duboka stampa (1)

39
IZRADA ŠTAMPARSKE FORME ZA DUBOKU ŠTAMPU

Upload: predrag-branko-ivanovic

Post on 29-Dec-2015

261 views

Category:

Documents


6 download

DESCRIPTION

Sve za bakro štampu

TRANSCRIPT

Page 1: Duboka Stampa (1)

IZRADA ŠTAMPARSKE FORME ZA

DUBOKU ŠTAMPU

Page 2: Duboka Stampa (1)

• Štamparska forma za duboku štampu (bakroštampa) izrađuje se na cilindru koji je presvučen slojem bakra.

U zavisnosti od postupka bakroštampe, štamparska forma se izrađuje:

• nagrizanjem ili

• graviranjem.

Page 3: Duboka Stampa (1)

Štamparski cilindar se sastoji od:

• 1) čelični cilindar

• 2) osnovni sloj bakra

• 3) međusloj

• 4) tiražna košuljica (bakarni plašt)

• 5) osovina

Page 4: Duboka Stampa (1)

PRIPREMA ŠTAMPARSKOG CILINDRA

Priprema štamparskog cilindra obuhvata sledeće radne operacije:

• izrada osnovnog sloja bakra

• mehanička obrada površine cilindra

• izrada međusloja

• izrada tiražne košuljice

• mehaničku obradu površine cilindra

Page 5: Duboka Stampa (1)

Priprema već korišćenog cilindra obuhvata:• dehromiranje,

• skidanje iskorišćene tiražne košuljice,

• izradu međusloja,

• izradu nove tiražne košuljice,

• mehaničku doradu površine cilindra

Page 6: Duboka Stampa (1)

Ako se štamparska forma izrađuje na osnovnom sloju bakra, priprema iskorišćenog cilindra obuhvata sledeće radne operacije:

• dehromiranje

• mehaničku obradu

• bakarisanje

• mehaničku obradu površine.

Page 7: Duboka Stampa (1)

Bakarisanjem se na čelični cilindar nanosi

• osnovni sloj bakra

• tiražna košuljica (Balardov plašt)

• Tiražna košuljica takođe se formira bakarisanjem pošto se prethodno na osnovnom sloju bakra izradi međusloj.

• Radni sloj bakra mora da ima određenu tvrdoću, što se obezbeđuje kontrolisanjem procesa bakarisanja.

Page 8: Duboka Stampa (1)

Na strukturu istaloženog bakra veliki uticaj imaju:

• sastav elektrolita

• temperatura elektrolita,

• gustina katodne struje,

• kvalitet materijala anode i

• brzina rotiranja cilindra.

• Da bi se postigla sitnozrnasta struktura a time i veća tvrdoća Cu u elektrolit se dodaju površinske aktivne supstance.

• Posle određenog vremena dodatak za tvrdoću se automatski dozira u elektrolit.

Page 9: Duboka Stampa (1)

• Tokom bakarisanja mogu nastati greške zbog neodgovarajućih uslova.

Greške koje nastaju:odvajanje košuljice od osnovnog cilindrazbog zaprljanog elektrolita i lošeg međusloja prevlaka je suviše tvrda, krta i lomljiva • znači da je korišćena struja prevelike gustine, • niska temperatura elektrolita i • da je elektrolit sadržao neke organske nečistoće. prevlaka može biti suviše mekana • temperatura je elektrolita previsoka i • ako je mali sadržaj H2SO4

Page 10: Duboka Stampa (1)

boja prevlake crvenosmeđa

• temperatura je elektrolita bila previsoka,

• gustina struje prevelika,

• a sadržaj CuSO4 i H2SO4 mali

Hrapava prevlaka – je posledica

• prevelike gustine struje,

• nečistog elektrolita,

• niske temperature elektrolita i

• malog sadržaja kiseline

Page 11: Duboka Stampa (1)

Mehanička obrada površine štamparskog cilindra

Mehanička obrada površine štamparskog cilindra obavlja se:

• postupkom glodanja,

• brušenja i

• Poliranja

• Glodanjem se skida sloj Cu u vidu strugotine kada se štamparska forma izrađuje na osnovnom sloju bakra

Page 12: Duboka Stampa (1)

• Brušenje i poliranje se uvek obavlja posle taloženja bilo da se radi o osnovnom sloju bakra ili o tiražnoj košuljici

• Brušenje može biti grubo i fino

• Poliranje je najfinija obrada i obavlja se finim brusnim papirom.

• Kvalitet ove dorade utiče na kvalitet otiska

• Ako bi ostale neravnine na osnovnom cilindru tokom izrade tiražne košuljice bakar bi pri elektrohemijskom taloženju pratio oblik neravnina, pa bi se one pojavile i na otisku

Page 13: Duboka Stampa (1)

Izrada međusloja• Međusloj treba istovremeno da veže košuljicu

za osnovni cilindar i da omogući njegovo odvajanje od osnovnog cilindra po završetku štampanja

Veza između košuljice i osnovnog cilindra• prejaka

• preslaba

Page 14: Duboka Stampa (1)

Pre nego što se pristupi izradi međusloja površinu cilindra treba:

• odmastiti - koristi se smeša cinkoksida, NaOH i rastvora amonijaka

• deoksidisati - vrši se prelivanjem rastvorom H2SO4 ili NaCl i na kraju spere tekućom vodom

• Međusloj se izrađuje od Ag (srebro), Hg (živa) i CuS (bakar sulfida).

Page 15: Duboka Stampa (1)

• Štamparska forma za klasičnu ili konvencionalnu duboku štampu izrađuje se postupkom indirektnog kopiranja

• Kopiranje se obavlja na pigment - papiru kroz višetonski dijapozitiv pri čemu je dubina očvršćavanja kopirnog sloja proporcionalna transparentnosti dijapozitiva

Izrada štamparske forme za klasičnu duboku štampu obuhvata sledeće faze:

• pripremu pigment papira• kopiranje na pigment - papir• izradu kopije na bakarnom cilindru• nagrizanje

Page 16: Duboka Stampa (1)

• Pigment papir je papir oslojen kopirnim slojem debljine 0,1 mm

• U sastav kopirnog sloja kojim se oslojava podloga pigment papira ulaze: želatin, pigment, glicerin, alkohol i neki konzervans

• Prodaje se u nesenzibiliziranom stanju tako da ga treba senzibilisati neposredno pre upotrebe (u samom pogonu) i to potapanjem u rastvor kalijum bihromata (K2Cr2O7)

Page 17: Duboka Stampa (1)

Glavni faktori koji utiču na osobine senzibilisanog papira su:

• stanje nesenzibilisanog papira (starost, vlažnost)

• sastav i koncentracija rastvora za senzibilizaciju

• temperatura rastvora za senzibilizaciju

• vreme senzibilizacije

• uslovi sušenja senzibilisanog pigment - papira

• uslovi čuvanja senzibilisanog pigment papira do momenta upotrebe

Page 18: Duboka Stampa (1)

• Koncentracija K2CrO4 je 1-5%

• Vreme trajanja senzibilizacije iznosi 3-4 minuta

• Posle senzibilizacije pigment-papir se suši na struji vazduha oko 1 sat na temperaturi 18-20ºC

• Osušen pigment papir se čuva u hermetički zatvorenim kutijama na temperaturi od 18ºC i

relativnoj vlažnosti vazduha od 65% do momenta upotrebe (što može iznositi od 12 do 48 sati)

Page 19: Duboka Stampa (1)

Kopiranje na pigment papir

Kopiranje na pigment papir odvija se u dve faze:

• kopiranje rastera

• kopiranje dijapozitiva

• Rasteri koji se koriste u klasičnoj dubokoj štampi razlikuju se od rastera u visokoj i ravnoj štampi kako po obliku tako i po načinu korišćenja

Page 20: Duboka Stampa (1)

• U dubokoj štampi raster se koristi kod kopiranja na pigment papir i omogućava raščlanjivanje slike kako bi se na površini štamparskog cilindra dobila mrežica koja služi kao oslonac rasteru pri isticanju boje i za dobijanje rasterskih udubljenja u kojima se zadržava boja.

• Ukoliko na štampaskoj formi ne bi postojale pregrade (mrežica) naročito kod većih rastvorenih površina došlo bi do prelivanja boje između područja različitih tonova a i rakel bi vrlo lako zahvatio i odneo boju iz štampajućih elemenata

Page 21: Duboka Stampa (1)

• Linijatura rastera koji se koristi u dubokoj štampi iznosi 60-120 lin/cm a linije se seku pod uglom od 90º

• Najčešće se koriste rasteri 70-100 lin/cm

• Rasteri preko 100 lin/cm koriste se za štampu vrednosnih papira i poštanskih maraka

• Primenom ovih rastera dobija se veoma fina mrežica ali ona ima malu mehaničku otpornost

Page 22: Duboka Stampa (1)

• U zavisnosti od stepena zacrnjenja, kopirni sloj različito očvršćava i dobija se različita debljina očvrslog kopirnog sloja

• Najčešća minimalna optička gustina iznosi 0,3 a maksimalna 1,7

Izrada kopije na štamparskom cilindru obuhvata:

• prenos kopije sa pigment - papira na bakarni cilindar

• razvijanje kopije

Page 23: Duboka Stampa (1)

• Razvijanje kopije odvija se tako što cilindar sa pigment papirom rotira u kadi sa vodom

• Razvijanje započinje u hladnoj vodi, koja se

postepeno zagreva do 35-40 C a najviše do 50C

• Cilindar rotira u kadi sa vodom dok se odvoje uglovi papira, što znači da je počelo rastvaranje neočvrslog kopirnog sloja uz papirnu podlogu

• Papirna podloga se skida pažljivo i nastavlja za daljim razvijanjem sve dok se ne dobije jasna reljefna slika na štamparskom cilindru

Page 24: Duboka Stampa (1)

• Po završenom razvijanju kopija se ispira hladnom vodom da bi cilindar postigao temperaturu prostorije

• Kad se razvijanje završi, kopija se preliva smešom alkohola i vode u odnosu 1:1, a na kraju čistim alkoholom

• Na taj način se odstranjuje voda iz očvrslog reljefa

• Razvijena kopija dalje se može sušiti

Page 25: Duboka Stampa (1)

Nagrizanje štamparskog cilindra

• Za nagrizanje štamparskog cilindra koristi se rastvor FeCl3

Proces nagrizanja se odvija u 2 faze, jedna za drugom:

• I - prodiranje (difuzija molekula) FeCl3 kroz očvrsli kopirni sloj do bakra

• II - nagrizanje tj. hemijska reakcija između Cu i FeCl3

Page 26: Duboka Stampa (1)

• Cu + 2FeCl3 CuCl2 + 2FeCl2

• Cu + FeCl3 CuCl + FeCl2

Kad je mala koncentracija FeCl3

Brzina difuzije FeCl3 a time i brzina nagrizanja bakra, zavisi od temperature

Brzina rastvaranja Cu zavisi od njegove tvrdoće

Ako je bakar tvrđi, brzina rastvaranja je manja

Page 27: Duboka Stampa (1)

Višestepeno nagrizanje štamparskog cilindra

• Višestepeno nagrizanje podrazumeva nagrizanje cilindra u 4-6 faza, pri čemu se koriste različite koncentacije ferihlorida

• Nagrizanje se može obaviti ručno ili mašinski• Kada se nagrizanje završi, cilindar se ispira vodom

da bi se odstranio ferihlorid i prekinulo dalje rastvaranje bakra

• Očvrsli kopirni sloj se uklanja rastvorom neke kiseline koja ne deluje na bakar, npr. sirćetne ili razblažene sumporne kiseline

• Time je štamparska forma završena

Page 28: Duboka Stampa (1)

• Kao kopirni predložak koristi se autotipijski (rasterski) dijapozitiv

Osnovne operacije kod izrade štamparske forme su:

• oslojavanje

• osvetljavanje

• razvijanje i

• jednostepeno nagrizanje

Page 29: Duboka Stampa (1)

• Pre oslojavanja cilindar treba da se: • Odmasti - smeša cinkoksida, natrijum-hidroksida i

rastvora amonijaka • Deoksidiše - 10% rastvor sumporne kiseline ili rastvor

NaCl

• Na kraju se ponovo dobra ispira vodom

• Cilindar se oslojava kopirnim rastvorom koji sadrži polivinilalkohol ili želatin i amonijum-bihromat kao sredstvo za očvršćavanje

• U novije vreme koriste se diazokopirni ili fotopolimerni kopirni slojevi

Page 30: Duboka Stampa (1)

• Posle oslojavanja kopirni sloj se suši

• U toku osvetljavanja dolazi do promena u kopirnom sloju tako da on postaje nerastvoran

• Neosvetljeni delovi kopirnog sloja uklanjaju se sa cilindra razvijanjem

• Za razvijanje se koristi odgovarajući rastvarač, u zavisnosti od vrste kopirnog sloja, a može se obaviti ručno i mašinski

• Za nagrizanje se koristi rastvor feri hlorida veće koncentracije

Page 31: Duboka Stampa (1)

• Po završetku nagrizanja sa neštampajućih elemenata uklanja se kopirni sloj

• Time je dobijena štamparska forma koja se može pojačati hromiranjem

Page 32: Duboka Stampa (1)

• Graviranje može biti elektromehaničko, elektronsko i lasersko

• Za graviranje se koriste klišografi

Elektromehaničko graviranje cilindra

• Kod elektromehaničkog postupka graviranje vrši dijamantska igla čiji vrh ima oblik četvorostrane piramide i koja pravi udubljenja u bakru u obliku obnute piramide

• Klišograf se sastoji od čitačkog i gravirnog dela

Page 33: Duboka Stampa (1)

Elektronsko graviranje cilindra• Kod ove vrste graviranja isključivo se koriste

digitalizovani predlošci

• Graviranje cilindra vrši se snopom elektrona

• radne operacije se izvode automatski, preko više računara

• vreme graviranja zavisi od dimenzija cilindra

• tako npr. za cilindar dužine 2400 mm i obima 780 mm graviranje traje oko 15 minuta.

• vreme pripreme mašine pre graviranja je oko 6 minuta

Page 34: Duboka Stampa (1)

Lasersko graviranje cilindra• lasersko graviranje cilindra je direktan

postupak graviranja - CTP postupak• izrađuje se probni otisak• laserski izgravirana zdelica ima oblik

polulopte • posle završenog graviranja cilindar se može na

uobičajen način hromirati, ukoliko se štampaju veći tiraži

• po završetku štampanja iskorišćeni cilindri mogu se regenerisati

• ciklus regeneracije može se ponoviti 5-10 puta, posle čega se mora naneti nova tiražna košuljica

Page 35: Duboka Stampa (1)

HROMIRANJE CILINDRA• Tiraž koji se može postići otiskivanjem sa

bakarnog cilindra iznosi oko 50000 otisaka.

• Da bi se povećala tiražna izdržljivost, površina cilindra se hromira

• Prevlake hroma su postojane prema koroziji, veoma su tvrde i otporne na habanje i imaju mali koeficijent trenja

• Posle završetka štampanja cilindar se dehromira tj. uklanja se hromna prevlaka rastvorom hlorovodonične kiseline

Page 36: Duboka Stampa (1)

• Код дубоке штампе користе се боје које припадају групи тзв. ретких боја.

• У зависности од примењеног везива, а нарочито растварача долази до испаравања тих компоненти у радну околину, а оне штетно делују на здравље радника.

• Поред разређивача који улази у састав боје и у току процеса штампања повремено се додаје разређивач ради одржавања сталног вискозитета боје.

Page 37: Duboka Stampa (1)

• У дубокој штампи користе се боје нитроцелулозног везива, органских пигмента и растварача етилацетата.

• По тежинском саставу боје око 50% испарљиве компоненте чини растварач.

• После штампања следи процес каширања, односно лепљења одштампаних фолија са другим материјалима где постоје испарења из лепкова.

Page 38: Duboka Stampa (1)

Хемикалије које се користе код припреме цилиндара су:

• бакар сулфат (CuSO4) и сумпорна киселина (H2SO4) -за бакарисање

• фотосензитивна копир шихта

• ферихлорид (FeCl3) – за нагризање

• трихлоретилен – средство за испирање цилиндра

• Хромтриоксид - као заштитни слој наноси се слој хром

Page 39: Duboka Stampa (1)

• међуслој се израђује наношењем никлсулфата (NiSO4) – никловање

• за одмашћивање цилиндра се користи натријум хидроксид (НаОH) и натријум карбонат (Na2CO3)

• као растварач користи се ксилол

• развијач

• средства за тврдоћу и сјај бакра (Cu)