Jeffrey M. Smith

SJEME OBMANERazotkrivanje korporacijskih i vladinih lai o sigurnosti GENETSKI MODIFICIRANE HRANE koju jedete

Zagreb, 2005.

ZAHVALEOd srca se zahvaljujem na doprinosu koji su mnogi ljudi dali ovoj knjizi - kao kritiari, izvori informacija, moralna podrka. Imenovat u samo neke od njih: Andrea Smith, Rick Smith, Morton Smith, Nancy Tarascio, Robynn Smith, dr. Arpad Pusztai, dr. Michael Hansen, Brian Stains, Bili Crist, Steve Druker, Barbara Keeler, Helen Whybrow, Margo Baldwin, Pete Hardin, dr. Joe Cummins, Robert Roth, Jane Akre, Steve VVilson, dr. Ignacio Chapela, James Turner, Bili Freese, Betty Hoffing, Barbara Reed Stitt, dr. med. Cerald Cleich, dr. Phillip Hertzman, Rick North, Ronnie Cummins, Jeff Peckman, Joe Mendelson, Craig VVinter, Bili Lashmett, Hovvard Vlieger, dr. Samuel S. Epstein, dr. David Schubert, Robert Cohen, Larry Bohlen, Dick Kaynor, Britt Bailey, John Kremer i Carol Kline.

SADRAJPREDGOVOR Frances Moore Lappe Arran Stephans UVOD /. poglavlje: PREKOMORSKA LEKCIJA 2. poglavlje: TO BI MOGLO POI PO ZLU - NEPOTPUN POPIS 3. poglavlje: PROLIVENO MLIJEKO 4. poglavlje: SMRTONOSNA EPIDEMIJA 5. poglavlje: VLADA OD INDUSTRIJE, ZA INDUSTRIJU 6. poglavlje: KOCKANJE S ALERGIJAMA 7. poglavlje: PRITISAK NA MEDIJE 8. poglavlje: PROMJENA PREHRANE 9. poglavlje: TO VI MOETE UINITI EPILOG Dodatak A: KRATAK OSVRT NA GENETSKI MODIFICIRANU HRANU Dodatak B: ENZIMI I ADITIVI BILJEKE KAZALO O PISCU 284 285 304 307 283 265 277 249 200 175 143 123 93 62 20 13 15 17

Predgovor hrvatskom izdanjuprof. dr. Marijan Jot Amerika je trenutno u vrhu trostruke krize; krize kulture, krize poljoprivrede i krize znanosti. Prve dvije krize je pred tridesetak godina najavio VVendel Berry svojim djelom The Unsetting of Ame rica. Prijelaz iz poljoprivrednog, potpuno integriranog sistema proizvodnje hrane na industrijsku proizvodnju monokultura, s profitom kao jedinim interesom i ciljem, donio je niz negativnih popratnih uinaka: eroziju tla, zagaenje podzemnih voda, gubitak bioloke razliitosti, toksine rezidue u hrani, bolesti koje se prenose hranom itd. Da bi uinila ovu krizu jo pogubnijom, Amerika irom svijeta izvozi svoj industrijski pristup proizvodnji hrane i licemjerno nastoji uvjeriti svijet da sve to radi, radi za dobro gladnih, odnosno u namjeri da osigura dovoljno hrane za stalno rastuu ljudsku po pulaciju. Hrana i lijekovi od genetski modificiranih organizama posljednja su ponuda, ili bolje rei posljednji trzaj amerikog bolesnog drutva. U znanosti, usko specijalistiki, redukcionistiki pristup rjeava nju znanstvenog problema ili ideje jo vie oteava stanje. Ovisnost znanosti o interesima industrije sve je naglaenija. Nezavisnih znan stvenika sve je manje, a na velikim sveuilitima industrija financira istraivanja i kontrolira njihove rezultate prije objave u javnosti. Sve su ea pitanja: U ijem interesu djeluje znanost; u interesu javnosti ili u interesu industrije? Konano pitanje je: U ijem interesu djeluje i od naroda izabrana Vlada? U knjizi koja je pred vama, Jeffrev Smith, vjetinom profesional nog istraitelja ispituje pojave i incidente vezane uz genetski mo dificirane organizme, te ih vjetinom majstora pripovjedaa iznosi pred itatelja. Obdaren izuzetnom hrabrou, u zemlji svemonih korporacija ukazuje na propuste i prijevare tih industrijskih divova, kojima je profit jedino pravilo, jedini Bog koga potuju. On poput 9

detektiva istrauje, a potom poput najvjetijeg pripovjedaa izlae naeno. itatelj ostaje zgranut. Pa zar je to mogue? Zar ja stvarno ivim u takovom svijetu, u svijetu CM tehnologije kojoj se ne mogu ak niti suprotstaviti? Otkrivajui i izlaui javnosti lai korporacija i lai vlada koje podupiru te korporacije i njihova djela, autor ove knjige namee itatelju obvezu da se opredijeli, da zauzme stav, da djeluje. Zadaa ove knjige i jeste da itatelja trgne iz uhodane koloteine, da mu prenese poruku, da ga uzbuni. A njezina je poruka: Digni svoj glas, udrui snage u borbi protiv globalne kontrole sjemena, a time i kontrole hrane, koju ti eli nametnuti samo nekoliko monih multinacionalnih korporacija." U Krievcima, 03. travnja 2005.prof. dr. Marijan Jot Visoko gospodarsko uilite u Krievcima

PredgovorJagoda Muni Drim u ruci original Sjemena obmane", koji smo mi u Zelenoj akciji ve davno nabavili kao jednu od najvanijih knjiga koje se bave problemom genetiki modificirane hrane. Vizualiziram hr vatsko izdanje i razmiljam to e ono znaiti za nae graane, kole, studente, eko-aktiviste... Pitkim i svima razumljivim jezikom, koristei injenice i vodei nas glatko ka loginom zakljuku Jeffrv M. Smith samouvjereno razotkriva sr problema genetiki modificirane hrane i usjeva. Ukoliko ste uvjereni da je problem genetiki modificirane hrane preuvelian, te kako je to jedino rjeenje za spas gladnih u svijetu, nakon itanja ove knjige promijenit ete miljenje. Smith vas uvodi u priu kroz znanost - pokazujui ovisnost znanstvenih istraivanja o utjecaju industrije, te savjesne znanstvenike koji ostaju bez posla kad rezultati istraivanja pokau injenice koje industrija ne eli uti. Zatim rasplee naine utjecaja biotehnoloke industrije na odluke vlade SAD-a, i ne samo SAD-a, te naposljetku pokazuje vanu ulogu mainstream medija - otkrivajui uasnu medijsku blokadu o genetiki modificiranim usjevima i hrani. Posebno bi moda trebalo izdvojiti primjer uglednog britanskog asopisa The Ecologist" koji je jedan broj 1998. godine posvetio tvrtki Monsanto, jednom od glavnih proizvoaa genetiki modificiranog sjemena i pesticida. Tom je prilikom, naime, tiskara odbila isporuiti 14000 ve tiskanih primjeraka koji su bili uniteni zbog straha od Monstantove tube. Iz poglavlja u poglavlje, Smith vas vodi kroz nove uase ge netiki modificirane hrane, i kad se pred kraj ve pomalo odate oaju, autor e vas nasmijati opisujui sluajnu veeru i poznanstvo sa znanstvenikom koji radi za Monsanto i uvjeren je kako spaava svijet od gladi. A zatim e vam pokazati svjetlo na kraju tunela i objasniti, kako je ova knjiga isti eko-aktivizam i pokuaj da se pro-

10

11

bije medijska blokada. Naposljetku, autor e vas pozvati da mu se pridruite u meni omiljenom poglavlju to vi moete uiniti?", a ja u mu se pridruiti u tom pozivu ukratko navodei to moete uiniti ako ivite u Hrvatskoj. Dakle, uinte neto od sljedeeg: - Recite nadlenima u trgovinama i proizvoaima hrane da ne elite jesti CM hranu i pitajte imaju li certifikate iz ovlatenog laboratorija za svoje proizvode. Kupujte proizvode tvrtki koje imaju dobar sustav kontrole. - Podrite male, domae uzgajivae koji koriste tradicionalno sjeme i kupujte to svjeiju hranu. - Lobirajte svoju lokalnu upravu da odredi Podruje bez CMO-a" u kojem se nee uzgajati GM usjevi. - Raspravite o ovom problemu s prijateljima, obitelji i znanci ma. - Pozovite strunu osobu da odri predavanje na radnom mje stu, u klubu i si. - Podrite organizacije koje se bore protiv GMO-a. Ili, jo bolje, pridruite im se! I na kraju, kupite ovu knjigu, proitajte je i poklonite je prijatelju jer, jednostavno reeno, svaki zabrinuti graanin i aktivist koji se eli baviti pitanjima sigurnosti hrane i ouvanjem bioraznolikosti ovu knjigu jednostavno mora imati! Zagreb 5. travanj 2005.Jagoda Muni Zelena akcija

PREDGOVORFrances Moore Lappe to genetski modificirano sjeme ima s demokracijom? Sve. Meni je ovo ludilo simptomatino, kao i iznenadna pojava mesa ivotinja hranjenih obraenim itaricama (gotova hrana - smjese za hranidbu stoke) o kojem sam pisala prije trideset tri godine. Ono je simptom naeg stiavanja. Razmislite malo: nitko od nas nije traio genetsko manipuliranje sjemenom. Nitko od nas nije rekao: Da, ova nova tehnologija koristit e meni, mojoj obitelji i mojoj zajedni ci." Kao u sluaju rizika od mesa industrijski tovljenih goveda koje pridonosi poveanom broju sranih oboljenja, crpljenju zaliha vo de, otpornosti na antibiotike i mnogim drugim sluajevima, niti od jednog graana nije zatraeno da odmjeri rizike GMO-a u odnosu na mogue dobiti. No, danas veina nas jede takvu hranu, a da nema pojma o moguim opasnostima s kojima se suoavamo - mi, naa djeca i poljoprivredni ekosustavi o kojima ovise nai ivoti. Kako se dogodio taj napad na demokraciju? Kao graani, izbaeni smo i marginalizirani u odnosu na nae pravo u donoenju vanih odluka koje se tiu javnosti. Istraivanja pokazuju kako se veini Amerikanaca ne svia utjecaj koji korpo racije imaju na vladu, ali taj je osjeaj nejasan i neusredotoen. No stvar se promijenila jer Jeffrev Smith nas je uzdrmao: nudi nam dramatine i zapanjujue detalje s lica mjesta koji su nam potreb ni. Pokazuje nam kako se aica korporacija, predvoena tvrtkom Monsanto, posluila svojim golemim bogatstvom, kao i zastraiva njem i obmanom, da bi Amerikance pretvorila u pokusne kunie prehrambene industrije. Pokazuje nam kako smo, dok naa" vlada odbija zahtjeve graana za oznaavanjem, i ne znajui prisiljeni jesti hranu ije djelovanje na zdravlje nije ispitano. Kad proitate ovu neobinu i hrabru knjigu, vie nikad neete gledati svoju domovinu na isti nain. Shvatit ete zato su druge dr-

12

13

ave zgroene pokuajima SAD-a da ih prisili na prihvaanje genet ski modificiranog sjemenja. Vidjet ete koliko zaostajemo za drava ma u kojima su graani, hvala Bogu, podigli glas kako bi zapodjenuli intenzivan javni dijalog i postavili temeljna pitanja o CMO-u. Moda ete zakljuiti, kao i ja, da je ludilo oko genetskog mani puliranja - koje guta milijune dolara i neizrecivu koliinu vremena i energije i pobornika i protivnika-jo jedno katastrofino odvlaenje panje od temeljnog pitanja svake demokracije: emu glad usred obilja? Rasprava o CMO-u preskae to pitanje, dok korporacije iz vlastitih interesa svjesno osnauju mit prema kojem je problem na eg planeta oskudica od koje nas mogu spasiti samo njihovi proizvo di. Zapravo, u vrijeme kad je uvrijeeno miljenje da farmeri diljem svijeta prekomjerno proizvode, Monsanto i druge korporacije, koje pokuavaju svijet uiniti ovisnim o njihovom modificiranom sjemenju, imali su dovoljno drskosti rei nam kako trebamo njihovu tehnologiju kako bismo nahranili gladne" jer je previe ljudi tako siromano da si ne mogu priutiti ve uzgojenu hranu. Jeffrev Smith napisao je snanu knjigu koja nam je oajniki potrebna. Duboko se nadam da emo se u godinama koje dolaze osvrnuti unatrag i na ovo djelo gledati kao znak za uzbunu u posljed njem trenutku; koje nam je pruilo hrabrost da CMO shvatimo kao prijetnju zdravlju i kao simptom dublje krize. Genetski inenjering mogao bi biti na posljednji poziv za buenje. Moemo se upitati gdje je demokracija kad samo jedna tvrtka, Monsanto, kontrolira 85 posto genetski modificirane germplazme te ima mo ispuniti zalihe komercijalnog sjemenja genetski modificiranim varijantama, a jav nost je pritom nemona i prisiljena snositi posljedice. Moe li genet sko modificiranje biti ono to e nas napokon dovoljno okirati da podignemo glas i postavimo pitanja koja moramo postaviti elimo li stvoriti autentinu demokraciju i iscijeliti na planet?Frances Moore Lappe Frances Moore Lappe je uz Annu Lappe koautorica knjige Hope's Edge: The Next Diet ior a Srna// Planet (Rub nade: sljedea dijeta za mali planet)

PREDGOVORArran Stephans Genetski modificirani organizmi (GMO), koji su nusproizvod prije nosa gena jedne u DNK druge vrste, predstavljaju tehnologiju koja sa sobom nosi mnotvo nepoznatih, a moda ak i katastrofalnih posljedica na nae zdravlje i okoli. Putem masovnih medija koje su dobro potplatili, multinacionalne biotehnoloke kompanije, koje ubiru najveu dobit od nje, odaslale su vrlo uvjerljivu poruku prema kojoj je biotehnologija udo koje e rijeiti problem gladi u svijetu, smanjiti upotrebu pesticida ili izlijeiti bolesti ovjeanstva, lako genetski modificirane biljke (biljke kojima su preneseni geni drugih vrsta - kao to su soja, kukuruz, pamuk i repa), nisu postojale prije dvadeset godina, 2002. godine one su sainjavale veliku veinu od 58 milijuna hektara genetski modificiranih usjeva zasijanih u etiri amerike savezne drave koje su najvei proizvoai genetski mo dificiranih organizama. To bi pokrilo gotovo dvije i pol povrine Ve like Britanije, ne raunajui sva polja bez GMO-a koja su opraena peludom susjednih GMO usjeva. I mlijeko u SAD-u izmijenjeno je upotrebom genetski modificiranog hormona rasta prenesenog u kra ve. Vei dio hrane u vaoj lokalnoj trgovini danas je zagaen GM sastojcima, bez vaeg znanja ili pristanka. Kao to su mnogi rekli, tre nutano se nalazimo usred najveeg prehrambenog eksperimenta u povijesti, a mi, ljudi, pokusni smo kunii. U knjizi Sjeme obmane Jeffrev Smith izloio je izrazito uvjerlji ve dokaze protiv GMO-a na sveobuhvatan i dobro argumentiran nain. Skupivi informacije iz irokog spektra izvora, istkao je priu koja otkriva mjeru u kojoj su kompanije (i vlade) odbacile znanstve ne dokaze o opasnostima za zdravlje i sprijeile pristup potroaa informacijama od presudne vanosti. Ova iznimna knjiga trebala bi biti obvezna lektira svim srednjokolcima, studentima te svima oni ma koje zanima to jedu oni i njihove obitelji. arolija ove knjige je 15

14

u tome to autor prenosi znanstvene informacije na svima razumljiv nain, potkrepljujui ih detaljima potrebnim da izdre navale opre nih stavova. Mo znanja je jedno od najveih oruja promjene koje drutvo ima na raspolaganju. Iskreno se nadam kako e nam opseno zna nje iz knjige Jeffrevja Smitha pruiti mo da zauzdamo ovu nedoka zanu i opasnu tehnologiju.Arran Stephens Arran Stephens je osniva i predsjednik Nature's Path Foods (www.naturespath.com), prve i najvee amerike tvrtke za ekoloku proiz vodnju itarica; on je i slikar, vrtlar i autor knjige Journey to the Luminous (Putovanje prema svjetlosti) (www.naturespath.com)

UVODDana 23. svibnja 2003. godine predsjednik Bush je predloio Inici jativu za suzbijanje gladi u Africi koritenjem genetski modificirane (CMO) hrane. Istodobno je optuio Europu da njezin neosnovan i znanstveno neutemeljen strah" od takve hrane ometa napore za suzbijanjem gladi. Izrazio je snano uvjerenje da e GM hrana doni jeti vei prinos od etve, poveati izvoz SAD-a i omoguiti stvaranje boljeg svijeta. Njegova retorika nije novost. Naprotiv, ona je prelazi la s predsjednika na predsjednika, a amerikom je narodu prenoe na putem redovitih izvjetaja u vijestima i industrijskih reklama. Ova je poruka bila dio opeg plana koji su osmislile korporacije odlune da preuzmu kontrolu nad svjetskim zalihama hrane. To je jasno izneseno na konferenciji biotehnoloke industrije u sijenju 1999. godine. Na njoj je predstavnik Arthur Anderson Consulting Group objasnio kako je njegova tvrtka pomogla tvrtki Monsanto u stvaranju takvog plana: Najprije su od Monsanta zatraili da im otkrije svoju viziju idealne budunosti za 15 do 20 godina. Na to su direktori tvrtke opisali svijet u kojem je 100 posto komercijal nog sjemena genetski modificirano i patentirano. Tvrtka Anderson Consulting zatim je krenula unatrag od tog cilja, razvila strategiju i taktiku za njegovo ostvarenje te je Monsantu predstavila korake i procedure koje je potrebno poduzeti da bi zauzeo industrijski dominantno mjesto u svijetu u kojem je prirodno sjeme doslovce istrijebljeno. Plan je predvidio i utjecaj tvrtke Monsanto na vladu, od koje se oekivalo da promie tehnologiju diljem svijeta te osigura brzi dola zak hrane na trite prije nego to bi se organiziranim otporom to moglo sprijeiti. Biotehnoloki je savjetnik kasnije izjavio: Industrija se nada kako e tijekom vremena trite biti u tolikoj mjeri prep lavljeno genetski modificiranom hranom da vie nita neete moi uiniti u vezi s tim. Jedina mogunost bit e predaja."1

16

17

Glasnogovornik druge biotehnoloke kompanije iznio je oeki vani tempo osvajanja svjetskog trita. Prikazao je grafikone s po dacima o oekivanom smanjenju zastupljenosti prirodnog sjemena iz godine u godinu, procjenjujui kako e za pet godina oko 95 posto sjemenja biti genetski modificirano. I dok se dio publike zgrozio nad onim to su uli i doivjeli to kao arogantan i opasan nedostatak potovanja prema prirodi, pripadnici industrije sve su smatrali dobrim poslovnim potezom. Njihov stav najbolje ilustrira izvadak iz jedne Monsantove reklame: ,,l zato, nema mnogo razlike izmeu hrane koju je stvorila Majka Pri roda i one koju je stvorio ovjek. Umjetna je samo linija povuena izmeu njih."2 Kako bi provele svoju strategiju, biotehnoloke su kompanije trebale preuzeti kontrolu nad sjemenom i stoga su poele kupovati preuzevi oko 23 posto svjetskih kompanija za proizvodnju sjeme na. Monsanto je ostvario dominantan poloaj zauzevi 91 posto trita GM hrane. No, industrija nije ostvarila oekivani cilj preuzi manja zaliha prirodnog sjemenja jer se graani diljem svijeta, koji ne dijele uvjerenje predstavnika industrije kako je ta hrana zdrava ili bolja, nisu tek tako predali. Prilino snaan otpor prema GM hrani rezultirao je globalnim obraunom. Ameriki je izvoz genetski modificiranog kukuruza i soje pao, a gladni afriki narodi ak ne ele prihvatiti takvu hranu kao pomo. Monsanto financijski posre i oajniki eli otvoriti nova trita, a vlada SAD-a uvjerena je kako im je otpor Europske unije primarna prepreka to odluuje promijeniti. Dana 13. svibnja 2003. godine SAD su uputile albu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (VVTO) optuujui EU da njezina restriktivna politika o GM hrani naruava meunarodne ugovore. Na dan kad je upuena alba, ministar trgovine SAD-a, Robert Zoellick je izjavio: Sveobuhvatna znanstvena istraivanja dokazala su kako je biotehnoloki proizvedena hrana zdrava i sigurna." Pred18

stavnici industrije od poetka to ponavljaju i to je kljuna pretpostav ka njihovog opeg plana, albe VVTO-u i predsjednikove kampanje za suzbijanje gladi. Meutim, ta pretpostavka nije istinita. Sljedea poglavlja otkrivaju kako je GM hrana dola na trite pod utjecajem industrije, a ne na temelju znanstvenih dokaza. tovi e, ako sveobuhvatna znanstvena istraivanja neto dokazuju, onda se ti dokazi prvenstveno odnose na to da takva hrana nikada nije smjela biti odobrena. Ba kao to su razmjeri plana industrije bili zapanjujui, jedna ku su reakciju izazivala iskrivljavanja i prikrivanja informacija. I dok mnoge prie iz ove knjige razotkrivaju vladine i korporacijske ma nevre dostojne pustolovnog romana, uinci GM hrane su osobni. Veina ljudi u Sjevernoj Americi jede takvu hranu u svakom obroku. Sljedea poglavlja ne samo da opovrgavaju stav vlade SAD-a kako je hrana sigurna, nego vas informiraju o tome koje korake moete poduzeti kako biste zatitili sebe i svoju obitelj.

19

7. poglavlje

LU I

Northu. Ta je adresa veini bila poznata budui da su ondje kampirali sedam mjeseci ranije. Tih se trideset novinara, s televizijskim kamerama i diktafonima, skupilo u Pusztaijevoj dnevnoj sobi. Arpad Pusztai proitao je dokument - dvaput. Podigavi pogled, svi su mu novinari poeli postavljati pitanja u isti as. Nasmije-

< s * -

PREKOMORSKA LEKCIJAOtvorivi vrata, Suzan se iznenadila ugledavi ispred sebe nekoliko novinara. Jo nekoliko njih izilo je iz automobila i potralo prema njoj, a vidjela je i druge automobile i kombije s ekipama televizijskih vijesti kako se parkiraju du njezine ulice. Ali svi znate kako ne moemo govoriti o onome to se dogodi lo. Tuili bi nas i..."1

io se, odahnuvi i osjetivi kako mu je pao kamen sa srca. Ve je izgubio nadu. Napokon je imao priliku s drugima podijeliti ono to zna o opasnostima genetski modificirane hrane. Pria o Arpadu Pusztaiju mjesecima je punila naslovnice novina diljem Europe upozoravajui itatelje na neke od ozbiljnijih zdrav stvenih rizika od genetski modificirane (CM) hrane. Meutim, sve je to jedva spomenuto u amerikom tisku. Skupina za promatranje medija Project Censored opisala je priu o Pusztaiju kao jedan od deset dogaaja godine koji su dobili najmanju medijsku panju.2 Zapravo, vanije amerike medijske kue izbjegavale su gotovo sva ku diskusiju o kontroverziji oko genetski modificiranih organizama (CMO) sve do svibnja 1999. godine. Ali i tada je bila rije o spaa vanju monarh leptira od peluda CM kukuruza, a ne o sigurnosti ljudske hrane. Tek kad je sluaj kukuruza StarLink* potaknuo prekid izvoza i masovni povrat izvezene hrane, Amerikanci su saznali da svako dnevno jedu CM hranu. tovie, ameriki je tisak morao postaviti pitanje je li GM hrana sigurna. Sve do tada, mediji su europski ot por prema amerikim CM kulturama proglaavali neznanstvenim antiamerikanizmom. No, kao to otkriva pria o Arpadu Pusztaiju, europske anti-CMO osjeaje djelomice su potaknuli daleko vei rizici za zdravlje od povremenih alergijskih reakcija koje se pripisuju StarLinku.

Sada je u redu", prekinuo ju je novinar s televizijske postaje Channel Four, maui papirom pred njezinim licem. Dopustili su vaem suprugu. Moe razgovarati s nama." Suan uhvati papir. Arpade, doi ovamo", pozove supruga. Arpad Pusztai, naoit ovjek u kasnim ezdesetim godinama, u trenu je doao. Dok mu je supruga pokazivala dokument, novinari su se provukli u kuu pokraj njih. Ali nije to primijetio, gledao je u papir koji mu je supruga pruila. Odmah je prepoznao logo u zaglavlju - Institut Rowett, Aberdeen, kotska. Bila je to jedna od vodeih svjetskih nutricionistikih institucija i njegov poslodavac tijekom proteklih 35 godina - sve do njegove iznenadne suspenzije prije sedam mjeseci. I sve je bilo tu, jasno napisano. Ukinuli su mu zabranu govora. Srnio je progovoriti. Datum na dokumentu bio je datum toga dana, 16. veljae 1999. godine. Zapravo, manje od dvadeset minuta ranije, trideset novina ra sjedilo je na konferenciji za novinare u Institutu Rowett i slualo kako direktor, profesor Phillip James, uzgred spominje kako je dr. Pusztaiju ukinuta zabrana razgovora s medijima. Prije nego to je Ja mes zavrio reenicu, novinari su pojurili prema vratima. Uskoili su u automobile i jurnuli ravno prema Pusztaijevoj kui u Ashlev Park 20

* StarLink je registrirani zatitni znak Aventisa.

21

u

Prvi okArpad Pusztai bio je vie nego dobar u svojem poslu. Da se bavio ne kim drugim poslom, smatrali bi ga iznimnim. No, u konzervativnom svijetu eksperimentalne biologije, koja tei preciznosti, zasluio je tek pridjev temeljit". Njegova temeljitost tijekom pedeset godina dovela ga je do samog vrha u profesiji. Objavio je gotovo 300 znan stvenih lanaka, napisao ili uredio dvanaest knjiga te redovito surai vao s drugim vodeim znanstvenim istraivaima diljem svijeta. Godine 1995. On, njegova supruga Suan (takoer istaknuta znanstvenica), njihovi kolege s Instituta Rovvett i kotskog instituta za istraivanje usjeva (Scottish Crop Research Institute), te s Biolo kog fakulteta Sveuilita u Durhamu, od kotskog su Ministarstva poljoprivrede, okolia i ribarstva dobili 1.6 milijun funti za istra ivanje. Izabran izmeu dvadeset sedam drugih kandidata, ovaj konzorcij znanstvenika, iji je koordinator bio Arpad Pusztai, dobio je zadatak stvoriti model testiranja genetski modificirane hrane, kojim bi se potvrdilo da nije opasna za zdravlje. Njihove metode testiranja trebale su postati standard koji bi se koristio u Velikoj Bri taniji, a namjera im je bila da se isti prihvati i u drugim dravama Europske unije. U vrijeme dodjele financijskih sredstava nijedno istraivanje sigurnosti CM hrane nije bilo objavljeno, a svjetska je znanstvena zajednica postavljala mnotvo pitanja. Zato su Pusztai i njegov tim dobili zadatak da osmisle nain testiranja koji e razviti povjerenje i naravno, biti temeljit. U travnju 1998. godine istraivanje se ve provodilo oko dvije godine kad je direktor Instituta Rovvett, profesor Phillip James, uao u Pusztaijev ured i poloio veliku hrpu dokumenata na njegov stol. Pozvao je i Suan iz susjednog ureda. Pusztaijevimaje rekao kako se europski ministri sastaju u Bruxellesu kako bi glasali u vezi propisa o genetski manipuliranoj hrani. Dokumenti, pristigli iz biotehnolokih tvrtki, zapravo su bili zahtjevi 22

LU I

kojima su tvrtke traile odobrenje njihovih varijanti GM soje, kukuruza i rajica. A budui da je Britansko ministarstvo poljoprivrede, umarstva i ribarstva (MAFF) trebalo sudjelovati na konferenciji, zatrailo je znanstvenu osnovu za davanje preporuka tim kompanijama. Profesor James je jedan od dvanaest znanstvenika koji su sainjavali Advisory Committee on Novel Foods and Processes (Savjetodav ni odbor za novu hranu i procese - ACNFP), odgovoran za procjenu je li odreena CM namirnica prikladna za prodaju u Britaniji. Bio je zaduen za analizu prehrambenih vrijednosti namirnica. Pusztai je pogledao gomilu papira. Bilo je tu est ili sedam re gistratora, a svaki je predstavljao po jedan zahtjev za odobrenje - ukupno gotovo 700 stranica teksta. Znao je kako James i ostalih sedam lanova ACNFP-a nee sami proitati te dokumente. Bili su to izrazito zaposleni ljudi. Na primjer, profesor James je radio u dvanaest takvih odbora i redovito drao govore na meunarodnim konferencijama. Toliko ga esto nije bilo u Institutu da ga je Pusztai redovito pozdravljao na hodniku rijeima: Zdravo, strance." Osim toga, James i veina ostalih lanova nisu bili aktivni znanstvenici, nego su bili odbornici -zadueni za prikupljanje novca, utvrivanje pravila i praenje znanstvene politike. S druge strane, Arpad i Suan ve su dvije godine radili na osmiljavanju metoda za provjeru GM hrane. Dio njihovog posla bio je i ispitivanje nove sorte genetski modificiranih krumpira koje je kotsko ministarstvo eljelo pustiti u prodaju. Oni nisu bili samo teoretiari; imali su i praktino iskustvo. Stoga su bili meu najkvalificiranijim znanstvenicima na svijetu za itanje i procjenu gomile dokumenata koju im je James predao. Kad ministru trebaju te preporuke?" upitao je Pusztai. Za dva i pol sata", odgovorio je James. Arpad i Suan bacili su se na posao. Podijelili su zahtjeve i usre dotoili na najvanije dijelove dokumenata - istraivanja i rezulta te. 23

< 2 * -

uuj

Kad je Arpad Pusztai pogledao prvi dokument, a zatim drugi, bio je zapanjen. Kao znanstvenik, bio sam stvarno okiran", rekao je Pusztai. Tad sam po prvi put shvatio koliko su dokazi predoeni odboru neuvjerljivi. Nedostajali su rezultati, istraivanja su bila loe osmilje na, a testovi iznimno povrni. Zaista su bili neuvjerljivi. A dio posla bio je vrlo loe obavljen. Moram jo jednom naglasiti da je to za mene bio uasan ok." Arpad i Suan su u poetku mislili kako e im dva i pol sata biti dovoljna tek da ministru daju preliminarne preporuke za zahtjeve, no pokazalo se kako je to vrijeme vie nego dovoljno za vrst odgo vor. Predstavljena istraivanja nisu ni na koji nain bila prikladna za demonstraciju sigurnosti genetski modificirane hrane za prehranu ljudi i ivotinja. Nijedno od njih nije prualo dovoljno dokaza. Pusz tai je obavio telefonski razgovor. Na temelju onoga to smo dotad vidjeli, iako u samo dva i pol sata itanja, savjetovao sam ministru da bude izrazito oprezan i ne prihvati zahtjeve", rekao je Pusztai. A on mi je rekao neto to me stvarno zapanjilo: 'Ne znam zato mi to govorite, profesor James ve ih je prihvatio.'" Pusztai je bio kao munjom oinut. Ne samo da je odbor odo brio zahtjeve za GM hranu na temelju povrnih dokaza, nego ih je odobrio prije dvije godine, a James je samo traio znanstvenu potvrdu koju bi ministar mogao upotrijebiti. Ni Pusztai, niti drugi znanstvenici s tog podruja, kao ni vie od 58 milijuna stanovnika Velike Britanije nisu znali da ve jedu CM rajice, soju i kukuruz - i to gotovo dvije godine. Odobrenja su dana u tajnosti. Ovaj incident bio je prekretnica za Pusztaija. Sve dotad bio je uvjeren kako e znanstvena i zakonodavna zajednica paljivo i temeljito prouiti novu tehnologiju. No, postao je zabrinut. Vrlo zabrinut. 24

i

Nakon telefonskog razgovora, Pusztai je razgovarao s profeorom Jamesom i rekao mu zato misli da je odobrenje odbora pogreka. Rekao je kako nedostaju najvaniji dokazi i objasnio da je model koji je njegov tim razvio kroz istraivanje mnogo, mnogo rigorozniji i detaljniji nego onaj koji su predstavile biotehnoloke kompanije. Njegov je model ve ukazao na neke opasnosti od CM krumpira koje povrna istraivanja na CM rajicama, kukuruzu i soji ne bi pokazala. Profesor James nije branio odluku odbora. Zapravo, podravao je Pusztaijeve zakljuke, ak je pokazao i entuzijazam. Ako su znan stvenici s njegovog instituta stvorili bolji nain testiranja GM hrane, onda bi taj novi model mogao donijeti vrlo unosne ugovore - i mi lijune funti. Smatrao je kako je to dobra prilika za dobivanje vie sredstava za znanstvena istraivanja", rekao je Pusztai. Pa svi znamo da smo mi znanstvenici stalno u potrazi za novcem. Vjerovao je kako bismo trebali nastaviti s istraivanjem i doi do vanih otkria." No, Pusztai nije dijelio njegov entuzijazam. Bio je ozbiljno za brinut zbog netestiranih CM rajica, soje i kukuruza koji su se pro davali u trgovinama. Ta briga bila je pojaana njegovom spoznajom kako se soja, kukuruz i njihovi derivati nalaze u oko 70 posto sve preraene hrane. Kako je Pusztai napredovao sa svojim istraivanjem, njegova je zabrinutost zbog GM hrane rasla.

< 5 *

Vrui krumpirPusztaijev je znanstveni konzorcij izmijenio DNK krumpira tako da uini neto to nijedan krumpir nikada nije uinio. Trebao je stvoriti svoj vlastiti insekticid, lektin, koji se obino nalazi u visibabi i koji je titi od biljnih ui i drugih kukaca. Cilj industrije bio je masovna proizvodnja kombinacije krumpira/insekticida, zbog ega farmeri ne bi morali polja zapraivati zatitnim sredstvima. U sklopu istrai25

vanja Pusztai i tim iz Rovvetta trebali su ispitati djelovanje krumpira na zdravlje takora. Genetski modificirani krumpiri ve su se prodavali i konzumirali u Sjedinjenim Dravama. U njihov DNK prenesen je gen iz bakterije tla slian Bacillusu anthraxu. Pod utjecajem umetnutog gena krumpi ri su stvarali svoj vlastiti insekticid-otrov Bacillus thuringiensis ili Bt. Kad bi kukci, na svoju nesreu, pojeli neko od ovih genetski modifi ciranih uda, Bt koji stvara svaka stanica u biljci ubrzo bi ih ubio. Isti geni koji stvaraju Bt bili su preneseni i u DNK kukuruza i pamuka, koji su se takoer prodavali i konzumirali u SAD-u, a U.S. Environmental Protection Agency (amerika Agencija za zatitu okolia) sve ih je slubeno klasificirala kao pesticide. Meutim, U.S. Food and Drug Administration - FDA (Amerika uprava za hranu i lijekove*) jasno je stavila do znanja kako vjeruje da su genetski modificirane biljke sigurne te kako imaju slinu prehrambenu vrijednost kao one koje nalazimo u prirodi. Ta je pretpostavka kamen temeljac ame rike politike, koja je dopustila da se milijuni hektara CM kultura posiju, prodaju i pojedu bez prethodnog ispitivanja. Pusztaijev tim modificirao je biljku krumpira da stvori drugi pesticid - lektin, prirodni insekticidni otrov koji neke biljke proizvode kako bi otjerale kukce. Arpad Pusztai proveo je gotovo sedam go dina istraujui svojstva lektina. Bio je vodei svjetski strunjak za lektine i znao je kako je bezopasan za ljude. Zapravo, u jednom od svojih objavljenih istraivanja nahranio je takore sa 800 puta vie lektina od koliine koju su CM krumpiri trebali proizvoditi i nije bi lo vidljivih oteenja. Stoga, nahranivi takore krumpirima koji su proizvodili lektine, nije oekivao nikakve probleme. No, ono to su on i njegov tim otkrili okiralo ih je. Prvo, preh rambeni sastav nekih CM krumpira znatno se razlikovao od genet* op. ur. U nastavku teksta za Upravu za hranu i lijekove koristi se i izraz Uprava i kratica FDA.

ski nemodificiranih sorti od kojih su potjecali, iako su uzgojeni u identinim uvjetima. Na primjer, jedna sorta GM krumpira sadra vala je 20 posto manje bjelanevina od sorte od koje je potekla. Drugo, ak su se prehrambene vrijednosti GM krumpira koji su potjecali od iste sorte i koji su uzgajani u identinim uvjetima meu sobno razlikovale. Da su rezultati Pusztaijevog ispitivanja bili ogranieni samo na te injenice, to bi bilo dovoljno da potkopa cijeli proces ozakonjenja GM hrane. Politika FDA temeljila se na pretpostavci da je genetski modificirana hrana stabilna, odnosno da razine hranjivih tvari ne bi smjele varirati. Ali ova otkria potpuno su zasjenila Pusztaijeva druga, jo vie zabrinjavajua otkria. Otkrio je kako su takori, koji su jeli GM krumpire, imali oteeni imuni sustav. Njihova bijela krvna zrnca reagirala su sporije od bijelih krvnih zrnaca takora koji su jeli genet ski nemodificiranu hranu, zbog ega su postali osjetljiviji na zaraze i bolesti. I drugi organi povezani s imunim sustavom, timus (prsna lijezda) i slezena, pokazivali su neka oteenja. U usporedbi sa takorima iz kontrolne skupine, koji su jeli genetski nemodificiranu hranu, neki od takora hranjenih GM hranom imali su manje i sla bije razvijen mozak, jetru i testise. Drugi takori imali su poveane organe, izmeu ostalih guterau i crijeva. Neki su pokazivali djelo minu atrofiju jetre. Pored toga, znaajne strukturalne promjene i razmnoavanje stanica u elucu i crijevima takora koji su jeli GM hranu ukazivale su na poveanu mogunost razvoja raka. Nakon samo deset dana na takorima su zamijeeni ozbiljni zdravstveni poremeaji. Neke od tih promjena bile su prisutne i nakon sto deset dana (razdoblja koje odgovara razdoblju od deset godina ljudskog ivota). U pripremi prehrane Pusztai je, kao i uvijek, bio temeljit. Izvrio je usporedbe izmeu takora koji su jeli GM krumpire, prirodne krumpire i prirodne krumpire zainjene istom koliinom istog lekti27

26

na koji se nalazio u CM krumpiru. Istraivai su pripremali krumpir na razliite naine-sirov, kuhan i peen, a mijenjali su i njegovu koli inu u prehrani. Mijenjali su i ukupni sadraj bjelanevina u prehrani i sve te varijante ispitali su tijekom razdoblja od deset i sto deset dana. Ove protokole ispitivanja temeljito je provjerio i odobrio vladin ured za fondacije i bili su u skladu s nekoliko objavljenih istraivanja. Na kraju, samo su takori koji su jeli GM krumpire patili od oz biljnih negativnih posljedica. Iz postojeih dokaza bilo je jasno da lektini nisu glavni uzrok zdravstvenih problema. Neki uinak samog procesa genetskog inenjeringa prouzroio je oteenja organa te naruio zdravu imunu funkciju kod adolescentnih takora. Primi jenili smo istu metodu genetskog inenjeringa kakvom se koriste prehrambene kompanije", objasnio je Pusztai. Znao je da njegovi rezultati ukazuju na to kako CM hrana, koja je ve odobrena i koju svakodnevno jedu stotine milijuna ljudi, mo da uzrokuje sline zdravstvene probleme i kod ljudi, osobito djece. Naao se u stranoj situaciji. Znao je da bi njegove krumpire, da su bili podvrgnuti istim povrnim istraivanjima i procesu odobra vanja koji su proli GM rajice, soja i kukuruz, ACNFP odobrio bez ikakvih problema. Zavrili bi na policama supermarketa i u tavama diljem svijeta. A znao je i to kako povrna istraivanja obavljena na CM raji cama, soji i kukuruzu nisu mogla otkriti ozbiljne probleme s kojima se on suoio. Nadalje, ako bi se kod ljudi javljali problemi slini problemima kod takora, mogle bi proi godine prije nego to se otkriju, a malo je vjerojatno da bi netko posumnjao kako je njihov uzrok GM hrana. Otkrio sam injenice koje su mi ukazivale na to kako postoje ozbiljni problemi s transgenom hranom", rekao je Pusztai. Vjerojat no bi prole dvije do tri godine prije nego bi ti znanstveni radovi bili objavljeni, a ta se hrana ve nalazila u trgovinama bez temeljitog biolokog ispitivanja poput naeg na CM krumpiru."3 Kad bi ekao 28

toliko dugo, mislio je, tko zna kakve bi ozbiljne posljedice mogli pre trpjeti potroai koji nita ne slute. Dok je razmiljao o ovim implikacijama i skupljao svoja otkria kako bi ih objavio, javili su mu se novinari britanske televizijske emi sije World in Action. Nestrpljivo su oekivali znanstveno miljenje o sigurnosti genetski modificirane hrane, a osobito su eljeli uti dr. Pusztaija. Znali su kako je njegov tim jedini u svijetu vrio temeljita ispitivanja CM hrane. Njihov zahtjev razrijeio je Pusztaijev unutarnji sukob. Tradicio nalni kodeks znanstvene prakse nalagao je da uti o svojim otkrii ma sve dok ih ne predstavi na konferenciji ili objavi u nekoj publi kaciji. No, njegov etiki kodeks nalagao mu je da odmah upozori javnost na svoja otkria. Pusztaija je ohrabrila i injenica da je njegovo istraivanje finan cirano iz dravnog prorauna. Britanski porezni obveznici izdvojili su 1.6 milijuna funti za ovo istraivanje u Rovvettu. Oni su to platili", rekao je. Znao je i to da e mu intervju pruiti priliku za saetak u trajanju od samo dvije do tri minute to nee omesti detaljniju obja vu u znanstvenom radu.3 Traio je odobrenje od Jamesa, koji ga je dodatno ohrabrio. Meutim, obojica su se sloila kako ne bi trebao objaviti detaljne rezultate, budui da e biti opisani u njegovom znanstvenom radu. James je rekao slubeniku za odnose s javnou Instituta Rovvett da se pridrui Pusztaiju na snimanju u studiju. Pusztaijev intervju trajao je oko dva sata, a na kraju je skraen na 150 sekundi. U krajnjoj verziji ostala je Pusztaijeva izjava kako je ui nak eksperimentalnih GM krumpira na takore bila lagana retardaci ja rasta i oteenje imunog sustava. Jedan od genetski modificiranih krumpira nakon sto deset dana oslabio je imuni sustav takora". Na pitanje bi li sam jeo GM hranu, odgovorio je: Kad bih imao izbor, sigurno je ne bih jeo dok ne vidim barem jednako kvalitetne eksperimentalne dokaze poput onih koje mi dobivamo za nae 29

genetski modificirane krumpire. Vjerujem da bi se takva tehnologi ja mogla upotrijebiti u opu korist. A kad bi genetski modificirana hrana bila sigurna, tad bismo uinili veliku uslugu naim blinjima. vrsto sam uvjeren u to i to je jedan od glavnih razloga zbog kojih zahtijevam da se postroe pravila, da se postroe standardi." Dodao je: Uvjeravaju nas kako je apsolutno sigurna, kako GM hranu moemo jesti cijelo vrijeme i kako nam nimalo ne moe te titi. No, kao znanstvenik koji prouava to podruje i aktivno radi na njemu, smatram kako je vrlo, vrlo pogreno upotrijebiti nae sugraane kao pokusne kunie. Pokusne kunie moramo pronai u laboratoriju."4 Znao je da e njegovi komentari uzburkati javnost, ali nije ni u snu mogao pojmiti razmjere kontroverzije koju e izazvati.

izjavu britanskim medijima. Novinari su odmah poeli nazivati zbog ega je Pusztai ostao budan do ranih jutarnjih sati. Kad sam doao na posao, Institut je ve bio bombardiran sva kojakim pitanjima novinara, kao i britanskog Ministarstva poljop rivrede i ribarstva, koje nije bilo obavijeteno o intervjuu", pria Pusztai. No, do sredine jutra telefoni su utihnuli. Pusztai je najprije po mislio kako je strka gotova i kako se moe vratiti na posao. Kasnije sam otkrio kako su mi zaepili usta do jedanaest sati prije podne", sjea se Pusztai. Direktor je sve preuzeo na sebe, sav posao odno sa s javnou. Preusmjerio je telefon iz mog ureda na svoj telefon i presretao faksove i elektronsku potu, tako da nam se ak ni na sin nije mogao javiti." U meuvremenu je profesor James uivao u dotad nevienoj popularnosti. Bio je na televiziji svakih desetak minuta. Iznosio je svoje tumaenje vanosti ovog rada - tvrdio je kako je rije o gole mom napretku u znanosti", prisjea se Pusztai. Pokuao je iskoris titi svaki, i najmanji djeli te popularnosti." Tog je jutra ak izdao priopenje za javnost o istraivanju tima, a da nije razgovarao s Pusztaijem. Za daljnje informacije javite se dr. Phillipu Jamesu, pisalo je. Mislio je kako je to sjajno i kako e postati svjetski poznat", rekao je Pusztai. Imao je razloga za velika oekivanja. Tony Blair, britanski premi jer, zatraio je od njega nacrt nove agencije za prehrambene stan darde - britansku verziju amerike FDA, samo to bi se iskljuivo bavila hranom. To je trebala biti prestina agencija sa 3000 zaposle nika i svi su pretpostavljali kako e upravo prof. dr. Phillip James biti njezin prvi direktor - to je vaan politiki poloaj. inilo se kako se James namjeravao okititi jo jednim perom, a moda i impresionirati svojeg budueg efa Tonvja Blaira. Upravo zato je preuzeo odnose s javnou i sam poeo dijeliti informacije o istraivanju krumpira. 31

Erupcija u medijimaZa razliku od gotovo potpunog nedostatka informacija o GMO-u u SAD-u, u Velikoj Britaniji kontroverzija je ve lagano kljuala. Korporacija Monsanto, biotehnoloki div, u novinama je na cijelim stranicama objavljivala reklame koje su naglaavale pozitivne strane GM hrane i pokuavale preobratiti nepovjerljivu javnost. S druge strane, vanije su novine objavljivale lanke i urednike komentare koji su optuivali reklame da zavode javnost lanim tvrdnjama. U novinama su citirani znanstvenici koji su izraavali sumnje u vezi sa sigurnou hrane. A javnost je ve bila uzdrmana posljedicama kravljeg ludila, bolesti koja je prouzroila smrt nekoliko ljudi usprkos ranijim uvjeravanjima vlade kako nema opasnosti. Na to plodno tlo pala je Pusztaijeva bomba. U nedjelju 9. kolovoza 1998. godine, dan prije prikazivanja emi sije World in Action, televizijska je postaja prikazivala reklamne na jave intervjua naglaavajui neke Pusztaijeve tvrdnje i potiui slua telje da pogledaju emisiju idueg dana. U pono je takoer uputila 30

Problem je bio u tome to je bio u krivu. Informacije koje je da vao tisku, pisao u priopenju za javnost i izgovarao na televiziji bile su netone. Nije se potrudio provjeriti ih kod Pusztaija ili bilo kojeg lana njegovog tima. Najvea od njegovih pogreaka bila je izjava o tipu lektina koji je upotrijebio istraivaki tim. Oni su modificirali krumpir tako da pone proizvoditi lektin iz visibabe, CNA, za koji se znalo da je pot puno bezopasan za takore i ljude. No, lektin koji je opisivao James bio je konkanavalin A" - dobro poznati otrovni imunosupresor iz jedne tropske mahunarke sline grahu. Njegova pogreka potpuno je zavela javnost. Koga briga to je dolo do retardacije takora jer im je davan krumpir genetski obliko van za proizvodnju poznatog otrova? Priopenja za javnost otkrila su da je to ono to otrovi ine - u emu je problem? Krumpir se nije nalazio u trgovinama i nikada nee. No, Pusztaijev lektin bio je bezopasan. Jamesova pogreka zao bila je puno vaniji problem - oteenja organizma takora nisu nastala od lektina, nego od istog procesa genetskog inenjeringa kojim se proizvodila GM hrana koju su svi jeli. Do ponedjeljka poslijepodne Arpad i Suan otkrili su kako su njihovi telefoni preusmjereni kako bi James sam razgovarao s novinarima. A do veernjeg emitiranja emisije shvatili su kako je tis ku ispriao pogrenu priu. Znanstvenici su u utorak nekoliko puta pokuali doi do njega kako bi mu rekli da medijima daje pogrenu informaciju, ali izbjegao je svaki pokuaj. Pusztaijevi nisu mogli dop rijeti do njega, a nitko nije mogao doprijeti do njih. Naa frustracija rasla je iz sata u sat", pria Pusztai. Cijelo je vrijeme davao priopenja za javnost, pojavljivao se na televiziji i vid jeli smo kako pria gomilu gluposti. Zato je moja supruga odluila zaustaviti to glupo dezinformiranje." Pomou tima napisala je sae tak pravih rezultata istraivanja. Ograniila ih je na dvije stranice. 32

Znali smo kako ga nikada nee proitati ako tekst bude dugaak", kae Pusztai. Napokon su uspjeli dogovoriti sastanak s Jamesom u utorak u tri sata poslijepodne, lako James nije pozvao Arpada na sastanak, on je otiao u Jamesov ured zajedno sa Suan, njihovim imunologom, voditeljem odjela i zamjenikom direktora. Suan je Jamesu predala saetak. Svi su zautjeli dok je itao dvije stranice. Pusztai je gledao kako se na njegovom licu pojavljuje oaj kad je shvatio da prenosi pogre nu informaciju. Proitavi saetak, tiho je rekao: Ovo mi je najgori dan u ivotu." U tom trenutku svi smo se sloili da na, na rijeima dobar, zam jenik direktora, napie mnogo krau verziju koja e biti objavljena u tisku idueg jutra, tako da cijela stvar bude zasnovana na vrstim znanstvenim temeljima. Tako smo se rastali s profesorom Jamesom. Sljedeeg jutra trebali smo se opet sastati", pria Pusztai. Sljedeeg dana Pusztaijevi su doli na posao vjerujui da e se istina napokon saznati. Kad su ih pozvali na sastanak, Arpad Pusz tai oekivao je da e na ogled dobiti ispravljenu verziju. Ali uavi u prostoriju, otkrio je da je tamo okupljena cijela uprava. Profesor James govorio je na drukiji nain od proteklog dana. Zapravo, Pusz tai ga nikada nije uo da tako govori. Rekao je kako u biti suspendiran i kako e provesti reviziju te nakon toga prisiliti me da odem u mirovinu", pria Pusztai. A moje umirovljenje nije ovisilo o rezultatima revizije." Institut je blokirao raunala tima i zaplijenio sve biljeke i podat ke istraivanja, kao i sve ostalo povezano s pokusima genetski modi ficiranih organizama. Istraivanje je obustavljeno, a tim rasputen. Bila je to velika promjena njegovog stava", kae Pusztai. Ras tali smo se u utorak, u pet poslijepodne, a u srijedu ujutro ja sam iznenada suspendiran. I to je uinila osoba koja je tijekom dva dana na sebe posve preuzela odnose s javnou jer mu se u tom trenutku 33

takav potez uinio korisnim za njega samog i Institut. Dogodilo se neto vrlo ozbiljno -jedino se tako mogla objasniti ova nagla prom jena u njegovom stavu i izjavama." Pusztai nije bio siguran to je potaknulo ovu promjenu, ali naga ao je. Najvjerojatnije je netko izvrio politiki pritisak." U svojim intervjuima i priopenjima za javnost tijekom prethodna dva dana James je hvalio istraivanje koje je kritiziralo nain ispitivanja GM hrane koja se ve nala u prodaji. Predlagao je i provoenje daljnjih istraivanja (po mogunosti u Institutu Rovvett). No, istie Pusztai: Nije tajna da britanska vlada, osobito Tony Blair, zagovara biotehnoloku industriju." Pusztaijeva je teorija da je James, Blairov prvi kandidat za proelnika vane dravne slube, iznenada zabrljao. Dva dana zastupao je neto to nije bilo u skladu s vladinom politikom. Postoje neki nepotvreni izvjetaji", objanjava Pusztai, kako su u kasno poslijepodne jedanaestog iz Dovvning Streeta, iz premi jerova ureda, upuena dva telefonska poziva ", koja je proslijedio re cepcionar Instituta. (Prema britanskom tisku, sam Tony Blair primio je poziv Billa Clintona, koji je na njega vrio pritisak da osnai pot poru GM hrani).5 Bilo da je Jamesovu promjenu potaknula premijerova naredba, bilo neto drugo, Pusztaijeva suspenzija je bila Jamesova prilika da zatiti svoj ugled. Da je izdao ispravljeno priopenje i priznao kako je davao pogrenu informaciju, njegova ast bila bi ozbiljno naru ena.

LU

No Pusztai je uskoro primio dva prijetea pisma od profesora Jamesa, napisana 18. i 20. kolovoza, koja su otjerala novinare ispred Pusztaijevih vrata. Direktor se pozvao na moj ugovor kojim me podsjetio na zabranu govorenja." Objasnio je kako nije smio davati nikakve izjave bez pismenog doputenja direktora." Pusztai je bio i te kako svjestan velikih iznosa koji su dolazili u Institut u obliku dravnih poticaja i istraivakih ugovora. Kad bi James dokazao kako je Institut Rowett izgubio projekt zbog Pusztai jevih izjava, mogao ga je tuiti za velike novane iznose. Da sam neto rekao nekom novinaru, ili bilo kome drugome, izveli bi me na sud i Institut bi od mene zahtijevao znatno obetee nje jer sam djelovao protiv njegovih interesa." Nisam ba bio u cvijetu mladosti", kae Pusztai. Bio sam na zalasku karijere i suspendiran. Imao sam neto uteevine i kuu za koju sam radio cijeli ivot. Dakle, nisam bio bogat, a i sami znate koliki su sudski trokovi. Odluio sam zautjeti." I njegova supruga, koja je takoer imala ugovor s Institutom Rovvett, bila je uutkana. Zaepivi usta Pusztaijevima, stroj za odnose s javnou Instituta se zahuktao. Izneseno je niz priopenja za javnost, koja su ponekad bila i proturjena, ali svima je zajednika svrha bila diskreditiranje Pusztaija i njegovih rezultata. Formalni razlog suspenzije dr. Pusztaija bila je injenica da je javno objavio rezultate istraivanja prije nego to su ih pregledali drugi znanstvenici, kao to zahtijeva Institut Rovvett. Meutim, tisak nije saznao kako je direktor James s entuzijazmom odobrio Pusztaiju razgovor s tiskom i ak ga nakon emisije nazvao kui kako bi mu estitao. Nadalje, emisija je snimljena sedam tjedana prije nego to je prikazana. ak i da je direktor imao neto protiv prikazivanja, imao je punih sedam tjedana da to sprijei. Priopenja za tisak, koja je izdao Institut Rovvett, govorila su ka ko su rezultati dr. Pusztaija bili pogreni jer je pomijeao rezultate razliitih istraivanja. Drugi izvjetaji pokuali su ga prikazati kao 35

< 2 * -

Sezona lova je otvorenaTisak je bio nezasitan. Novinari i reporteri gotovo su se gurali na prilazu do nae kue", pria Pusztai. Nisam mogao izai iz kue jer su nas opsjedali. Njemaka televizija svakog je sata izvjetavala o novim zbivanjima. Cijela stvar me posve izbacila iz kolosijeka. Znao sam da ono to sam rekao nee biti lako prihvaeno, ali ovakva je reakcija jednostavno bila previe za mene." 34

senilnog i zbunjenog starca, ili kao zbrkanog" i na rubu kolapsa". James ga je opisao kao da je apsolutno zgroen. Dri ruke u zraku i ispriava se." Druga priopenja tvrdila su kako istraivanje uope nije prove deno na CM krumpirima, nego na mjeavini prirodnih krumpira i lektina. Takoer su ukazivala na to da je kvaliteta istraivanja dr. Pusztaija manjkava istiui kako CM krumpiri nisu bili namijenjeni prehrani. lanak objavljen u publikaciji Instituta, koji je napisao di rektor Biolokog instituta, otiao je jo dalje. Optuio je Pusztaija da je lairao rezultate, ,,a do tog je stava doao", kae Pusztai, da nije ni jednom vidio moje radne rezultate."7 6

Rupa u zakonuTijekom tog razdoblja Pusztaiju su vodei znanstvenici diljem Euro pe slali upite. Godinama su suraivali s njim i nisu ih zavarali izvje taji o pogrekama u radu i senilnosti. Htjeli su uti istinu. Meutim, dok mu je Rovvett pred oima mahao sudskom tubom, nije im mogao rei ono to zna. No, tad je otkrio rupu u zakonu. Ugovor s Institutom Rovvett nije mu branio da govori o neobjavljenim istraivanjima s drugim znanstvenicima. Razmjena informacija stara je i uhodana tradicija u znanstvenim krugovima. Teoretski je mogao podijeliti svoje rezulta te s vrhunskim znanstvenicima, pod uvjetom da ih ovi ne objave. Na putu mu je stajala jo jedna velika prepreka. Zaplijenili su nae podatke", pria Pusztai. Nisam se mogao osloniti na svoje pamenje, jer znanost je vrlo precizna. Kad bih rekao neto na teme lju sjeanja i kad bi se kasnije pokazalo kako to nije potpuno tono, bio bih stvarno upropaten." Krajem studenog dobio je priliku. Kao odgovor na neto to je postala golema medijska proturjenost, britanski parlament zatraio je od Jamesa da poalje na procjenu svoje dokaze protiv Pusztaija i da svjedoi pred odborom Gornjeg doma. James je shvatio kako e od Pusztaija vjerojatno traiti da se brani i kako e trebati podatke. Takoer se sjetio kako ugovor Instituta sa zaposlenicima naglaava da, u sluaju revizije, optuenik" ima zakonsko pravo odgovoriti na otkria revizije - sluei se podacima. Institut je teka srca poslao Pusztaiju neke, ali ne i sve zaplijenjene podatke. Pusztai je sad mogao odgovoriti na zahtjeve svojih kolega znanstvenika. Poslao im je nacrt i rezultate istraivanja, primjerak izvjetaja revizije iz Rovvetta i njegov odgovor na to. Podaci su bili zapanjujui do te mjere da je dvadeset troje znanstvenika iz trinaest zemalja odluilo osnovati vlastiti nezavisni odbor kako bi izvrili for malni struni pregled i poslali izvjetaj britanskom parlamentu.

Ljudi iz Instituta nadali su se kako e se izvui laima jer su zna li da im na njih ne mogu odgovoriti", kae Pusztai. Neosporavane lai o njegovim pogrekama" bile su razglaene po cijelom svijetu i navele su ljude da pomisle kako njegova upozorenja povezana s CM hranom nemaju znanstvenu osnovu. Times je objavio lanak Laboratorij priznaje kako je znanstvena uzbuna zbog krumpira lana".8 Drugi naslov iz Scottish Daily Recorda i Sunday Maila glasio je: Doktorova udovina pogreka".9 Pusztaijev ugled i ast bili su uniteni. James nije djelovao sam. Izabrao je skupinu znanstvenika koji su proveli reviziju Pusztaijevog rada. Vrlo je znakovito to to znan stvenici koje je izabrao nisu bili nutricionisti. Nevjerojatno je to je nutricionistiki institut izabrao ne-nutricioniste za takvu reviziju", kae Pusztai. tovie, znanstvenici nisu dobili cjelovite podatke, cijelu su reviziju proveli za jedan dan i uope se nisu savjetovali s Pusztaijem. Saetak njihovog izvjetaja objavljen je 28. listopada. Tvrdilo se kako Pusztaijevo istraivanje sadri vane nedostatke. Meutim, cje loviti izvjetaj nikad nije javno objavljen. Kako bi se sprijeilo istjeca nje informacija, tiskano je samo deset kopija. ak ni predsjedavajui skupine koja je napisala izvjetaj nije dobio svoj primjerak. 36

Odbor je analizirao Pusztaijeve podatke i Rovvettov izvjetaj. Dana 12. veljae 1999. godine, dvadeset troje znanstvenika objavilo je memorandum u kojem je stajalo kako je Rovvettov izvjetaj birao i tumaio samo one rezultate koji opovrgavaju Pusztaijeve zaklju ke, dok je selektivno zanemarivao mnogo vanije podatke. Usprkos toj pogreci, nezavisni je odbor zakljuio da podaci analizirani u izvjetaju revizije, ipak vrlo jasno pokazuju kako je transgeni CNA krumpir imao znaajan uinak na imune funkcije i kako je ve to dovoljna potvrda tvrdnji dr. Pusztaija." Nadalje, izjavili su kako bi podaci izvjetaja revizije zajedno s materijalom dr. Pusztaija zapra vo bili prikladni za objavljivanje u strunom asopisu. U izvjetaju je stajalo: lako su neki rezultati preliminarni, dovoljni su da opravdaju dr. Pusztaija, jer pokazuju kako je konzumacija GM krumpira kod takora dovela do znaajnih razlika u teini organa i potisnula limfocitne (imune) reakcije u usporedbi s kontrolnom skupinom."10 Odbor znanstvenika takoer je zatraio moratorij na prodaju genetski modificirane hrane. Kontroverza se opet rasplamsala. Izvjetaj objavljen dva dana poslije razotkrio je kako je tvrtka Monsanto dala Institutu Rovvett 140000 funti prije nego to je sve prekinuto, to je dolilo jo goriva medijskoj vatri. Pod intenzivnim pritiskom medijski popraenog skandala, bri tanski je parlament pozvao Pusztaija da pred Odborom za znanost i tehnologiju Donjeg doma predstavi dokaze. Zahtjev Parlamenta nadjaao je ugovor s Rovvettom - James je bio prisiljen ukinuti zab ranu govora. To se dogodilo 16. veljae - na dan kad su Pusztaijevi neoekivano ugostili trideset novinara u svojoj dnevnoj sobi.

sa Nevv York Times Sunday Magazine predstavila je Bt krumpir koji proizvodi insekticid te nain na koji je proao birokraciju FDA-e i EPA-e i doao na trite bez temeljitog ispitivanja. Vee televizijske kue sljedeeg su tjedna objavile priu o GM hrani, ali nakon toga mjesecima se nije nita ulo. Meutim, u Velikoj Britaniji i dijelovima Zapadne Europe, esti medijski izvjetaji izazvali su sve vea zaziranja javnosti od GM hra ne. Izvjetaj iz listopada 1998. godine, koji je Stan Greenberg na temelju anketa pripremio za tvrtku Monsanto, a koji je procurio u javnost, glasio je: Najnovije istraivanje pokazuje trajni pad javne podrke biotehnologiji i GM hrani." Greenberg, koji je proveo anke te o stavovima javnosti prema predsjedniku Clintonu, Tonvju Blairu i njemakom kancelaru Gerhardu Schroederu, napisao je: ,,U sva kom trenutku provoenja ovog projekta mislili smo kako smo bili na najnioj toki i kako e se javno miljenje stabilizirati, ali oito nismo bili u pravu jer jo nismo postigli tu toku... Prije godinu dana nega tivno je miljenje imalo 38 posto ispitanika, u svibnju 44 posto, da bi do dananjeg dana ta brojka narasla na 51 posto. Treina javnosti sada je krajnje negativno raspoloena - do 20 posto."11 Kad je tisak napokon uo istinu o istraivanjima na krumpiru izravno od Pusztai ja, njihovi izvjetaji dodatno su potaknuli taj rast. Mediji su podivljali. U tom treem tjednu veljae 1999. godine, o genetskom inenjeringu napisano je vie od 1900 novinskih stu paca. Jedan je urednik izjavio: Za samo tjedan dana zastraivanje 12 hranom preraslo je u otvoreni rat." Tijekom veljae je britanski tisak objavio vie od 700 lanaka o GMO-u.13 Kolumnist u asopisu Nevv Statesman napisao je: Proturjenost genetskog inenjeringa podijelila je drutvo na dva zaraena bloka. Svi oni koji genetski modificiranu hranu vide kao zastraujuu stvar - 'Frankensteinovu 14 hranu' - okomili su se na njezine branitelje." Meu braniteljima je bilo britansko Kraljevsko drutvo, organi zacija koja je ukljuivala mnoge znanstvenike koji su napad na GM 39

Bitka za javno mnijenjeI dok su europski mediji bili gladni kontroverznih pria o GM hrani, vanije novine u SAD-u objavile su samo nekoliko lanaka o tome. Dana 25. listopada 1998. godine, naslovna pria u prilogu asopi38

hranu promatrali kao prijetnju njihovom financiranju i izvoru priho da. Dana 23. veljae devetnaest lanova Drutva objavilo je pismo u dnevnim novinama The Daily Telegraph i Guardian u kojem su kritizirali istraivae koji su pokrenuli krizu s CM hranom objavivi otkria koja nisu pregledali njihovi kolege". Dva tjedna kasnije, kad su Pusztai i James svjedoili pred Odbo rom Donjeg doma, James je optuio Pusztaija zato to je raspravljao o neobjavljenom istraivanju. No, jedan lan Parlamenta, dr. VVilliams ga je izazvao: Ovdje imamo pravi problem, a to je vaa izjava kako se ne smije raspravljati o neobjavljenom radu; koliko je meni poznato, svi dokazi predoeni savjetodavnom odboru (koji odobrava CM hranu za ljudsko konzumiranje) dolaze iz komercijalnih kompanija i svi su neobjavljeni. To nije demokratski, zar ne? Ne moemo razgovarati o dokazima jer nisu objavljeni; nema objavljenih dokaza. Dakle, mi u cijelosti preputamo savjetodavnom odboru i njegovim cijenjenim lanovima da donose sve odluke u nae ime, jer svi dokazi dolaze, jednostavno i dobronamjerno, od komercijalnih kompanija? Ovdje postoji jasan manjak demokracije, zar ne?" Te je dodao: Kako e ira javnost odluiti o sigurnosti CM hrane, kada o tome nita nije objavljeno?"15

kom kuanstvu", izvijestile su dnevne novine Independent?6 Nestle je istu stvar objavio idueg dana, kao i veliki lanci supermarketa kao to su Tesco, Sainsburv, Safeway, Asda i Somerfield. I McDonalds i Burger King najavili su kako e ukloniti CM soju i kukuruz iz svojih namirnica u europskim trgovinama. Na kraju, u C M O taboru nije ostala nijedna velika maloprodajna kompanija i sve su one, koje su prele u drugi tabor, bile prisiljene potroiti milijune dolara za popunjavanje zaliha genetski nemodificiranim kukuruzom, sojom i njihovim derivatima, kao i za prilagodbu recepata iz kojih su posve iskljuili proizvode od kukuruza i soje. (Europska unija prihvatila je zakon kojim se zahtijeva da se sva hrana koja sadri vie od 1 posto GM sastojaka oznaava. Veina europskih proizvoaa eliminirala je GM sastojke kako bi izbjegla oznaku. Dana 2. srpnja 2003. godi ne europski je parlament donio odluku o smanjenju tog postotka na 0.9 posto.)

Znanost u interesu korporacijaBudui da se radilo o milijardama, biotehnoloka industrija oajni ki je pokuavala suzbiti pobunu protiv GM hrane. Morala je neto uiniti i to brzo. No korporacije, osobito Monsanto, nisu se smjele izravno braniti. Svi nas ovdje mrze", priznao je Dan Verakis, Monsantov glasnogovornik za Europu. On se naao pod svjetlom reflek tora nakon to je 21. veljae u dnevnim novinama The Observer objavljen lanak pod naslovom: Proturjenost oko hrane: ovjek s najgorim poslom u Britaniji".17 Zaista, Norman Baker, lan britanskog parlamenta i pripadnik liberalnih demokrata, u oujku je izjavio u Donjem domu kako je Monsanto javni neprijatelj broj jedan". Te je dodao: Oni insistiraju na ukidanju prava potroaa na izbor, na ruenju izabranih vlada te na nametanju svojih odvratnih proizvoda svjetskom stanovnitvu." Zahtijevao je da se aktivnosti korporacije ponu smatrati protuza konitim.18 41

lako je vladajua stranka u Parlamentu bila prilino za GMO, lanovi Odbora optuili su Jamesa za izdavanje priopenja za jav nost o istraivanju o kojemu nita nije znao te za netono opisivanje lektina koji se koristio u istraivanju. Pusztaijev ugled bio je jo vie oien kad je James priznao kako nije sumnjao da je Pusztai ikad poinio nekakvu prijevaru ili prekraj. U travnju 1999. godine britanska prehrambena industrija popus tila je pod pritiskom potroaa. Unilever, najvei proizvoa hrane u Engleskoj, najavio je kako e ukloniti CM sastojke iz svojih proizvo da koji se prodaju diljem Europe. Ta je najava pokrenula tjedan da na dug stampedo vodeih kompanija - dobro poznatih imena u sva40

u Monsanto i industrija oito su morali djelovati putem posred nika. A sudei po Creenbergovom dokumentu koji je procurio u javnost, imali su prijatelje na visokim poloajima. Izvjetaj je otkrio kako je strategija Monsanta pridobivanje drutveno-ekonomske eli te" koju ine lanovi Parlamenta i vii dravni slubenici".19 No, pokazalo se kako nesklonost Normana Bakera prema Monsantu ne dijele voe vladajue Laburistike stranke. Prema izvjeta ju objavljenom u asopisu Globe and Mali u veljai 1998. godine, otkad je Laburistika stranka preuzela vlast godinu dana ranije, vla dini slubenici i ministri susreli su se 81 put s predstavnicima kompa nija koje proizvode GM hranu (23 puta samo s Monsantom)". Trud korporacija i te kako se isplatio. Vie od 22 milijuna dolara odvoje no je za pomo britanskim biotehnolokim tvrtkama",20 a dunosni ci vlade besramno su podravali biotehnologiju. Meutim, sad su se i oni nali u nevolji. Veina njihovog izbor nog tijela protivila se biotehnologiji. Prema ministrovu ispitivanju javnog mnijenja, samo 35 posto Britanaca vjerovalo je vladi do te mjere da joj dopusti donositi biotehnoloke odluke u njihovo ime". Ljudi nisu vjerovali da e njihova vlada dati iskrenu i uravnoteenu informaciju o razvoju biologije i zakonskim regulativama". A samo 1 posto javnosti smatralo je kako je CM hrana dobra za drutvo".21 Ugled vlade u vezi s tom temom neprestano se ruio. Na prim jer, usprkos njezinim tvrdnjama kako je CM hrana potpuno bezopas na, izvjetaj koji je poetkom godine procurio u javnost pokazao je kako nije potpuno sigurna u to. Savjetodavni odbor za novu hranu i procese (ACNFP) u tajnosti je razgovarao s direktorima supermarketa koji su imali pristup podacima o kupnji hrane oko 30 milijuna kupaca koji su se koristili karticama lojalnosti" supermarketa. Po mou podataka o kupcima Odbor je htio provjeriti baze podataka ministarstva zdravstva kako bi otkrio jesu li oni koji jedu GM hranu skloniji obolijevanju. Istraivanje je posebice trailo veu uestalost djejih alergija, raka, deformacija novoroenadi i hospitalizacija." 4222

Procurivi u javnost, izvjetaj je posramio vladu koja je odustala od planova nadzora. No, dunosnici vlade pripremali su inicijativu kojom e povratiti povjerenje javnosti u GM hranu. Prema tajnom dokumentu do kojeg su dole nedjeljne novine Independent on Sunday, ministar zdravstva, ministar okolia i ministar za sigurnost prehrambenih proizvoda sastali su se 10. svibnja i pripremili zauujue detaljnu strategiju za jaanje podrke" GM hrani. Jedna od glavnih namjera ministara", pisalo je u lanku, bilo je obezvreivanje rezultata istra ivanja dr. Arpada Pusztaija." Ministri su nekako unaprijed znali kako e tri pro-biotehnoloka izvjetaja koja su trebala izai u svibnju - izvjetaji Kraljevskog dru tva, Odbora Donjeg doma Parlamenta i ACNFP-a - napasti Pusztai ja. Stoga su planirali potaknuti znanstvenike, koji podravaju bioteh nologiju, da nastave odbacivati njegov rad nakon njihove objave. Znanstvenici, koje je Ured za znanost i tehnologiju paljivo izabrao, isto su tako trebali iskoristiti tu priliku te podrati Kljune poruke vlade", od kojih je jedna bila uvjeravanje javnosti kako industriji tre ba dati vremena za razvoj i demonstraciju moguih koristi od CM proizvoda". Prema listu Independent on Sunday, mnogi od tih tzv. nezavisnih" strunjaka, koje su ministri eljeli imati na raspolaga nju za davanje intervjua medijima i pisanje lanaka",23 sluajno su se nali na platnim listama - izravno ili neizravno - biotehnolokih kompanija."24 Nadalje, i sami ministri odluili su se esto pojavljivati u me dijima, kako bi izravno govorili istim glasom" narodu. Ministar zdravstva ponudio se da napie lanak koji e biti objavljen u ime premijera. Planirali su organizirati sustav koji e trenutno reagirati na napade 'aktivista i drugih angairanih skupina'". Osim toga, plani rali su zatraiti potporu Kraljevskog i drugih drutava, kako je pisalo u dokumentu ...koja e nam pomoi ispriati uvjerljivu priu". 23 43

^ 2 2

Sve je trebalo zapoeti s tri izvjetaja koja bi branila biotehnoloku industriju te napala Pusztaija, a koja su trebala biti objavljena tijekom istog tjedna nakon ega bi uslijedila ministarska najava novih programa povezanih s GM hranom, i visoko orkestrirani me dijski napad. Raunali su kako e to biti tjedan vraanja povjerenja potroaa. Jedan od izvjetaja koji je trebao biti objavljen pripadao je Od boru Donjeg doma koji je sasluao svjedoenja Pusztaija i Jamesa. Pusztai je bio siguran da e odbaciti optube protiv njega, lako mu tijekom njegovog svjedoenja, iz nekog razloga, lanovi Parlamenta nisu dopustili da ulazi u znanstvene detalje, iznio im je injenice u dokumentu kojeg je paljivo pripremao tijekom proteklog mjeseca. No, kad je izvjetaj objavljen, selektivno je izostavljen ili iskriv ljen vei dio njegovog svjedoenja, izravno se suprotstavljajui onome to je zaista reeno".7 ak i povrna usporedba javnog transkripta svjedoenja i izvjetaja Odbora pokazuje znaajna odstupa nja. I Pusztaiju je bilo jasno da njegov izvjetaj nisu ni proitali. Pro matrai su protumaili izvjetaj Odbora kao pokuaj vlade da zatiti reputaciju GM hrane, rtvujui Pusztaijev ugled. To je bila kap koja je prelila au", priznao je Pusztai. Kad je kao mladi pobjegao iz komunistike Maarske, odluio se nastaniti u Velikoj Britaniji, vjerujui kako su ljudi tolerantni, a sustav prave dan. No proitavi izvjetaj najvieg autoriteta u dravi, izjavio je: Moja vjera u demokratski proces potpuno je unitena." Kao to su ministri i predvidjeli, Pusztai je slian napad doivio i od Kraljevskog drutva. Drutvo je navodno izvrilo strunu procje nu njegovog istraivanja, lako se inae ne bavi strunim provjerama (u 350-godinjoj povijesti nije provelo nijednu) ovaj je put nainilo iznimku. Problem je bio u tome to nisu imali cjelovite podatke. Isto tako, odbili su sastati se s Pusztaijem i otkriti imena i kvalifikacije znanstvenika koji su izvrili provjeru. Upravo zbog toga injenica da 44

je njihov anonimni odbor proglasio Pusztaijev rad punim pogrea ka" ne moe nikog iznenaditi.25 (U to vrijeme Pusztai je doivio jo jednu nesreu - provaljeno mu je u kuu i ukradeni su mu brojni radovi. Ubrzo nakon toga kamera za nadzor na Institutu Rovvett otkrila je kako jedan provalnik provaljuje u stari Pusztaijev ured, a drugi je uhvaen pri upadu u kuu Stanlevja Ewena, Pusztaijevog kolege koji je nastavio Pusztaijevo istraivanje.) Po objavljivanju izvjetaja, ministri i njihovi pomno izabrani nezavisni znanstvenici" krenuli su obaviti svoj posao u britanskim medijima. Meutim, tjedan posveen vraanju povjerenja javnosti u GM hranu nije protekao prema planu. Ministarska anketa koja je ispitala javno mnijenje otkrila je da je javnost puno vie vjerovala lijenicima nego svojoj vladi. Upravo zato ministri nisu bili pretjerano oduevljeni kad je u istom tjednu Britanska medicinska udruga {British Medical Association) zatraila moratorij na komercijalno sijanje GM kultura" i upozorila na to ka ko takva hrana i usjevi mogu imati kumulativan i nepovratan uinak na okoli i prehrambeni lanac".21 Takoer, u tom je tjednu otkriveno kako je sir Robert May, glavni vladin savjetnik za znanost, izjavio: GM kulture koje trenutno ispitujemo ne bi trebale biti odobrene za komercijalnu upotrebu prije 2003. godine."24 Osim toga, isti je tjedan jedan od vodeih medicinskih asopisa u svijetu, Lancet, opisao osudu Pusztaija od strane Kraljevskog dru tva kao gestu zapanjujueg nepotovanja znanstvenika Instituta Rovvett, koje treba prosuivati tek nakon objave cjelovite i konane verzije njihovog rada". U urednikom komentaru takoer je stajalo: Zapanjuje injenica da amerika FDA nije promijenila svoj stav o genetski modificiranoj hrani usvojen 1992. godine", a kojim se tvrdi kako nije potrebno provoditi sveobuhvatna znanstvena ispitivanja hrane dobivene od biljaka podvrgnutih bioinenjeringu". U nastav ku Lancet pie: Ovaj je stav zauzet usprkos razlozima koji podu45 2 o 2 *

< uUJ

piru vjerovanje kako postoje specifini rizici... Dravne vlasti ne bi smjele pustiti ove proizvode u prehrambeni lanac bez insistiranja na rigoroznom ispitivanju njihovog djelovanja na zdravlje. Kompanije bi trebale posvetiti vie panje istraivanju moguih opasnosti po zdravlje." Tekst se nastavlja rijeima: Stanovnitvo SAD-a, gdje 60 posto preraene hrane sadri genetski modificirane sastojke, zasad nije zabrinuto."26 Istraivai sa Sveuilita Cornell isti su tjedan objavili kako mo narh leptiri ugibaju kada dou u dodir s peludom modificiranog ku kuruza koji stvara vlastiti insekticid. Bio je to prvi jasan dokaz kako ti usjevi predstavljaju opasnost za ivotinje u prirodi". 24 Te su vijesti sruile gotovo potpuni bojkot koji su ameriki mediji iskazivali pre ma temi GMO-a. lako su vanije medijske kue izbjegle izvjetava nje o problemima sigurnosti CM hrane, u trenutku kad je otkrivena mogunost da su leptiri ugroeni, pohrlile su u pomo posvetivi im viemjesenu panju. I napokon, taj je tjedan Independent on Sunday objavio priu o tajnim medijskim planovima ministara, koji su predstavljeni kao dosad najvie optuujui opis ministarskih namjera". Novine su opi sale postupke vlade kao cininu vjebu odnosa s javnou" te kao pokuaj spaavanja ministarskih obraza".23 U lanku je takoer pisalo: Vladu su ranije napadali zbog po kuaja da u medije dovede znanstvenike koji su joj skloni." Samo tjedan dana ranije, ministar poljoprivrede Jack Cunningham, brane i vladu, uvjeravao je novinare kako nema pokuaja manipulacije znanstvenicima", niti nastojanja da ih se pridobije za neku vladinu medijsku kampanju". Bez obzira na njegova uvjeravanja, novine su opisale tajne sastanke u kojima ministri pokuavaju manipulirati jav nou u tolikoj mjeri da odreuju koji e se 'nezavisni' znanstvenik pojaviti u emisiji Today kako bi pruio potporu vladi."24 lanak je zakljuen rijeima: Ovo je dosad najjasniji dokaz da vlada pokua va pridobiti znanstvenike kao dio strategije odnosa s javnou." 46

Kraljevsko drutvo uzvraa udaracU mjesecima koji su uslijedili Kraljevsko drutvo nastavilo je tamo gdje su ministri stali. Dnevnik Guardian izvijestio je da je organizira lo svoj znanstveni odjel u neto to izgleda kao osvetnika postrojba". Svrha je odjela bila stvaranje znanstvenog i javnog mnijenja koje e podupirati biotehnologiju" te suprotstavljanje znanstveni cima i ekolokim grupama koji se tome protive". Jedna od njegovih funkcija bila je i odravanje baze podataka istomiljenika lanova Kraljevskog drutva, koje svakodnevno obavjetavaju o novostima u vezi s CM hranom". Odjel je predvodila Rebecca Bovvden koja je koordinirala kri tiku strunu procjenu Pusztaijevog rada. Ranije je radila u vladinu uredu koji je donosio zakone o CMO-u. U jesen 1999. godine njezina je osvetnika postrojba krenula u akciju kad se saznalo da asopis Lancet razmatra mogunost objave Pusztaijeva istraivanja te da je njegov rad ve predao estorici znan stvenika kako bi ga struno ocijenili. Richard Horton, urednik Lanceta, izjavio je za Guardian: ...na Lancet se sa svih strana, i od strane Kraljevskog drutva, vri pritisak da odustane od objave rada." Rad je proao strunu kritiku i odlueno je da se objavi 15. listo pada 1999. godine. Dana 13. listopada Horton je primio poziv od jednog visokog lana Kraljevskog drutva. Prema Guardianu, izjavio je kako je telefonski razgovor zapoeo na 'vrlo agresivan nain'. Rekao je kako mu je reeno da je 'nemoralan' i optuen je zbog objave rada dr. Pusztaija za koji je 'znao da je laan'. Pri kraju razgo vora osoba mu je rekla kako e zbog objavljivanja Pusztaijevog rada 'njegov uredniki poloaj biti ponovno razmatran'." lako je Horton odbio imenovati osobu koja ga je nazvala, Guar dian ju je identificirao kao Petera Lachmanna, biveg potpredsjed nika i tajnika za biologiju Kraljevskog drutva, te predsjednika Aka demije medicinskih znanosti". 47 o

< u Lachmann je bio jedan od devetnaest supotpisnika otvorenog pisma Kraljevskog drutva kojim je napadnut Pusztai. Osim toga, bio je usko financijski povezan s biotehnolokom industrijom. Pre ma Guardianu, savjetovao se s kompanijom koja zastupa tehnolo giju kloniranja ivotinja i koja stoji iza ovce Dolly", direktor je u jo jednoj biotehnolokoj kompaniji i lan savjetodavnog znanstvenog odbora farmaceutskog diva SmithKline Beecham, vanog ulagaa u biotehnologiju.25 Usprkos ovim prijetnjama Lancet je objavio rad. struno ocijenjenih istraivanja hrane, no sva su izravno ili neizrav no financirale biotehnoloke kompanije. Jedno od takvih istraivanja, koje je biotehnoloka industrija upotrijebila kao glavnu znanstvenu potvrdu tvrdnji o sigurnosti GM hrane, prouavalo je GM soju zvanu Roundup Ready*. Ova je vrsta soje modificirana tako da moe izdrati inae ubojite uinke Monsantovog fatalnog herbicida zvanog Roundup*. Koristei GM soju otpornu na ovaj herbicid, farmer moe nekoliko puta prskati polje olakavajui si tako suzbijanje korova. Monsantov Roundup (inae trgovako ime tvrtke za glifosat) najprodavaniji je herbicid na svijetu. Taj je patent trebao zastarjeti 2000. godine. Upravo zato, kako bi sprijeila golem gubitak na tritu, tvrtka Monsanto je na trite izbacila usjeve Roundup Ready. I sada, kad farmeri kupuju GM sjeme, potpisuju ugovor kojim se od njih zahtijeva da upotrijebe samo Monsantove proizvode ili proizvode nekog od nositelja njihove licencije. Godine 1996. Monsantovi znanstvenici objavili su istraivanje hrane kojim je, navodno, ispitan uinak njihove soje na takore, somove, pilie i krave. No, kako kae Pusztai: Oito je kako je istraivanje osmiljeno tako da se izbjegne otkrivanje bilo kakvih problema. U naem su konzorciju svi to znali."28 Na primjer, istraivai su ispitali GM soju na odraslim ivotinja ma, a ne na mladima. Mlade ivotinje koriste bjelanevine za razvoj miia, tkiva i organa. Samim time problemi s GM hranom mogu se oitovati u teini organa i tijela - kao to se dogodilo s mladim Pusztaijevim takorima. No, odrasle ivotinje koriste bjelanevine za obnovu tkiva i dobivanje energije. ,,U nutricionistikom istraivanju odraslih ivotinja", objanjava Pusztai, ne biste mogli uoiti razliku u teini organa, ak ako se pokae da je hrana daleko od hranjive. ivotinje bi morale biti otrovane da bi se bilo to moglo vidjeti." 5

Na kraju krajeva... dodatna istraivanja jo nisu provedenaMnogo energije utroeno je na napade i obranu. Vrlo malo energije utroeno je na nastavak ispitivanja sigurnosti. Bilo bi prilino jednostavno provesti dodatno istraivanje na temelju Pusztaijevog, kako bi se otkrilo, na primjer, izazivaju li GM proizvodi koje jedemo sline poremeaje organa i imunog sustava. Ali vidjevi to se dogodilo Pusztaiju, nitko se nije htio time baviti. Jasno je da britanskoj vladi to nije odgovaralo. Jedan je promat ra iz britanske Stranke za prirodni zakon izjavio da je razlog vladina financiranja istraivakog tima s Instituta Rovvett bio prvenstveno taj to je bila uvjerena kako e doi do povoljnih rezultata u vezi sa sigurnou GM krumpira". Kad je Pusztai otkrio zdravstvene prob leme svojih takora, ak i prije pojavljivanja na televiziji, zatraio je dodatna sredstva od vlade kako bi identificirao izvor problema. No, vlada nije eljela s tim imati posla. Zapravo, nakon Pusztaijevog neo ekivanog otkria, britanska je vlada prekinula svako financiranje ispitivanja sigurnosti.27 Pa tako, Pusztaijevo istraivanje na krumpiru, kao i njegov raniji rad o eksperimentalnom GM graku, ostaju jedina dva objavljena nezavisna istraivanja sigurnosti GM hrane koja su podvrgnuta stru noj kritici. A od poetka 2003. godine provedeno je samo osam 48

I|m

Roundup Ready i Roundup registrirani su proizvodi kompanije Monsanto.

49

Ali ak i da je postojao problem razvoja organa, istraivanje to ne bi otkrilo jer ih istraivai nisu vagali, samo su ih pogledali, kako oni to kau: 'odoka odmjerili'", kae Pusztai. Ja sam proveo na tisu e obdukcija, pa znam da ne moete vidjeti razliku u teini organa ak ni ako ona iznosi 25 posto."3 Jo je vie zabrinjavala injenica to su u testu s hranom, iji je cilj bio utvrditi djelovanje CM soje, znanstvenici zamijenili samo jednu desetinu prirodnih bjelanevina onima iz GM soje. U jo dva testa razrijedili su svoju GM soju esterostruko i dvanaesterostruko. Znanstvenici lan Pryme iz Norveke i Rolf Lembcke iz Danske na pisali su da je razina GM soje bila preniska i vjerojatno se mogui neeljeni GM uinci nisu pojavili". Pryme i Lembcke su u asopisu Nutrition and Health objavili rad kojim su analizirali sva istraivanja uinka GM hrane podvrgnuta strunoj kritici, istaknuvi i to da je postotak bjelanevina u hrani ko ritenoj u istraivanju Roundup Ready bio umjetno povien". To bi gotovo sigurno maskiralo ili barem djelotvorno umanjilo bilo kakve mogue uinke (GM soje)". Zakljuili su: Stoga je vrlo vjerojatno da bi svi uinci GM-a bili znatno ublaeni." 29 Monsantova studija nije udovoljavala normalnim standardima asopisa", kae Pusztai, koji je u istom asopisu objavio nekoliko istraivanja. Osim pogreaka u nacrtu istraivanja, u studiji ak nije bio naveden toan sastav hrane upotrijebljene u ispitivanju - to je inae uobiajeni zahtjev asopisa. Prema Prvmeu i Lembckeu: Za veinu parametara nisu priloeni nikakvi podaci." Meutim, istraivanje je otkrilo nekoliko znaajnih razlika iz meu soje Roundup Ready i prirodne soje, usprkos autorima koji su tvrdili suprotno. Zabiljeene su znaajne razlike u udjelu masti i ugljikohidrata. Roundup Ready soja sadravala je vie inhibitora tripsina - tvari koja se smatra moguim alergenom".30 To poveanje moe dodatno pojasniti iznenadni porast alergija na soju u Velikoj Britaniji koji se biljei odmah po uvoenju soje Roundup Ready, ali 503

to se pitanje javnog zdravstva razmatra u kasnijem poglavlju knjige. Takoer, krave hranjene GM sojom davale su mlijeko s viim postot kom masti, to je naglasilo razliku izmeu dva tipa soje.31 Istraivai su mjerili jo neke razlike izmeu GM i prirodne soje koje su, iz nekih razloga, izostavljene u objavljenom radu i nisu ule u kritiku FDA-e. Nekoliko godina nakon to se istraivanje pojavilo, strunjakinja s podruja medicine, Barbara Keeler, dola je do poda taka koji su bili izostavljeni u asopisu koji je objavio istraivanje i objavila ih u asopisu Whole Life Times News. Izostavljene informa cije pokazivale su kako je Monsantova GM soja imala znatno nie razine bjelanevina, masnih kiselina i esencijalne aminokiseline fenilalanina. Isto tako, peeni obrok od GM soje sadravao je goto vo dvostruko veu koliinu lektina - koliinu koja bi mogla naruiti sposobnost tijela da asimilira druge hranjive sastojke. Prema milje nju Keelerove, objavljenom u Los Angeles Timesu, istraivanje je ukazivalo na nekoliko alarmantnih injenica i trebalo je potaknuti istraivae i FDA da zatrae dodatna ispitivanja."30 Pusztai kae kako rad nikada ne bi proao"3 da su od njega zatraili recenziju za objavljivanje. Siguran je kako bi ga ak njegovi asistenti vrlo brzo oborili. Prema miljenju Michaela Hansena iz Udruenje potroaa (Consumers Union), organizacije koja u SAD-u objavljuje Potroa ke izvjetaje (Consumer Reports), Pusztaijevo je istraivanje krumpi ra mnogo bolje osmiljeno od istraivanja soje Roundup Ready ili Bt kukuruza koja je sponzorirala industrija."32 Evo kratkog, ali vrlo znakovitog, pregleda tih istraivanja. Dva su se istraivanja bavila sortama GM kukuruza koje su odob rene i prodaju se za prehranu ljudi i ivotinja. Meutim, provedena su u komercijalne svrhe, a ne u svrhu procjene sigurnosti. Jo je jedno istraivanje provedeno na eksperimentalnoj sorti koja nikad nije ugledala trite. To nije bilo pravo nutricionistiko istraivanje, niti procjena sigurnosti. ini se da je primarni kriterij 51

koriten u ocjeni djelovanja genetski modificiranog kukuruza na od rasle mieve taj da ivotinje nisu uginule. Jedno japansko istraivanje pokualo je procijeniti djelovanje Monsantove Roundup soje na mieve i takore. Iz neobjanjivog razloga znanstvenici su se sluili iskljuivo izgladnjivanjem ivotinja. Mlade su ivotinje malo dobile na tjelesnoj teini, ili se ona uope nije promijenila tijekom dugog razdoblja hranjenja. Pusztai vjeruje da se rezultati mogu usporediti s djetetom ija se tjelesna teina ni je poveala tijekom jednog desetljea. Jedno mogue objanjenje je da je hrana izlagana pretjeranoj termikoj obradi zbog koje je izgubila gotovo sve hranjive vrijednosti. No, bez obzira na razlog, iz dobivenih podataka ne mogu se donijeti nikakvi zakljuci. Uz Pusztaijevo, provedena su jo tri istraivanja o genetiki mo dificiranim krumpirima: jedno je koristilo krumpir genetiki modifi ciran genom soje, ali tom kombinacijom nije postignuto eljeno po veanje razine bjelanevina. Drugo je istraivanje koristilo krumpir genetiki modificiran snanim insekticidom. Pritom prehrana ivo tinja, koju su osigurali istraitelji, nije bila uravnoteena posljedica ega je bio znatan gubitak na teini i vrlo malo iskoristivih podataka. A tree se bavilo krumpirima koji su pomou unesenog Bt otrova sami stvarali vlastiti insekticid. Pusztai tvrdi da ta tri istraivanja nisu bila nutricionistika, a da prva dva nisu bila dizajnirana s ciljem pra ve ocjene sigurnosti genetiki modificiranih namirnica. No, tree je istraivanje ukljuilo jednu vanu komponentu procjene sigurnosti - analizu uzoraka tkiva, lako su autori ispitivali mali komad tankog crijeva, otkrili su istu vrstu neuobiajeno poja ane diobe stanica koju je Pusztai otkrio ispitujui uzorke tankog i debelog crijeva takora koji su jeli njegov genetiki modificiran krumpir. Zapravo, ta dioba stanica moe objasniti poveanu teinu U2 2 o 2m

su u jedina tri istraivanja koja su imala potencijal da tako neto ot kriju. Implikacije ovakvog rasta stanica nisu jasne, ali Pusztai i drugi kau da bi on mogao biti pretea raku. Vano je naglasiti da nijedno od objavljenih istraivanja nije opovrgnulo Pusztaijevo otkrie oteenja organa i imunog sustava. Postoji mogunost da su od slinih problema patile i laboratorijske ivotinje ukljuene u drugo istraivanje, ali budui da cilj znanstveni ka nisu bili ti zakljuci, dizajn istraivanja nije ih mogao otkriti. Jo jednu neobjavljenu studiju takoer je vrijedno spomenuti. Provedena je na rajicama FlavrSavr. Te su rajice genetiki modifici rane tako da imaju dui vijek trajanja. Budui da je rije o prvoj ge netiki modificiranoj kulturi koja je trebala biti odobrena za upotre bu u SAD-u, proizvoai su od FDA-e zatraili da razmotri rezultate njihovog istraivanja - bila je to gesta koju nijedan drugi proizvoa nije ponovio. Dokumenti su otkrili da su se kod mnogih takora, koji su jeli genetiki modificirane rajice, na elucima pojavile lezije. Iz nepoznatih razloga znanstvenici nisu ispitali tkivo nijednog drugog dijela probavnog trakta, a takoer nisu ponudili objanjenje zato je sedam od etrdeset takora hranjenih CM rajicama iznenada uginulo unutar dva tjedna. Druga istraivanja sigurnosti CM hrane ukljuuju i istraivanje objavljeno u asopisu koji ne prolazi strunu recenziju, a koje je pokazalo da su u epruveti uzorci tkiva iz probavnog trakta ljudi i majmuna reagirali s CM rajicama; neobjavljeno istraivanje CM kukuruza uzgojenog u SAD-u koje je pokazalo poveanu stopu smrtnosti meu piliima hranjenim CM hranom 34 ; istraivanja koja usporeuju prehrambene vrijednosti GM hrane s njihovim prirod nim srodnicima te koja pokazuju jasne razlike izmeu dva tipa hra ne; istraivanje koje pokazuje da GM hrana moe proizvesti nove alergene (vidjeti 6. poglavlje); vrlo kontroverzna istraivanja CM goveeg hormona rasta koja su navodno izostavila inkriminirajue podatke (vidjeti 3. poglavlje); te, napokon, istraivanja same industri53

slijepog i tankog crijeva koju je Pusztai otkrio u svom ranijem istraivanju tijekom kojeg je koristio genetiki modificirani graak. Samim time, pokazatelji neuobiajenog rasta stanica u crijevima otkriveni

je, poput onih koja su poslana britanskom odboru, a koja su svojom neadekvatnou okirala Pusztaija. Usprkos tako malom broju istraivanja, GM hrana neizostavni je dio prehrane u Americi. Priblino 80 posto soje i 38 posto kukuruza posijanog u SAD-u 2003. godine genetski je modificirano. Derivati ovih usjeva nalaze se u oko 70 posto preraene hrane. Nadalje, 70 posto usjeva pamuka i vie od 60 posto usjeva uljane repice (canola), koji se koriste za proizvodnju jestivog ulja, takoer je genetski modificirano. Oko 75 posto tih usjeva modificirano je tako da izdri smrtonosnu primjenu herbicida, 17 posto stvara svoj vlastiti insekti cid, a 8 posto ini oboje. Postoje i stotine vrsta namirnica koje se proizvode s genetski modificiranim agensima za kuhanje, aditivima i enzimima, kao i CM sorte bundeve i papaje. A tu su i mlijeni proiz vodi od kravljeg mlijeka kojima je dodan GM govei hormon rasta. Sve se to prodaje bez oznaka koje ih prepoznaju kao GMO. Zakoni u SAD-u tako su blagi da se uope ne trae ispitivanja prije pojavljivanja hrane na tritu. Ne postoji nain da se utvrdi stvara li GM hrana teke zdravstvene probleme. Ljudi cijelo vrijeme obolijevaju. Uzrok njihove bolesti ne trai se u hrani, ili u pesticidima, ili u zagaenju vode ili zraka. Uzroci ostaju dobro skriveni. Prema lanku objavljenom u New York limesu u oujku 2001. godine Centar za kontrolu bolesti (CDC - Center for Disease Control) tvrdi kako je hrana danas odgovorna za dvostruko vie bo lesti u SAD-u nego to su znanstvenici to pretpostavljali prije samo sedam godina... Najmanje 80 posto bolesti povezanih s hranom prouzroeno je virusima ili drugim patogenima koje znanstvenici uope ne mogu identificirati." Izvjetava se o 5000 smrtnih sluaje va, 325.000 hospitalizacija i 76 milijuna bolesti godinje. Taj porast priblino odgovara razdoblju tijekom kojeg su Amerikanci jeli CM hranu. Osim toga, pretilost je dosegla astronomske razmjere. Godi ne 1990. nijedna savezna drava nije imala vie od 15 posto pretilog stanovnitva. Do 2001. godine, samo je jedna drava imala manje 5435

LU I

od 15 posto pretilog stanovnitva. Dijabetes je porastao 33 posto od 1990. do 1998. godine, rak limfnih lijezda je u porastu, kao i mnoge druge bolesti. Ima li to veze s CM hranom? Ne postoji nain da to otkrijemo, jer ga nitko nije potraio.

< s *C Q_

Novac okree svijetBudui da postoji tako mali broj istraivanja sigurnosti GM hrane i da se pojavljuju tako golemi rizici, zato je cijenjeni instituti, znan stveni odbori, istraivaki asopisi, pa ak dravni slubenici brane kao da je dokazano sigurna? I zato tako brzo osuuju dokaze koji se mogu upotrijebiti za zatitu javnosti? lako e sljedea poglavlja ilustrirati koliko su ti trendovi opasni i prodorni, klju razumijevanja razloga zbog kojih se to dogaa jest praenje traga novca. Budui da je u dravnom proraunu na raspolaganju sve manje novca za istraivanja, sve vie znanstvenika u SAD-u i Europi ovisi o korporacijskim sponzorima, a time i o korporacijskom prihvaanju njihovih istraivanja i rezultata. Na primjer, u vrhunskim britanskim istraivakim sveuilitima, privatno financiranje ini od 80 do 90 posto ukupnog istraivakog budeta.36 No, oslanjanje na korpora cijsko sponzoriranje moe imati skrivenu cijenu. Na uzorku od petsto znanstvenika koji rade u dravnim, ili ne davno privatiziranim istraivakim institutima u Velikoj Britaniji, otkriveno je kako je od njih 30 posto sponzor traio da promijene zakljuke istraivanja. Prema izvjetaju objavljenom u britanskom asopisu Times Higher Education Supplement u rujnu 2000. godine, taj je broj ukljuivao 17 posto znanstvenika od kojih je zatraena promjena zakljuaka kako bi odgovarali eljenom ishodu stranke, 10 posto znanstvenika od kojih je promjena zatraena kako bi dobi li daljnje ugovore i 3 posto od kojih je promjena zakljuaka zatrae na kako bi se sprijeilo njihovo objavljivanje." Ako je 30 posto znanstvenika priznalo da se od njih zahtijevala promjena rezultata, postavlja se pitanje koliko je drugih znanstveni55

ka, koji su se podredili zahtjevu svojih stranaka, bilo previe posram ljeno da bi iskreno odgovorilo na ovo pitanje. lanak pod naslovom Od znanstvenika se trai da namjeste re zultate za sponzore" iznosi da se znanstvenici ale kako komercijalizacija znanstvenih istraivanja prijeti standardima nepristranosti". Dr. Richard Smith, urednik British Medical Journala, kae da sukobi interesa" koji sponzoriraju istraivanja, imaju velik utjecaj na zakljuke". On upozorava: Zavaravamo sami sebe ako smatramo da je znanost potpuno nepristrana."37

Od problema prisilne tajnosti i odgaanja", pie u lanku a sopisa Atlantic Monthly, jo je gora mogunost da iza zatvorenih vrata neki korporacijski sponzori manipuliraju radovima prije ob javljivanja kako bi posluili njihovim komercijalnim interesima... Istraivanje provedeno u velikim istraivakim centrima s podruja inenjeringa otkrilo je kako bi 35 posto znanstvenika dopustilo kor poracijskim sponzorima da prije objavljivanja uklone informacije iz njihovih radova." Nadalje, mnogi profesori imaju dionice u kompanijama koje sponzoriraju njihova istraivanja, ili sjede u njihovim odborima, ili se jednostavno oslanjaju na korporaciju za nastavak financiranja is traivanja. ak i sveuilita ulau u kompanije koje financiraju sveu ilina istraivanja ili imaju od njih koristi. U istraivanju osamsto znanstvenih radova objavljenih u akademskim asopisima, Sheldon Krimskv, profesor javne politike na Sveuilitu Tufts i vodei autori tet na podruju sukoba interesa, otkrio je kako je malo vie od tre ine autora imalo znaajan financijski interes u svojim izvjetajima." Meutim, ni jedan od tih radova nije otkrio tu informaciju. Mildred Cho, via istraivaica iz Centra za biomedicinsku etiku sa Stanforda {Center for Biomedical Ethics), kae: Kad imate toliko znanstve nika u odborima kompanija i toliko njih koji provode sponzorirana istraivanja, zapitate se kako se ta istraivanja osmiljavaju? Koja se istraivaka pitanja postavljaju? Koja se ne postavljaju?"38 Istraivanje objavljeno u asopisu Journal of the American Medi cal Association otkrilo je da