Edicija Istaknuti profesori

I V A N E © K I N J A

EdicijaIstaknuti profesori

I V A N E © K I N J A

NakladnikFakultet kemijskog inženjerstva i tehnologijeiMentor, Zagreb

Urednica Marija Kaštelan-Macan

Dizajn i priprema za tisakMelina MikuliÊStudio grafiËkih ideja

IVAN E©KINJA

Zagreb, 2004.

E D I C I J A

Istaknuti profesori

^ + 6

5 5 %

Kada sam odluËila pokrenuti ediciju “Istaknuti profesori” æeljela

sam je posvetiti onim profesorima koji su sav svoj radni vijek

poklonili Fakultetu. Moæda se pitate kako “poklonili”, kada su za

svoj nastavni i znanstveni rad bili plaÊeni. Da, jesu, premda nedo-

voljno za sve sate koje su ulagali u svoje usavrπavanje, za sve noÊi u

kojima su pripremali predavanja, za sve vikende provedene radeÊi

na opremanju i ureivanju laboratorija. A sve to kako bi studentima

u maloj i siromaπnoj sredini pruæili πto viπe.

Ali, kada sam razmiπljala o profesorima koje treba uvrstiti u tu

ediciju mislila sam prvenstveno na one koji su godinama, pa i de-

setljeÊima sav svoj zanos, svoje slobodno vrijeme, svoju struËnost,

svoje znanje zaista darivali i Fakultetu i Domovini. Njihov golem

prinos Ëesto nije bio prepoznat. Jer, biti sveuËiliπnim profesorom

znaËi daleko viπe od broja znanstvenih radova i ponekog predavanja.

Biti sveuËiliπnim profesorom znaËi voljeti svoj Fakultet, organizirati

nastavni proces u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama,

ustrajati na odgoju i izobrazbi povjerenih mu studenata i mlaih

suradnika, poπtovati studente kao ravnopravne sudionike studija,

zahtijevajuÊi od njih da svoj dio posla shvate jednako ozbiljno. Biti

sveuËiliπnim profesorom znaËi boriti se za dobro znanjem, radom i

RijeË urednice

5 6 %

moralnim naËelima. To znaËi ne prilagoivati nastavu raspoloæivim

sredstvima, nego neprestano teæiti najboljemu, nastojeÊi doÊi do

potrebne razine kvalitete studije. To nije lako u druπtvu koje joπ

uvijek ne zna vrednovati svestrani rad sveuËiliπnog profesora, koji

mora biti prepoznat i izvan svoje uske struke, koji svojim javnim

djelovanjem i etiËkim vrednotama daje dignitet svome zvanju,

svome Fakultetu, svome SveuËiliπtu, svome Narodu.

Profesor Ivan Eπkinja zasluæuje je da bude uvrπten u ovu ed-

iciju. DesetljeÊima smo bili kolege i prijatelji, premda nismo uvi-

jek jednako mislili. Drugima sam prepustila da u uvodnom dijelu

ove knjiæice piπu o njemu kao Ëovjeku, prijatelju, profesoru, ocu

i suprugu. Ne æeleÊi biti pristrana zadræala sam se na πturim Ëin-

jenicama o njegovu æivotu i radu, ali ma kako πture bile one govore

puno o Eπkinji, profesoru koji je s velikim zanosom utemeljio i or-

ganizirao kolegij kojim je modernizirao nastavu analitiËke kemije,

o Eπkinji znanstveniku koji je okupljao oko sebe mlade ljude iz

brojnih institucija omoguËivπi im svojim mentorstvom da steknu

nove spoznaje i zvanja, o Eπkinji tehniËaru i struËnjaku koji je

kao savjetodavac i suradnik rijeπio mnoge probleme iz kemijsko-

tehnoloπke prakse. Govore i o Eπkinji dekanu i prodekanu koji se

tih teπkih obveza rado prihvatio i Ëasno ih obavljao unatoË bolesti

koja ga je muËila.

Ova je knjiæica posveÊena sedamdesetoj obljetnici njegova

roenja i petoj obljetnici njegove prerane smrti. Prisjetimo se

ËitajuÊi je svoga kolege profesora i pomolimo se za njegov vjeËni

pokoj.

�� M. Kaπtelan-Macan

SjeÊanja na profesora

Eπkinju

^ + 6

5 10 %

Profesor I. Eškinja za prodekanskim stolom u lipnju 1999.

5 11 %

Ivo Eπkinja bio mi je dragi kolega i prijatelj na kojega ne mogu

misliti a da mi se na licu ne pojavi osmjeh, jer je Ivo uvijek

“zraËio” i susretao ljude s osmjehom na licu. I danas kada

dolazim na sjednice VijeÊa oËekujem da Êu opet susresti njegov

osmjeh i srce mi se smrzne, jer Ivo viπe ne sjedi nasuprot mene i

njegova prijateljskog osmjeha viπe nema. Nismo bili ista godina,

ali proπli smo mnoge zajedniËke “bitke”. Ivo je upisao godinu prije

mene, no u vrijeme naπega studiranja postojalo je druæenje meu

studentima i nije bilo oπtre crte meu susjednim godinama. A onda

je Ivo poËeo raditi na magisteriju, pa na doktorskoj disertaciji kod

profesora Branka LovreËeka na “elektrokemiji” i susreti su bivali

ËeπÊi.

Pamtim ga kao vedrog kolegu, ali duboko posveÊenog svo-

jim mjerenjima, pa dok se radilo nije bilo vremena ni mjesta za

razgovore i πalu. Ivo je bio oliËenje preciznosti u radu. Imao je

karakteristiËan pokret rukovanja predmetima i instrumentima.

Lagano zategnuti rukavi, a kaæiprst i palac Ëinili su Ëuda svojim

pokretima, kao u najprecizijeg kirurga. U njegove rezultate nije

nikada trebalo sumnjati. Preciznost i pozornost bile su vaæan dio

njegova znaËaja.

^ + 6

5 12 %

Ivu je iznad svega krasila susretljivost i spremnost da pomogne.

Ne poznam kolegu u kojega se viπe moglo pouzdati, radilo se o

mjerenju, o posudbi potrebnih kemikalija, ili o hitnoj interven-

ciji na autu, montiranju antene za televizor, hitnom prijevozu

na potrebno odrediπte. Ma πto god to bilo, Ivo je uvijek rjeπavao

problem s poznatom uzreËicom: “Miπkec, ne brini, sve bumo to

sredili!”

Pamtim ga i kao naπega predstavnika u SIZ-u koji nas je finan-

cirao, a posebno po njegovoj odluËnosti da pomogne Kemijsko-

tehnoloπkom studiju. Sredinom 1970-ih situacija je bila priliËno

loπa s obzirom na stanje radnih prostora pa je pripravljen elaborat

“Stanje prostora KT studija”, poznat kao “Knjiga plakanja” (starije Êe

se kolege moæda toga sjetiti) koji je trebao posluæiti kao podloga za

traæenje dodatnih financijskih sredstava. No, kada je elaborat bio

gotov, uprava Tehnoloπkoga fakulteta i KTS (nomina sunt odiosa)

nije potpisala dopis iz bojazni da bi na temelju iznesenih Ëinjenica

moglo doÊi do zatvaranja KT studija. Ivo je preuzeo odgovornost,

odnio elaborat u SIZ i nakon mnogih dokazivanja uspio osigurati

sredstva za saniranje krova na MaruliÊevu trgu br. 20, te za ureenje

dijela Zavoda za analitiËku kemiju i hodnika u istoj zgradi. Postigao

je to iskljuËivo zahvaljujuÊi svojoj odluËnosti i zalaganju.

Posebno ga pamtim kao dugogodiπnjeg dekana Tehnoloπkog

fakulteta. Bojim se da mu je taj mandat priliËno naruπio zdravlje,

jer je u svaki zadatak unosio cijeloga sebe. Pamtim ga kao dekana

koji je pokazivao iznimno poπtovanje prema Ëlanovima VijeÊa, te

je sve sjednice odræao stojeÊi. Te njegove, do savrπenstva priprem-

ljene, sjednice mogle bi posluæiti kao uzor kako se priprema i vodi

sjednica VijeÊa.

Posebna mi je Ëast bila πto je prihvatio da kao dekan Tehnoloπkog

fakulteta vodi SveËanu akademiju obiljeæavanja 70. obljetnice

KTS-a. S obzirom na njegov izgled i nastup nije se moglo poæeljeti

pogodniju osobu. Vodio je akademiju s punim poπtovanjem prema

5 13 %

1 PISMO* Dr. IVANU EŠKINJI

Dragi Ivek, baš Ti fala, kaj reË huda nije pala, Gda Ti vËera rekli mi smo da buš i Ti dobil PISMO.

Vse smo šteli Ti povedat kak te lepo bilo gledat, I razglabal kak si lepo kak da Ëitaš Pismo sveto.

Još je lepše bormeÊ bilo, gda je troje navalilo! Fric je vodil bok i bogme! Gde taj navek pitat zmogne,

Da se Ëlovek križat more, jer ni najti odgovore? Fric se tiho v bradu smijal dok se Ivek dehidriral.

Drugi na red šef je došel. Tu je Ivek sjajno prošel! Na pitajna odgovara kak da trese iz rukava:

Cukor je za kraj ostavil, dami kompliment napravil! Odobrejne dal je svoje: “Pitanje na mjestu to je!”

Tu je došel konec priËi, trebali smo se raziÊi. Vsima nam je drago bilo, da je sjajno završilo.

No: Razišli se bome nismo, prijateli pravi mi smo! Z Ivekom nas švic probijal Dok je hidrid Fric razvijal,

Z Ivekom bumo i pili, njemu bumo nazdravili: “Da nam dugo sretno živi, ž njime sretni bili i mi!”

ElektrokemiËari

Zagreb, 6. lipnja 1973.

* Te je godine Maršal uputio PISMO narodu , pa je ovo bila zafrkantska aluzija na to. Fric-profesor M. Karšulin; šef- profesor B. LovreËek; dama-prof. V. MarjanoviÊ-Krajovan

svakomu sudioniku, pa mu opraπtam πto je pokuπao “pripitomiti”

moje tadaπnje buntovniËke tonove. Svojim nastupom i naËinom

voenja uËinio je tu akademiju zaista sveËanom.

No, Ivo je bio i vrlo drago druπtveno biÊe i unosio je vedrinu u

krugu u kojemu se kretao. U ranijim danima karijere, dok je joπ bio

popriliËno i “elektrokemiËar”, sudjelovao je na elektrokemijskim

simpozijima i ljetnim πkolama, pa je uz ozbiljni program bilo uvijek

vremena i za opuπtanje i vedro raspoloæenje, koja je “Miπkec” znao

obojiti svojim humorom. Meu elektrokemiËarima je zaista bio ob-

ljubljen. Njegova obrana doktorske disertacije ostat Êe u ugodnom

sjeÊanju, jer je i to bio jedan od njegovih maestralnih nastupa. Za

to je bio nagraen i prigodnom pjesmicom, koja i danas doËarava

“πtimung” njegove obrane1.

5 14 %

Ugodno druženje nakon obavljenog posla. Elekrokemijski simpozij u Dubrovniku 1973. Slijeva nadesno:

B. KulušiÊ, I. Eškinja , ??, Lj. DuiÊ, B. JariÊ, A. RešetiÊ.

Uvijek Êu ga pamtiti kao uzornoga kolegu, dragoga Ëovjeka i

pouzdanoga prijatelja. Bila sam svjesna da i on mene smatra svojim

prijateljem i to mi je i danas Ëast. Uz Ivu je uvijek dan bio ljepπi, a

problemi manji. Pamtit Êu njegov osmjeh, kojeg je uvijek poklanjao

i πirio oko sebe prostrana polja vedrine. A ja Êu i nadalje, dolazeÊi

na sjednice VijeÊa, osjeÊati njegov osmjeh s tugom u srcu da je to

sada samo sjeÊanje.

�� Dr. sc. Ljerka DuiÊ, red.prof. FKIT

5 15 %

S profesorom Ivanom Eπkinjom druæio sam se cijeloga radnog

vijeka. Kad sam ujesen 1963. doπao iz vojske zatekao sam ga u

Zavodu kao asistenta i od tada do njegove smrti, pu nih 36 godina

radili smo zajedno u nastavi i znanstvenom radu. Uspo redno smo

se struËno osposobljavali i napredovali u sveuËiliπnim zva njima.

On je prvi od nas nekolicine vrπnjaka dobio nastavni pred met,

jer je poËetkom 1970-ih prvi puta u nastavni plan Tehno loπkoga

fakulteta uveden predmet instrumen talna analiza i po vje ren dr.

Eπkinji. Njemu je taj predmet zaista odgovarao jer je on imao po se-

bnu sklonost i ljubav prema instrumentima. Tru dio se na sve na Ëine

da nabavi opremu za svoj novi laboratorij, da bi mogao upoznati

studente s novim intrumentalnim ana li tiËkim me todama. Kako

nije bilo dovoljno sredstava za na bavu no vih in stru me nata Ivo

Eπkinja donosio je otpisane instru mente iz za gre baËkih insti tuta i

tvornica i danima radio na njima, rastavljao, sa stavljao, popravl-

jao, sve dok ih ne bi ospo sobio za rad. I iza nje ga ostalo je nekoliko

takvih instrumenta koje nije uspio ospo sobiti, jer mu pre rana smrt

nije dopustila.

Dr. Eπkinja bio je, kako narod kaæe “majstor svih zanata”. Po-

pravljao je vage, kuÊne aparate automobile, izvodio elektriËarske

i vodoinstalaterske radove. Bio je vrlo radin Ëovjek, gotovo da i nije

znao za odmor. Profesor Eπkinja i ja zajedno smo radili na znan-

stvenim i struËnim projektima i objavili viπe znanstvenih i struËnih

radova te udæbenik Kvalitativna anorganska kemijska analiza.

Od veÊeg broja eksperimentalnih istraæivanja posebno inten-

zivno su mi se usjekla u sjeÊanje istraæivanja vezana za izgradnju

^ + 6

5 16 %

Zajedno u lijepim trenutcima. S promocije doktorata 31. I. 1974. Slijeva nadesno: Š. Cerjan-StefanoviÊ,

I. Eškinja, Z. ŠoljiÊ, M. Kaštelan-Macan

5 17 %

mini-podmornice (projekt Brodarskoga instituta). Proveli smo

tjedan dana u hermetiËki zatvorenoj ovalnoj ËeliËnoj komorici,

volumena svega nekoliko m3, u kojoj se jedva moglo uspraviti, i

to samo na sredini. Eπkinja je kao voa strogo pazio da uz izvoenje

planiranih pokusa onaj koji je bio deæuran toËno svaka dva sata

odreuje udio kisika, CO2 i vlage u zraku, i ako je potrebno, podesi

stanje atmosfere na normalu, jer nam je o tomu zavisio æivot!

Iako je dr. Eπkinja izgledom i dræanjem djelovao kao vrlo ozbiljan

Ëovjek, ipak se on znao i oraspoloæiti. Tada je postajao razgovorljiv

i priËao viceve. Posebno sam ga raspoloæenoga vidio jednom kada

smo 1970-ih prolazili kanjonom Neretve, od Mostara prema Jabl-

anici, i prilikom izleta na visoravan Rastovo kod Bugojna, gdje je

zaista bio oduπevljen, uæivajuÊi sa suprugom Ljerkom u zelenim

proplancima i mirisnoj crnogoriËnoj πumi.

Eπkinja je imao osjeÊajno srce, suosjeÊao je s prijateljima i kole-

gama u nevolji, a iskreno je æalio i prerano umrle kolege (E. Pajca, V.

Grbu i druge). Bio je pravi prijatelj: jedne zimske veËeri kada je moja

dvogodiπnja djevojËica iznenada dobila vrlo visoku temperaturu, a

ja nisam imao automobil, u panici sam nazvao Eπkinju usred noÊi,

doπao je hitno, i odvezao dijete u bolnicu.

Dr. Eπkinja je bio uzoran obiteljski Ëovjek, brinuo se ne samo

o supruzi i djeci nego i o starim roditeljima i sestrama. Posebno

treba istaknuti njegovu veliku oËinsku ljubav prema kÊerima Mireli

i Maji.

Na kraju mogu reÊi da gotovo nema dana da ga se ne sjetim,

kada prolazim pored njegove radne sobe, i u mislima ne kaæem:

PoËivao u miru!

�� Dr. sc. Zvonimir ©oljiÊ, red. prof. FKIT

5 18 %

Jesen je uπla u svoju koloteËinu. Vrijeme je berbe i pje sme

GaloviÊeva cvrËka. Crn-bel…, crn-bel… odzvanja neobranim

vino gradima. Koliko smo puta zajedno o Miholju sluπali crn-

bel… “tu pesmu starinsku veselu vinsku” te brali i preπali groæe

u Malunju? Koliko smo Martinja proveli kod dragih nam Kreπe i

Franke u druπtvu Marina, Stanka, Ivana, Kreπe i drugih nam pri-

jatelja? Koliko…?

Ivana zapravo i ne poznajem sluæbeno. Iz Kemijske tehniËke

πkole pamtim ga kao “zgodnog profu s analitike”, ali samo po

priËanju æenskog dijela razreda. Nije mi predavao. Na Tehnoloπkom

fakultetu opet me je mimoiπao. Susret u okviru kolegija Metode

mjerenja i instrumentacija na Poslijediplomskom studiju bio je

kratak i uspjeπan. Bez imalo povoda za pamÊenje. U stvari, Ivana

sam upoznao u domu svojih roditelja. Poslovno je suraivao s

mo jim ocem. Povezala ih je meusobna bliskost njihovih kara-

ktera, podudarnost glediπta i uzajamno poπtovanje. »ak viπe, on,

KraπiÊanac po æeni Leli, dobro se uklopio u prigorski mentalitet

Svetojanskog kraja. Postaje naπ kuÊni prijatelj. Njegova obitelj u

dobru je i zlu s nama. Bio je svjedokom mnogih naπih obiteljskih

dogaanja. Prisustvovao je proslavi moje diplome. VjenËanju.

Pratio je odrastanje moga sina. A mi rast i napredovanje njegovih

mezimica, Mirele i Maje.

Kasnije, kad sam zaplovio vodama zajedniËke nam struke,

susreÊemo se u DIT-u, bilo u okviru redakcije Ëasopisa “Kemija u

industriji”, bilo u okviru aktivnosti Druπtva kemiËara i tehnologa.

Nebrojene redovne sastanke redakcije KUI zavrπavali smo

druæenjem s Ivankom, Eduardom, Boæidarom, Zvonimirom,

^ + 6

5 19 %

Egonom, Marinom i domaÊinom Ivanom pri Ankici, Milici, i Barici

u legendarnom Klubu DIT-a u BerislaviÊevoj 6, pretresajuÊi svjetske

teme i ispravljajuÊi “krive Drine” naπe struËne svakidaπnjice.

Na zajedniËkom struËnom putu u Frankfurt na ACHEMA-u,

Ivan mi razbija strah od prvog leta, Razbija mi i tremu organiza-

cije struËnih/znanstvenih skupova tijekom zajedniËke organiza-

cije X. Sastanka kemiËara Hrvatske, veljaËe 1987., poveÊenog 100.

obljetnici roenja Lavoslava RuæiËke s Vladimirom Prelogom kao

plenarnim predavaËem. Uspjeh Skupa okrunili smo nezaboravnom

veËeri s Prelogom i njegovom suprugom Kamilom te Krunoslavom

KovaËeviÊem u kuÊi mojh roditelja u Malunju.

Ipak, obiteljska druæenja imala su posebne Ëari. Bez obzira je li

tek pristigao i zasukavπi rukave, zduπno prionuo popravku crpke

za vino, ili pak priËao o sanaciji provale πtakora u njegovu garaæu,

bez obzira je li nas uspjeπno autom probijao kroz iznenadnu

meÊavu i visoke snjeæne nanose ili se s oduπevljenjem prisjeÊao

lakiranja parketa u BeËu, bez obzira je li briæno organizirao hos-

pitalizaciju bolesnog mi oca, ili pak do u sitne sate uveseljavao

druπtvo rjeËitoπÊu i dosjetkama, Ivan, taj rjeËiti pragmatik, Ëovjek

od akcije, zabavljaË i πarmer, mudar i razuman, njeæan i prisan te

jasan i dosljedan kad obrazlaæe i nalaæe, osvojio je ne samo mene

i uæu mi obitelj, nego i πiri krug naπe obitelji.

Berba je pri kraju. Kiπa rominja i natapa trsja. Utihnuo je Ga-

loviÊev cvrËak.

“I znamo da leto

Otiπlo je, eto ...

Baπ kakti vu snu…

Crn-bel…Crn.bel…2

�� Dr.sc. Miljenko DumiÊ, znanstveni savjetnik, PLIVA Istraæivanje i razvoj, d.o.o.

2 F. GaloviÊ, Crn-bel

5 20 %

Društvo u kuÊi obitelji DumiÊ u Malunju, veljaËa 1987. (slijeva nadesno: K. KovaËeviÊ, V. Prelog, I. Eškinja te M. i I. DumiÊ)

5 21 %

Dolazio bi u Uredniπtvo hodnikom 1. kata zgrade Doma in-

æenjera u BerislaviÊevoj 6, velikim, prepoznatljivim koracima

gotovo svakih 14 dana duge 23 godine. :lan Uredniπtva postao je

u prosincu 1976. i ostao mu vjeran sve do smrti 1999. Uvijek ras-

poloæen i vedar svojim bi dosjetkama i tolerantnim raspravama

pridonosio ugodnoj radnoj atmosferi na sjednicama Uredniπtva.

Nije donosio odluke ishitreno. Mentorski naËin rada Redakcije

u potpunosti je provodio (prispjelom Ëlanku odabire se prema

najbliæem znanstvenom podruËju Ëlan Uredniπtva koji predlaæe

recenzente, Ëita recenzije i usklaeni rad predlaæe ili ne za objav-

ljivanje i njegovu kategorizaciju i opÊenito se brine o Ëlanku sve do

njegova tiskanja). U naËelu odnio bi dokumentaciju kuÊi i referirao

o Ëlanku na iduÊoj sjednici Uredniπtva, nakon πto bi pomno prouËio

primjedbe recenzenata i stav autora. Argumentirano bi arbitrirao

u ponekad delikatnim spornim pitanjima i nastojao uvijek voditi

raspravu o Ëlanku, a ne o autorima.

Tijekom 22 godine od uvoenja “mentorskog rada” Uredniπtva

Ivan Eπkinja procesirao je ukupno 183 Ëlanka ili prosjeËno 8,3 Ëlan-

ka godiπnje i time bio najaktivniji Ëlan Uredniπtva u tom razdoblju.

NajveÊi broj Ëlanaka obradio je iz podruËja analitiËke kemije, kro-

matografije, spektroskopije i elektrokemije. Samo iznimno, svega

tri puta, bio je recenzent prispjelih radova. Igrom sluËaja, treÊa

i posljednja recenzija zaprimljena je u Uredniπtvu tri dana prije

njegove iznenadne smrti 8.studenoga 1999.

Bilo je ugodno suraivati s njim.

�� Prof. dr. sc. Ivan Butula, glavni i odgovorni urednik Ëasopisa Kemija u industriji 1977.- 1999.

^ + 6

5 22 %

I. Eškinja uz svoje instrumente.

5 23 %

Moja suradnja s profesorom Eπkinjom na primjeni analitiËke

kemije u zaπtiti okoliπa, posebice praÊenju kakvoÊe zraka i

oborina, trajala je viπe od dvadeset godina. Upoznala sam ga dobro

tijekom tih godina i kao Ëovjeka i kao struËnjaka. Bio je mentor moga

magistarskog rada 1980., pa iz vlastita iskustva mogu svjedoËiti o

nesebiËnom prenoπenju njegova velikog znanja i iskustva mlaim

kolegama pomaæuÊi im u svladavanju mnogobrojnih poteπkoÊa s

kojima se i sam susretao pri svojim istraæivanjima.

Bio je topla i emotivna osoba koja je neizmjerno voljela svoju

obitelj, pa bi Ëesto u razgovoru spominjao suprugu Ljerku i kËeri

Mirelu i Maju, a rado je nama mlaima pruæao i roditeljske savjete.

Napustio nas je iznenada i brzo, a znamo da je imao joπ puno plano-

va, kao πto smo ih i mi imali za suradnju s njim. No, Ëovjek snuje, a

Bog odreuje. Ostavio nas je u tuzi, ali nas nije ostavio praznih ruku

i srdaca, nije nam uskratio svoju prisutnost i znanje. Mnogi su ga

voljeli jer je bio πirokih pogleda i velikoga struËnog znanja, πto ga

nije ometalo da oko sebe stvara ugodno i veselo ozraËje.

�� mr. sc. Viπnja ©ojat, Dræavni hidrometeoroloπki zavod)

^ + 6

5 24 %

Prof. dr. sc. Ivana Eπkinju upoznao sam joπ u Tekstilnoj teh-

niËkoj πkoli-kemijski odjel 1948. i otada do diplomiranja na

Tehnoloπkom fakultetu bili smo πkolski i dobri osobni prijatelji.

S obzirom na naπa zvanja i Ivanovu struËnu i znanstvenu afir-

maciju na Tehnoloπkom fakultetu nastavili smo poslovnu suradnju

i nakon moga zaposlenja na Brodarskom institutu. Suraivali smo

skoro na svim vaænim projektima instituta kemijske problematike.

Uglavnom su to bili projekti razvoja i usvajanja sustava i ureaja za

odræavanje æivotnih uvjeta u podmornicama i sliËnim zatvorenim

prostorima u kojima borave ljudi.

Ivana Eπkinju krasilo je nekoliko izrazitih vrlina odluËujuÊih za

njegov izbor u rjeπavanju spomenutih projekata. Na prvomu mjestu

bilo je njegovo veliko poznavanje kemijskih metoda ispitivanja

materijala, njegova svestranost i poznavanje drugih tehniËkih

disciplina, naroËito elektrotehnike i strojarstva, πto je za veÊinu

projekata bilo od velikog znaËenja, jer se njihovu rjeπavanju

pristupalo interdisciplinarno. NaroËito se isticalo njegovo izvrsno

poznavanje instrumentalnih metoda kemijske analize i drugih

podruËja ispitivanja, tj. mjerenja. Posebice je fascinirala njegova

inventivnost u pronalaæenju specifiËnih metoda ispitivanja kada na

raspolaganju nije bilo standardnih metoda ili instrumenta. Na svim

tim zadatcima znao je izvrsno organizirati posao kako u rjeπavanju

tehniËkih problema tako i u organiziranju timskoga rada.

Karakterizirala ga je velika radna upornost i dinamiËnostπto je

na spontan i nenametljiv naËin znao prenijeti i na suradnike.

^ + 6

5 25 %

Bio je jednostavan Ëovjek i odan prijatelj i kolega. Zbog toga ga

se uvijek sjetim s pijetetom i zahvalnoπÊu za dugogodiπnju suradnju

i prijateljstvo.

Sve radove koje je prof. Eπkinja obavio za Brodarski institut

NauËno vijeÊe instituta vrlo je visoko ocijenilo. Dva su rada oci-

je njena kao znanstvena, a ostala dva kao “radovi istraæivaËko-

razvoj nog karaktera s elementima nauËnog pristupa u rjeπavnaju

problematike”.

Profesor je Eπkinja uspjeπno suraivao na joπ dva velika projekta

Brodarskog instituta koja nisu bila ocijenjena od NauËnog vijeÊa, jer

su se dokazala u praksi. Jedan je bio ispitivanje i vrednovanje novih

sredstava i ureaja za regeneriranje zraka u podmornicama, πto je

rezultiralo usvajanjem tih ureaja i sredstava u podmornicama.

Drugi je bilo ispitivanje i ocjena efikasnosti prototipova ureaja za

proËiπÊavanje zraka od toksiËnih plinova u podmornicama. Tu je

Ivanova inventivnost u iznalaæenju specifiËnih metoda detekcije

plinova doπla do punog izraæaja jer nismo posjedovali standardne

instrumente za ispitivanja. U realizaciji projekta “Razvoj senzora

kisika i ugljiËnog dioksida” Eπkinja je dugo i uspjeπno suraivao s dr.

SreËkom Omanom s fizikalnog odjela Kemijskg fakulteta u Ljubljani

i nakon zavrπetka projekta za Brodarski institut njih su dvojica

nastavila suradnju na razvoju i usavrπavanjnu ovih senzora.

�� Boris ÆuriÊ, dipl. ing. viπi struËni suradnik Brodarskog instituta u Zagrebu

5 26 %

Joπ kao studentica ovoga fakulteta imala sam zadovoljstvo i sreÊu

raditi s profesorom Ivanom Eπkinjom. Bila sam demonstrator na

vjeæbama iz njegovog kolegija “Instrumentalna i procena analiza”

ne sluteÊi da Êu se jednog dana zaposliti u Zavodu za analitiËku

kemiju.

Tijekom tih godina demonstrature stjecala sam znanje i prak-

tiËni dio uz profesorove savjete i kritike. Bio je strog profesor, ali

pravedan s beskrajnim strpljenjem prilikom objaπnjavanja prak-

tiËnog rada.

Stalno je ponavljao da treba uËiti i Ëitati literaturu. Takoer je

govorio da rad na instrumentu moæe biti uspjeπan ako ispravno

radite, a da biste ispravno radili morate ga poznavati u “duπu”. Zato

je satima znao “πarafiti”, rastavljati i sastavljati instrumente. A ja

zajedno s njim. Time mi je prenio obilje znanja koje se ne moæe

proËitati u knjigama, veÊ se stjeËe uz praktiËni rad.

Traæio je samostalnost u poslu, zahtijevao je da se sve pripremi

i provjeri i da bude gotovo u zadanom roku.

Volio je dolaziti rano na posao. To je volio i kod svojih suradnika

premda to od njih nije zahtijevao. I njegova predavanja i ispiti uvijek

su bili u ranim jutarnjim satima.

Kad bih imala bilo kakvih problema, poslovnih ili privatnih,

uvijek je sasluπao i pokuπao ih odmah rijeπiti .

Æao mi πto je naπ zajedniËi rad prekratko trajao.

Na kraju bih samo dodala: Velika Vam hvala Profesore na svim

Vaπim savjetima i prenesenom znanju.

�� mr. sc. Karmen Margeta, asistentica FKIT

^ + 6

5 27 %

S prijateljima na obilježavanju prve godišnjice smrti dr. E. Pajca u restauraciji Kod Pere u rujnu 1983. Slijeva nadesno:

H. ZrnËiÊ, H. IvankoviÊ, Z. Gomzi, H-J. Mencer, I. Eškinja, P. MateškoviÊ, S. Ferina i B. HusadžiÊ

5 28 %

Starog dobrog profesora, kako smo ga od milja zvali u razgovorima

masne brade i uz pivo, upoznao sam daleke 1977, u doba kad

sam kao predstavnik studenata trebao prisustvovati sastancima

fakultetskih organa upravljanja. Profesor, koji je u to doba bio

predsjednik jednoga od njih i nije mogao odræavati sjednice bez

kvoruma, pribjegao je metodi direktnog pozivanja Ëlanova da

prisustvuju sjednicama. PovezujuÊi moje ime i prezime s imenom

i prezimenom mojega oca s kojim je prisustvovao sastancima u

INI, poslao mi je po njemu vaænu poruku “da se pojavim Ëim

prije kod njega”. IduÊeg jutra prije osam sati (bili smo ranoranioci

i on i ja), s velikom tremom pojavio sam se na vratima njegove

sobe u “mramornom hodniku”. Od upoznavanja, pa do preranog

rastanka, naπe je prijateljstvo stalno raslo i bujalo, a æivot nam se

ispreplitao na mnoge naËine ∑ sluæbeno i privatno. Poπtovanje

nikad nije prestalo, prijateljstvo je jaËalo i proπirilo se na obitelji,

prijatelje, .... Ni mojim odlaskom s fakulteta, na kojemu mi je on bio

velika podrπka i uzdanica, niπta se nije promijenilo. PoËeli smo se

sastajati u krugu obitelji i prijatelja, sada joπ viπe rastereÊeni teπkih

tema i pitanja jer su sve sluæbene niti bile svezane u Ëvor obranom

magisterija pred komisijom u kojoj je bio ∑ moæete pogoditi ∑ Stari

dobri profesor.

U tim lijepim vremenima kad se joπ i nije primjeÊivalo profe-

sorovo naruπeno zdravlje, Ëesto je znao navratiti u naπe dvoriπte

“udahnuti svjeæeg zraka i nauæivati se pogleda na grad”, Selsku,

Treπnjevku i njegovu voljenu Kneæiju koja se s naπeg dvoriπta vidi

kao na dlanu. NajËeπÊe subotom, pa tako i te o kojoj æelim ispriËati

smijeπnicu. Mi smo upravo izaπli iz πume, pune koπare gljiva svih

^ + 6

5 29 %

vrsta, predvoeni iskusnim gljivarskim znalcem Hrvojem, u

druπtvu joπ pet, πest veselih, na πalu spremnih planinara. Odmah

po pozdravljanju, vadimo na stol cijelu izloæbu ubranih gljiva iz

naπih koπara uz razne komentare: ... ova je jestiva samo jednom,

... ovu Êu dati æeni, ... ako pojedem ovu dræite otvorena vrata, ...

Profesor sluπa, πali se s nama ali nije njegov teren i dræi se pomalo

rezervirano. Kako je red i obiËaj, odmah se naloæi vatra u kotlu i

najprije se na tanjuru za kotlovinu “povenu” bijele gljive (samo

malo maslaca i soli), od kojih smo taj put imali najviπe gljiva ruænog

imena ∑ gnojiπtarke. Poslije toga napravili smo raskoπni omlet s

desetak vrsta gljiva i prionuli jelu oko velikog stola. Poslije aperi-

tiva za dobrodoπlicu, toËimo mlado vino i komentirajuÊi danaπnju

πetnju πumom prionuli smo jelu. Profesor sjedi uz svoju gospou,

najprije se ona naveliko propituje o svim gljivama, o iskustvu

beraËa, uËestalosti koriπtenja i mnogim drugim detaljima, a onda

oprezno zagrabi malo kajgane s tu i tamo po kojom gljivicom.

Na su prot tome, profesor ohrabren razgovorom, stekavπi povje-

renje u beraËe i poznavatelje gljiva, zagrabi pun tanjur gnojiπtarki

(prekrasne bijele gljive, blagog ali ugodnog okusa) i pojede sve u

slast. U trenutku kad je posegnuo za grabilicom da ponovno napuni

tanjur, njegova ga gospoa blago primi za podlakticu i tiho ali od-

luËno reËe: NE∆E© VI©E IVANE! Cijela je gljivarska druæina prasnula

u smijeh, nastavivπi se joπ æeπÊe πaliti na raËun gljiva, koliËina i

njihove otrovnosti, od smijeπnih priËa sa sela do poluozbiljnih priËa

o trovanju maËaka i pasa kod isprobavanja gljiva. Negdje u sumrak

i na rastanku atmosfera je joπ bila visoko nabijena πalama, svi su se

pozdravljali “Starim gljivarskim pozdravom ∑ Tko æiv, tko mrtav!”

Otada u naπem preteæno kemiËarskom druπtvu, kada netko

nekome æeli neπto zabraniti ili ga upozoriti da je pretjerao, lagano

ga uhvati za podlakticu i kaæe: NE∆E© VI©E IVANE!

�� mr. sc. Slavko Ferina, suradnik za zaπtitu okoliπa, PLIVA Hrvatska, d.o.o.

M. Kaπtelan-Macan

Æivotni put Ivana Eπkinje

^ + 6

5 32 %

Obiteljska fotografi ja iz 1975.)

5 33 %

Ivan Eπkinja roen je 15.svibnja 1934. u Prizrenu3. Nakon

kraÊeg boravka u Srbiji zbog oËeve sluæbe obitelj se vraÊa u

Zagreb, gdje Ivan zavrπava osnovnu πkolu i upisuje Tekstilno-

tehniËku πkolu na kojoj maturira 1951. temom o pripravi preparata

anorganske kemije.

Potkraj πkolovanja i nakon zavrπene tehniËke πkole radio je u

Tvornici dugmeta (1950.-51.) kao tehniËki voditelj bojadisaonice,

gdje upoznaje postupak bojanja dugmeta prirodnim ekstraktima

te uvodi uporabu organskih sintetiËkih boja, πto skraÊuje tehnoloπki

proces. Prelaskom u tekstilnu tvornicu Pobjeda (1951.-53.) kao ru-

kovoditelj operativnog dijela bojadisaonice radi na usavrπavanju

postupka bojanja pamuËnih tkanina i prediva domaÊim sin-

tetiËkim bojama.

Rad u tvornici napuπta 1953. i upisuje Kemijsko-tehnoloπki odjel

TehniËkoga fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu na kojemu, radeÊi usput

kao laborant u Zavodu za analitiËku kemiju, diplomira s odliËnim

uspjehom 1959. temom IzluËivanje malih koliËina metala na

^ + 6

3 Otac Rudolf i majka Katica ro. BobanoviÊ imali su osim Ivana i tri kÊeri: Ceciliju, Palmu i Rozaliju.

5 34 %

Prijatelji i rodbina na promociji dr. V. Grbe 1972. U prvomu redu slijeva nadesno: D. Košek, I. Eškinja, V. Kropar, V. Grba,

M. Grba, M. Kaštelan-Macan, Š. Cerjan-StefanoviÊ i Z. ŠoljiÊ.

5 35 %

æivinoj katodi, uz tada obvezni tehnoloπki dio Postupak i shema

dobivanja kroma, primjena kroma u industriji. Rad je izradio pod

vodstvom prof. dr. sc. Vjere MarjanoviÊ-Krajovan.

Poslije studija radio je u poduzeÊu Geoistraæivanja (1959.- 62.),

isprva u kemijsko-tehnoloπkom laboratoriju do jeseni 1960. kada

odlazi na odsluæenje vojnog roka. Po povratku 1961. radi na razvoju

laboratorijskih i polutehnoloπkih ispitivanja praÊenja uËinkovito-

sti uËvrπÊenja tla te razrauje metodu korozije cementa i betona

u razliËitim prirodnim agresivnim vodama. Kako je istovremeno

radio kao honorarni asistent u Zavodu za analitiËku kemiju, ujesen

1962. izabran je za stalnoga asistenta toga zavoda Tehnoloπkog

fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu. Stjecanjem znanstvenih zvanja

napreduje i u nastavi. U zvanje predavaËa biran je 1971. nakon

odr æanog habilacijskog predavanja, docent postaje 17. I. 1974.,

izvanredni profesor 1979. i redoviti profesor 1985.

Osim na matiËnom fakultetu dugi je niz godina kao vanjski

nastavnik predavao na Kemijskoj tehniËkoj πkoli u Zagrebu pred-

mete analitiËka kemija (1962.-71.)., tehnoloπke operacije (1968.-

72.) i kemijsko-tehnoloπki raËun (1968.-73.)

Bio je vrlo angaæiran radeÊi u brojnim fakultetskih i sveuËiliπnim

odborima. Prodekan Tehnoloπkog fakulteta bio je 1983.-85, dekan-

sku je duænost obavljao u tri mandata 1985.-1990., a prodekan

Fakul teta kemijskog inæenjerstva i tehnologije bio je 1997.-1999.

Za predstojnika Zavoda za analitiËku kemiju bio je izabran u dva

navrata, 1994.-1997.

Umro je naglo 8.XI.1999. u Zagrebu.

5 36 %

Premda je cijeli radni vijek na Fakultetu proveo kao nasta vnik

analitiËke kemije, znanstveni interes Ivana Eπkinje bio je

mnogo πiri od analitiËke problematike, a u sva je svo ja istraæivanja

ukljuËivao teorijske kemijske spoznaje i ke mij sko-inæenjerski pris-

tup. Njegova sklonost tehnici usmje ri la mu je πkolovanje, struËno

i znanstveno usavrπavanje.

Poslije diplomiranja bavio se karakterizacijom silikatnih ma te-

rijala (bentoniti) te uËinkovitoπÊu uËvrπÊivanja tla injekcijskim

smjesama i odvodnjavanjem finozrnatih pijesaka, muljeva i glina

pri izvoenju graevinskih radova primjenom elektroosmoze. La bo-

ratorijski je razradio postupak uporabe ubrzivaËa vezanja cementa

u buπotinama u rastresitim materijalima ispitujuÊi uvjete vezanja

pod tlakom i poviπenom temperaturom u autoklavu πto je skratilo

vrijeme dobivanja rezultata o kvaliteti injekcijskih smjesa.

Prelaskom na Fakultet upisuje πk. god. 1963./64. netom ute me-

ljen poslijediplomski studij Korozija i zaπtita materijala na kojemu

je magistrirao 1969. temom Studij mehanizama korozije aluminija

u vodi pod mentorstvom profesora Branka LovreËeka. NastavljajuÊi

poslije magisterija suradnju sa svojim mentorom dodatno istraæuje

ponaπanje aluminija, πto rezultira disertacijom Studij oksidnih i

oksihidratnih slojeva na aluminiju koju je obranio 15. III. 1973. U

zvanje doktora kemijskih znanosti promoviran je 30.X. 1973.

Premda se njegova vezanost uz elektrokemiju osjeÊala i u iduÊim

istraæivanjima (B2, B4, B20), ipak je poËela prevladavati analitiËka

problematika, gotovo uvijek vezana uz rjeπavanje praktiËnih

problema. Stoga je njegov znanstveni rad ponekad teπko luËiti od

^ + 6Znanstvenik i struËnjak

5 37 %

struËnoga πto je vidljivo iz πiroka raspona suradnika i Ëasopisa u

kojima je objavljivao. Potaknut potrebom sustavnog istraæivanja

kvalitete metalnih materijala, posebice slitina bakra razrauje

sa suradnicima spektroskopske metode za odreivanje njihovih

sastojaka, a rezultati tih istraæivanja objavljeni su u poznatim

meunarodnim Ëasopisima i primijenjeni u praksi (B7, B17, D16-

17, D19-20, D23-25, D27-29).

Znatan je njegov prinos razvoju separacijskih tehnika koje su se

njegovale u Zavodu za analitiËku kemiju. U suradnji s profesorom

Zvonimirom ©oljiÊem dao je i doprinos razvoju teorije i primjene

tankoslojne kromatografije (B5, B15, B22-24, B29, B38, B40, B45),

a slijedivπi primjer svoje uËiteljice, profesorice Marice Gyiketta-

Ogrizek sa suradnicima na Zavodu radio je na primjeni i razvoju

ionske izmjene (B7, B12), da bi kasnijih godina u suradnji s IRB

nastavio razvijati tu problematiku (B37, B41, B52-53).

Zarana ga je poËela zanimati ekoloπka problematika pa je

razvijao metode kemijske analize zraka (B13-14, B27, B42, B46,

C14) i vode, s naglaskom na hidrometeoroloπka ispitivanja

(B16, B21, B24, B30-31, B33, B39, B44, C2, C4, C6, C15, D1-4).

RazraujuÊi tu problematiku razvio je vrlo razgranatu suradnju

s kolegama iz Instituta za medicinska istraæivanja na odreivanju

utjecaja razliËitih metala i amonijaka na odnos udjela SO2 i sulfata

u atmosferi u blizini tvornice aluminija. Za potrebe Dræavnoga

hidrometeoroloπkog zavoda pratio je utjecaj prometa na oborine

i okolno tlo te je, primjerice, u studiji kemijskog sastava oborina na

meteoroloπkim postajama naeno da je zbog veÊe koliËine oborina

na Velebitu tamo izmjerena veÊa koncentracija zagaivala nego u

Zagrebu.

5 38 %

U laboratoriju za instrumentalnu analizu 1993. Slijeva nadesno: I. Eškinja, L. ∆urkoviÊ i Š. Cerjan-StefanoviÊ.

5 39 %

Radio je na kvantificiranju malih koliËina metala i fluorida u

biljkama prateÊi njihov utjecaj na rast biljke te istraæivao apsorpciju

poliaromatskih ugljikovodika u biljnom materijalu. U nekoliko je

radova sudjelovao u utvrivanju utjecaja πtetnih sastojaka duhana

na ljudsko zdravlje (B35-36, C8-10)

Razradio je i postupak uklanjanja teπkih metala iz otpadnih

voda mikrobioloπkim akceptorima (B28). Svoje je tehniËko znanje

ugradio u razvoj elektrokemijskih osjetila za kisik (polarizirane

elektrode) i ugljiËni dioksid (mikro pH elektroda s gel elektrolitom)

za procesne analizatore. Velik je njegov prinos odreivanju kakvoÊe

zraka u hermetiziranim radnim prostorijama te u ispitivanju

kinetike raspada akceptorske ploËe (D5-6, D8-9, D11-12, D14,

D18, D21-22.).

Poseban je interes pokazao u razvoju tehnologije trajnog zbri-

nja vanja hidroksida teπkih metala u silikatnim materijalima na

ekoloπko prihvatljiv naËin, πto je prvi puta u nas primijenjeno zah-

valjujuÊi njegovu teorijskom znanju i tehniËkoj vjeπtini (C12-13).

Stoga su njegovi radovi bili poticaj za nova istraæivanja. Kao

mentor mnogih magistarskih radova i disertacija bio je vrlo omiljen

meu mladim istraæivaËima, jer je unatoË zahtijevanju tehniËke

perfekcije u izvoenju pokusa znao s njima postiÊi prijateljski

odnos.

Sam se neprestano usavrπavao ËitajuÊi i radeÊi, a kratko je 1981.

boravio na Department of Chemistry, Marylend, SAD i Institute

of Agriculture, Ottawa, Kanada, te 1996. na Institut für Analytische

Chemie, na beËkom sveuËiliπtu. Sa Slovenijom je razvio znanstvenu

suradnju na razvoju novih elektrokemijskih osjetila.

Bio je Ëlan redakcija i recenzent viπe Ëasopisa4. Sudjelovao je

u radu Druπtva sveuËiliπnih nastavnika, Hrvatskoga kemijskoga

4 Analytical Chemistry, Analytica Chemica Acta, Food Technology and Biotech-nology, Kemija u industriji, Voda i sanitarna tehnika.

5 40 %

druπtva, Druπtva inæenjera i tehniËara (poslije HDKI), Druπtva

plastiËara i gumaraca, te bio Ëlanom Odbora za geokemiju Razreda

za prirodne znanosti HAZU 1990.-99. i Sekcije za promet i ekologiju

Znanstvenog savjeta za promet HAZU. Sudjelovao je takoer u

radu Znanstvenog kolegija ekosustava “Jarun” 1989.-99.

Kao kemijski inæenjer svojim ukupnim znanstvenim djelovan-

jem neprestano je prenosio znanstveno iskustvo u kemijsku indus-

triju, istiËuÊi nuænost povezivanja kemije i kemijskoga inæenjerstva

u rjeπavanju znanstvenih i struËnih problema.

5 41 %

Profesor Eškinja nadzire rad studentice

5 42 %

Ivan je Eπkinja veÊ kao honorarni asistent od 1960. pomagao u

voenju vjeæbi iz analitiËke kemije, πto je bilo nuæno zbog velikog

broja upisanih studenata i nedovoljnog broja stalnih asistenata.

Kada su 1962. zalaganjem tadaπnjeg dekana, profesora Ivice

LovreËeka Zavodu za analitiËku kemiju odobrena nova asistentska

mjesta izabran je za stalnoga asistenta i odmah preuzeo voenje

vjeæbi iz analitiËke kemije I. i II., a uvoenjem kolegija analitiËka

kemija III. radio je i u tomu praktikumu. Poslije odræanog habil-

itacijskog predavanja i izbora u zvanje predavaËa 1971. poËinje

voditi seminar iz analitiËke kemije i samostalno predavati nastavnu

jedinicu elektroanalitiËke metode kao dio predmeta specijalne

metode kemijske analize, πto je kao asistent radio pod nadzorom

profesorice Marice Ogrizek.

©kolske godine 1972./73. povjerena mu je zahtjevna zadaÊa

organiziranja i izvoenja novouvedenoga kolegija instrumentalna

analiza. Nastavni program izradio je prema tada najmodernijim

meunarodnim udæbenicima, a laboratorijske vjeæbe isprva je

prilagodio postojeÊim instrumentima. Isprva je predavao samo

studentima Tekstilno-kemijskoga smjera, a od πk. god. 1973./4.

predaje studentima svih smjerova Tehnoloπkoga fakulteta.

Svjestan da je to jedini kolegij u nastavnom planu u kojemu

su studenti mogli upoznati moderne instrumentalne metode

kemijske analize, Eπkinja ulaæe velik trud da nastavu podigne na

potrebnu razinu. Pripravio je interna skripta i svojom sposobnoπÊu

komunikacije i uvjeravanja uspio nabaviti sredstva za ureenje

laboratorija. Kako je tadaπnja industrija raspolagala s daleko viπe

^ + 6SveuËiliπni nastavnik

5 43 %

S kolegama iz Zavoda za analitiËku kemiju 1991. Slijeva nadesno u prvom redu: A. Horvat, L. ∆urkoviÊ, Š. Cerjan-StefanoviÊ,

Ž. Hrestak, M. PetroviÊ; u drugomu redu: I. Eškinja, M. Kaštelan-Macan, Z. ŠoljiÊ, K. MažuraniÊ, D. Defranceski, P. Vidmar i J. CvitanoviÊ.

5 44 %

instrumenata nego ih je koristila uspio je posudbom, a s vremenom

i nabavom novih instrumenata opremiti laboratorij. Ono πto stu-

denti nisu mogli nauËiti u fakultetskom laboratoriju, nauËili su

prilikom struËnih odlazaka u tvorniËke i istraæivaËke laboratorije u

gospodarstvu. Program predavanja i laboratorijskih vjeæbi proπirio

je 1979. procesnim analizatorima, πto rezultira i promjenom naziva

kolegija u instrumentalna i procesna analiza5.

Kako bi studentima kojima je strana litaratura bila nedostupna

olakπao praÊenje predavanja i pripravu za ispit, svaku je promjenu

nastavnoga programa popratio novim internim udæbenikom te

drugim pomoÊnim nastavnim materijalima (sheme instrume-

nata i sl.)

Osim navedenih kolegija koje je uveo u dodiplomsku nastavu,

na poslijediplomskom studiju predavao je brojne kolegije

vezane uz metode mjerenja i instrumentacije u zaπtiti okoliπa.

Isprva je veÊ 1963./64. kao asistent sudjelovao u izvoenju

vjeæbi kolegija analitiËka kemija silikatnih sirovina i proizvoda,

koji je predavala profesorica Vjera MarjanoviÊ-Krajovan. Nakon

izbora u znanstveno-nastavno zvanje povjerena mu je nastava

kolegija metode mjerenja i instrumentacija na studiju Kemijsko

inæenjerstvo, a na studiju Inæenjerstvo sigurnosti na radu predaje

fizikalno- kemijske metode analize i detekcije promjene okoline.

Kao gostujuÊi profesor predavao je i na poslijediplomskom studiju

Govedarstva Fakulteta poljoprivrednih znanosti predmet kemijski

praktikum. Uvoenjem PS Inæenjerska kemija u nastavni program

Tehnoloπkog fakulteta predaje dio kolegija otpadne tvari i izvori

zagaenja u kemijskoj industriji, a na istoimenom studiju Fakulteta

kemijskog inæenjerstva i tehnologije uvodi nekoliko predmeta:

odreivanje kvalitete zraka, monitoring zraka; otrovni metali u

5 Naziv kolegija mijenjan je gotovo pri svakoj promjeni nastavnog plana, ali njegov je temelj do danas ostalo upoznavanje s temeljnim analitiËkim instrumentima i njihovom primjenom u praksi.

5 45 %

Obilježavanje 80. obljetnice kemijsko-inženjerskog studija u HNK 20. X. 1994. U prvom redu slijeva nadesno: D. Fleš, D. Hace, K. JakopËiÊ, M. Bravar,

R. ŽanetiÊ, I. Eškinja, I. SoljaËiÊ, D. MilanoviÊ, H-J. Mencer, M. Kaštelan-Macan, S. BarišiÊ

atmosferi; metode inastrumentacije i monitoringa kvalitete vode;

analiza metala i slitina.

Prema saËuvanim dokumentima na Fakultetu je vodio 43 di-

plomska rada, 9 magistrija, 8 doktorata i 4 rada za Rektorovu nagra-

du, a bio je voditelj diplomskih radova, magisterija i doktorata i

izvan matiËnoga Fakulteta6.

6 »etiri je diplomska rada vodio na Ekonomskom, Poljoprivrednom i Agronom-skom fakuletu; dva magisterija na Poljoprivrednom i Prehrambeno-bio teh no-loškom fakultetu; disertaciju na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu.

5 46 %

Profesor Eπkinja bio je meu onim nastavnicima koji su se

rado bavili “sporednim” aktivnostima na dobrobit Fakulteta

i struke.

Osim veÊ spomenutih dekanskih i prodekanskih duænosti

kojima je posveÊivao mnogo vremena i energije7 bio je 1975.-82.

Ëlan, pa predsjednik odbora za materijalno i financijsko poslovanje

Savjeta Tehnoloπkog fakulteta, 1974.-76. Ëlan odbora za izgradnju

kemijskog kampusa na Horvatovcu te Ëlan pa predsjednik Savjeta

OOUR-a Instituta kemijskog inæenjerstva. Fakultetu je mnogo pri-

donijeo kao delegat u SIZ-u odgoja i obrazovanja kemije, nafte i

rudarstva, gdje je predsjedavao razliËitim odborima, a od 1977.-

82. bio je podpredsjednik skupπtine SIZ-a. Do 1979. predstavljaoje

Fakultet u koordinacijskom odboru viπih πkola i fakulteta grupacije

TehniËke znanosti ∑ tehnologija za izradbu StruËnih programskih

osnova studija diplomirani inæenjer kemijske tehnologije.

U Savezu kemiËara i tehnologa Hrvatske bio je Ëlan koordi-

nacijskog odbora 1975.-78., Ëlan (1977.), potpredsjednik (1981.)

i predsjednik (1987.) Organizacijskoga odbora sastanka kemiËara

Hrvatske. Bio je predsjednik Savjetovanja o kemijskom obrazovanju

u funkciji razvoja znanosti i proizvodnje 1982., te Ëlan Organiza-

cijskog odbora IV. Jugoslavenskog simpozija o analitiËkoj kemiji

1985.

Tri je godine (1976.-79.) obavljao posao zamjenika glavnog

urednika Ëasopisa Kemija u industriji.

^ + 6Revan strukovni djelatnik

7 uz ostalo uredio je knjižicu o PS Inženjerska kemija 1984.

5 47 %

Na SveuËiliπtu je 1993./4. radio u Odboru za znanost i meu-

sve u Ëiliπnu suradnju te u Odboru za znanost i poslijediplomske

studije.

Prepoznat kao struËnjak i entuzijast bio je angaæiran i na drugim

duænostima8, a za svoj je uspjeπan i predani rad dobio viπe priznan-

ja,9 izmeu kojih istiËemo priznanje matiËnoga fakulteta u povodu

njegove 80. obljetnice za izniman prinos njegovu razvoju.

Prijateljski susret pred ulazom u zgradu na MaruliÊevu trgu br. 20. 1991. Slijeva nadesno: Z. ŠoljiÊ, M. Kaštelan-Macan i E. Eškinja.

8 »lan Savjeta MatematiËko-informativnog centra 1977.-79.; Ëlan graevinske komisije za gradnju novog Tehnološkog fakulteta (Trnje); nadzor nad rekon-strukcijom elektroinstalacija u matiËnoj fakultetskoj zgradi na MaruliÊevu trgu kbr.20.; struËni suradnik za instrumentaciju u: Žitoproizvod, Karlovac, Žitokombinat, Zagreb, Tehnološko-ekonomski biro, Zagreb, Institut za zaštitu bilja, Zagreb, Koestlin, Bjelovar, Tvornica cementa Pula i PPK Kutjevo

9 Zahvalnica Kemijsko-tehnološko prehrambenog centra, Zagreb 1979; priznanje poduzeÊa “Strojar” za struËnu suradnju; Povelja za rad u SIZ-u 1979; Priznanje za dugogodišnju suradnju s Hidrometeorološkim zavodom; Priznaje TF za dugogodišnji rad.

Bibliografija

^ + 6

5 51 %

Magistarski rad: Studij mehanizama korozije aluminija u vodi, Tehnoloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, 3. II. 1969.

Habilitacijsko predavanje: Potenciometrijske titracije, Tehnoloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, 1971.

Disertacija: Studij oksidnih i oksihidratnih slojeva na aluminiju. Tehnoloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, 15. III. 1973.

A. Knjige i udæbenici

1. M. Ogrizek i I. Eπkinja, Semi-mikro kvalitativna analiza, SveuËiliπna naklada Liber, Zagreb, 1973, 1976.

2. I.Eπkinja, Vjeæbe iz instrumentalne analize, Tehnoloπki fakultet, Zagreb 1977. (interna skripta)

3. I. Eπkinja, Instrumentalna analiza, Tehnoloπki fakultet, Zagreb 1979. (interna skripta)

4. I. Eπkinja, Zbirka crteæa i skica za predavanja kolegija Instrumen-talna i procesna analiza, Tehnoloπki fakultet, Zagreb 1980.

5. I. Eπkinja i Z. GrabariÊ, Instrumentalna i procesna analiza, vjeæbe, Tehnoloπki fakultet, Zagreb 1983. (interna skripta)

^ + 6

5 52 %

Pred Muzejom Mimara poslije dodjele Rektorove nagrade u lipnju 1992. Slijeva nadesno u prvom redu: I. Piantanida, M. Kaštelan-Macan, M. Šindler,

I. Eškinja; drugi red: M. Pernjak, Ð. VasiÊ-RaËki, S. ZrnËeviÊ, G. Kragol; treÊi red:, M. SabljiÊ M. Eškinja.

5 53 %

6. I. Eπkinja i Z. ©oljiÊ, Kvalitativna anorganska kemijska analiza,SveuËiliπna naklada Liber, Zagreb 1984., 1988., 1992., 1995., 1997.

7. I. Eπkinja i Z. GrabariÊ, Instrumentalna i procesna analiza, upute za rad s instrumentima, Tehnoloπki fakultet, Zagreb 1988. (interna skripta)

8. I. Eπkinja, Zbirka crteæa za predavanja kolegija Procesna analiza, FKIT, Zagreb 1994., 1997.

9. I. Eπkinja, Instrumentalna i procesna analiza, Fakultet kemijskog inæenjerstva i tehnologije, Zagreb 1996. (interna skripta)

B. Znanstveni i struËni radovi objavljeni u Ëasopisima:

1. K Moskaliuk, V. MarjanoviÊ, K. MaæuraniÊ, A. GoluboviÊ i I. Eπkinja, Trennung von Kationen auf einen Filterpapierstreifen, Mikrochemica Acta 1(1970)29.

2. B. LovreËek, R. BabiÊ, I. Eπkinja, O. KoreliÊ i N. Petric, Redox Reac-tions on Anodised or Passivated Metals, Croatica Chemica Acta 44(1972)197.

3. E. Pajc, I. Eπkinja, M. MeπtriÊ i N. Ukmar, Utjecaj meu kompo-nentama u sredstvima za pranje i bjeljenje, Tekstil 2(1974)93.

4. I. Eπkinja i B. LovreËek, Istraæivanje mehanizma korozije alumini-ja u vodi, TehniËki pregled 10-11(1976)94.

5. Z. ©oljiÊ i I. Eπkinja, Faktori koji utjeËu na brzinu uspinjanja raz-vijaËa u tankoslojnoj kromatografiji, NauËno-tehniËki pregled 27(1977)31.

6. E. Pajc, Dj. VasiÊ-RaËki i I. Eπkinja, Modificirana metoda za pro-tupoæarna ispitivanja zaπtiÊenog gorivog materijala, Suvremeno vatrogastvo 20(1978)15.

7. Z. GrabariÊ, I. Eπkinja i Lj. BokiÊ, Spektrofotometrijsko odreivanje Fe i Al u bronci uz separaciju smetajuÊih elemenata na anionskom izmjenjivaËu Dowex 1x8 u sistemu kloridna kiselina/organsko otapalo, Hemijska industrija 35(1981)54.

5 54 %

8. E. Pajc, Dj.VasiÊ-RaËki i I. Eπkinja, Test o aktivnom gaπenju poæara u uvjetima turizma, Suvremeno vatrogastvo 26(1982)14.

9. G. BariÊ i I. Eπkinja, Prilog poznavanju sastava i svojstava bitu-mena s lokaliteta Æutica (I), Nafta 33(1982)83.

10. G. BariÊ i I. Eπkinja, Prilog poznavanju sastava i svojstava bitu-mena s lokaliteta Æutica (II), Nafta 33(1982)135.

11. M. MeπtriÊ, I. Eπkinja i E. Pajc, ZnaËenje impregnacijskih sredstava u protupoæarnoj zaπtiti tekstilnih materijala, Tekstil 31(1982)421.

12. M. Ogrizek, Lj. BokiÊ, Z. GrabariÊ i I. Eπkinja, Adsorption of some Metal-Ions in HCl/H2O Organic Solvent Medium on Weakly Basic Anion Exchanger, Kemija u industriji 32(1983)163.

13. I. Eπkinja, Z. GrabariÊ, B.S. GrabariÊ, M. TkalËec i V. Merzel, On De-termination of Formaldehyde in Air by Differential Pulse Polarog-raphy and Related Techniques, Mikrochemica Acta 3(1984)215.

14. S. Oman i I. Eπkinja, Potentiometic Membrane Sensor for CO2 Connectable to pH Meter, Vestnik Slovenskega kemijskega druπtva 31(1984)305.

15. Z. ©oljiÊ, I. Eπkinja i V. Grba, Usporedno razmatranje mehanizma kromatografskog procesa na celulozi i ekstrakcije, Kemija u indus-triji 33(1984)119.

16. I. Eπkinja, Z. ©oljiÊ i T. Patik, Razmatranje sadræaja fenola i “ulja” u povrπinskim vodama Medvednice (ZagrebaËke gore) u zavisnosti o procesu razgradnje biljnog materijala, Ekologija 19(1984)53.

17. I. Eπkinja, Z. GrabariÊ i B.S. GrabariÊ, Spectrophotometric Deter-mination of Beryllium in Bronzes with Chrome Azurol S at pH 6.5 and 10, Mikrochemica Acta 2(1985) 443.

18. I. Eπkinja i Z. Ramljak, Ovisnost fluidopropusnih karakteristika glinovitih slojeva o njihovom sastavu, Nafta 36(1985)35.

19. Z. Ramljak, I. Eπkinja, V. »alogoviÊ i M. BlaæeviÊ, Ovisnost koncen-tracije πupljina u suhozbijenom punilu o njegovom granulometri-jskom sastavu, Ceste i mostovi 32(1986)245.

20. Dj. MatiÊ, J. »aja, I. Eπkinja i D. MarinkoviÊ, Istraæivanje procesa elektrolitske rafinacije zlata, Kemija u industriji 35(1986)265.

5 55 %

S izleta na Medvednicu 1963. Slijeva nadesno: Z. ŠoljiÊ, M. Kaštelan-Macan, D. Majcen,

Š. Cerjan-StefanoviÊ i I. Eškinja

5 56 %

S kolegama dekanima pred rektoratom iza promocije

5 57 %

21. A. Vrhovac, I. Eπkinja, V. ©ojat i I. RomiÊ-Matejaπ, Razmatranje utjecaja oborina na dionici obilaznice Buzin-Ivanja Reka auto-ceste “Bratstvo i jedinstvo” na zagaenje podzemnih voda, Suvre-meni promet 8(1986)271.

22. Z. ©oljiÊ i I. Eπkinja, Chromatographic Behaviour of Palmitic Acid Sucrose Esters on Silicagel Thin Layers, Journal of Serbian Chemi-cal Society 52(1987)105.

23. Z.MedaniÊ, I. Eπkinja, S. Turina i F. KovaËiËek, Odreivanje cinka u legurama aluminija tankoslojnom kromatografijom uz anodno uzorkovanje, Kemija u industriji 38(1989)305.

24. Z.©oljiÊ, I. Eπkinja, V. ©ojat i A.Vrhovac, Usporedba kemijskog sastava oborina na meteoroloπkim stanicama GriË u Zagrebu i Za-viæan na Velebitu, Ekologija 24(1989)107.

25. B. RadiÊ i I. Eπkinja, Persistence and Distribution of Metrifonate and DOVP in Rats: Simultaneous Quantitative Determination using Thin-Layer Chromatography, Periodicum Biologorum 92(2)(1990)191.

26. Lj. VukiÊ, Z. JuriÊ i I. Eπkinja, Uklanjanje toksiËnih spojeva sumpo-ra iz alkalnih otpadnih voda kod proizvodnje viskoznih vlakana pomoÊu H2O2, Voda i sanitarna tehnika 20(1990)89.

27. V. VaiÊ, I. Eπkinja, M. Gentilizza i I. Hrπak, The Effect of Metals and Ammonia on SO2 Oxydation to Sulphates in the Ambient Air, Environmental Monitoring and Assessment 18(1991)163.

28. I. Eπkinja, Z. JuriÊ i M. Eπkinja, Uklanjanje kadmija iz otpadne vode pomoÊu biomase bakterija Bacillus subtilis i Escherichia coli, Prehrambeno-tehnoloπka i biotehnoloπka revija 29(1991)9.

29. Z. ©oljiÊ i I. Eπkinja, Razdvajanje i dokazivanje Sb(III), Sb(V), As(III) i As(V) tankoslojnom kromatografijom, Kemija u industriji 2(1991)73.

30. V. VaiÊ, M. Gentilizza, I. Eπkinja i R. Halle, Heterogena oksidacija SO2 na Ëesticama Mg, Ca, Al, Fe i Si oksida, Zaπtita atmosfere 19(1)(1991)35.

31. V. VaiÊ, M. Gentilizza, I. Eπkinja i R. Halle, Utjecaj kalcijevih spo-jeva na heterogenu oksidaciju SO2 u zraku, Zaπtita atmosfere 19 (2-3)(1991)59.

5 58 %

32. B. RadiÊ i I. Eπkinja, The Inhibitory Effect of Dimethyl -O-(2,2 -dichlorovinyl)-phosphate (dichlorvos) on the Growth of Aspergil-lus ochraceus and ochratoxin A Synthesis, Periodicum Biologorum 93 (2)(1991)161.

33. V.VaiÊ, M. Gentilizza, M. »aËkoviÊ i I. Eπkinja, Comparation of Mass Concentrations of SO2 Determined in Air by Two Different Methods, Environmental Monitoring and Assessment 21(1992)19.

34. Z.GrabariÊ, I. Eπkinja, N. Koprivanac i A. MeπinoviÊ, Characteriza-tion of Ni(II) and Cu(II) Complexes of 4-(2- Quinolylmethylene-amino)-1-phenyl-2,3-dimethyl-5-pyrazolone and their Analytical Applications, Microchemical Journal 46(1992)360.

35. Z. GrabariÊ, B.S. GrabariÊ, N. Koprivanac i I. Eπkinja, Spectropho-tometric Investigation of 2-(2-Pyridylmethylene-amino)phenol Complexes with Cobalt (II) and Nickel (II) in Methanol-Water So-lutions, Chemical Papers 47(5)(1993)282.

36. M. ©orak-Pokrajac, M. Dermelj, Z. ©lejkovec i I. Eπkinja, Selenium Contents in Tobacco and Main Stream Cigarette Smoke Deter-mined Using Neutron Activation Analysis, Zeitschrift für analytis-cheChemie 49(1)(1994)94.

37. Æ. Grahek, I. Eπkinja, ©. Cerjan- StefanoviÊ, K. Kvastek i S. LuliÊ, Separation of Strontium from Calcium by Means of Anion Ex-changer and Alkohol Solution of Nitric Acid, Journal of Radiona-lytical Nuclear Chemistry 182(2)(1994)401-413.

38. Z. ©oljiÊ, Æ. Hrestak i I. Eπkinja, Dokazivanje Au3+, V5+,Tl+, Tl3+, Ce4+,Th4+, UO2

2+, Se(IV) i Te(IV) u smjesi tankoslojnom kroma-tografijom, Kemija u industriji 43(11)(1994)415.

39. V. ©ojat, I. Eπkinja, D. BoroveËki i A. Vrhovac, Kemijski sastav obo-rina na podruËju Zaviæana, Rijeke i Ogulina, EUR, Eko smjer i raz-voj 2(1-2)(1995)45.

40. Z. ©oljiÊ, Æ. Hrestak i I. Eπkinja, MoguÊnost nastajanja obojenih mrlja anorganskih iona s organskim reagensima na tankim slo-jevima celuloze i silikagela I., Kemija u industriji 44(5)(1995)219.

41. Æ. Grahek, S. LuliÊ, K. KoπutiÊ, I. Eπkinja, ©. Cerjan-StefanoviÊ i K. Kvastek, Separation of Radioactive Strontium from Natural Sam-ples by Means of Mixed Solvent Anion Exchange, Journal of Radi-onalytical Nuclear Chemistry 189(1)(1995)141-146.

5 59 %

Posljednja fotografi ja s Ëlanovima Zavoda za analitiËku kemiju.Laboratorij Zavoda, lipanj 1999. Slijeva nadesno stoje:

Z. ©oljiÊ, B. ÆidaniÊ, T. BolanËa, ©. Cerjan-StefanoviÊ, M. PetroviÊ, K. Margeta, M. Kaπtelan-Macan, I. Eπkinja, A. Horvat, Z. Kutleπa;

ËuËe: D. IvankoviÊ, L. ∆urkoviÊ

5 60 %

Kao dekan na promociji 14. VI. 1985. Promotori slijeva nadesno: I. Štern, N. Adler, I. Eškinja

i M. Metikoš-HukoviÊ

5 61 %

42. I. Eπkinja, Z. GrabariÊ i B.S. GrabariÊ, Monitoring of Pyro-catechol Indoor Air Pollution, Atmospheric Environmental 29(10)(1995)1165.

43. M. Eπkinja, I. Eπkinja, Z. ©oljiÊ i E.R. Schmid, Bestimmung von polycyclischen aromatischen Kohlenwasserstoffen in teeähnlichen Erzengnissen (Lindenblüten, Kamillen und Malvenwurzeln), Ernährung/Nutrition 19(12)(1995)600.

44. S. ©vel-CeroveËki, I. Eπkinja i A. Alajbeg, A Study of Organic Sulphur Compounds in the Pyrolyzate of the Vrelo Kerogen (the Dinarides, Croatia), Journal of Analytical Applied Pyrolysis 34(2)(1995)143-156.

45. Z. ©oljiÊ, Æ. Hrestak i I. Eπkinja, MoguÊnost nastajanja obojenih mrlja anorganskih iona s organskim reagensima na tankim slo-jevima celuloze i silikagela, II, Kemija u industriji 44(5)(1995)219.

46. I. Eπkinja, Z. ©oljiÊ, S. ©vel-CeroveËki, M. Eπkinja i V. ©ojat, Sources and Fate of Polycyclic Aromatic Hydrocarbons in Ambient Air of Urban and Rural Croatian Sites, International Journal of Environ-mental Analytical Chemistry 63(1996)251.

47. G. Schubert i I. Eπkinja, Spremnici za vino od visokolegiranih Ëe-lika,Strojarstvo 39(34)(1997)117.

48. S. ©vel-CeroveËki, A. Alajbeg i I. Eπkinja, Sulphur Compound Dis-tribution in the Upper Jurassic Source Rocks from the Dinarides, Croatica Chemica Acta 71(1)(1998)125.

49. Z. ©oljiÊ i I. Eπkinja, On the Geochemical Relationship Between Gallium and Aluminium and Between Gallium and Iron, Based on Analysis of Sedimentory Rocks, Acta Geologica 25(2)(1998)33.

50. Æ. Grahek, I. Eπkinja, K. KoπutiÊ, S. LuliÊ i K. Kvastek, Isolation of Radioactive Strontium from Natural Samples: Separation of Strontium from Alkaline and Alkaline Earth Elements by Means of Mixed Solvent Anion Exchange, Analytica Chimica Acta 379(1999)107-119.

51. Æ. Grahek, I. Eπkinja, K. KoπutiÊ, S. LuliÊ i K. Kvastek, Isolation of Radioactive Strontium from Natural Samples; a semy –auto-matic Procedure, Journal of Radioanalytical Nuclear Chemistry 241(3)(1999)617-626.

5 62 %

C. Znanstveni i struËni radovi objavljeni u zbornicima radova

1. B. LovreËek i I. Eπkinja, KatodiËke reakcije na anodno oksidiranom aluminiju, Knjiga radova III. Jugoslavenskog simpozija o ele-ktrokemiji, Dubrovnik 1973., str. 320.

2. M. Kaπtelan-Macan, A. D¸rrigl, I. Eπkinja i H. GrgiÊ, Determination of Iron in Mineral Water, Proceedings of 6th Yugoslav Conference od General and Applied Spectroscopy, Bled 2(1976)639.

3. ©. MeπtroviÊ, T. Filipan, Z. Lelas i I. Eπkinja, Prilog poznavanja utjecaja fluorida (kao industrijskog zagaivaËa) na vegetaciju, Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Posebni otisak, Zadar 1979., str. 291.

4. M. VlajiÊ, I. Eπkinja i J. DjukoviÊ, Odreivanje niskih koncentracija toluidina i nekih nitriranih i hloriranih aromatskih spojeva u vo-dama, Zbornik radova Zaπtita voda ‘83, Opatija 3(1983)31.

5. I. Eπkinja, Æ. Maloseja, B. StilinoviÊ i A. Vrhovac, Prilog poznavanju degradacije ekosistema Savice utjecajem urbanizacije, TreÊi kon-gres ekologa Jugoslavije, Bilten ekologa Bosne i Hercegovine, Sara-jevo 1B(1984)455.

6. V. ©ojat, Z. ©oljiÊ, I. Eπkinja i A. Vrhovac, Razmatranje utjecaja au-tomobilskog prometa na kemijski sastav oborina, Zbornik radova simpozija Sigurnost i ekoloπki aspekti prometnog sistema Jugo-slavije, Simpozij SEPJ ‘88, Zagreb 1988., str. 145.

7. I.Eπkinja, Automatska i procesna analiza u kemijskoj tehnologiji, Zbornik radova Tehnologijada ‘89., Kupari 1989., str. 41.

8. M. ©orak-Pokrajac, M. Dermelj, Z. ©lejkovec i I. Eπkinja, Selenium Contents in Tobacco and Main Stream Cigarette Smoke, Proceed-ings of Conference Coresta, Hellas 1990., str. 243.

9. M. ©orak-Pokrajac, I. Eπkinja i R. Batel, Influence of Tobacco Mat-uration Time on Decomposition of its Proteins and Alternation of its Metal-Protein Compounds, Proceedings of Conference Coresta, Nizozemska 1990., str. 145.

5 63 %

Na jednom od struËno-znanstvenih kolokvija u velikoj predavaonici 1990-ih

5 64 %

10. M. ©orak-Pokrajac, I. Eπkinja, M. Dermelj i P. Stegnar, The Zinc, Lead and Cadmium Content in Tobacco Depending on Tobacco Cultivation Factors, Proceedings of Conference Coresta, Jerez de la Frontera 1992., str. 164.

11. I. Eπkinja i G. AviroviÊ, Fluoride Exposure in the Phosphoric Acid Wet-Process Production, Proceedings of 10th World Clean Air Con-gress, Helsinki 3(1995)626.

12. I. Eπkinja, M. Eπkinja i K. Risek, Utilisation of Sludge at Waste Wa-ter Treatment After Galvanisation Processing, Proceedings of 9th Regional (Central European) Conference IUAPPA Environmental Impact Assessment, Prag 2(1996)386.

13. I. Eπkinja i K. Margeta, Emisija metala iz smjese gline i metalnih hidroksida nastalih obradom otpadnih voda u procesu dekapiran-ja Ëelika, Knjiga radova Zaπtita zraka ‘97, Crikvenica 1997., str.137-141.

14. M. »aËkoviÊ, V. VaiÊ i I. Eπkinja, Odnos sumporova dioksida i sul-fata u zraku u centru grada Zagreba, Knjiga radova Zaπtita zraka ‘97, Crikvenica 1997., str. 431.

D. Studije i elaborati:

1. I. Eπkinja i K. LaliÊ, Odreivanje fluorida u pitkim vodama upotrebom fluoridne ion-selektivne elektrode, Zavod za zaπtitu zdravlja, Zagreb 1975.

2. I. Eπkinja, ©. Cerjan-StefanoviÊ, M. Kaπtelan-Macan i K. LaliÊ, Studij mineralne vode JamniËka kiselica, I.: fluoridi i æeljezo, Badel-Vinoprodukt, Zagreb 1976.

3. I. Eπkinja, M. Kaπtelan-Macan i A. Caharija, Studija efikasnosti kemijskog i mehaniËkog preËistaËa zraka za odstranjivanje vodika, ugljiËnog monoksida, praπine, mirisa i para ugljikovodika, Brodar-ski institut, Zagreb 1976.

4. I. Eπkinja, M. Kaπtelan-Macan, ©. Cerjan-StefanoviÊ i K. LaliÊ, Studij mineralne vode JamniËka kiselica, II.: sulfati, mangan i natrij, Badel-Vinoprodukt, Zagreb 1977.

5 65 %

5. I. Eπkinja i A. Caharija, Ispitivanje efikasnosti kemijskog i me-haniËkog preËistaËa zraka u zagaenoj radnoj atmosferi, Brodar-ski institut, Zagreb 1977.

6. I. Eπkinja, Z. ©oljiÊ, D. Skansi i A. Caharija, Optimizacija procesa kontroliranog oslobaanja kisika iz alkalijskih peroksida u ureaju za regeneraciju zraka, Brodarski institut, Zagreb 1977.

7. I. Eπkinja, Kemijsko-tehnoloπko rjeπenje posuda MB 8. i 12., Meta-lorad, Zagreb 1977.

8. I. Eπkinja i A. Caharija, PraÊenje promjene sadræaja kisika i ugljiË-nog dioksida u hermetiziranom radnom prostoru, Brodarski insti-tut, Zagreb 1978.

9. I. Eπkinja, MehaniËko-kemijsko ispitivanje brodskog vijka za drvo, Metalorad, Zagreb 1978.

10. I. Eπkinja i ©. Cerjan-StafanoviÊ, Odreivanje fluorida u biljnom materijalu primjenom fluoridne ion-selektivne elektrode, Zavod za istraæivanje πumarstva, ©umarski fakultet, Zagreb 1978.

11. I. Eπkinja i A. Caharija, Studij elektrodnih sistema za detekciju ug-ljiËnog dioksida i kisika, Brodarski institut, Zagreb 1978.

12. I. Eπkinja, D. Skansi i A. Caharija, IzmjenjivaË topline za ter-mostatiranje hermetiËke komore, Kovinar-Brodarski institut, Za-greb1979.

13. ©. Cerjan-StefanoviÊ i I. Eπkinja, Odreivanje malih koliËina fluor-ida i klorida u ljepljivim trakama, Institut za strojarstvo “–. –ako-viÊ”- NE Krπko, Zagreb 1979.

14. I. Eπkinja, B. ÆuriÊ i S. Oman, Razvoj senzora kisika i ugljiËnog di-oksida za detektore MINOS I., Brodarski institut, Zagreb 1979.

15. T. Filipan, V. ©ojat, I. Eπkinja i sur., Istraæivanja o zagaenosti zraka na podruËju grada Varaædina- osnovne ekoloπke studije i imisija, RepubliËki hidrometeoroloπki zavod SRH, Zavod za istraæivaËku djelatnost i sigurnost na radu, Zagreb 1980.

16. I. Eπkinja i Z. GrabariÊ, Kvantitativno odreivanje æeljeza u bronci, Strojar, Zagreb 1980.

17. I. Eπkinja i Z. GrabariÊ, Spektrofotometrijsko odreivanje malih koliËina berilija u bronci, Strojar, Zagreb 1980.

5 66 %

5 67 %

18. I. Eπkinja , B. ÆuriÊ i S. Oman, Razvoj senzora kisika i ugljiËnog di-oksida za detektore MINOS II., Brodarski institut, Zagreb 1981.

19. I. Eπkinja i Z. GrabariÊ, Spektrofotometrijsko odreivanje malih koliËina berilija s krom azurolom S kod pH 10±0,2, Strojar, Zagreb 1981.

20. I. Eπkinja i Z. GrabariÊ, Spektrofotometrijsko odreivanje kobalta s PAR-om u berilijevim broncama, Strojar, Zagreb 1981.

21. I. Eπkinja, B. ÆuriÊ i Z. ©oljiÊ, Regeneracija zraka i ispitivanje sas-tava atmosfere u hermetiËkoj komori, Brodarski institut, Zagreb 1981.

22. I. Eπkinja, B. ÆuriÊ i Z. ©oljiÊ, Fizikalno-kemijsko ponaπanje akcep-torske ploËe kod regeneracije zraka u hermetiËkoj komori, Brodar-ski institut, Zagreb 1982.

23. I. Eπkinja i Z. GrabariÊ, Spektrofotometrijsko odreivanje alumini-ja u bronci, Strojar, Zagreb 1982.

24. I. Eπkinja i Z. GrabariÊ, Spektrofotometrijsko odreivanje man-gana u bronci, Strojar, Zagreb 1982.

25. I. Eπkinja i Z. GrabariÊ, Spektrofotometrijsko odreivanje niklja u bronci, Strojar, Zagreb 1982.

26. I. Eπkinja i B. StilinoviÊ, Hidrokemijska i saprobioloπka is-pitivanja sedimenta i vode Savice u lipnju 1983, RepubliËki hidrometeoroloπki zavod SRH, Zagreb 1983.

27. I. Eπkinja i Z. GrabariÊ, Spektrofotometrijsko odreivanje cirkonija u bronci, Strojar, Zagreb 1984.

28. I. Eπkinja i Z. GrabariÊ, Spektrofotometrijsko odreivanje malih koliËina cinka u bronci, Strojar, Zagreb 1984.

29. I. Eπkinja i Z. GrabariÊ, Spektrofotometrijsko odreivanje kroma u CuCrZr slitinama, Strojar, Zagreb 1985.

30. I. Eπkinja, Identifikacija ESSEC folije, Radioindutrija Zagreb, RIZ, Zagreb 1986.

31. A. Vrhovac, I. Eπkinja, V. ©ojat i V. ©trbac- Halapir, PraÊenje oneËiπÊenja uz prometnice, RepubliËki hidrometeoroloπki zavod SRH, Zagreb 1987.

5 68 %

E. Prikazi knjiga

1. E.G. Jäger, K. Schöne, G. Werner, Elektrolytgleichgewichte und Elektrokemie (Arbeitsbuch), VEB Deutsches Verlag für Grundst-offindustrie, Leipzig 1977., Kemija u industriji 27(1978)592; Leip-zig 1985, Kemija u industriji 36(1987)38.

2. G. Ackermann, W. Jugelt i sur., Elektrolytgleichgewichte und Ele-ktrokemie (Lehrbuch), VEB Deutsches Verlag für Grundstoffindus-trie, Leipzig 1977., Kemija u industriji 27(1978)593; Leipzig 1983., Kemija u industriji 33(1984)95; Leipzig 1985., Kemija u industriji 35(1986)265-269.

3. Physikalische Methoden in der Chemie, VEB Deutsches Verlag für Grundstoffindustrie, Berlin-Leipzig 1977., Kemija u industriji 27(1978)679.

4. G. Grossmann, J. Fabian, N. W. Kammer, Struktur und Bindun-gatome und Moleküle, VEB Deutsches Verlag für Grundstoffindus-trie, Leipzig 1978., Kemija u industriji 28(1979)286.

5. Ju. Ja. Fialkov, Nicht nur Im Wasser, VEB Deutsches Verlag für Gr-undstoffindustrie, Leipzig 1979., Kemija u industriji 29(1980)353.

6. W. Felber i C. Räthe, Laborpraxis, VEB Deutsches Verlag für Gr-undstoffindustrie, Leipzig 1980, Kemija u industriji 30(1980)347; Leipzig 1981., Kemija u industriji 32(1983)307.

7. Chemische Praktikum, VEB Deutsches Verlag für Grundstoffind-ustrie, Leipzig 1977., Kemija u industriji 29(1980)403.

8. Analytikum. Methoden der analytischen Chemie und ihre teor-etischen Grundlagen, VEB Deutsches Verlag für Grundstoffindus-trie, Leipzig 1979., Kemija u industriji 29(1980)591; Leipzig 1988., Kemija u industriji 38(1989)387.

9. Westermann, K. H. Näser i G. Brandes, Anorganische chemie, VEB Deutsches Verlag für Grundstoffindustrie, Leipzig 1981., Kemija u industriji 31(1982)152.

10. G. Ludwig, Allgemeine, anorganische und organische Chemie Wissensspeicher, VEB Deutsches Verlag für Grundstoffindustrie, Leipzig 1980, Kemija u industriji 31(1982)231.

5 69 %

11. W. Gründler i sur., Struktur und bindung (Arbeitsbuch), VEB Deut-sches Verlag für Grundstoffindustrie, Leipzig 1981., Kemija u in-dustriji 31(1982)436.

12. I. Dreuws i sur., Chemisches Praktikum, VEB Deutsches Ver-lag für Grundstoffindustrie, Leipzig 1982., Kemija u industriji 32(1983)372.

13. G. Grossmann, J. Fabian i N. W. Kanmer, Struktur und Bindung-Atome und Moleküle (Lehrbuch), VEB Deutsches Verlag für Gr-undstoffindustrie, Leipzig 1982., Kemija u industriji 33(1984)49; Leipzig 1989, Kemija u industriji 39(1990)256.

14. Solvent extraction and ion-exchange, 1(1983), Kemija u industriji 33(1984)49.

15. I. K. Doerffel, R. Geyer, Analytikum, VEB Deutsches Verlag für Gr-undstoffindustrie, Leipzig 1984., Kemija u industriji 34(1985)603-604.

16. L. Dunsch, Von Ion zur Elektrode, VEB Deutsches Verlag für Gr-undstoffindustrie, Leipzig 1983., Kemija u industriji 34(1985)559.

17. J. Kunisch i sur., Lehrbuch der Chemie, VEB Deutsches Ver-lag für Grundstoffindustrie, Leipzig 1982., Kemija u industriji 34(1985)369-370.

18. G. Jacob i sur., Wissensspeicher, VEB Deutsches Verlag für Grund-stoffindustrie, Leipzig 1983., Kemija u industriji 34(1985)370.

19. G. Jacob i sur., Allgemeine Chemie, VEB Deutsches Verlag für Gr-undstoffindustrie, Leipzig 1984., Kemija u industriji 34(1985)223; Kemija u industriji 38(1989)504-505.

20. J. Sieler i sur., Struktur und Bindung-Aggregierte Systeme und Stoffsystematik (Lehrbuch), VEB Deutsches Verlag für Grundst-offindustrie, Leipzig 1984., Kemija u industriji 35(1986)185-186.

21. L. Dunsch, Geschichte der Elektrokemie, VEB Deutsches Ver-lag für Grundstoffindustrie, Leipzig 1985., Kemija u industriji 36(1987)177.

22. K. Schwetlik i sur., Chemische Kinetik (Lehrbuch), VEB Deutsches Verlag für Grundstoffindustrie, Leipzig 1985., Kemija u industriji 36(1987)177.

5 70 %

23. K. H. Näser, G. Peschel, Physikalische-Chemische Messmethoden, VEB Deutsches Verlag für Grundstoffindustrie, Leipzig 1986., Kem-ija u industriji 36(1987)177-178.

24. Dj. MatiÊ, Elektrokemijsko inæenjerstvo, SKTH i INA- RI, Zagreb 1988, Kemija u industriji 37(1988)300.

25. W. Gründler i sur., Struktur und Bindung, Arbeitsbuch, VEB Deut-sches Verlag für Grundstoffindustrie, Leipzig 1986., Kemija u in-dustriji 38(1989)336-337.

26. H. J. Binder i sur., Mathematik für Chemiker, VEB Deutsches Verlag für Grundstoffindustrie, Leipzig 1987., Kemija u industriji 38(1989)337.

27. K. Westermann, K. H. Näser, G. Brandes, Anorganische Chemie, VEB Deutsches Verlag für Grundstoffindustrie, Leipzig 1986., Kem-ija u industriji 39(1990)147-148.

28. W. Stiller, Arrhenius Equation and Ion-equilibrium Kinetiks, BSB B. G. Teubnerr Verlaggesselschaft, Leipzig 1989., Kemija u indus-triji 39(1990)148.

29. H-H. Möbius i sur. , Chemische Thermodynamik, (Lehrbuch IV), VEB Deutsches Verlag für Grundstoffindustrie, Leipzig 1988., Kem-ija u industriji 39(1990)205.

28. K. Doerffel, Statistik in der Analytische Chemie, VEB Deutsches Verlag für Grundstoffindustrie, Leipzig 1987., Kemija u industriji 39(1990)205.

29. S. Hauptmann, G. Mann, A. Hantschmann, Aufgaben zur orga-nischen Chemie, VEB Deutsches Verlag für Grundstoffindustrie, Leipzig 1989, Kemija u industriji 39(1990)255.

30. G. Wolf i sur., Chemische Thermodynamik (Arbeitsbuch), VEB Deutsches Verlag für Grundstoffindustrie, Leipzig 1989., Kemija u industriji 39(1990)255-256.

31. H. Ehrhardt (ur.), Röntgenfluoreszenz Analyse, VEB Deutsches Verlag für Grundstoffindustrie, Leipzig 1988, Kemija u industriji 39(1990)627.

32. R. Budin, A. MihaliÊ-BogdaniÊ, Osnove tehniËke termodinamike, ©kolska knjiga, Zagreb 1990., Kemija u industriji 40(1991)207-208.

5 71 %

F. Javna predavanja

1. Mjerenje pH-vrijednosti, Seminar mjerenja i regulacije u industriji πeÊera, Zavod za automatizaciju, Zagreb 1978.

2. Procesni analizatori, IV. Seminar za struËno usavrπavanje nas-tavnika, Mjerenje i regulacija protoka, JUREMA, Rijeka 1979.

3. I. Eπkinja i ©. Cerjan-StefanoviÊ, Odnos kemijskog tehnologa pre-ma analitiËkom podatku, Savjetovanje o unaprijeenju kvalitete poslovanja u naftnoj i kemijskoj industriji suvremenim metodama analitiËke kemije, Zagreb 1984.

4. Postdiplomski studij na Tehnoloπkom fakultetu SveuËiliπta u Za-grebu, Seminar Obrazovanje za vlastiti tehnoloπki razvoj, Zagreb 1985.

5. Automatska procesna analiza u kemijskoj tehnologiji, Tehnologi-jada‚ 89., Kupari 1989.