e-uprava: e-porezne prijave - mipro€¦ · e-uprava: e-porezne prijave ivana arbanas ....
TRANSCRIPT
E-Uprava: e-porezne prijave
Ivana Arbanas
Veleuĉilište “Nikola Tesla” u Gospiću, Gospić, Hrvatska
Sažetak – Efikasno suvremeno poslovanje temelji se na kori-
štenju suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnolo-
gija (ICT), tj. elektroničkom poslovanju-e-poslovanju.
Kao pretpostavku za razvoj i povećanje konkurentnosti
hrvatskog gospodarstva, a nakon što postane članica EU
sukladno i Digitalnoj agendi za Europu, koju je donijela
Europska komisija u okviru strategije Europa 2020, Repub-
lika Hrvatska mora osigurati preduvjete za uspješno e-
poslovanje te poticati i razvijati sve oblike e-poslovanja i
primjenu ICT-a u svim sektorima gospodarstva i sferama
društva.
Jedan od koraka za postizanje navedenih ciljeva je i pro-
jekt e-Uprava. Cilj ovog projekta je, u interakciji s korisni-
cima, povezivanje funkcija raznih tijela javne uprave, tj.
postizanje interoperabilnosti sustava u tijelima javne upra-
ve. Projekt e-Uprava treba doprinijeti ubrzavanju poslova s
javnom upravom, povećanju transparentnosti i efikasnosti
rada, smanjenju troškova poslovanja te povećanju kvalitete
pruženih usluga i zadovoljstva korisnika.
U radu se analizira projekt e-Uprava i njegov utjecaj na
poslovanje poduzetnika i ostale korisnike na primjeru pod-
nošenja e-poreznih prijava. Izložena je zakonska regulativa
i opisano funkcioniranje sustava e-Porezna, navedeni su
preduvjeti i način podnošenja e-poreznih prijava, analizira-
no korištenje ICT-a u poslovanju u RH i EU 27 i prepreke
za veću primjenu ICT-a u poslovanju u RH te su navedena
zaključna mišljenja i dati prijedlozi za moguća poboljšanja.
I. UVOD
Elektroniĉko poslovanje pridonosi smanjenju troškova,
razvoju i konkurentnosti društva i gospodarstva, omogu-
ćuje opstanak i stvara nove mogućnosti za sudjelovanje
hrvatskog gospodarstva na globalnim tržištima.
Cilj projekta e-Uprava je potpuni prelazak tijela javne
uprave s papirnatog na elektroniĉko uredsko poslovanje.
Projekt se temelji na procesnom pristupu (isti dokumenti
i postupci mogu se više puta iskoristiti u poslovanju) u
ovlastima i radu tijela javne uprave, komunikaciji, izradi,
ĉuvanju, korištenju i razmjeni elektroniĉkih dokumenata
te interakciji s korisnicima usluga javne uprave. Za ostva-
rivanje navedenih ciljeva potrebno je uz primjenu infor-
macijsko-komunikacijskih tehnologija postići interopera-
bilnost sustava u tijelima državne uprave, sukladno Hr-
vatskom okviru za interoperabilnost (HROI)1, radi uspos-
tave jedinstvenog, sigurnog i funkcionalnog mehanizma
za elektroniĉku razmjenu dokumenata, eliminiranja nepo-
1 Više o HROI na stranicama Središnjeg ureda za e-Hrvatsku,
http://www.ehrvatska.hr/hr/eUprava/Interoperabilnost, 25.1.2012.
trebnih radnji i postupaka, smanjenja vremena obavljanja
istih te u konaĉnici smanjenja troškova poslovanja i veće
efikasnosti rada tijela javne uprave, manjih troškova po-
duzetnika i ostalih korisnika servisa javne uprave.
Jedan od servisa e-Uprave je i e-Porezna uprava. U
nastavku rada detaljnije je analizirano podnošenje e-
poreznih prijava i drugih potrebnih podataka elektroniĉ-
kim putem.
II. ZAKONSKA REGULATIVA I OBVEZNICI PODNOŠENJA
E- POREZNIH PRIJAVA
Od 1. sijeĉnja 2012., sukladno Zakonu o izmjenama
i dopunama Općeg poreznog zakona (Narodne novine,
broj 18/11.), porezni obveznici koji su prema Zakonu o
raĉunovodstvu razvrstani u velike i srednje poduzetnike2
kao i obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) ĉija
je godišnja vrijednost isporuka dobara i obavljenih uslu-
ga (oporezive i izvozne) bila veća od 800.000, 00 kn bez
PDV-a obvezni su porezne prijave i ostale podatke bitne
za oporezivanje podnositi Poreznoj upravi (PU) elektro-
niĉkim putem, korištenjem sustava e-Porezna.
Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Općeg
poreznog zakona Ministarstvo financija donijelo je i Novi
Pravilnik o podnošenju poreznih prijava i drugih podata-
ka elektroniĉkim putem (Narodne novine, br. 51/11. I
62/11.) kojim se propisuju e-porezne prijave i odreĊuju
obveznici podnošenja istih te pojašnjava dostavljanje
prijava i priloga uz prijavu, pojašnjava obveza, naĉin i
vrijeme dostavljanja potvrde primitka porezne prijave i
dostavljanja obavijesti PU o nemogućnosti uĉitavanja
podataka iz dostavljenih e-poreznih prijava, potrebne
radnje za mogući naknadni ispravak porezne prijave te
ostale obveze PU i obveznika podnošenja e-poreznih
prijava.
Ovim Pravilnikom odreĊeno je da ranije navedena
skupina poreznih obveznika obvezno podnosi elektroniĉ-
kim putem sve porezne prijave i izvješća za koje postoji
mogućnost njihova podnošenja korištenjem sustava ePo-
rezna,“a osobito:
prijavu poreza na dodanu vrijednost za obraĉun-
sko razdoblje u obliku elektroniĉkog obrasca
ePDV,
konaĉni obraĉun poreza na dodanu vrijednost u
obliku elektroniĉkog obrasca ePDV-K,
2 Sukladno ĉl.2. Zakona o raĉunovodstvu , Narodne novine, br.109/07.
MIPRO 2012/DE 1759
prijavu poreza na dobit za porezno razdoblje u
obliku elektroniĉkog obrasca ePD,
obraĉun spomeniĉke rente u obliku elektroniĉkog
obrasca eSR,
obraĉun ĉlanarine turistiĉkoj zajednici u obliku
elektroniĉkog obrasca eTZ,
mjeseĉno izvješće o primicima od nesamostal-
nog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i
prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u
obliku elektroniĉkog obrasca eID” [1].
„U sklopu elektroniĉkih usluga Porezne uprave – ePo-
rezna trenutno su dostupne slijedeće elektroniĉke usluge:
Upravljanje ovlaštenjima,
ePDV – elektroniĉke usluge za podnošenje ob-
razaca u skupini poreza na dodanu vrijednost
(PDV i PDV-K),
ePD – elektroniĉke usluge za podnošenje obra-
zaca u skupini poreza na dobit (PD, SR i TZ),
eID – elektroniĉke usluge za podnošenje obra-
zaca u skupini poreza na dohodak (ID i IDD)
ePKK – elektroniĉke usluge za dohvat porezno
knjigovodstvene kartice
Dohvat statusa obrasca – dohvat i pregled sta-
tusa prethodno poslanih obrazaca
Dohvat zaprimljenih obrazaca – dohvat i preg-
led prethodno poslanih i zaprimljenih obrazaca
Ovlaštenja poslovnog subjekta – pregled i up-
ravljanje ovlaštenjima
Zahtjev za elektroničkim poslovanjem – elek-
troniĉka registracija novih korisnika. Moguće
samo za osobu ovlaštenu za zastupanje poslov-
nog subjekta (odgovorna osoba u poslovnom su-
bjektu), a koja posjeduje digitalni certifikat.
Porezna uprava ne naplaćuje korištenje usluge ePorez-
na.“[2]
“U smislu pozitivnih propisa o porezu na dohodak, od
1. sijeĉnja 2012. godine, obvezni su podnositi podatke iz
Obrasca IP elektroniĉkim putem:
- poslodavci ili isplatitelji plaće i mirovine koji imaju više od 100 radnika, umirovljenika i osoba koje ostvaruju primitke (plaću) iz ĉlanka 14. Za-kona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 177/04,73/08 i 80/10)” [3].
III. SUSTAV E- POREZNA
A. A. Funkcioniranje sustava
Projekt ePorezna dio je projekta eUprava s ciljem
povećanja efikasnosti poslovanja cjelokupne državne
uprave ĉemu treba doprinijeti i racionalizacija poslovanja
Porezne uprave i razvijanje partnerskih odnosa s korisni-
cima-poreznim obveznicima što u konaĉnici treba dovesti
do smanjenja nepotrebnih administrativnih troškova i
razvoja poreznog sustava.
Na web stranici Ministarstva financija, Porezne upra-
ve, putem sustava ePorezna, omogućeno je korisnicima-
poreznim obveznicima preuzimanje obrazaca, njihovo
popunjavanje te njihova jednostavna i sigurna dostava
putem Interneta, radi izvršavanja zakonski propisanih
poreznih obveza.
“Sustav elektroniĉkih servisa- ePorezna u potpunosti
je zasnovan na otvorenim internetskim standardima, te
je na taj naĉin omogućeno njegovo korištenje sa svih da-
nas relativnih raĉunalnih platformi, neovisno o proizvo-
Ċaĉu” [2].
Ovisno o tehnološkoj osnovici i proširivosti postoje-
ćih informacijskih sustava, moguća je integracija servisa
u velik broj postojećih informacijskih sustava i daljnja
automatizacija poslovnih procesa kroz interakciju s Pore-
znom upravom.
Porezna uprava osigurava sav aplikativni softver po-
treban za ispunjavanje, digitalno potpisivanje, enkripciju,
slanje i primitak e-poreznih obrazaca.
B. Hardverski i softverski preduvjeti za korištenje sus-
tava ePorezna
“ Minimalno preporuĉena konfiguracija stolnog ili
prijenosnog raĉunala za korištenje sustava jest:
CPU Intel Pentium IV 2 GHz ili procesor uspo-
redivih karakteristika
256 MB radne (RAM) memorije
Grafiĉki prikaz 1024x768 (u boji)
Jedan od sljedećih operacijskih sustava:
o Microsoft Windows 2000 SP4
o Microsoft Windows XP SP1a
o Microsoft Windows XP SP2
o Microsoft Windows XP SP3
o Microsoft Windows Server 2003 SP1
o Microsoft Windows Server 2003 SP2
1760 MIPRO 2012/DE
o Microsoft Windows Server 2003
o Microsoft Windows Vista
o Microsoft Windows 7” [2]
C. Kako postati korisnik ePorezne
Porezni obveznici mogu postati korisnici ePorezne
uprave u tri koraka:
1. Nabava elektroničkog certifikata
Preduvjet za korištenje usluga ePorezna je digitalni certi-
fikat pohranjen na FINA e-kartici ili Co Branded karti-
ci/tokenu banke koja s Finom ima ugovor o poslovnoj
suradnji, koji omogućuje potpisivanje elektroniĉkih obra-
zaca naprednim elektroniĉkim potpisom.
Prema ĉl. 4. Zakona o elektroniĉkom potpisu, “nap-
redan elektroniĉki potpis je elektroniĉki potpis koji:
1. je povezan iskljuĉivo s potpisnikom,
2. nedvojbeno identificira potpisnika,
3. nastaje korištenjem sredstava kojima potpisnik
može samostalno upravljati i koja su iskljuĉi-
vo pod nadzorom potpisnika,
4. sadržava izravnu povezanost s podacima na ko-
je se odnosi i to na naĉin koji nedvojbeno
omogućava uvid u bilo koju izmjenu izvornih
podataka” [6].
Napredni elektroniĉki potpis ima istu pravnu snagu i
važnost kao vlastoruĉni potpis i peĉat poduzetnika.
Elektroniĉkim potpisom se jamĉi da se podaci u elek-
troniĉkom obrascu odnose na vlasnika kartice, tj. certifi-
kata, jer digitalni certifikat sadrži podatke: ime i prezime,
naziv i adresu te osobni identifikacijski broj (OIB) kao
porezni broj poslovnog subjekta. Može se reći da je digi-
talni certifikat digitalna osobna iskaznica poduzetnika
poreznog obveznika.
“Ovlašteni izdavatelji digitalnog certifikata u Repub-
lici Hrvatskoj je FINA, kojoj uz potrebnu dokumentaci-
ju:
- pravne osobe predaju - zahtjev za izdavanje poslov-
nog certifikata, a
- fiziĉke osobe - zahtjev za izdavanje osobnog certi-
fikata” [4]
Nakon izdavanja FINA e-kartice porezni obveznici
preuzimaju istu uz osobnu iskaznicu i mogu instalirati
potrebni programski paket FINE. Sve detaljnije upute o
izdavanju FINA e-kartice ili Co Branded kartici/tokenu
banke koja s Finom ima ugovor o poslovnoj suradnji,
potrebnim raĉunalnim preduvjetima za preuzimanje prog-
ramskog paketa FINE te cijene za korištenje pojedinih e-
usluga i e-servisa FINE mogu se pronaći na stranicama
FINE (www.fina.hr). Osim za potpisivanje obrazaca elek-
troniĉkim potpisom pri podnošenju poreznih prijava i
drugih poreznih podataka i izvješća i korištenje sustava
ePorezna, digitalni certifikat FINE, uz odreĊene naknade,
omogućava brz i jednostavan pristup i korištenje i ostalih
FINA e-servisa i to:
e-Regos -Registar godišnjih financijskih izvještaja
WEB-BON
e- plaćanje
WEB registar koncesija
e-Mirovinsko
e-Zdravstveno
info.BIZ
e-Carina
e-Raĉun
2. Preuzimanje i instaliranje programskog pa-
keta ePorezna
Uz ranije navedene potrebne hardverske i softverske
preduvjete za korištenje usluga ePorezna potrebno je s
web stranice Porezne uprave (www.porezna-uprava.hr)
preuzeti i instalirati na raĉunalo aplikaciju ePorezna ili
istu preuzeti, besplatno, na CD-u u nadležnoj ispostavi
Porezne uprave.
Upitom na e-mail: [email protected] mo-
že se dobiti tehniĉku podršku za instaliranje programskog
paketa, a s web stranice PU preuzeti kalendar podnošenja
obrazaca po poreznim propisima.
3. Podnošenje zahtjeva za elektroničkim poslo-
vanjem (dodjela ovlaštenja poreznim obvez-
nicima)
Nakon što korisnik sustava ePorezna instalira programski
paket ePorezna mora se prijaviti kao korisnik elektroniĉ-
ke usluge (autorizacija) ili ovlastiti druge osobe ili posre-
dnika, npr. knjigovodstveni servis, za korištenje usluga
ePorezna.
“Sustav ePorezna ima vlastiti registar ovlaštenja
gdje je zapisano koja osoba ima koje ovlaštenje, a isto se
može dodijeliti na dva naĉina:
1) Ako je porezni obveznik odgovorna osoba u poslov-
nom subjektu-direktor društva, vlasnik obrta, ĉlan upra-
ve i posjeduje digitalni certifikat izdan od FINA-e ili pos-
lovnih banaka, postupak dodjeljivanja ovlaštenja može
obaviti sam putem elektroniĉke usluge “ovlaštenja” u
aplikaciji ePorezna. Kroz kratko vrijeme, a nakon obav-
ljene autorizacije, sustav dodjeljuje ovlaštenje, o ĉemu se
porezni obveznik putem e-mail poruke obavještava o
dodijeljenom ovlaštenju.
2) Ako porezni obveznik kao odgovorna osoba u poslov-
nom subjektu nema i ne želi imati digitalni certifikat,
može ovlastiti posrednika odnosno opunomoćiti drugu
osobu (najĉešće je to knjigovodstveni servis), da u njego-
vo ime u poreznom postupku poduzima radnje koje se
odnose na izradu, digitalno potpisivanje, i slanje elektro-
niĉkih podataka u Poreznu upravu. Ako knjigovodstveni
servis zastupa više poslovnih subjekata mora posjedova-
ti ovlaštenja za svakog poreznog obveznika” [4].
MIPRO 2012/DE 1761
Punomoć se može predati u nadležnoj ispostavi Pore-
zne uprave samo službenoj osobi ovlaštenoj za preuzima-
nje punomoći i dodjeljivanje ovlaštenja u aplikaciji ePo-
rezna, a obrazac punomoći i upute za njegovo sastav-
ljanje mogu se preuzeti s web stranica Porezne uprave.
Usluga “ovlaštenja” u sklopu aplikacije e-Porezna
omogućava poreznim obveznicima i pregledavanje dodi-
jeljenih ovlaštenja te mogućnost da zatraže ukidanje istih.
D. Obvezni prilozi uz porezne prijave
Obvezni prilozi uz poreznu prijavu, sukladno pore-
znim propisima, dostavljaju se na istovjetan naĉin kao i
porezna prijava, kao privitak uz elektroniĉki obrazac
porezne prijave, i koji mora biti identiĉan izvornim ispra-
vama.
“MeĊutim, sukladno ĉl. 2. st. 3. i 4. Pravilnika o pod-
nošenju poreznih prijava, porezni obveznik nije dužan
slati obvezne priloge putem sustava ePorezna ako je u
trenutku slanja podnesaka na službenim web stranicama
Porezne uprave objavljeno da postoji mogućnost preuzi-
manja priloga kao datoteke s podacima” [4].
Porezna uprava može datoteke s podacima koje su
identiĉne obveznim prilozima preuzimati i s web-servisa
ili elektroniĉkih registara trećih osoba. Na web stranica-
ma Porezne uprave objavljuju se podaci o web servisima
i elektroniĉkim registrima trećih osoba te vrstama datote-
ka koje PU može preuzimati.
E. Ispravak ePorezne prijave
Ako su zadovoljeni uvjeti za ispravak porezne prijave,
sukladno ĉl. 66. Općeg poreznog zakona (OPZ-a) [5]
kada se porezna prijava podnosi elektroniĉkim putem
tada se i njen ispravak podnosi elektroniĉki putem sus-
tava ePorezna, uz obaveznu naznaku da se radi o isprav-
ku porezne prijave, i potpisan elektroniĉkim potpisom.
Uz ispravak porezne prijave podnose se i ispravci prilo-
ga-privitaka. PU priloge preuzima kao privitke-datoteke
podataka.
F. Elektronička potvrda primitka ePorezne prijave i
obavijest o nemogućnosti učitavanja podataka
“Sukladno odredbama ĉl.8. Pravilnika o podnošenju
poreznih prijava, nadležna ispostava Porezne uprave duž-
na je automatski i bez odgode elektroniĉkim putem:
- pošiljatelju potvrditi primitak poslanih obrazaca
prijave i izvješća
- dostaviti obavijest o nemogućnosti uĉitavanja
podnesaka ako podnesak nije ispravno i potpuno
popunjen ili ako uz podnesak nisu dostavljeni
obvezni prilozi, a ne postoji mogućnost njihova
preuzimanja, te
- ako se u poreznoj upravi iz tehniĉkih razloga ne
može proĉitati podnesak ili obvezni prilozi” [4].
PU je dužna u obavijesti navesti razloge nemogućnos-
ti uĉitavanja podataka i upozoriti poreznog obveznika da
u odreĊenom roku dostavi podnesak u ispravnom elektro-
niĉkom obliku. Porezni obveznik je dužan u roku 24 sata
od trenutka kada je zabilježeno slanje obavijesti na poslu-
žitelju PU dostaviti e-prijave i ostala izvješća u isprav-
nom obliku, u protivnom će se smatrati da isti nisu ni
podneseni.
PU je dužna voditi evidencije o zaprimljenim e- po-
reznim prijavama i izvješćima, vremenu primitka i slanja
istih, kao i ostalim primljenim e-obavijestima.
Ako pošiljatelj uskoro nakon slanja porezne e-prijave
i e-izvješća ne primi obavijest PU o primitku istih, ima
obvezu sljedećeg radnog dana izvijestit o tome Poreznu
upravu – voditelja nadležne ispostave PU.
G. Odgovornost PU i poreznih obveznika za zaštitu i
čuvanje e-poreznih podataka
Sukladno važećim propisima, Porezna uprava je du-
žna:
sve e-podatke ĉuvati kao poreznu tajnu
zaštititi e-porezne podatke od gubitka, neovlaš-
tenog korištenja ili zlouporabe
osigurati, održavati i provjeravati ispravnost ra-
da sustava Porezne uprave.
Porezni obveznik je dužan:
Ĉuvati u izvornom obliku, tj. elektroniĉkom ob-
liku potpisane elektroniĉkim potpisom:
- sve porezne prijave
- sva e-izvješća
- sve e-obavijesti zaprimljene od PU.
Odrediti osobu koja je odgovorna:
-za zaštitu podataka
-za izradu sigurnosnih kopija i
-za obnovu podataka u sluĉaju njihova gubitka
ili nastanka neke pogreške.
Provjeriti ĉitljivost, potpunost i ispravnost sigur-
nosnih kopija prije njihova arhiviranja.
H. Sankcioniranje poreznih obveznika koji se ne
pridržavaju zakonskih odredbi o obveznom dostavljanju
propisanih poreznih obrazaca elektrponičkim putem
Ukoliko se obveznici podnošenja poreznih prijava i dr.
poreznih podataka elektroniĉkim putem ne pridržavaju
zakonskih odredbi o obveznom dostavljanju propisanih
poreznih obrazaca elektroniĉkim putem nego nastave
dostavljati porezne prijave i ostala propisana izvješća u
pisanom, a ne elektroniĉkom obliku, Porezna uprava ih je
dužna usmeno, telefonom ili pisanom obavijesti upozori-
ti na propust i pravne posljedice nepodnošenja poreznih
prijava i drugih propisanih poreznih izvješća elektroniĉ-
kim putem, putem sustava ePorezna.
Ako se porezni obveznici ogluše na upozorenje PU te i
dalje budu podnosili porezne obrasce u papirnom obliku,
Porezna uprava će zaprimiti i obraditi dostavljene podat-
ke, utvrditi poreznu obvezu, te će pokrenuti optužni po-
tupak radi uĉinjenog prekršaja i provedbe ĉl. 207. st. 1. t.
22. OPZ-a.
1762 MIPRO 2012/DE
IV. ANALIZA KORIŠTENJA ICT-A U POSLOVANJU
PODUZEĆA I KOMUNIKACIJI PODUZEĆA S
JAVNOM UPRAVOM U EU 27 I RH
D. A. Korištenje ICT-a u poduzećima 2011. godine
Grafikon na slici 1 prikazuje korištenje ICT-a u podu-
zećima poĉetkom 2011. godine u EU 27.
Slika 1. Pristup internetu, poduzeća s web stranicama, komunikacija s
javnom upravom putem interneta, klasificirano po veliĉini poduzeća, u EU 27, sijeĉanj 2011., izraženo u (%). [6]
Prema istraživanju Statistiĉkog ureda Europske unije
(the Statistical Office of the European Communities-
Eurostata) [8] poĉetkom 2011. godine više od 90% podu-
zeća koja su bila obuhvaćenih ovim istraživanjem u 27
zemalja EU imalo je pristup Internetu i koristilo Internet
u poslovanju.
Poduzeća su intenzivno koristila Internet u interakciji
s javnom upravom. Sedam od deset ispitanih poduzeća
izjasnilo se da je tijekom 2010. koristilo Internet za pod-
nošenje ispunjenih obrazaca (poput PDV prijave) elek-
troniĉki putem relevantnih tijela javne uprave.
Prema istom istraživanju, u Republici Hrvatskoj u si-
jeĉnju 2011. oko 96% poduzeća imalo je pristup internetu
u odnosu na 95% u 2010. godini (porast od 1%).
Iz grafikona sa slike 1 može se zakljuĉiti da u EU 27
u svim ispitivanim segmentima uglavnom velika poduze-
ća u najvećem postotku primjenjuju ICT u svom poslo-
vanju i više od 90% ih predaje ispunjena izvješća elektro-
niĉki, putem servisa e-Uprave. Navedeni rezultati su i
razumljivi s obzirom na utjecaj ekonomije obujma pri
primjeni ICT-a u velikim poduzećima, a što ima za pos-
ljedicu veći uĉinak na smanjenje troškova poslovanja, na
povećanje koristi od integracije poslovnih procesa, razvoj
poslovanja, tj. ukupno povećanje uĉinkovitosti poslova-
nja.Velika poduzeća ostvaruju puno veće koristi od upo-
rabe ICT-a od troškova njihove nabave, implementacije u
poslovanje i održavanja.
B. Korištenje Interneta u interakciji poduzeća s javnom
upravom
Prema navedenom Eurostatovu istraživanju [8], tije-
kom 2010. u EU 27 najĉešći oblik interakcije poduzeća s
javnom upravom korištenjem interneta bio je preuzimanje
elektroniĉkih obrazaca (76%), zatim dobivanje informaci-
ja (74%) i podnošenje ispunjenih obrazaca (69%).
U EU 27 tijekom 2010. nešto više od sedam od ukup-
no deset ispitanih poduzeća koja su dostavljala ispunjene
obrasce elektroniĉki, koristilo je Internet prvenstveno za
PDV prijave (76%) ili za socijalna davanja za zaposleni-
ke (72%). Nešto više od 50% poduzeća koristilo je Inter-
net za e-porez na dobit, a samo jedna trećina za carinske
trošarine (31%).
Navedeno istraživanje pokazalo je i da postoje znatne
razlike meĊu zemljama EU 27 u postotku poduzeća koja
koriste Internet za podnošenje e-obrazaca javnoj upravi, u
rasponu od 40% ili manje, npr. u Rumunjskoj i Italiji
(39%), iako je dostupnost Interneta u Italiji preko 94% i
ubraja se u skupinu visoko sofisticiranih eUprava, Cipru
(40%) pa do više od 90%., npr. u Nizozemskoj (97%) i
Litvi (93%). Za poduzeća u većini zemalja EU izmeĊu
usluga e-oporezivanje najpopularnija je usluga e-PDV.
Prema ovom istraživanju, tijekom 2010. godine 72%
poduzeća u RH koristilo je Internet za prikupljanje in-
formacija, 78% za preuzimanje obrazaca, 63% za podno-
šenje ispunjenih obrazaca elektroniĉkim putem, 55% za
e-socijalna davanja, 50% za e-porez na dobit, 51% za e-
PDV prijave i 37% za e-carinske trošarine.
Iz svih ranije navedenih ĉinjenica može se zakljuĉiti
da u Republici Hrvatskoj postoji visok stupanj integracije
ICT-a u poslovanju poduzeća i da postotak uporabe ICT –
a u poslovanju poduzeća u Republici Hrvatskoj znaĉajni-
je ne odstupa od istog prosjeka na razini EU 27, osim u
komunikaciji s javnom upravom, npr. u EU 76% poduze-
ća koristi Internet za podnošenje PDV prijava dok u Hr-
vatskoj to ĉini samo 51% poduzeća. Ranije opisana nova
zakonska regulativa oporezivanja u RH, trebala bi dopri-
nijeti povećanju tog postotka, ali ne u znaĉajnijoj mjeri,
budući da većina poduzeća u RH spada u mala poduzeća.
Iako zakonom nije propisana obveza podnošenja poreznih
podataka za mala poduzeća elektroniĉki, s obzirom na
već postojeće servise e-Uprave i na dobro razvijeno infra-
strukturno okruženje za korištenje ICT tehnologija, u RH
treba poraditi na povećanju uporabe suvremenih komuni-
kacijskih tehnologija u komunikaciji malih poduzeća s
javnom upravom i njihovoj primjeni u razvoju poslova-
nja, a posebice razvoju novih proizvoda.
C. Analiza preduvjeta za korištenje ICT-a u poslovanju
u Republici Hrvatskoj- Hrvatska ICT konkurentnost
Prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma o
informacijskoj tehnologiji (www.weforum.org/gitr), pro-
vedenom u suradnji s INSEAD-om3, a ĉije je Globalno
izvješće o informacijskoj tehnologiji 2010-2011, objav-
3 Vodeća meĊunarodna poslovna škola
MIPRO 2012/DE 1763
ljeno u travnju 2011., objavilo i Nacionalno Vijeće za
Konkurentnost, Hrvatska se po ICT konkurentnosti nalazi
na 54. poziciji izmeĊu 138 zemalja [8].
Nakon velikog poboljšanja u 2006. godini, Hrvatska
je u posljednje ĉetiri godine doživjela pad na meĊunaro-
dnoj ljestvici ICT konkurentnosti. Spomenuto istraživa-
nje se temelji na indeksu mrežne spremnosti koji obuh-
vaća tri dimenzije: regulativno i infrastrukturno okruženje
ICT-a, spremnost pojedinaca, poslovnog sektora i vlade
za primjenu ICT-a u poslovanju te stvarno korištenje
ICT-a. U Hrvatskoj je infrastrukturno okruženje dobro
razvijeno (39. mjesto), tržišno okruženje se pogoršalo u
odnosu na izvješće 2009-2010 (98. mjesto), zbog tereta
vladine regulative i poreza i velike dostupnosti riziĉnog
kapitala, a u politiĉko-regulativnom okruženju nije bilo
pomaka u odnosu na godinu ranije. Najlošije je ocjenje-
na spremnost pojedinaca, poduzeća i državnih institucija
za korištenje ICT tehnologija. Individualno korištenje
ICT-a je općenito dobro, s tim da je slabije korištenje
društvenih mreža i mogućnost korištenja online javnih
usluga. Budući da je u odnosu na istraživanje objavljeno
godinu ranije ostvaren napredak u korištenju ICT-a od
strane državnih institucija to bi trebalo pridonijeti pove-
ćanju uporabe ICT-a u svim sektorima gospodarstva i
povećanju efikasnosti poslovanja državne uprave. Zabri-
njavajuća je ĉinjenica da je u odnosu na godinu ranije
lošije ocijenjen inovacijski kapacitet i mogućnost prihva-
ćanja novih tehnologija na razini poduzeća (97. mjesto), a
posebice je loša pozicija Hrvatske u korištenju ICT-a za
razvoj novih proizvoda (101.) i za nove modele organiza-
cije (87.), jer to može negativno utjecati na razvoj gos-
podarstva i biti koĉnica u nastojanjima za povećanje uku-
pne meĊunarodne konkurentnosti gospodarstva Republi-
ke Hrvatske.
V. ZAKLJUĈAK
Iz svih iznesenih ĉinjenica može se zakljuĉiti da suv-
remene ICT, na ĉijem korištenju se temelji uspješno suv-
remeno poslovanje, nedvojbeno utjeĉu na efikasnost pos-
lovanja i preduvjet su za razvoj društva i gospodarstva.
Koristi od elektroniĉkog poslovanja u svim sektorima
gospodarstva i društva puno su veće od poĉetnih troškova
vezanih uz njihovu implementaciju u poslovanje.
Budući da u Republici Hrvatskoj postoji visok stupanj
integracije ICT-a u poslovanju (95% poduzeća ima pris-
tup Internetu) i dobro je razvijeno infrastrukturno okruže-
nje za korištenje ICT-a može se zakljuĉiti da postoje os-
novni preduvjeti za povećanje korištenja suvremenih
ICT-a u poslovanju i društvu. Projekt e-Uprava u sklopu
kojeg je i podnošenje poreznih prijava elektroniĉki i us-
postava interopreabilnost tijela javne uprave, uz nezaobi-
lazne poĉetne prilagodbe i probleme, pridonijet će pove-
ćanju korištenja suvremenih komunikacijskih tehnologija,
efikasnijem poslovanju Porezne uprave, snižavanju troš-
kova poslovanja poduzetnika i razvoju poreznog sustava.
Ulaskom Republike Hrvatske u EU otvaraju se nove
mogućnosti za razvoj ICT sektora i izlazak hrvatske ICT
industrije i ostalih poduzeća na jedinstveno Europsko
tržište. Kako bi hrvatsko gospodarstvo bilo što konkuren-
tnije te spremno odgovorilo na nove mogućnosti i izazove
potrebno je u sljedećem razdoblju:
kontinuirano investirati u razvoj i dostupnost
ICT sektora i online javnih servisa
sniziti troškove vezane uz nabavu ICT-a i koriš-
tenje online usluga
smanjiti teret vladine regulative i poreza
povećavati transparentnost i otvorenost javne
uprave i smanjivati „strah od novog“
iskoristiti prednosti e-poslovanja za inovacije i
nove oblike organizacije
staviti ICT i javnu upravu u službu povećanja
kvalitete života, tj. uĉiniti ih dostupnim, i koris-
nim slabije obrazovanim i siromašnijim ljudima
povećati i poticati spremnost na cjeloživotno ob-
razovanje i iskoristiti mogućnosti koje pružaju
ICT, npr. e-uĉenje, za razvoj poslovanja i inova-
cije.
Za ostvarenje svih navedenih ciljeva i planova pot-
rebno je sinergijsko, umreženo i koordinirano djelo-
vanje tijela javne uprave, svih gospodarskih subjeka-
ta, obrazovnih institucija te jasna strategija razvoja
gospodarstva i svih njegovih sektora pa i ICT indu-
strije, u ĉiju izradu i provedbu trebaju biti ukljuĉeni
struĉnjaci iz svih navedenih sektora.
LITERATURA
[1] Pravilnik o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elek-
troniĉkim putem, Narodne novine, br. 51/11., ĉl. 2. st. 2.
[2] Ministarstvo financija, Porezna uprava, http://www.porezna-uprava.hr, 3. 2. 2012.
[3] Ministarstvo financija, Porezna uprava, “Obavijest o pripremnim radnjama radi podnošenja poreznih prijava i drugih podnesaka elektroniĉkim prijenosom podataka ”
[4] M. Mahović-Komljenović, ”Obveza podnošenja poreznih prijava elektroniĉkim putem od 1. sijeĉnja 2012.”, poglavlje u: M. Cutvarić, A. Kajtaz, R. Kalĉić, M. Mahović–Komljenović, B. Remenarić, Porez na dodanu vrijednost, Riznica, seminarski materijal, Rif, Zagreb, 2011., str. 69 - 70, 74, 77.
[5] Opći porezni zakon, ĉl.66., Narodne novine, br. 147/08. , 18/11.
[6] Zakon o elektroniĉkom potpisu, Narodne novine, br. 10/02.
80/08., redakcijski proĉišćen tekst u: M. Cutvarić, A. Kajtaz, R.
Kalĉić, M. Mahović–Komljenović, B. Remenarić, Porez na
dodanu vrijednost, Riznica, seminarski materijal, Rif, Zagreb, str. 219.
[7] K. Giannakouris, M. Smihily, “ICT usage in enterprises 2011”, Statistics in fokus, 65/2011, 13.12. 2011, Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/product_details/publication?p_product_code=KS-SF-11-065, 4.1.2012., Eurostat (online data codes : isoc_ci_in_en2, isoc_ci_it_en2, isoc_ci_cd_en2, isoc_bde15e
[8] K. Giannakouris, M. Smihily, “ICT usage in enterprises 2011”,
Statistics in fokus, 65/2011, pdf, 13.12. 2011., Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/product_detailsublication?p_product_code=KS-SF-11-065 , 4.1. 2012.
[9] Nacionalno Vijeće za Konkurentnost, “Hrvatska 54. na global-noj ljestvici konkurentnosti”, http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?art=376&sec=2, 23.12. 2011.
1764 MIPRO 2012/DE