenjem nastalog jaza

izmeu njih. Sve iri jaz izmeu ovjeka i priro e oveo je o potrebe upravljanja o rivim

razvojem kako se nebi naruio ivotni stan ar bu udih generacija. Ba taj o rivi razvoj na

svoj nain za ovoljava potrebe sa anjice bez isto obnog naruavanja mogudnosti bu udih

generacija da zadovolje svoje potrebe 2.Ako o rivi razvoj shvatimo ozbiljno, rezultat toga de

biti rastini zahtjevi za promjenom u gotovo svim po rujima ivota. Ne samo a mora odi

o promjene u potroakim navikama, nego mora odi i o promjene svijesti u po rujima

ekonomije, rutva i politike.

Pojam o rivog razvoja obuhvada ekonomsku uspjenost i rutvenu o govornost uz

istovremenu zatitu priro nih i lju skih resursa. Stoga postoje tri vana elementa u

kon cepciji o rivog razvoja3:

1. Koncept razvoja to ne znai isto to i gospo arski rast; gospo arski rast u prvi plan

stavlja kvantitativne elemente ok koncept razvoja sa stajalita o rivog razvoja

stavlja teite na kvalitativan koncept.

1 Drljaa M. 2012), Koncept o rivog razvoja i sustav upravljanja, Meunaro ni skup ne elja kvaliteta, Kvalitetai izvrsnost, Vol 1, Br. 1-2, str. 20-26 i 110.2

World Commission on Environment and Development: Our Common Future, UN, str. 16, URL: http://www.un-documents.net/our-common-future.pdf , (datum skidanja: 08.07.2014.)3 Ibid, str. 3
http://www.un-documents.net/our-common-future.pdfhttp://www.un-documents.net/our-common-future.pdfhttp://www.un-documents.net/our-common-future.pdfhttp://www.un-documents.net/our-common-future.pdfhttp://www.un-documents.net/our-common-future.pdfhttp://www.un-documents.net/our-common-future.pdf


5/45

4

2. Koncept potreba u sre ite interesa stavlja pitanja raspo jele osnovnih resursa za

ostvarivanje kvalitete ivota

3. Koncept bu udih narataja ukazuje na bit o rivosti

Pojam o rivosti u poslije nje se vrijeme korisit u razliitom kontekstu. Tako se u

literaturi mogu pro nadi pojmovi poput: o rivi uspjeh, o rivi turizam, o rivi rast, o riva

proizvodnja i mnogi drugi. I z a kraj o o rivom razvoju treba redi a su na globalnoj razini, u

EU i u RH, uinjeni znatni napori na buenju i razvoju svijesti o potrebi prihvadanja koncepta

o rivog razvoja. Naravno ti napori se o nose na onoenje razliitih okumenata, ali

problem nastaje u njihovoj prove bi. Stoga bez iroke prmjene koncepta o rivog razvoja na

mikro razini koncept o rivog razvoja ne moe ati rezultate niti naglobalnoj razini.

Prije prelaska na rutveno o govorno poslovanje i njegovo financiranje, vano je

spomenuti jo je an bitan po naslov, a to su obnovljivi izvori energije. Kao to znamo jo se

u osnovnoj i sre njoj koli ui o vanosti obnovljivih izvora kao svojevrsnih bu udih

alternativnih izvora energije. U poslje njim se esetljedima prolog stoljeda polako javlja

svojest o tome a glavni izvori energije, tj. fosilna goriva, nisu raspoloivi u neogranienim

koliinama. U velikom broju zemalja ta a zapoinju opseni programi za smanjivanje

potonje energije, ali i za primjenu ved pomalo zaboravljenih obnovljivih izvora energije4. S

obzirom a potronja energije u svijetu neprestano raste akako a olazi o potrebe

pronalaska i koritenja rugih izvora energije koji de na omjestiti fosilna goriva naftu, plin i

ugljen. Obnovljivim, o nosno kako se jo poneka zovu alternativnim izvorima energije i

njihovoj primjeni mora se pristupati sustavno. To znai kako se uz stalan razvoj i istraivanja

novih tehnikih rjeenja i mogudnosti primjenem, treba razmatrati njihov utjecaj na okoli i

gospo arske imbenike na globalnoj razini te postupno navikavati cjelokupno rutvo na

njihovu primjenu.

Energija (eng. energy, njem. energie) je fizikalna veliina kojom se opisuje

meu jelovanje i stanje estica nekog tijela te njegovo meu jelovanje s rugim esticama

ili tijelima, o nosno sposobnost obavljanja ra a. Energija ne moe ni nastati, ni nestati ved

samo prelaziti iz jednog oblika u drugi oblik 5. Energija se pojavljuje u razliim oblicima koji

4 Labu ovid, B.: Obnovljivi izvori energije, Energetika marketing, Zagreb, 2002., str. 18. 5 Labu ovid, B.: op. cit., str. 19.


6/45

5

obu hvadaju izvore i vrste energije: primarna energija; sekun arna energija; konana energija

te korisna energija. to se tie izvora energije, oni se naelno mogu po ijeliti na:

(a) Neobnovljive ili iscrpive

(b) Obnovljive ili neiscrpice

Neobnovljivi ili iscrpivi izvori energije su oni ija je koliina na zemlji konana i

ograniena, iako se nemoe o re iti vrijeme ka a de se posve iscrpiti. Obuhvadaju fosilne i

nuklearne izvore (goriva) koji se provcesima pretvorbe troe (iscrpljuju) i vie se ne mogu

koristiti (ne mogu se obnavljati). Nazivaju se i klasinim izvorima energije.

Obnovljivi ili neiscrpivi izvori energije (eng. renewable energy sources, njem.

erneuebare energiequellen) su oni koji su na zemlji na raspol aganju u neogranienim

koliinama. Iako se u procesima pretvrorbe troe, njihove se koliine samo privremeno

iscpljuju, odnosno uvijek se mogu nadoknaditi ili obnoviti. Nazivaju se i alternativnim

izvorima energije 6. Obnovljivi izvori energije se mogu podijeliti u nekoliko osnovnih skupina,

ovisno o njihovoj sro nosi, ne uzimajudi u obzir o akle zapravo potjeu:

suneva energija,

energija vjetra, energija vodenih tokova,

energija vodika,

energija iz biomase te

energija iz okolia.

Prednosti obnovljivih izvora energije jesu: raspoloivi su u ostatnim koliinama i bit

de alje ostupni u bu udnosti ; besplatni su ; ne stvaraju zagaenje okolia, tla i vo e ;mogude je lake pratiti rast potreba te omoguduju o rivi razvoj . Kao to postoje pre nosti,

tako postoje i neki problemi s obnovljivim izvorima enegije: u principu su slabijeg inteziteta;

oprema za njihovo koritenje je jako skupa; raspoloivi su povremeno i s promjenjivim

intezitetom (npr. plima i oseka, vjetar i r.); najvie ih ima aleko o naseljenih po ruja te

jo mnogi rugi problemi. Da bi obnovljivi izvori energije zamijenili u potpunosti fosilna

goriva potrebne su korjenite promjene u rutvu, u nainu razmiljanja, u nainu ivota, u

6 Labu ovid, B.: op. cit., str. 25.


7/45

6

nainima koritenja energije te u nainima koritenja svi h resursa. Udio pojedinih izvora u

potronji obnovljivih izvora prikazan je na slici 1:

Slika 1. U io poje inih izvora u potronji obnovljivih izvora7

O rivi razvoj znai stvaranje konkurentne, ali i o rive ekonomije. Europska unija

bila je rani lider u razvoju zelenih tehnologija. Meutim, njezinu prevlast ugroavaju

Sjeverna Amerika i Kina. Stoga su potrebni dodatni napori kako bi Europa za rala prvenstvo

u zelenim tehnologijama, koje su kljune ukoliko Europljani ele za rati visoki stan arivota uz sve osku nije priro ne resurse. Konani cilj Europe 2020 strategije je povedanje

energetske uinkovitosti europske ekonomije za 20 posto 8. Odnosno cilj je da 20%

obnovljivih izvora energije bude u bruto pot ronji energije, pri emu se u o bzir uzimaju

poje inani ravni ciljevi, razliite poetne toke svake rave, potencijal obnovljivih izvora

i ekonomska situacija u ravama lanicama. EU takoer oekuje ute e u energetskom

sektoru zbog daljnje integracije europskog energetskog trita. Sve u svemu, razvoj zelenih

tehnologija i prelazak na obnovljive izvore energije trebao bi otvoriti preko milijun novih

radnih mjesta. Zbog trenutne financijske krize u kojoj su se nale najvede rave u Europskoj

uniji, vjerojatno je a plan nede biti prove en u potpunosti. Taj cilj je prikazan na slici 2:

7 Brightonart a aptation from 9th EurObservER Report,ECORYS, Netherland, 2010. str. 21., URL:https://webgate.ec.europa.eu/maritimeforum/sites/maritimeforum/files/Fiorst_interim_report_0.pdf , (datum

skidanja: 10.7.2014.)8 Europe 2020 europska strategija za pametan, o riv i ukljuiv razvoj; Europska komisija, 2010, str. 25 (datumskidanja 11.07.2014.)
https://webgate.ec.europa.eu/maritimeforum/sites/maritimeforum/files/Fiorst_interim_report_0.pdfhttps://webgate.ec.europa.eu/maritimeforum/sites/maritimeforum/files/Fiorst_interim_report_0.pdfhttps://webgate.ec.europa.eu/maritimeforum/sites/maritimeforum/files/Fiorst_interim_report_0.pdf


8/45

7

Slika 2. U io OIE u energetskoj potronji poje inih rava uz prikazani cilj 20209

Ovo povedanje u jela obnovljivih izvora energije je nuni oprinos u borbi s globalnim

klimatskim promjenama i veliki iskorak prema vedoj energetskoj neovisnosti unije to je

takoer vrlo vaan ugoroni cilj rava lanica Europske unije. Bolja kontrola energetske

ovisnosti sve je vanija zbog visokih cijena sirove nafte i nestabilne politike i ekonomske

situacije u Ukrajini, a ta situacija uvijek moe rezultirati smanjenom opskrbom unije

prirodnim plinom iz Rusije. EU se ne koncentrira na neke o reene tehnologije za

iskoritavanje obnovljivih izvora energije, ved se razvijaju razne tehnologije koje bi

kombinirano trebale osigurati uspjeh ovog projekta.

Drutveno o govorno poslovanje je kocept u kojem poslovni subjekt o luuje na

dobr ovoljnoj osnovi oprinositi boljem rutvu i idem okoliu u interakciji s ostalim

poje incima, zaje nicama, potroaima, zaposlenicima, obavljaima, ioniarima te

lokalnom zajednicom. Brojni se izrazi koriste a bi efinirali financijska ulaganja s ekolokim,

etikim i socijalnim aspektima, ukljuujudi i zeleni novac (green money) , socijalne investicije,

etike investicije i o rivi razvoj. Drutveno odgovorno poslovanje u skladu je s osnovnom

9

Jerkid L., (2012), Udio obnovljivih izvora energije u potronji energije na 14% u EU 2012. godine , str. 27. URL:http://www.obnovljivi.com/aktualno/2704-udio-obnovljivih-izvora-energije-u-potrosnji-energije-na-14-u-eu-2012-godine , (datum skidanja: 10.07.2014.)
http://www.obnovljivi.com/aktualno/2704-udio-obnovljivih-izvora-energije-u-potrosnji-energije-na-14-u-eu-2012-godinehttp://www.obnovljivi.com/aktualno/2704-udio-obnovljivih-izvora-energije-u-potrosnji-energije-na-14-u-eu-2012-godinehttp://www.obnovljivi.com/aktualno/2704-udio-obnovljivih-izvora-energije-u-potrosnji-energije-na-14-u-eu-2012-godinehttp://www.obnovljivi.com/aktualno/2704-udio-obnovljivih-izvora-energije-u-potrosnji-energije-na-14-u-eu-2012-godinehttp://www.obnovljivi.com/aktualno/2704-udio-obnovljivih-izvora-energije-u-potrosnji-energije-na-14-u-eu-2012-godinehttp://www.obnovljivi.com/aktualno/2704-udio-obnovljivih-izvora-energije-u-potrosnji-energije-na-14-u-eu-2012-godinehttp://www.obnovljivi.com/aktualno/2704-udio-obnovljivih-izvora-energije-u-potrosnji-energije-na-14-u-eu-2012-godinehttp://www.obnovljivi.com/aktualno/2704-udio-obnovljivih-izvora-energije-u-potrosnji-energije-na-14-u-eu-2012-godinehttp://www.obnovljivi.com/aktualno/2704-udio-obnovljivih-izvora-energije-u-potrosnji-energije-na-14-u-eu-2012-godinehttp://www.obnovljivi.com/aktualno/2704-udio-obnovljivih-izvora-energije-u-potrosnji-energije-na-14-u-eu-2012-godine


9/45

8

porukom Strategije o rivog razvoja za Europu koja je dogovorena u lipnju 2001. na sastanku

vijeda Europe u Goteborgu10. Kao glavna poruka tog sastanka jest da ekonomski rast,

socijalna kohezija i zatita okolia, ugorono moraju idi ruku po ruku. Biti rutveno

o govoran ne znai ispunjavati zakonske obaveze, ved i investirati u lju ski kapital, okoli io nose sa rutvenom zaje nicom. Investiranje u tehnologije koje nisu opasne po okoli

moe oprinjeti kompetitivnosti po uzeda. Drutveno o govorno poslovanje sastoji se o

dvije vrste:

interno i

eksterno.

Interna imenzija rutveno o govornog poslovanja manifestira se kroz ved postojedesustave upravljanja lju skim potencijalima. Ipak tu je rije o svojevrsnoj na ogra nji u smislu

uvoenja kvalitete ra a i organizacijske kulture i klime naklonjene ovjeku kao kljunom

imbeniku organizacije11 . Primjerice, upravljanje ljudskim potencijalima kod rutveno

o govornog poslovanja po razumijeva unaprjeenje odnosa prema zaposlenima. Osim

navedenog, odgovorno poslovanje ima socijalnu komponentu i kod restrukturiranja

poslovanja po razumijeva paljivo postupanje u danim okolnostima te zbrinjavanje

zaposlenika koji su eventualno izgubili ota anji ra ni poloaj. Uz rutvenu i socijalnu

komponentu, rutveno odgovorno poslovanje manifestira se u kroz raz umsko i ekonomino

upravljanje energijom, otpadom i drugim nusproizvodima koji nastaju u procesima

proizvodnje. Upravljanje na ovoj osnovi utjee na smanjenje trokova cjelokupnog sustava.

Eksterna imenzija rutveno o govornog poslovanja manifestira se prema lokalnoj

zaje nici, partnerima: obavljaima i potroaima te drugim stakeholderima. U tom smislu

rutveno o govorno poslovanje je obrovoljno ukljuivanje po uzeda u rjeavanjeo reenih potreba lokalne zaje nice: zapoljava lju e s posebnim potrebama, brine o

okoliu, pomae ra neprofitnih organizacija, sponzorira sportske i humanitarne akcije, i

slino12. Drutveno o govorno poslovanje je temeljeno na potivanju ljudskih prava i u tom

smislu po uzede provo i sve mjere pre ostronosti kako bi se sprijeilo naruavanje ugle a

10 Goteborg European Council, 15 and 16 june 2001., str. 30 URL: http://ec.europa.eu/smart-regulation/impact/background/docs/goteborg_concl_en.pdf , datum skidanja (11.07.2014.)11

Pavid-Rogoid, L.: Drutveno o govorno poslovanje (DOP), O raz, ostupno na:http://e-lib.efst.hr/2012/2100681.pdf (datum skidanja: 15.09.2012.), str. 9.12 Pavid-Rogoid, L.:Ibid. str. 10.
http://ec.europa.eu/smart-regulation/impact/background/docs/goteborg_concl_en.pdfhttp://ec.europa.eu/smart-regulation/impact/background/docs/goteborg_concl_en.pdfhttp://ec.europa.eu/smart-regulation/impact/background/docs/goteborg_concl_en.pdfhttp://ec.europa.eu/smart-regulation/impact/background/docs/goteborg_concl_en.pdfhttp://ec.europa.eu/smart-regulation/impact/background/docs/goteborg_concl_en.pdf


10/45

9

ra i korupcije, krenja ra nog prava, krenje rugih kriterija obrosusje skog ponaanja i

poslovanja s obazrivodu obroga gospo ara kako prema okoliu tako i prema lju ima13.

2.2. Razliite imenzije rutvene o govornosti

Postoje tri razliite imenzije rutvene o govornosti koje su ved ranije navedene, a

to su:

Ekonomska odgovornost

O govornost prema okoliu, o nosno ekoloka o govornost te,

Drutvena o govornost, o snosno socijalna.

Ekonomska odgovornost je odgovornost subjekta prema okolini zadatka. Okolina

zadatka je ona okolina unutar koje organizacija ispunjava svoju svrhu. Svrhu organizacije

o reuju lju i koji ine tu organizaciju, jer oni svojom energijom, znanjem, sposobnostima, i

shvadanjem, po ravaju smjer i svrhu aktivnosti. Ukoliko su organizacijske vrijednosti

kontradiktorne u odnosu na one koje su razumne na individua lnoj razini, organizacija nede

biti u stanju ispuniti svoju ekonomsku o govornost, jer nede oprav ati poslovanje14.

Ekonomska o govornost treba se razmatrati u irem kontekstu, jer ekonomija je osmiljena

kako bi se proizvodilo, distribuiralo i trgovalo (prijenos vrijednosti), a da se istovremeno

postiu ciljevi povedanja bogatstva (glavni cilj), o nosno povedanja kategorije koja u

ekonomiji predstavlja kapital (aktivu). U prolosti, maksimizacija profita bio je vrhovni cilj

poslovanja svake tvrtke, kao i njezinih stakeholdera. Danas, meutim, oprinos rutu cjelini

potie stakehol era i lojalnost kupca te samim time povedava profit tvrtke. U potrazi za

o ravanjem konkurentske pre nosti u njiovoj in ustriji ili tritu, tvrtke moraju u istovrijeme nastojati iskoristiti uinkovitosti a eliminiraju otpa . Kratkovidnost u pogledu

stjecanja ekonomske koristi zapostavlja sve druge imenzije meuovisnosti, pa je

ekonomska dogovornost samo jedna od dimenzija na koje organizacije moraju odgovoriti.

Druge imenzije su one koje se o nose na rutvo i na priro ni okoli.

13

Pavid-Rogoid, L: Ibid, str.8.14 Baban J., 2012, Drutveno o govorno poslovanje analiza stanja u Hrvatskoj, Diplomski rad, Split: Ekonomskifaklutet, str. 15.-17.


11/45

10

O govornost prema okoliu odnosno ekoloka o govornost druga je dimenzija

rutveno o govornog poslovanja. Neloginosti koje ovjek kreira svojim postupcima

o raava se na okoli: nebriga oko otpa a, koritenje ambalae za koju nije osmiljen sustav

recikliranja i ponovnog koritenja. Rezultat je a se kvaliteta zraka smanjuje. Ekolokao govornost, o nosno o govornost prema okoliu, meutim, olazi u pitanje ukoliko je

poznato da je u posljednjih n ekoliko esetljeda patentirano mnogo pronalazaka kojima bi se

unaprije ila kvaliteta okolia: solarna energija, vozila na elektrini pogon, vjetroelektrane, i

slino. Isto obno ne o ustaje se o tra icionalnih izvora energije (nafta, nuklearne

elektrane, hidroelektrane) iako se iste mogu zamijeniti 15. Stoga se pitanje odgovornosti

prema okoliu usmjerava na irekcije onih koji upravljaju m reom globalnih ekonomskih

tokova, a sho no tome i globalnih energetskih tokova te utjeu i na rutvo, kako lokano tako i globalno.

Drutvena o govornost odnosno socijalna odgovornost za nja je imenzija rutveno

odgovornog poslovanja. Da bi organi zacija usvojila vrije nosti rutveno o govornog

poslovanja, ona je suoena s najviim kriterijima o govornosti: o govornosti za lju e, njihov

ivotni ambijent, o nosno kvalitetu ivota: stan ar , z ravlje, okoli, za ovoljenje potreba, i

tako dalje. Drutvena o govornost znai razlikovanje pravog o krivog i injenje

pravog

(etikog) ponaanja. Tvrtke moraju potivati vrije nosti i norme rutva u kojem jeluju te

konstantno raditi u s kla u sa oekivanjima rutva. Korporativni ciljevi nikada ne bi smjeli

zasjeniti etika naela rutva. Ipak, ona je efinirana s vie imenzija, a sve su je nako

vane. Neki elementi rutvene o govornosti zavrjeuju posebnu panju, a to su: etiko

ponaanje, inovacije i uenje, ukljuivanje u izobrazbu te ekoloki stan ar i16. Drutvena

o govornost je o govornost svakog poje inca u svom jelovanju kako bi stvorili ravnoteu

izmeu gospo arstva i ekosustava. Izmeu gospo arskog razvoja u materijalnom smislu iobrobiti rutva i okolia uvijek je postojao sukob. Drutvena o govornost nastoji o rati

ravnot eu izmeu ta va cilja te rjeiti sve potencijalne konfliktne situacije.

15 Baban J., 2012, Drutveno o govorno poslovanje analiza stanja u Hrvatskoj: Ibid, str. 9.16 Avelini Holjevac, I.: Sustav kvalitete i rutvena o govornost pre uvjet za ukljuivanje u europske

integracije, Zbornik ra ova Savjetovanja Hrvatskog inenjerskog saveza Hrvatska normizacija i sro nedjelatnosti Tehniko usklaivanje na putu prema Europskoj Uniji, Hrvatski inenjerski savez i Dravnizavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb, Cavtat, 2003., str. 203-208.


12/45

11

3. DRUTVENO ODGOVORNA ULAGANJA

3.1. Uloga rave u rutveno o govornim ulaganjima

Obnovljivi izvori energije sve se vie nu e kao je no o najvanijih rjeenja u borbi

protiv klimatskih promjena i energetske krize, a opet ih se esto karakterizira kao tek

pomodne izvore energije koji mogu funkcionirati je ino kao naj omjestak konvencionalnim

izvorima energije. Bez obzira kojem se stajalitu priklonili, ostaje kao injenica a se u niti

je noj ravi obnovljivi izvori energije nisu iz igli izna marginalne razine bez aktivne uloge i

irektne pomodi rave17. Unato prevla ajudem stavu kako u globaliziranoj ekonomiji

rave postaju zastarjeli akteri, obnovljivi izvori energije svoj su procvat oivjele upravo u

okviru globaliziranog svijeta, i to uz presu ni utjecaj rave. Tu se naravno uz zakono avni

okvir, misli i na onaj financijski, bez kojega nebi bilo nita.

Uloga Republike Hrvatske u financiranju projekata obnovljivih izvora energije ogleda

se kroz jelovanje Ministarstva gospo arstva, ra a i po uzetnitva (MINGORP) kao resornog

ministarstva na lenog za projekte obnovljivih izvora energije. Institucije Republike Hrvatske

ukljuene u realizaciju Darovnice za provedbu Projekta obnovljivih izvora energije, uz

Ministarstvo gospo arstva, ra a i po uzetnitva, su: Ministarstvo financija (MINFIN),

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) kao prove beno tijelo, te Fon za zatitu

okolita i energetsku uinkovitost (FZOEU) kao partner projekta u dijelu pripreme i

financiranja konkretnih projekata obnovljivih izvora energije. Republici Hrvatskoj je sredinom

2005. godine odobrena Darovnica Zaklade Globalnog fon a zatite okolia (GEF) , odnosno

Meun arodne banke za obnovu i razvitak (IBRD) kao provedbene agencije GEF-a, za

financiranje provedbe Projekta obnovljivih izvora energije (GEF/IBRD-TF054973) 18.

Osnovni cilj Projekta OIE jest po rka razvoju ekonomski i ekoloki o rivog trita

obnovljivih izv ora energije. Razvoj ovog trita uiniti de hrvatsko gospo arstvo manje

ovisnim o uvozu elektrine energije i fosilnih goriva, te oprinijeti smanjenju sveukupne

emisije staklenikih plinova19 (u travnju 2007. godine ratificiran je Kyotski protokol i time je

17 imela D., (2010.), Uloga rave u razvoju obnovljivih izvora energije, Institut ravnih znanosti Ivo Pilar,str. 18.18 Ure ba o objavi Ugovora o Darovnici Zakla e Globalnog fon a zatite okolia, izmeu Republike Hrvatske iMeunaro ne banke za obnovu i razvoj za Projekt obnovljivih izvora energije, Naro ne Novine, Meunaro ne

novine br. 4/2006 19 Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, (Narodne novine, br. 130/09 ), (2009)
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2006_05_4_57.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2006_05_4_57.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2006_05_4_57.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2006_05_4_57.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_130_3192.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_130_3192.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_130_3192.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_130_3192.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2006_05_4_57.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2006_05_4_57.html


13/45

12

preuzeta obveza smanjenja emisije staklenikih plinova za 5% u raz oblju o 2008. o 2012.)

Takoer, razvoj trita de u ugoronom smislu ovesti o kreiranja povoljne klime za

privatne investicije u obnovljive izvore energije i o povedanja koritenja omade opreme i

usluga, a to u konanici znai razvoj omade in ustrije i povedanje zaposlenosti. Projektobnovljivih izvora energije ima vije specifine prove bene komponente:

1. Komponenta (A) razvoja trita : Pruanje konkretne pomodi o nosno po rke

institucijama RH koje su ukljuene u prove bu projekta o nosno razvoj energetskog

trita u RH (Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), Hrvatski operator

trita energije (HROTE), itd.), kroz o reeni broj efiniranih paketa

savjeto avnih/tehnikih usluga putem angairanja o govarajudih konzultantskih

resursa.

2. Komponenta (B) pripreme pojedinih projekata obnovljivih izvora energije sastoji se

od:

o savjeto avne pomodi (know -how) svim sudionicima vezanim uz razvojne

aktivnosti (financiranje, ozvole, stu ije izvo ljivosti, zatita okolia i ostalo)

na pripremi i provoenju konkretnih poje inih projekata izgra nje objekata

obnovljivih izvora energije,

o i davanja kreditnih sredstava (tzv. CLF Contingent Loan Facility) za pripremu

kvalificiranih poje inih projekata u ranoj fazi, to znai izra u potrebne

pripremne okumentacije za ishoenje potrebnih ozvola temeljem kojih je

moguda aljnja implementacija svakog pojedinog projekta.

Energetski sektor Republike Hrvatske zahtijeva znatne investicije. Te investicije javnisektor nede modi financirati vlastitim sre stvima, a to i nije njegova za ada. Nuno je stoga

poticanje ulaganja u energetski sektor. U tom smislu veliki su zahtjevi na ravne institucije

koje moraju koor inirano i pre ano stvarati i unaprjeivati uvjete koji de privlaiti omadi i

inozemni kapital kako bi sudjelovao u realizaciji potrebnih ulaganja u energetski sektor. Za

ulaga nja u energetski sektor, kao posebnu vrstu ulaganja, poticajni uvjeti de se stvoriti

kombinacijom povoljnih opdih gospo arskih uvjeta i specifinih uvjeta koji proizlaze iz

vanosti energije za gospo arstvo i stanovnitvo i koji moraju po rati ciljeve ef inirane
http://oie.mingorp.hr/default.aspx?id=18http://oie.mingorp.hr/default.aspx?id=18http://oie.mingorp.hr/default.aspx?id=19http://oie.mingorp.hr/default.aspx?id=19http://oie.mingorp.hr/default.aspx?id=19http://oie.mingorp.hr/default.aspx?id=18


14/45

13

ovom Strategijom 20. Programom prove be Strategije osigurat de se uklanjanje prepreka

privatnom investiranju u energetski sektor radi ostvarenja ciljeva Strategije i to naputcima za

stvaranje jasnog, nedvosmislenog i stabilnog zakonskog i administrat ivnog okvira koji de biti

poticajan za po uzimanje ovakve vrste ulaganja i koji de smanjivati stupanj neizvjesnosti skojom se privatni ulagai suoavaju. Kod velikih, investicijski zahtjevnih proizvodnih objekata

s dugotrajnijim razdobljem povrata ulaganj a Vla a Republike Hrvatske de privatne

investitore osim poticajnim zakonskim okvirom ohrabrivati i jelotvornom ravnom

a ministracijom ija je za ada stvaranje povoljne investicijske klime, razvoj svijesti u javnosti

o potrebi investiranja i izravna pomo d investitorima a bre i uz manje rizika realiziraju svoje

investicijske zamisli. Ko toga je nuna sura nja ravnih institucija i je inica lokalne i

regionalne samouprave. Kod reguliranih djelatnosti investicijski rizik je manji jer je manji

utjecaj nei zvjesnosti svjetskog i regionalnog trita na poslovne uvjete tih jelatnosti na

internom tritu. Dobro planiranje kao izvor informacija i uloga regulatora su ko reguliranih

jelatnosti na asve vani, jer pogrene informacije i na temelju njih onesene i nvesticijske

o luke mogu ugroziti sigurnost opskrbe energijom ili nepotrebno povedati njihove trokove

te smanjiti konkurentnost energetskog sustava. Investicije u obnovljive izvore energije i

tehnologije koje povedavaju energetsku uinkovitost oprinose o buzdavanju emisija

staklenikih plinova, povedavaju energijsku neovisnost zemlje i oprinose robusnosti

energetskog sustava. S obzirom na brojnost i raznolikost tih investicija, dostupnost

tehnologija i mogudnosti razvoja omadih proizvo a i usluga na tom po ruju, njihov

potencijal za dinamiziranje gospodarske aktivnosti malih i srednjih poduzetnika treba biti

temelj za novi, anas nesagle iv razvoj. Postojeda zakonska rjeenja i poticaji za gospo arski

rast ovih jelatnosti i alje de se preispitivati i unaprjeivati ra i stvaranja posebnih uvjeta i

posebne pomodi ravnih institucija i regionalne i lokalne samouprave. Vlada Republike

Hrvatske de stalno preispitivati svrsisho nost promjena poreznog sustava ra i poticanja

energetske uinkovitosti i koriten ja obnovljivim izvorima energije 21.

Za kraj o ulozi rave treba redi kako je Republika Hrvatska harmonizirala svoje

zakono avstvo sa pravnom steevinom EU. Cilj je poticati financiranje obnovljivih izvora

energije privatnim kapitalom (o emu de biti rije u slje edem po naslovu) i to kroz bolju i

bru a ministraciju, nove zakone i propise te svug je ostupne informacije.

20 Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, (Narodne novine, br. 130/09 ), (2009)21 Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske: Ibid, str 13.
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_130_3192.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_130_3192.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_130_3192.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_130_3192.html


15/45

14

3.2. Uloga privatnog kapitala u rutveno o govornim ulaganjima

U uvjetima globalizacije i irenja meunaro ne sura nje, te sve vedem izlasku

po uzeda na razliita trita iljem svijeta pojam rutveno o govornog ulaganja (socially

responsible investing) postaje dijelom poslovanja mnogih po uzeda. Poje inci postaju sve

vie zabrinuti o zemlji, svijetu, lju ima i okoliu koji ih okruuje. Zbog tih razloga mnogi

investiraju vlastiti novac oekujudi mnogo vie o samog novanog povrata na investiciju.

Mnogi investiraju da bi stvorili pozitivan utjecaj u zemlji i svijetu, te smatraju kako ta

socijalna osjetljivost treba biti vaan fokus rutvenih ulaganja. O rivo i o govorno ulaganje

o nosno rutveno o govorno ulaganje (SRI) generiki je pojam koji pokriva sve vrste

ulagakih procesa, odnosno ulaganja koji kombinira financijske ciljeve investitora sa

pitanjima oko ekologije, rutva i odgovornog upravljanja 22. Taj pojam poznat kao o ivo,

rutveno o govorno, zeleno te etiko investiranje nastoji uzeti u obzir i rutveno obro

uz oekivani financijski povrat. Naravno a postoje razliiti interesi kompanija (npr. neke vie

zanima povrat o investicije, s ruge strane neke su vie zabrinute zbog utjecaja na okoli,

ok trede ele osigurati zatitu temeljnih lju skih prava), ipak mogude je i entificirat razliite

pristupe rutveno o govornog ulaganja. Svrsiho no tome, screening je proces u kojem se

investicije o abiru na temelju o reenih kriterija i zahtjeva.

Unutar rutveno o govornogulaganja postoji nekoliko komponenti:

1. Negativni screening (ili izbjegavanje) screening za kompanije koje su ukljuene u

razliite in ustrije, kao to su sa raj za o rasle, proizvo nja alkohola,

proizvo nja oruja i sl. negativni sreening iskljuuje o reene vrije nosne

papire iz investicijskih odluka 23 ,

2. Pozitivni screening (ili potvrdni) je proaktivan proces odabira tvrtki koje

pokazuju vo stvo u socijalnim, ekonomskim i ekolokim pitanjima; ukljuuje

ulaganja u aktivnosti tvrtki za koje se vjeruje a imaju pozitivan rutveni utjecaj;

pozitivni screenin g namede i eju o rivosti, ne samo u uskom smislu okolia i

22 European SRI study, (2012.), Paris: Eurosif, URL:http://www.investmenteurope.net/digital_assets/5925/2570912_eurosif_sri_study_low-res.pdf , datumskidanja (17.07.2014.), str. 17.23

Your Socially responsible investment Issue 2013, Center for Social and Sustainable Products AG, (2013.),URL: https://yoursri.com/media/download/yoursri-mag-yearbook2013-final-klein.pdf , datum skidanja(17.07.2014.), str. 15.
http://www.investmenteurope.net/digital_assets/5925/2570912_eurosif_sri_study_low-res.pdfhttp://www.investmenteurope.net/digital_assets/5925/2570912_eurosif_sri_study_low-res.pdfhttps://yoursri.com/media/download/yoursri-mag-yearbook2013-final-klein.pdfhttps://yoursri.com/media/download/yoursri-mag-yearbook2013-final-klein.pdfhttps://yoursri.com/media/download/yoursri-mag-yearbook2013-final-klein.pdfhttps://yoursri.com/media/download/yoursri-mag-yearbook2013-final-klein.pdfhttp://www.investmenteurope.net/digital_assets/5925/2570912_eurosif_sri_study_low-res.pdf


16/45

15

humaniratnosti, nego i u smislu ugoronog potencijala tvrtke a se natjeu i

uspijevaju 24,

3. Investiranje u zajednicu investiranje u razvoj zajednice ili inicijative mikro

po uzeda koje oprinose rastu i blagostanju zaje nice; ti projekti mogu ukljuivatipruanje kre ita po uzetnicima s niskim priho ima, kre ite visokog rizika ili

kapital u neprofitabilne projekte i dr. te,

4. Integriranje socijalnih i o rivih faktora u portfoilio analizu sve vie upravitelji

imovinom (asset manager) ukljuuju socijalne i o rive analize (prije nego

negativni screening) za poboljanje investicijskih o luka.

Drutveno o govorno ulaganje postalo je najbre rastudi segment na financijskim

tritima u prolim go inama. Modni investitori poeli su traiti mena ere i brokere a

inkorporiraju ugorono razmiljanje u svoje procjene i zahtijevaju o po uzeda a im

po nose izvjeda o razliitim ugorono o rivim pitanjima i problemima. Stoga glavni

analitiari poinju shvadati, prihvadati i ugraivati ugorono o rive aspekte u raspo jele

kapitala, posebno u utjecajnim sektorima kao to su naftna in ustrija i/ili au tomobilska, ili u

sektorima koji najneposre nije trpe poslije ice neo rive prakse kao to je osiguranje 25.

Nadalje, mnogi institucionalni investitori 26 tru e se pronadi kompanije koje su atraktivne za

investiranje zbog superiornog mena menta ili pre stavljaju manji rizik za invesitore i druge

stakeholdere 27 . Investiranje u kompanije sa loim utjecajem na okoli ili slabijom reputacijom

rutvene prakse pre stavljaju veliki rizik u portfoliu28. Tru edi se inkorporirati ESG

(ekonomske, socijalne i upravljake) kriterije u procjenu i proces investiranja, insitucionalni

investitori imaju pomod mnogih nacionalnih angencija i nevla inih organizacija, ali i samih

vla a o emu je bilo rijei prije.

24 Your Socially responsible investment Issue 2013, Center for Social and Sustainable Products AG: Ibid, str.14.25 Private equity andsustainable development, (2013); European Private Equity & Venture Capital Association,str. 17.26 U institucionalne investitore spadaju mirovinski fondovi, osiguravatelji i sl.; velike kompanije, te ponekad ifizike osobe koje ispunjavaju kriterij za kvalificiranog ulagatelja.27 Stakehol er (engl.) osoba koja eli imati za uvi u financijske izvjetaje nekog po uzetnika zbog toga to jezainteresirana za uspjenost njegovog poslovanja. Uz ioniare o nosno u jeliare (engl. sharehol ers) tomogu biti npr. radn ici, vjerovnici i financijski investitori, obavljai, kupci proizvo a tog po uzetnika, lokalna,regionalna ili ira rutvena zaje nica,Rjenik pojmova prava i politike trinog natjecanja i sro nih po ruja ,

Cerovac M., Zagreb: TEB28 Hung-Gay F., Law S.A. i Yau J. (2010.) Socially responsible investment in a global environment , Cheltenham:Edward Elgar Publishing, Inc, str. 65. 68.


17/45

16

U razvijenim je gospodarstvima poznato da ulaganje u privatni vlasniki i rizini

kapital (private equity and venture capital) predstavlja element financijskog trita koji moe

znaajno oprinijeti razvitku onog ijela gospo arstva kojem je financiranje za uivanjem ili

emisijom dionica ne ostupno ili teko ostupno29

. To su ponajprije nove tvrtke, inovativnebrzorastude tvrtke, tvrtke u procesu restrukturiranja i sl. Rizini kapital i o rivost sve se vie

povezuju zaje no kako investitori uviaju a se uz financijski (novani) povrat veu i

rutvene koristi. Eurosif taj rastudi sektor efinira kao rizini kapital za o rivi razvoj

(Venture Capital for Sustainability), odnosno specifino po ruje g je su profitni ciljevi

opunjeni misijom koja ima izvaran utjecaj na o rivi razvoj30. Najvedi problem s kojim se

trenutano taj sektor suoava je po financiranost, te kao rezultat toga i portfolio tvrtke koje

posluju u sek toru o rivog razvoja takoer imaju manjak kapitala za vlastito financiranje.Naime je an o kljunih imbenika koji ograniavaju rast jest nedosta tak rizinog kapitala

dobivenih od institucionalnih investitora. Da bi se razvilo ovo veoma zanimljivo ali jo uvijek

krhko trite rizinog kapitala za o rivi ravoj, Eurosif pre lae va naina jelovanja31. Prvo,

mirovinski fodnovi i zakla e trebaju vie kapitala iz njihvih portfelja usmjeriti prema

fon ovima rizinog kapitala kojima je o rivi razvoj io misije. Drugo,kreatori politike

Europske unije trebaju preispitati kako poticaji EU mogu bolje poticati zdravo Europsko

trite privatnog kapitala, o nosno rizinog kapitala tonije. Istraivanja su pokazala kako

privatni kapital itekako moe biti klju u rastu zaposlenosti, stoga kreatorima politike, ne

samo u Europskoj uniji, nego diljem svijeta (SAD) treba biti u interesu a razliitim mjerama i

zakon ima potiu na pravilan nain rast i razvoj ovo ijela trita.

29 valjek S. (2007.), Ulaganje u privatni vlasnikii rizini kapital u Hrvatskoj: porezno i pravno okru enje,Ekonomski Institut Zagreb, str. 4.30

Venture Capital for Sustainability, (2007), Eurosif, URL: http://www.eurosif.org/our-work/research/other/venture-capital-for-sustainability/ , datum skidanja: 19.07.2014., str. 15.31 Venture Capital for Sustainability, (2007), Eurosif: Ibid, str. 16.
http://www.eurosif.org/our-work/research/other/venture-capital-for-sustainability/http://www.eurosif.org/our-work/research/other/venture-capital-for-sustainability/http://www.eurosif.org/our-work/research/other/venture-capital-for-sustainability/http://www.eurosif.org/our-work/research/other/venture-capital-for-sustainability/http://www.eurosif.org/our-work/research/other/venture-capital-for-sustainability/http://www.eurosif.org/our-work/research/other/venture-capital-for-sustainability/


18/45

17

3.3. Pregle trita rutveno o govornog ulaganja privatnog kapitala

Kako se strategije rutveno o govornih ulaganja implementiraju i integriraju sa

tradicionalnim investicijskim odlukama vi ljiv je znatan pomak u razvoju toga trita.

Nadalje, u kljuivanjem ekolokih, socijalnih i upravljakih kriterija u investicijske odluke,

ulaganja u fondove privatnog kapitala postiu znaajniji napre ak. Sve vedi iznos sre stava

o ijeljen rutveno o govornim ulaganjima, i od strane individualnih i institucionalnih

investitora okaz je rastude popularnosti rutveno o govornih ulaganja. U tablici 1. Vidljivo

je prema Eurosif izvjedu,da je 2007. globalno SRI bilo procijenjeno na 7,2 trilijuna $. To je

povedanje u o nosu na 2006. ka a se takoer mjerilo.

Tablica 1. Globalno trite rutveno o govornih ulaganja; (izvor: Eurosif, URL:

http://www.eurosif.org/publication/european-sri-study-2008/)

Tijekom poslje njih eset go ina rutveno o govorna ulagnja porasla su u svim

po rujima po stopama koje su na maile rast vedine rugih investicijskih strategija. ak i

bez obzira na kre itnu krizu, rutveno o govorna ulaganja postigla su rast, dok su drugiprojekti i strategija osjetili nedostatak sre stava. Razlog tomu lei u injenici a nestabilnost

u ostalim projketima investitore okrede prema projektima koje u sebi nose o govornost i

o rivost kao razlog za rast i uspjeh.

Drutveno o govorni investitori sve su veda kategorija poje inaca koji se

poistovjeduju sa nekoliko temeljnih vrije nosti kao to su prijateljstvo prema okoliu i

lju skim pravima. Ti lju i ele a svi aspekti njihova ivota bu u prema uvjerenjima za koje

ive, stoga ele a i investiranje bu e u skla u s tom o lukom. Opisane kao kulturne
http://www.eurosif.org/publication/european-sri-study-2008/http://www.eurosif.org/publication/european-sri-study-2008/


19/45

18

kreativce, psiholozi Paul H. Ray i Sherry R. An erson tvr e a ih ima 50 milijuna u

Sje injenim Amerikim ravama, te a ta brojka konstantno raste32. Stoga je rast ove

populac ije imao znaajan utjecaj na rast rutveno o govornih ulaganja poslje njih nekoliko

godina. Socijalni investicijski forum (The Social Investment Forum) izvjetava a je na kraju2005 . Go ine u Sje injenim Amerikim ravama rutveno o govorna ulaganja sudjeluju sa

oko 2,3 bilijuna $, o nosno 10% imovine po upravljanjem, to pre stavlja go inji rast o

25% za perio je nog esetljeda o 1995. 2005 . Na alje, priblino 1,2bilijuna $ mirovinski

fon ovi investirali su prema okviru rutvene o govornosti koji uzima u obzir tvrkte prema

utjecaju na rutveni i priro ni okoli. Isto tako, 200 investicijskih fon ova sa rutvenim

interesom ralo je 179 milijar i $ u 2005. Ovaj segment rutveno o govorne imovine

porastao je 15 puta od 1995 33. Moemo redi kako su rutveno o govorna ulaganja svjetskifenomen, to se veoma jasno vi i iz rastude popularnosti i u Europi, unato razliitim

regulacijama i institucijama. Drutveno o govorna imovina u osegla je 1,03 bilijuna $ u

2005. Rast trita rutveno o govornih ulaganja porastao je izmeu 2003. i 2006. 106%. to

je jo zanimljivije, u tom perio u ionice na Europskom tritu rasle su po stopi o 70%, tako

a je realan rast rutveno o govorne imovine bio 36%. Kao i u Sje injenim Amerikim

ravama, vedina, o nosno 94% tih sre stava bili su o institucionalnih investitora, a najvedi

rast bio je iz uzajamnih fondova 34. UN-ova naela o govornog ulaganja ovela su o

prekretnice u globalnom rastu rutveno o govornih ulaganja. Ti principi objavljeni 2006. za

cilj imaju zaje niko po ruje za o govorna ulaganja te efinirati skup univerzalnih

vrije nosti i smjernica koje de investitori potovati prilikom ulaganja. No izmeu svega,

namede se pitanje a li de se ovaj tren nastaviti? Nekoliko imbenika ipak upuduje na

povedanje opsega rutveno o govornih ulaganja u na olazedim go inama, ukljuujudi i

boom u rutveno o govornih ulaganja u malopro aji, nie trokove novih rutveno

o govornih proizvo a, stan ar izaciju nefinancijskog izvjetavanja o strane tvrtki, virusno

razmnoavanje rutveno o govornih ulaganja, ulazak poje inih ravnih fon ova u

32 P. Ray and S. Anderson, The Cultural Creatives, How 50 Million People Are Changing the World, HarmonyBooks, 2000., str. 78.33

Landier A. Vinary B.N., Investing for Change: Profit from Socially Responsible Investment, 2007, URL:http://pages.stern.nyu.edu/~alandier/pdfs/SRI_05-27-08.pdf , datum skidanja (20.07.2014.), str. 12.34 Landier A. Vinary B.N.: Ibid. 17.
http://pages.stern.nyu.edu/~alandier/pdfs/SRI_05-27-08.pdfhttp://pages.stern.nyu.edu/~alandier/pdfs/SRI_05-27-08.pdfhttp://pages.stern.nyu.edu/~alandier/pdfs/SRI_05-27-08.pdf


20/45

19

po ruje rutveno o govornih ulaganja te povedanje uloga ena koje pre stavljaju otprilike

60% svih rutveno o govornih investitora u Sje injenim Amerikim ravama35.

Procjenjena veliina globalnog trita o govornih i o rivih ulaganja temeljena na

obuhvadenim regijama na an 31. prosinca 2011. iznosi 13,6 bilijuna amerikih olara. To

predstavlja 21.8% ukupnih sredstava kojima se upravlja u regijama obuhv adenim izvjedem,

to uvjerljivo pokazuje znaaj in ustrije o rivih ulagnja. Stoga to moemo smatrati

ohrabrujudim u vrijeme ka a su mnogi sektori financijske in ustrije po pritiskom a okau

svoju vrije nost. Globalna imovina koja uzima u obzir ekoloke, socijalne i upravljake

kriterije po regijama prikazana je na slici 3. Isto tako, vi ljivo je a globalno trite o govonih

ulaganja u Europi pre stavlja gotovo vije tredine ukupne imovine rutveno o govornih

ulaganja. To je prikazano na slici 4. Osta le znaajne regije jesu Sje injene Amerike rave i

Kan a. Te tri regije kombinirano ine oko 96% ukupne imovine rutveno o govornih

ulaganja.

Slika 3. Globalna imovina rutveno o govornih ulaganja prema regijama (Izvor: Global

sustainable investment review, GISA, 2012, str. 9.)

35 Landier A. Vinary B.N., Ibid. 18.


21/45

20

Slika 4. Drutveno o govorno ulaganje prema regijama (%) (Izvor:Global sustainable

investment review, GISA, 2012, str. 10.)

3.4. Financiranje projekata obnovljivih izvora energije kao io rutveno

odgovornog poslovanja

Europsk i sektor iste energije ugo je bolovao o akutnog ne ostatka financijskih

sre stava. U ne ostatku rizinog kapitala iz Sje injenih amerikih rava, kompanije koje

koriste istu tehnologiju (Cleantech companies 36 ) bore se kako bi privukli o reena sre stvafinanciranja. Specifino je a investitori ulau, odnosno kreditiraju samo one sigurne sektore

poput vjetra ili sunca, dok ostali sektori s potencijalnom, poput biomase, teko privlae

sredstva financiranja. Europa je globalni lider i predvodnik u obnovljvim izvorima energije.

Koritenje obnovljivih izvora ima znatan utjecaj na investicije u energetskom sektoru.

36 Skradeno o ista tehnologija (clean technologies); Cleantech je nova tehnologija i sro ni poslovni mo eli kojinu e povrate za investitore i kupce, ok pruaju rjeenja za globane izazove - one nastoje povedati uinkovitost

i pro uktivnost smanjujudi negativan utjecaj na okoli; tu tehnologiju netreba mijeati sa ekolokom ilizelenom tehnologijom; URL: http://www.cleantech.com/what-is-cleantech/ , datum preuzimanja(21.07.2012.)
http://www.cleantech.com/what-is-cleantech/http://www.cleantech.com/what-is-cleantech/http://www.cleantech.com/what-is-cleantech/http://www.cleantech.com/what-is-cleantech/


22/45

21

Obnovljivi izvori energije zamijenjuju uvoz ostalih tradicionalnih energenata (fosilna goriva),

te imaju koristan u inak na platnu bilancu. Iako su instalirani kapaciteti obnovljivih izvora

energije vie kapitalno intenzivni, ispa a a je ulaganje u obnovljive izvore energije jeftinije

od ulaganja u konvencionalne izvore37

. Kao to ova stu ija pokazuje, implementacijaob novljivih izvora stvara vie ra nih mjesta, u uspore bi s rugim tra icionalnim izvorima

energija (trenutno oko 200 000), te s go injim prometom o 10 milijar i eura. 19% globalne

potronje energije u 2012. prema procjenama otpada na obnovljive izvore energije, te se

trend rasta nastavlja i u 2013. Od ukupnog u jela u 2012., mo erni obnovljivi izvori

energije ine 10% ukupne potronje energije, a ostatak (procijenjen na neto vie o 9%)

otpa a na tra icionalne obnovljive izvore. Toplinska energija izmodernih obnovljivh izvora

ini 4,2% o ukupne finalne potornje energije, hi roenergija ini oko 3,8%, a ostatak o 2%procijenjeno je da dolazi od snage vjetra, sunca, geotermalne energije, biomase kao i

biogoriva 38.

to se tie izvora sre stava, projekti obnovljivih izvora energije i energetske

uinkovitosti uglavnom teko pronalaze sre stva za vlastito financiranje. S obzirom da su

projekti energetske uinkovitosti esto financijski zahtjevni, oito je a ravne institucije

trebaju preuzeti inicijativu u provedbi ovakvih projekata. Pritom jedinice lokalne samouprave

imaju naroito znaajnu ulogu, jer se na lokalnoj razini pozitivni rezultati projekata putem

emonstracijskog uinka mogu najje nostavnije prenositi u privatni sektor. Ako ravni

se ktor ne iskae povedanu spremnost za ulaganje u projekte energetske uinkovitosti i

okae njihovu financijsku isplativost, samo propisivanje stan ar a i nametanje regulative

nede ati ovoljno poticaja privatnom sektoru a bre usvoji naela energetske

uinkovitosti. Kako poticanje energetske uinkovitosti u privatnom sektoru nije je nostavno,

za mala i sre nja po uzeda je na o najedih barijera su neizravni trokovi, kao to je naprimjer potreban utroak vremena a bi se upoznali proizvo i i usluge koje omogudavaju

vedu energetsku uinkovitost, te steklo o govarajuda znanja za njihovu nabavu i primjenu. Za

in ustrijski sektor su ulaganja u energetsku uinkovitost esto financijski vrlo zahtjevna, te

po uzeda u tom sektoru zbog potrebe osiguravanja konku rentnosti svojih proizvoda na

37 Renewable energy in Europe: Building capacity and markets; European renewable energy council, 2010,London: James and James (Science publishers) Ltd, str. 4., URL:

http://www.erec.org/fileadmin/erec_docs/Documents/Publications/ExecutiveSummary.pdf , datum skidanja(25.07.2014.)38 Renewables 2014: Global status report, REN21, str. 13.
http://www.erec.org/fileadmin/erec_docs/Documents/Publications/ExecutiveSummary.pdfhttp://www.erec.org/fileadmin/erec_docs/Documents/Publications/ExecutiveSummary.pdfhttp://www.erec.org/fileadmin/erec_docs/Documents/Publications/ExecutiveSummary.pdf


23/45

22

tritu esto ne mogu osigurati o atna ulaganja. Za usluni sektor, u kojem je najvedi troak

povedanja energetske uinkovitosti povezan sa zgra ama u kojima obavljaju jelatnost, vrlo

esto po uzetnici ne raspolau s ovoljno informacija o mogudim ute ama ili nesreeni

imovinski o nosi onemogudavaju pronalaenje zainteresirane stranke za ostvarivanjeute a39. Za raireniju primjenu projekata energetske uinkovitosti prisutne su barijere i u

ravnom sektoru, stoga se i u okviru tog sektora, unato postojanju brojnih zakono avnih

o re bi koje nalau poboljanje energetske uinkovitosti i ulaganje u obnovljive izvore

energije projekti realiziraju relativno sporo. Za potrebe ra a u nastavku de biti samo

navedeni, no ne i detaljn o opisani naini na koji ravni sektor potie financiranje projekata

obnovljivih izvora energije i energetske uinkovitosti. Kao prvo na raspolaganju je inicama

lokalne samouprave stoji na raspolaganju izdavanje obveznica (posebice popularno u

gospodarstv ima u kojima je trite kapitala oseglo vedu razinu razvijenosti). Potom na

raspolaganju stoje ugovori o izvrenju40 te ugovor o leasingu (smatra se najpovoljnijim

nainom financiranja u SAD-u). Nadalje tu je PICO model 41 (investiranje se provodi kroz

poseb nu je inicu unutar ravne uprave, koja vodi r auna o svim ulaganjima) te ESCO

mo el. ESCO su po uzeda koja financiraju ugraivanje nove tehnologije koja omoguduje

smanjivanje trokova tijekom vremena, a visina ute a energije je takoer sastavni io

ugovora. Na kraju, zadnja opcija je Pay-As-You-Save (PAYS). Ovdje se radi o relativno novom

modelu financiranja razvijenom u SAD- u koji omogudava vlasnicima nekretnina, kao i

stanarima, nabavu i ugra nju proizvo a koji povedavaju energetsku uinkovitost, a apritom

ne moraju raspolagati inicijalnim sre stvima ili se za uiti.

Je na o najvanijih i univerzalnih prepreka za energetsku uinkovitost je ne ovoljan

pristup kapitalu (uglavnom privatnom kapitalu sa financijskih trita). Ipak, va su naina za

uklanjanje te prepreke:

1. Osigurati ravnu potporu za ulaganja u energetsku uinkovitost i obnovljive

izvore energije to se moe ura iti upotrebom sustava oporezivanja i

o govarajudom alokacijom prorauna te,

39 Jurlina Alibegovid D., Analiza i preporuke za lokalne proraune s ciljem poticanja projekata energetskeuinkovitosti, Ekonomski institut, Zagreb, 2008, str. 64. 40

Eng. Performance contracting - bud ude energetske ute e se koriste upravo a bi se otplatio troak nabaveenergetski uinkovite opreme 41 Eng. public internal performance contracting interni ugovo ri o izvrenju u javnom sektoru


24/45

23

2. Olakati komercijalno financiranje promicanjem inovativnih naina

financiranja kao to je financiranje o tredih strana i ugovaranje energetskih

svojstava, tj. promicanje razvoja tvrtki za pruanje usluga u energetici

(ESCO).42

Razliiti ravni i privatni instrumenti financiranja trenutno postoje i nu e potporu

obnovljivim izvorima energije unutar Europske unije. Izbor instrumenata ovisi o stupnju

razvoja specifine tehnologije ili projekta. Vedina instrumenata financiranja obnovljivih

izvora spada pod tri glavne kategorije:

1. Instrumenti energetskog trita feed-in tarife, obnovljive obligacije, ponude

za nadmetanje, fiskalni poticaji (o sloboenje pladanja poreza novim kompanijama prvih pet godina) i sl.

2. Mehanizmi financiranja privatnim kapitalom rizini kapital, potpore

istraivanju i razvoju (R&D), bespovratne potpore, garancije u nepre vienim

situacijama; te

3. Mehanizmi financiranja dugom mezzanine dugovi, jamstva i sl. 43

42 Nacionalni program energetske uinkovitosti 2008.-2016., Mi nistarstvo gospo arstva, ra a i po uzetnitva,URL:

http://www.mingo.hr/userdocsimages/energetika/Nacionalni%20program%20energetske%20u%C4%8Dinkovitosti%202008.%20-%202010..pdf , datum skidanja: 20.08.2014., str. 27.43 Financing Renewable Energy in the European Energy Market, European Commision, 2011., str. 99
http://www.mingo.hr/userdocsimages/energetika/Nacionalni%20program%20energetske%20u%C4%8Dinkovitosti%202008.%20-%202010..pdfhttp://www.mingo.hr/userdocsimages/energetika/Nacionalni%20program%20energetske%20u%C4%8Dinkovitosti%202008.%20-%202010..pdfhttp://www.mingo.hr/userdocsimages/energetika/Nacionalni%20program%20energetske%20u%C4%8Dinkovitosti%202008.%20-%202010..pdfhttp://www.mingo.hr/userdocsimages/energetika/Nacionalni%20program%20energetske%20u%C4%8Dinkovitosti%202008.%20-%202010..pdfhttp://www.mingo.hr/userdocsimages/energetika/Nacionalni%20program%20energetske%20u%C4%8Dinkovitosti%202008.%20-%202010..pdf


25/45

24

4. DRUTVENO ODGOVORNA ULAGANJA PRIVATNOG KAPITALA U SJEDINJENIM

AMERIKIM DRAVAMA (SAD-U)

4.1. Regulatorni okvir

Nedvojbeno je a velika vedina graana Sje injenih Amerikih rava (po ravatelji

viju najvedih stranaka, i republikanci i demoktari) i ostali ljudi iljem zemlje ele bolji

pristup istoj energiji te vla ine politike koje po ravaju i potiu vedu implementaciju tih

tehnologija. Zakon o obnovljivim izvorima energije i energetskoj uinkovitosti44 stvorit de

ogromne koristi za potroae, stvoriti nova ra na mjesta, te zatititi okoli zahtijevajudi a

elektroprivre u a najmanje 25% svoje elektrine energije obivaju iz obnovljivih izvora

poput vjetra, solarne energije, hidro energije, geotermalne energije te biomase i to do 2025.

Cilj je stvoriti vie o 400 000 ra nih mjesta, ovesti o poboljanja energetske uinkovitosti

koja de prosjenom kudanstvu uet jeti 39 olara go inje (ipak, kumulativne ute e o

2030. go ine biti de gotovo 90 milijar a olara), potaknuti vie o 200 milijar i olara u nove

kapitalne investicije u obnovljive izvore energije, smanjenje emisije ugljinog ioksi a CO2 za

480 milijuna tona god inje o 2025. go ine, to je ekvivalent koji naprave 120 elektrana na

ugljen 45. Nadalje, o kompanija koje koriste istu tehnologiju46 oekuje se a de generirati

gotovo 2 bilijuna olara priho a na globalnoj razini izmeu 2012. i 2018. go ine.Sve u

svemu, zakon o obnovljvim izvorima energije i energetskoj uinkovitosti de promicati iste

izvore enegije kako bi smanjili zagaenje uglinim ioksi om te o atno proiriti

gospo arstvo istom energijom koje trenutno zapoljava stotine tisuda Amerikih ra nika.

tovie, zakon bi trebao osigurati elnu poziciju Sje injenim Amerikim ravama u

ekonomskom pogle u te omoguditi Amerikim graanima i potroaima a uivaju u svim

blagodatima koje im se nude koritenjem obnovljivih izvora energije.

44

Eng. The American Renewable Energy and Efficiency Act 45 The American Renewable Energy and Efficiency Act Introduced by Senator Edward J. Markey, 2014., str. 2.46 Cleantech companies , ibid. str. 20.


26/45

25

4.2. Pregled Amerikog trita rutveno o govornih ulaganja privatnog kapitala u

obnovljive izvore energije

O rivi i o govorni investitori jesu, i alje de biti snaga za pozitivne promjene. Oni su

pomogli unaprije iti ekoloke, socijalne i upravljake (ESG) prakse mnogih kompanija u SAD-

u ali i diljem svijeta, indirektno time ra edi za obrobit bezbroj zaje nica i poje inaca u

njima. Postoji nekoliko motiva za o rivi razvoj i o govorna ulagnja, prije svega osobne

vrijednosti i ciljevi te institucionalni zadaci (misije) i zahtjevi klijenata . Opdenito ovih se am

po ruja su u fokusu rutveno o govornih investitora: korporativno upravljanje i etika,

prakse na ra nom mjestu, briga za okoli, sigurnost proizvo a, lju ska prava, o nosi sa

zajednicom te prava autohtonih naroda . Stoga takvi investiori ciljaju na jake financijske

rezultate, ali i vjeruju a te investicije trebaju pri onijeti napretku u socijalnoj politici, zatiti

okolia i upravljakim praksama. Takoer, oni provo e investicijske strategije koje potiu

gospod arski razvoj te ire financijske usluge u zaje nicama sa niim priho ima. Kako bi

unaprije ili svoje principe i prioritete u irim razmjerima zagovarali i kreirali su nacionalne i

meunaro ne stan ar e organizacija. Takoer, unaprije ili su ukljuivanje ekolokih,

socijalnih i upravljakih kriterija u investicijske o luke za stvaranje pozitivnog rutvenog

utjecaja te ugorone financijske obiti47

. Na taj su nain na trite onijeli nove mogudnostiulaganja u iroki izbor imovine. Vano je napomenuti a su mnoga o tih ostignuda

postignuta u uskoj sura nji sa ostalim zainteresiranim stranama, ukljuujudi ostale

kompanije, vla u ali i civilno stanovnitvo.

Danas, vie o je ne tredine olara po strunim mena emtnom (o nosno stunim

upravljanjem) u SAD-u j e uloeno u skla u sa strategijama o rivog i o govornog ulaganja

(SRI). In ivi ualni investitori, investicijska rutva, financijski mena eri i financijske

institucije koje prakticiraju rutveno o govorna ulaganja nastoje ostvariti ugoronu

financijsku obit zaje no sa pozitivnim rutvenim utjecajem. Strategije rutveno

o govornog ulaganja mogu se primjeniti za jaanje korporativne rutvene o govornosti,

izgra nju ugorone vrije nosti za po uzede i njegove interesne skupine te povedati broj

radnih m jesta ili pre staviti proizvo e koji de ati zaje nici i ekoloke pre nosti. Kroz ankete

47

The impact of sustainable and responsible investment; The forum for sustainable and responsibleinvestmenet; US SIF Foundation, 2013., str. 3., URL:http://www.ussif.org/files/publications/ussif_impactofsri_aug2013_final.pdf , datum skidanja: 25.08.2014.
http://www.ussif.org/files/publications/ussif_impactofsri_aug2013_final.pdfhttp://www.ussif.org/files/publications/ussif_impactofsri_aug2013_final.pdfhttp://www.ussif.org/files/publications/ussif_impactofsri_aug2013_final.pdf


27/45

26

i istraivanja prove ena u 2012. za fon aciju Amerikih rutveno o govornih ulaganja

identificirano je:

3.31 bilijuna olara u imovini na kraju 2011. go ine rane o strane 443

institucionalna investitora, 272 financijska mena era te 1043 investicijskih

institucija koji primjenjuju ekoloke, rutvene (socijalne) i upravljake (ESG)

kriterije u svoje investicijske analize i odabir portfolia, te

1.54 bilijuna dolara u imovini na kraju 2011. go ine u rukama vie o 200

institucionalnih investitora ili financijskih mena era koji su ispunili rezolucije

ioniara o ekolokim, rutvenim i upravljakim pitanjima o tvrtkama

kojima se javno trguje od 2010. do 2012. godine.

Slika 5. Drutveno o govorno ulaganje u Sje injenim Amerikim ravama 1995-2012 (Izvor:Report on Sustainable and Responsible Investing Trends in the United States 2012, URL:

http://www.ussif.org/files/Publications/12_Trends_Exec_Summary.pdf , str. 14.)

O 1995. go ine ka a je Amerika zakla a za rutveno o govorna ulaganja prvi puta

mjerila veliinu o rivog i o govornog ulaganja na tritu, o 2012., rutveno o govorna

ulaganja povedana su za 486%, ok je iri spektar imovine po profesionalnim upravljanjemu Sje injenim Amerikim ravama narastao 376%48. Ipak moemo slobo no redikako je ovo

re lativno konzervativna mjera in ustrije rutveno o govornih ulaganja jer je stu ija

usmjerena na imovinu sa sje item u Sje injenim Amerikim ravama. Zbog globalne

imovine amerikih mena era i institucionalnih investitora moemo slobo no redi kako je ta

brojka mnogo puta veda. Nadalje, na slici je vi ljivo a je sveukupna imovina rutveno

o govornih ulaganja osegla razinu o 3.74 bilijuna olara, to je povedanje o 22% za

48 Report on Sustainable and Responsible Investing Trends in the United States, US SIF Foundation, 2012, str.15., URL: http://www.ussif.org/files/Publications/12_Trends_Exec_Summary.pdf , datum skidanja (25.08.2014.)
http://www.ussif.org/files/Publications/12_Trends_Exec_Summary.pdfhttp://www.ussif.org/files/Publications/12_Trends_Exec_Summary.pdfhttp://www.ussif.org/files/Publications/12_Trends_Exec_Summary.pdfhttp://www.ussif.org/files/Publications/12_Trends_Exec_Summary.pdfhttp://www.ussif.org/files/Publications/12_Trends_Exec_Summary.pdfhttp://www.ussif.org/files/Publications/12_Trends_Exec_Summary.pdfhttp://www.ussif.org/files/Publications/12_Trends_Exec_Summary.pdf


28/45

27

razdoblje od 2009. godine. Danas 11% od 33.3 bilijuna dolara u ukupnoj imovini pod

upravljanjem mena menta su jeluje u o rivom i o govornom ulaganju. Grafikonom 1.

prikazane su gore iznesene brojke.

Slika 6. Drutveno o govorno ulaganje u Sje injenim Amerikim ravama u 2012.

(Izvor: The Forum for Sustainable and Responsible Investment, URL:

http://www.ussif.org/sribasics , datum skidanja: 25.08.2014.)

I za kraj treba spomenuti rutveno o govorne investicijske fon ove (Socially

responsible mutual funds ). To su fondovi koji ulau u vrijednosne papire po uzeda koja re

o rutvenih, moralnih, vjerskih ili ekolokih uvjerenja. Kako bi investitori bili sigurni a

izabrane ionice (o nosno po uzeda) imaju vrije nosti koje se po u araju sa vjerovanjima

fon a, one prolaze paljiv proces sreeninga 49. Stoga de rutveno o govorni fon ovitrati

samo one vrije nosne papire koje re visoke stan ar e obrog korporativnog upravljanja.

Specifini kriteriji screeninga za dionice ovisi o vrijednostima i ciljevima fonda. Na primjer,

fondovi s jako m osjetljivosti prema pitanjima koja se tiu zatite okolia posebno deinvestirati u dionice po uzeda koje ispunjavanju minimalne uvjete zatite okolia. Nadalje

mnogi de rutveno o govorni investicijski fon ovi io svoga portfelja ispuniti ulaganjem u

zajednicu ( community investment) . Uobiajena zablu a koja pritom vla a jest a su te

investicije zapravo onacije, to zasigurno ov je nije sluaj. Takve investicije omoguduju

sredstva kada je to zajednici potrebno dok opet s druge strane ostvaruju povrat na vlastite

investicije te pritom ra e obro ulaudi u zaje nicu. S ruge strane rutveno o govorni

49 O screeningu je bilo rijei u poglavlju 3.2., str. 14.
http://www.ussif.org/sribasicshttp://www.ussif.org/sribasicshttp://www.ussif.org/sribasics


29/45

28

fon ovi koriste svoje pravo vlasnitva a utjeu na upravljanje i mena ent kroz prije loge

promjene politika. To se postie su jelovanjem na sastancima ioniara, po noenjem

prije loga, pisanjem mena mentu te koritenjem prava glasa. Ten encija je a rutveno

o govorni investicijski fon ovi imaju vede nakna e o re ovitih investicijskih fon ova. Ovevede nakna e mogu se pripisati o atnim istraivanjem kojeg mena eri uzajamnog fon a

moraju poduzeti. Osim toga rutveno o govorni fon ovi imaju ten enciju a upravljaju

manjim brojem tvrtki, a imovina koju imaju pod kontrolom je relativno mala. Pod tim

okolnostima, teko je za rutveno o govorne fon ove iskoristiti ekonomije razmjera

(economies of scale ) koje su na raspolaganju drugim fondovima. Prvi fond takve vrste

zapoeo je u ranim 1990 -ima s vrlo malo ogranienih sre stava. No, anas na kraju 2012.

bilo je vie o 333 fon ova fokusiranih na rutvenu odgovornost sa imovinom od 640.5milijardi dolara, za razliku od 2010. godine kada je bilo 250 fondova sa imovinom od 316

milijar i olara, to je povedanje o 103%. Da bi jo jasniji bio rast koji rutveno o govorni

fodndovi ostvaruju valja naglastiti da je 1995. go ine bilo je samo 55 rutveno o govorna

fonda sa imovinom od oko 12 milijardi dolara. Sre stva pre viena za rutveno o govorna

ulaganja sa a ine oko 11% ili 3.3 bilijuna olara, o 33.3 bilijuna olara koje se investira na

tritu anas50. to se tie imovine u institucijama koje ulau u zaje nicu kao to su banke za

razvoj zajednice ( communitiy development banks ), kre itne unije i kre itni fon ovi, znaajno

se proirila za 47% o 2010. o 2012. go ine. Taj rast se moe objasniti povedanjem broja

banaka sa 62 na 88 koje su stekle certifikat CDFI kao fond za razvoj financijskih institucija u

zajednici.

Slika 7. Imovina upravljana o strane mena emnta prema SIF Foundation (Izvor: The

forum for Sustainable and Responsible Investment, US SIF, URL:

http://www.ussif.org/sribasics , datum skidanja: 25.08.2014.)

50 The Forum for Sustainable and Responsible Investment (US SIF), ibid. str. 26.
http://www.ussif.org/sribasicshttp://www.ussif.org/sribasicshttp://www.ussif.org/sribasics


30/45

29

4.3. Procjene tren ova u bu udnosti

Slobo no moemo redi kako su sve investicije orijentiranje na bu udnost, ok je to

ko rutveno o govornih ulaganja jo vie izraeno. Drutveno o govorni ulagai

(investitori) nastoje osigurati vlastitu korist o takvih ulaganja pritom investirajudi kapital u

stvaranju prave nijeg, o rivog i z ravog rutva51. esto se ogaa a ananji rutveni

problemi i pitanja sutra postaju ekonomski problemi. Kao glavn a pitanja namedu se: to nosi

bu udnost rutveno o govornih ulaganja za investitore, mena ere, zagovornike takvih

ulaganja te cjelokupni sektor? Da li je spreman za rast ili de za rati svoj status na tritu?

Tko su potroai o nosno korisnici rutveno o govornih ulaganja? Koji tren ovi de

prevla ati? O govore na ova pitanja jako je teko ati jer nitko ne moe precizno znati to

nam nosi bu udnost. Najvedi io investitora vjeruju a de rutveno o govorna ulaganja

oivjeti znaajan rast tijekom esetljeda o toke g je de postati glavni oblik ulaganja.Stoga

de glavni investitori redovito ugraditi ne-financijske razloge u financijsku analizu te sve

procjene ra iti na ugoronoj prespektivi, uzmajudi u obzir kriterije o rivosti52. Jedan od

najedih tren ova i entificiran o strane ispitanika jest rast angamana ioniara i

investitora u rutveno o govornim ulaganjima. To ukljuuje mirovinske fon ove, vjerske

skupine, investicijske fondove te razne druge zaklade. Za sektor ulaganja u zajednicu

(community investng ) se oekuje a de eksponencijalno rasti u Sje injenim Amerikim

ravama, iako u manjoj mjeri nego u rugim regijama, o toke g je moe glavni

investicijski izbor. Nadalje, za bazu klijenata rutveno o govornih ulaganja se oekuje a de

se proirti tijekom esetljeda te da de biti potaknuta o strane institucionalnih investitora.

Prema mnogim ve edim osobama, postoji potencijal a svatko postane korisnik/potroa

rutveno o govornih proizvo a u bu udnosti kao rezultat tren a osvjetenosti po pitanju

ugoronog razvoja i o rivosti. Glavne kompanije (mainstream) sve vie integrirajurutveno o govorne kriterije u svoje investicijske analize i o luke, te se oekuje nastavak

tog tren a i u bu udnosti. Ipak, stvarni napre ak modi de se vi jeti tek ka se ostvare

znaajni rutveni i ekoloki pomaci. Taj rast se nede ostvariti jer su investitori postali

motivirani nekakvim svojim osjedajima, nego zato to im je unost pogle ati na trenutne

probleme i pitanja, kao to su iskriminacija zaposlenika ili klimatske promjene. Bu udnost

51

Socially Responsible Investing in the United States, Steven J. Schueth, First Affirmative Financial Network,LLC, Colorado, 2006., str. 1.52 The future of socially responsible investment, Strandberg C., Vancity Credit union, 2005., str. 3.


31/45

30

nam nosi uje injene timove financijskih i analitiara za ueni za rutvenu o govornost koji

de zaje niki ra iti na razvoju portfolia. Sve globalna po uzeda slije iti de politike o rivih

ulaganja, ak i one koje nede imati specijalizirane timove ili proizvo e rutvene

odgovornosti53

. Pre vianja rasta rutveno o govorne imovine variraju neki oekuju ade taj rast iznositi 10%, ok su rugi pre vi jeli a de iznostiti ak 50%. Vedina tog rasta biti

de upravljana o strane insitucionalnih investitora, primarno mirovinskih fon ova,

osiguravajudih rutava, banaka, zakla a, vjerske organizacije, sveuiline zakla e te rugi

fon ovi kojima je cilj opde obro. O vedine institucionalnih investitora se oekuje a de

imati ili a imaju portfolio posveden o rivosti. I oista ako se rast rutveno o govornih

ulaganja nastavi, kako izvjetavaju o reene organizacije poput Foruma za o rivo i

odgovorno ulaganje 54, mnog i de institucionalni investitori nastojati implementirati takvestrategije u bu udnosti. No, a bi to stvarno i uinili, kakvu pomod zahtijevaju? Kao to je

prikazano na grafikonu 1. klijenti de trebati pomod u brojnim po rujima, ali najvanija su

analiza i izvjetavanje. Po aci i informacije potrebne za investiranje slje ede je po re u u

emu de klijenti zahtijevati pomod o strane rave i njihovih tijela.

Tablica 2. Po ruja u kojima investitori trae pomod (Izvor: Trends in Environmental, Social

and Governance Investing, Stewart G., Berard S., Fruscella E. 55)

53 The future of socially responsible investment, Strandberg C., ibid. str. 28.54

The Rorum for Sustainable and Responsible Investment (US SIF), ibid. str. 26.55 Trends in Environmental, Social and Governance Investing, Stewart G., Berard S., Fruscella E., BNY Mellon,URL: http://3blmedia.com/media/other/esg-investing-1012_0.pdf , str. 16., datum skidanja (26.08.2014.)
http://3blmedia.com/media/other/esg-investing-1012_0.pdfhttp://3blmedia.com/media/other/esg-investing-1012_0.pdfhttp://3blmedia.com/media/other/esg-investing-1012_0.pdfhttp://3blmedia.com/media/other/esg-investing-1012_0.pdf


32/45

31

5. DRUTVENO ODGOVORNA ULAGANJA PRIVATNOG KAPITALA U EUROPSKOJ UNIJI

5.1. Regulatorni okvir

Temeljni okument koji o reuje politiku Europske unije prema obnovljivim izvorima

energije je Bijela knjiga o obnovljvim izvorima 56 koja upozorava na injenicu a su, unato

znaajnom potencijalu, obnovljivi izvori ne ovoljno iskoriteni i a je nuno pronadi

naj jelotvornije mjere kako bi njihov trenutni u io u ukupnoj potronji energije porastao o

12% u 2010. godini. Koritenje obnovljivih izvora energije je prepoznato kao vana podloga

za sigurnost opskrbe energije na osnovi ega je postavljen zahtjev da se do 2020. godine 20%

goriva u cestovnom prometu zamijeni alternativnim gorivima. Ispunjenje tog ambicioznog

cilja zahtijeva znatan napor i zaje niku koor inaciju svih zemalja lanica. U sijenju 2007.

godine Europska komisija objavila je prijedlog europske energetske politike 57 koji koritenju

obnovljivih izvora energije i povedanju energetske uinkovitosti pri aje veliku vanost kroz

etiri glavna zahtjeva:

smanjenje emisije staklenikih plinova za 20% o 2020. go ine

povedanje energetske uinkovitosti za 20% o 2020. go ine

povedanje u jela obnovljivih izvora energije na 20% o 2020. go ine i

povedanje u jela biogoriva u prometu na 10% o 2020. go ine.

Prema direktivi 2009/28/EZ potrebno je poticati ukljuivanje energije iz obnovljivih

izvora u prijenosnu i istribucijsku mreu i uporabu sustava za skla itenje energije za

integriranu privremenu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora 58. Nadalje, potrebno je

ubrzati razvoj projekata za obnovljivu energiju, ukljuujudi projekte za obnovljivu energiju u

okviru programa za transeuropsku energetsku mreu (TEN-E) koji su zanimljivi za Europu. S

tim u vezi komi sija mora takoer analizirati kako poboljati financiranje takvih projekata.

Posebna se pozornost mora pokloniti projektima za energiju iz obnovljivih izvora koji de

oprinijeti znatno vedoj sigurnosti opskrbe energijom u zajednici i susjednim zemljama.

56 Energy for the Future: Renewable Sourcesof Energy, White Paper for a Community Strategy and Action,1997.57 O tome je bilo rijei u poglavlju 2.2. O rivi razvoj i rutveno o govorno poslovanje, str. 6. 58

Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i vijeda o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te oizmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage, 2009.


33/45

32

Kako bi se poboljalo financiranje i koor inacija s obzirom na ostvarivanje ciljnog 20

%-tnog snienja iz lanka 3. stavka 1. komisija do 31. prosinca 2010. predstavlja analizu i

akcijski plan o energiji iz obnovljivih izvora da osigura u prvom redu:

bolju uporabu strukturnih fondova i okvirnih programa;

bolju i povedanu uporabu sre stava iz Europske investicijske banke i drugih

javnih financijskih institucija;

bolji pristup rizinom kapitalu ponajprije analizom mogudnosti uvoenja

mehanizma za podjelu rizika za ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora u

zaje nici slino inicijativi globalnog fonda EU- a za energetsku uinkovito st i

obnov ljive izvore energije koji je namijenjen tredim zemljama;

vedu usklaenost financiranja na razini zajednice i na nacionalnoj razini te

drugih oblika potpore; i

usklaenije jelovanje za potporu inicijativama povezano s obnovljivim

izvorima energije iji uspjeh ovisi o jelovanju subjekata u vie rava lanica.

Utvrene su mogudnosti za uspostavljanje gospodarskog rasta pomodu inovacija i

o rive konkurentne energetske politike. Proizvodnja energ ije iz obnovljivih izvora esto

ovisi o lokalnim ili regionalnim malim i srednjim podu zedima (SME). Mogudnosti za rast i

otvaranje novih radnih mjesta koje donose ulaganja u regionalnu i lokalnu proizvodnju

energije iz obnovljivih izvora u ravama lanicama i njihovim regijama veoma su vane.

Komisija i rave lanice trebaju stoga po rati nacionalne i regionalne razvojne mjere na

tim podru jima, poticati razmjenu najboljih praksa u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora

izmeu lokalnih i regionalnih razvojnih poticaja i promicati financiranje iz strukturnih

fon ova u tom po ruju. injenica a Europska unija nizom inicijativa, pa i proglaenjem

2005. go ine go inom rutveno o govornog poslovanja snano po upire proirenje te

prakse, pre stavlja o atan razlog zbog kojeg bi po uzeda trebala razmotriti uvoenje

naela rutvene o govornosti u vlastite poslovne procese.


34/45

33

5.2. Razvoj i pregle Europskog trita rutveno o govornog ulaganja privatnog

kapitala u obnovljive izvore energije (OIE)

Europa je je no o najvedih trita rutveno o govornih ulaganja, kako u

apsolutnom iznosu tako i u o nosu na veliinu trita (o emu je bilo rijei u 3.2.) Mena eri i

vlasnici kapitala sve vie ukljuuju ekoloke, socijalne i upravljake kriterije u svoje

investicijske odluke . Osim ulaganja, europski politiari i rutvo u cjelini imaju jaku povijest

poticanja o rivog rasta. ak i u ananjim tekim vremenima ok se Europa bori pod

teretom te nje, pre anost za o riv rast i alje ostaje kao glavna smjernica kretanja 59.

Tijekom proteklog esetljeda, brojne nacionalne vla e u Europi iz ale su niz propisa o

rutvenim i ekolokim ulaganjima. Primjerice, Velika Britanijabila je prva zemlja koja je

regulirala rutvene, ekoloke i etike investicijke politike mirovinskih fon ova i

dobrotvornih udruga. Izmjenama i dopunama zakona o mirovinskim fondovima iz 1995.

go ine, zahtijevano je a se u izvjetaju o investicijskim naelima objavi u kojoj mjeri (i da li

uopde) su uzeti u obzir socijalna, ekoloka i etika razmatranja prilikom o abira i realizacije

investicije. To je znaajno pri onijelo rastu in ustrije rutveno o govornih ulaganja60. Iako

etiko investiranje ima revne korijene koji su bazirani na vjerskim tradicijama, moderna

rutveno o govorna ulaganja temelje se na razliitim osobnim, etikim i socijalnimuvjerenjima poje inih investitora. Pitanja kao to su zatita okolia, lju ska prava i ra ni

odnosi postali su u obiajeni u procesu screeninga rutveno o govornih ulaganja. Financijski

u benici nam govore kako bi tvrtke trebale uvedati vrije nost kapitala i imovine (investicija)

svojih ioniara. Drugim rijeima, tvrtkina je ina o govornost je financijske priro e. U

poslje njih nekoliko go ina rutveno o govorno poslovanje postalo je sre inja toka

kreatora politike (i javnosti), koji zahtijevaju da tvrtke (korporacije) preuzmu odgovornost

prema rutvu, okoliu ili interesnim skupinama u cjelini. Stoga, rutveno odgovorniinvestitori imaju za cilj promicati rutveno i ekoloki prihvatljivo ponaanje po uzeda.

59 Global sustainable Investment review, Global sustainable investment aliance (GSIA), 2012., str. 20., URL:http://gsiareview2012.gsi-alliance.org/pubData/source/Global%20Sustainable%20Investement%20Alliance.pdf datum skidanja (27.08.2014.)60 Ethical Funds and Socially Responsible Investment: An Overview, Chendi Z., Qfinance, 2013., str. 18. URL:

http://www.qfinance.com/contentFiles/QF02/glus0fcl/1n/0/ethical-funds-and-socially-responsible-investment-an-overview.pdf , datum skidanja (27.08.2014.)
http://gsiareview2012.gsi-alliance.org/pubData/source/Global%20Sustainable%20Investement%20Alliance.pdfhttp://gsiareview2012.gsi-alliance.org/pubData/source/Global%20Sustainable%20Investement%20Alliance.pdfhttp://www.qfinance.com/contentFiles/QF02/glus0fcl/1n/0/ethical-funds-and-socially-responsible-investment-an-overview.pdfhttp://www.qfinance.com/contentFiles/QF02/glus0fcl/1n/0/ethical-funds-and-socially-responsible-investment-an-overview.pdfhttp://www.qfinance.com/contentFiles/QF02/glus0fcl/1n/0/ethical-funds-and-socially-responsible-investment-an-overview.pdfhttp://www.qfinance.com/contentFiles/QF02/glus0fcl/1n/0/ethical-funds-and-socially-responsible-investment-an-overview.pdfhttp://www.qfinance.com/contentFiles/QF02/glus0fcl/1n/0/ethical-funds-and-socially-responsible-investment-an-overview.pdfhttp://gsiareview2012.gsi-alliance.org/pubData/source/Global%20Sustainable%20Investement%20Alliance.pdf


35/45

34

Europska stu ija rutveno o govornih ulagnja iz 2012. go ine(The European SRI

Study 2012) pokazuje a su sve strategije o govornih ulaganja prerasli trite, i to ak za vie

o 35% go inje o 2009. go ine. Kontinuirani rast na europskoj razini i alje na mauje

ukupne investicije na tritu, to pokazuje kontinuirani apetit investitora a vo e rauna oekolokim, rutvenim i upravljakim faktorima usprkos gospo arskim i trinim

previranjima. Ipak, nacionalna trita unutar europske unije i alje se znaajno razlikuju u

pogle u rasta, koritenja strategija, raspo jele imovine i a li su investicije

institucionalizirane ili se sastoje od privatnog kapitala (tj. investicije na malo). U stvari, ne

postoji homogeno trite rutveno o govornih ulaganja u Europi. Kako je Eurosif temeljno

analizirao rutveno o govorna ulaganja, postalo je jasno a je presu a o tome je li neto

rutveno o govorno ovisi uvelike o kulturnim i povijesnim injenicama. Eurosif procjenjujeda su trenutna utjecajna ulaganja (impact investing) iznose 8.75 milijardi eura. Kako se ovaj

segment po prvi put mjeri povijesna pr espektiva nije ostupna. Kako rutveno o govorna

ulaganja ne pokazuju znakove usporavanja, jasno je a de oni koji upravljaju imovinom

nastavljati po ravati o riva ulaganja u razlitim oblicima. Je ina je iznimka na tritu

maloprodaje, koje iako raste ukupno, ne raste brzo kao institucionalno trite 61. Jasna

komunikacija meu investitorima potrebna je zbog mali h ulagaa (investitora ), odnosno da

vi e istu vrije nost rutveno o govornih ulaganja kao i institucionalni investitori.

Na slici 8. vidljivo je ulaganje privatnog i rizinog kapitala u Europskoj uniji za

raz oblje o 1Q 2010. o 1Q 2012. Ono to prvo upa a u oi jest smanjeni tren rutveno

odgovornih ulaganja u te dvije godine. Pad je bio 40%, od 210 milijuna $ investiranih u

prvom kvartalu 2 010. o 81 milijun $ investiranih u prvom kvartalu 2012. Ipak to znai a de

se u bu udnosti sve manje i manje investorati u iste tehnologije, ba naprotiv oekuje se

izuzetan rast narednih godina62

.

61 European SRI Study, Eurosif, 2012., str. 7., URL:http://forumethibel.org/content_files/doc%2020092011/Statistics/2012EurosifSRIstudy.pdf , datum skidanja(27.08.2014.)62

Wessing T. (2012), Private capital an