edina irkp.docx

7/25/2019 Edina IRKP.docx

1/27

RAZVOJ PROIZVODAse moe definisati kao stvaranje proizvoda sa novim ili

razliitim karakteristikama koje nude novu ili dodatnu korist za kupca. Razvoj

proizvoda moe ukljuivati i njegovo predstavljanje, odnosno formuliranje

potpuno novog proizvoda koji zadovoljava novodefiniranu elju kupca ili

segmenta trita.

Razvoj proizvoda je iroko polje pothvata koje se bavi projektiranjem, stvaranjem i

marketingom novih proizvoda da bi koristili kupcima.

PRO!"O#$Roba, ideja, metoda, informacija, predmet ili usluga nastala kao rezultat procesa i

slui potrebi ili zadovoljava elju. %o je kombinacija materijalnih i nematerijanih

atributa &prednosti, znaajke, funkcije, namjene' koje prodavac nudi kupcu za

kupnju &npr.etkica za zube'.

PR("O$

)omercijalno distribuirana roba koja je$

o *aterijalno vlasnitvo,o zlaz ili rezultat izmiljanja proizvodnje ili proizvodnog procesa,o Prolazi kroz distribucijski kanal prije nego to se konzumira ili koristi.

*(R)+%-$

Roba ili usluge koje najbolje odgovaraju zahtjevima odreenog trita i donosi

dovoljno profita koji bi opravdali svoje daljnje posjedovanje.

Konkurentni proizvodje definisan kao roba ili usluga koja moe biti prodana u

profitabilnim koliinama na temelju njene cijene, kvalitete i kombinirane usluge

preferirane od strane kupaca koji su ponueni konkurentnim proizvodom.


2/27

PROIZVODNJA je proces pretvaranja sirovina komeponenata ili dijelova u

gotove proizvode koji zadovoljavaju oekivanja ili specifikacije kupaca.

Proizvodnja se definie kao skup procesa i entiteta koji su zahtjevani za stvaranje,

razvoj, izradu i distribuciju proizvoda.

Od industr. Revolucije pa do danas proizv.industrija je pretrpjela nekoliko

revolucionarnih promjena, paradigmi, koje su bile izazvane od$

Promjene zahtjeva trita i ekonomije, Promjenom drutvenih potreba koje proizilaze iz promjenjenog ponaanja

kupaca.

ntegracija novih proizv. sistema sa novim poslovnim modelima i sa arhitekturom

proizvoda stvara novu proizv.paradigmu.

pr. #rutvena potreba da smanji cijenu automobila je realizirana izumom

pokretne trake &koja je /0/1.godine bila novi tip proizv.sistema'.

2vaka nova proizv.fabrika je sastavljena od novog tipa proizvodnog sistema, novog

poslovnog modela i pogodne arhitekture proizvoda.

2vaka proizvodna paradigma adresira 1 osnovna elementa$ projektiranje, izradu i

prodaju. Ovi osnovni elementi ine proizv.preduze3e.

Projektiranje proizvoda i nj. funkcija da zadovolji potrebe drutva i zahtjeve.

zrada proizvoda proizv.sistemom koji moe brzo odgovoriti na trine potrebe i

mogu3nosti.

Prodaja proizvoda kupcima da bi zadovoljili nj.potrebe i napravili profit za

preduze3e.

4abrike koje ele da opstanu u konkurentskoj proizvodnji moraju$


3/27

mati vrstu strategiju za razvijanje novih inovativnih proizvoda koji

odg.kulturnim potrebama u nekoliko svjetskih regiona5 Poslovne modele koji obuhvataju globalnu strategiju5 4abrike sa rekonfigurabilnim proizv.sistemima mogu biti brzo promjenjene a

proizvode nove proizvode i brzo odg.na promjene u potranji trita.

#anas moemo identificirati 5 glavni proizv.paradig!i koje su oznaile

proizvodnju ind.proizvoda u zadnja 6 st.$

!anatska proizvodnja, *asovna pr., 4leksibilna proizv., *asovno prilagoavanje i personalizacija, Otvoreni kompleksni i adaptivni sistemi.

!((%2)( proizvodnja oznaava proizvodnju proizvoda kojeg zahtjeva kupac,

dakle, individualnu proizvodnju.

)arakteristike ove proizvodnje su$ visoka raznolikost proizvoda, veoma niska

koliina jednakih proizvoda, karakteristika osnovnog modela je vuci &prodaj,projektiraj, izradi', maine su univerzalne za obavljanje razliitih proizv.operacija,

znaajan je ljudski faktor koji zahtjeva visoko kvalificirane radnike.

7 zanatskoj proizvodnji znanje o proizvodu, procesima i poslovanju je

skoncentrisano u glavama vode3ih majstora koji su nerjetko i vlasnici

proizv.radionica.

7enjem u proizv.radionicama je zasnovano na ugledanje na vjete majstore i

uenju na temelju linog iskustva. #obijeno znanje je skriveno preutno znanje i

nalazi se u glavama iskusnih radnika.


4/27

*(2O"( proizvodnja tradicionalno demonstrira prednost u proizvodnji velikih

serija, gdje proizv.koliine mogu snositi velike trokove ulaganja u opremu, rad

alatom, inenjering i uenje. !bog velikih koliina jednakih proizvoda proizvodni

trokovi su na jedinicu proizvoda nii ito pove3ava broj osoba koje mogu kupitiproizvod.

Osnovni model masovne proizvodnje jeguraj$ projektiraj, izradi, sklopi, prodaj.

4ordova inovacija pokretne trake iz /0/1.god oznaava poetak ove paradigme

koja je cvijetala za vrijeme najve3eg dijela 68.st.

*asovno prilagoavanje je paradigma koja proizilazi iz promjenjive potrebedrutva i koju bi mogli definisati kao proizvoenje dobara ili usluga da bi ispunili

individualne potrebe kupca sa uinkovito3u blizu masovnoj proizvodnji.

)ljuni omogu3ioci masovne proizv.su$

4leksibilni proizv.sistemi, koji ukljuuju 99 alatne maine i kompjuterom

kontrolisano rukovanje opremom kao i robote za zavarivanje i sklapanje koji

mogu brzo prebacivati proizvodnju od jednog tipa proizvodnje do drugog5 *arketinke mree i direktne komunikacije kupac:tvornica, jer paradigma

masovnog prilagoavanja je poela sa agresivnim izravnim marketingom

koji je omogu3en internetom.

4;+)2


5/27

fleksibilan nain. Pri tom su 4*2 projektirani za definisani spektar proizvoda zato

su kompleksni i nisu dovoljno pogodni za prilagoavanje u smisli kapaciteta u

pogledu na potrebe.

4*2 su u osnovi konfigurabilni ali ih kasnije nije mogu3e prekonfigurirati.

7 4*2 se poelo sa irokom upotrebom podataka koji su prvi nivo znanja da bi

osigurali konstantnu kvalitetu proizvoda i optimizaciju proizv.procesa u smislu

vremena. Ponekad oznaeni kao sirova inteligencija ili evidencija, podaci

rezultiraju iz promatranja i mjerenja i mogu biti koriteni u primitivnim porukama

automatizacije niskog nivoa.

#a bi podesno koristili podatke za analizu i optimizaciju oni morau biti

organizirani, tj. 7reeni, sortirani, klasificirani i indeksirani. Ova

kontekstualizacija transformira podatke u informaciju.

Posljedica masovnog prikupljanja podataka je razvoj novih tehnologija kao to su

kompjuterom podrano upravljanje dokumenima i upravljanje bazama podataka.

#alji razvoj je donio tehnologije inenjeringa znanja i ekspertnih sistema.+kspertni sistemi formiraju baze znanja. )oncept ekspertnih sistema dopunjava

upotrebu znanja iz tradicionalnih pisanih izvora &knjige, asopisi' koji ekaju kao

pasivni objekti da budu naeni, interpretirani i onda koriteni, sa novim

interaktivnim izvorima koje je mogu3e meusobno povezati da djeluju i surauju

sa korisnicima.

-;O


6/27

ove fabrike moraju zadovoljiti ukuse i sklonosti kupaca u razlicitim zemljama sa

potrebama prilagodjavanja. Odgovor na nestabilna trita sa fluktuacijom u

potrnji bio je formiranje R+)O4-7R( proizvodni sistema. 7

rekonfigurabilnim sistemima kapacitet se moze brzo prilagoditi zahtjevima trita.%akoer sam sistem se moze brzo prilagoditi za proizvodnju novog proizvoda.

Rekonfigurabilni proizvodni sistemi omogucuju preduzecima da se brzo prilagode

na nove uvjete trita sa cim osiguravaju svoju konkurentnost.

O%"OR+ )O*P;+)2 (#(P%" 22%+*

Predstavljaju proizvodnu paradigmu buducnosti. e postoji sumnja da ce jedan od

glavnih karakteristika kompleksni i adaptivni sistema u buducnosti biti

iskoristenost infomacionih tehnologija i komunikacionih tehnologija. )ompleksni

sistemi se opisuju kao nova naucna grana koja je u stalnom razvoju u korak sa

modernom tehnologijom i pove3ava interes prema ponasanju prirodni sistema.

-lavna ideja nauke u kompleksnim sistemima je R(!"O? )RO! )O2%(%

PRO9+2 rekonstruisanja modela sa stalnim poboljanjem podataka. )arakteristike

sistema su da se razvija i prilagoava usljed unutarnjih i vanjskih interakcija.

4abrike sljedece generacije se opisuju kao adaptivne, promjenjive i visoko

ucinkovite.

"O#ON$KI PROIZVODNI $I$%&'


7/27

:se sastoji od automatizovanih inteligentnih i fleksibilni agenenata ili >O;O(.

Rije >O;O je sastavljena iz grcke rijeci >O;O2 sto znaci 9?+;( i sufiksa

O kao u protonu ili neutronu sto sugerira esticu ili dio.

(utori definiraju 1 osnovna tipa i to su$

holoni R+27R2( holoni PRO!"O#( i holoni (R7#@O;O2) proizvodni sistem.

(RAK%A#NI PROIZVODNI $I$%&'

:je baziran na konceptu automativnih agenata koji su oznaceni kao 4R()%(;.

Rije 4R()%O; dolazi iz latinske rijeci AfraktosB koja znaci 2PR+)#( ili

R(2)O*(#(. -lavna komponenta 4raktalnih 2istema je fraktalna jedinica

koja se sastoji od$

PO2*(%R(C ((;!(%OR R?+D("(C OR-(!(%OR i !"?+D%(C

%ermin AfraktolB moze predstavljati cijelu proizvodnu jedinicu. 2vaka fraktalna

jedinica djeluje nezavisno.

-lavne karakteristike fraktala su$

2(*OOR-(!(9?( 2(*OOP%*!(9?(


8/27

9;?(( OR?+%(9?( 2(*O2;CO2% #(*CO2%

4raktalni proizvodni sistemi imaju dobre konceptualne osobine ali njihovaimplementacija je vrlo zahtjevna.


9/27

PROIZVODN& 'R&+&

Prvi korak formiranja proizvodnih mrea je isao na uspostavu saradnje izmedju

preduzeca, gdje su se donosile odluke sta da preduzeca sama kupe a sta da

proizvedu. 7 drugom koraku je bilo potrebno procjeniti da li kupovati pojedine

elemente ili cijele module. 7 trecem koraku dolazi do formiranja lanca

snadbijevanja sa preduzecima koja saradjuju sa snadbijevaem i kupovina da bi

poboljsali poslovne performanse. )ao sljedeci oblik koorporativnih struktura

pojavile su se virtualne fabrike i virtualna preduzeca. %o je bio novi nain dijeljenja

uloga izmedju proizvodjaa.

"R%7+;( PR+#7!+E(

:su koorporacije izmedju razlicitih preduzeca gdje svaki partner snadbjeva

jedinstvenu koorporaciju. %akva struktura se uspostavlja brzo na osnovu potrebe.

jena glavna karakteristika je "R+*+O* O-R(C+O #?+;O"(?+.

?edna od karakteristika virtualnih preduzeca je zajednicka upotreba

*+#?74OR*(9OO- 22%+*(. )oncept grozda se javlja kako

prosirenje virtualnog preduzeca. -rozd ukljucuje razlicite hijerarhijske mreze

preduzeca, njihovi kupaca i snadbjevaca. rozd ima svoj fokus na pojedino

trziste ili sektor. Preduzeca mogu biti integrirana u nekoliko grozdova i grozdovi se

mogu pojaviti u sklopu drugih grozdova. Preduzeca koja djeluju u grozdu nisu

ogranicena na proizvodna preduzeca. Postoje grozdovi koji distribuiraju sve ipove

poslovanja. Peklenik predlae dinamine strukture grozda kao novu proizvodnu

paradigmu visoko tehnikih proizvoda. 7 ovom konceptu transfer znanja izmeu

proizvodnih jedinica i jedinica za istraivanje i razvoj je veoma intenzivan i

efikasan.


10/27

Proizvodne mree nude novi potencijal za poboljanje procesa dodavanja dodatne

vrijednosti.

-lavna ideja proizvodnih mrea je$

!ajednika upotreba resursa, !ajedniko planiranje procesa za ostvarivanje dodatne vrijednosti.

Proizvodna mrea predstavlja osnovu za konkurentnost, inovativnost, agilnost i

prilagodljivost omogu3avaju3i meusobno povezanim partnerima da$

Obrazuju dugorone poslovne koalicije,

Razvijaju zajedniko razumjevanje, povjerenje, !ajedniki reagiraju na poslovne prilike, #obivaju sinergetske efekte kooperacijom, #ijele informacije, znanje, resurse, kompetencije i rizike.

#a bi upravljali, strukturalnu kompleksnost proizv.mree predloen je koncept

autonomnog radnog sistema koji predstavlja -vor !ree.

7 ovom sluaju, blokovi za izgradnju koji sainjavaju mreu su relativnojednostavne strukture sa autonomnim ponaanjem.

#AN/I ZA $NAD0IJ&VANJ&

:je sistem iji konstituiraju3i dijelovi ukljuuju dobavljae materijala, postrojenja

za proizvodnju, usluge distribuiranja i kupce povezane zajedno preko tokova


11/27

materijala koji se pomjeraju prema naprijed, povratnog toka informacija i tokova

novca i resursa.

7loga proizv.preduze3a se promjenila od snadbijevanja doma3eg trita sa

proizvodima, preko snadbijevanja internacionalnih trita kroz izvoz do

snadbijevanja internacionalih trita kroz lokalnu proizvodnju.

#akle, i istraivanje na internacionalnim problemima je evoluiralo od globalnih

prodaja i marketinga u globalnu proizvodnju. )ao rezultat globalizacije ve3ina

proizvodnje. )ao rezultat globalizacije ve3ina proizvodnje u velikim prediuze3ima

se izvodi u !rea!a vrijedno)ti&eng. "alue netForks'.

*i smatramo mreu vrijednosti kao mreu postrojenja eventualno u vlasnitvu

razliitih organizacija, gdje vrijeme mjesto ili oblik koristi je dodana u proizvode u

razliitim fazama tako da se vrijednosti za krajnjeg kupca pove3a.

*eutim, aktivnosti i problemi povezani sa proizvodnjom u mrei se vide iz

razliitih uglova. Ovo moe biti prikazano na 6 glavne istraivake staze$

straivanje proizvodnih mrea i straivanje lanca snadbijevanja.

Obje fokusiraju na mrei vrijednosti, ali koriste razliite principe.

%eorija proizvodnih mrea proizilazi iz podruja upravljanja operacijama, dok

perspektiva upravljanja logistikom dominira teorijom lanca snadbijevanja.

straivanje na proizv.mreama ima svoje korijene u upravljanju proizvodnjom

pojedine fabrike , to je rezultiralo time da znanstvenici imaju tendenciju da

prouavaju mreu kao da je u potpunom vlasnitvu i unutranja mrea gdje su sva

postrojenja pod punom financijskom kontrolom.


12/27

2 druge strane, istraivanja na lancima snadbijevanja iz logistike perspektive tei

analizirati mreu kao vanjsku mreu sa postrojenjima u vlasnitvu razliitih

organizacija.

;ogistika istraivanja osim toga polaze od svojih korijena u fizikoj distribuciji i

upravljanjem materijala i fokusira na vezama izmeu vorova, dok istraivanja

proizv.mrea tei na fokusu samih vorova.

2l.Razliita gledita na mreu vrijednosti

-raevina je definisana kao podizanje, odravanje i popravljanje nepokretnih

objekata, ruenje postoje3ih objekata i razvoju zemljita.

%ermin eng. (rhitectural +ngeenering and 9onstruction &(+9', arhitektonski

inenjering i graevinska industrija, takoer ukljuuje projektiranje u lancu

snadbijevanja, izgradnje, popravka, poboljanja naoj izgraenoj okolini. Razlika uproizvedenom izlazu, veliina firme i upotreba tehnologije u stambenom,

komercijalnom, javnom industrijskom i infrastrukturnom sektoru takoer to ini

teko okarakterizirati i mjeriti uspjenost graevine na industrijskom nivou.


13/27

ije neuobiajeno uti da je graevinska industrija potpuno razliita od drugih

industrija i mora na3i koncepte i rjeenja za poboljanje uspjenosti i efikasnosti.

#a li je to istina ili mitG

7obiajeno je vidjeti da postoje odreene specifinosti graevine kao proizvodi

jedne vrste, privremena organizacija i proizvodnja na terenu koji sprijeavaju

postizanje tokova isto tako efikasnih kao u proizvodnji.

)ao primjer glavnog graevinskog preduze3a koje upravlja projektom izgradnje

najvie izvrava samo mali dio proizvoda sa svojim vlastitim osobljem i svojim

vlastitim proizv.postrojenjima. "eliki dio, priblino HIJ i vie, vrijednosti

proizvoda je izgraena sa pomo3i od snadbjevaa i podugovaraa.

Razlog da graevina bude kompleksna proizvodnja koja se izvodi u diskretnim

poslovima je odgovor na ispunjenje zahtjeva kupca.

#efinirano je K proizvodnih strategija$

)oncept po narudbi Projektirati i izgraditi po narudbi zgraditi po narudbi 2astaviti po narudbi zgraditi za skladite Otpremiti za skladite.

2%7(9?(PROJEKTIRAJ I IZRADI PO (R7#@


14/27

Primjeri proizvoda proizvedenih od firmi koje zapoljavaju +%O strategijama su

sistemi snadbijevanja energijom, postrojenja na moru, avioni, maine za

pakovanje, zgrade i druge graevinske graevine.

Ovo su sve proizvodi sa dubokim i kompleksnim strukturama proizvoda koje

prouzrokuju mnogo nivoa u procesima sklapanja.

7 situacijama +%O proces prodaje je najvie fokusiran na karakteristine

performanse$

o "rijeme naruivanja &deliver= time' i cijena5o 2topa uspjeha za graevinske firme u ponudama esto je manja za 18J5o %rino znanje i odziv u natjeaju su kljune sposobnosti za +%O firme5o Proces prodaje je dugotrajan i moe biti vien kao postepena dorada

zahtjeva kupca.

POJA' PROIZVODA

*arL$ A Potreba stvara proizvod, ali i proizvod stvara potrebu te takoer pomae u

oblikovanju proizvoda za njihovo zadovoljenje.B

Proizvod je rezultat !e1u)o2no )kupa povezani ili !e1u)o2ono djeluju3i

aktivno)ti koji pretvara ulazne u izlazne ele!ente. &2O 0888:688/'

RO


15/27

dobara. 7 nekim sluajevima postoji tanka linija izmeu stavki koje utiu na

osjetila i ho3e li se one smatrati materijalnim ili nematerijalnim.

72;7-( )(O PRO!"O#

Ne4to )e )!atra u)lugo! ako to nu1enje kupa* do2ija kroz rad ili rad nekog

drugog. 7sluge mogu rezultirati u stvaranju materijalnih dobara, ali glavno

rjeenje koje je kupljeno je usluga.

Za razliku od ro2a u)luge ni)u u)kladi4tene , one su samo dostupne u vrijeme

upotrebe i dosljednost koristi ponuenog moe varirati od jednog do drugog kupca.

#+?( )(O PRO!"O#

Ne4to pada u kategoriju ideja ako trgova* poku4ava uvjeriti kup*a da !jenja

)voje pona4anje ili )voju per*ep*iju na neki na-in.

*arketinke ideje su esto rjeenje da podui neprofitne grupe ili vlade da bi dobili

ciljane grupe da izbjegnu ili promjene izvjesno ponasanje.

Ovo se vidi sa najavama javnih usluga usmjerenih prema takvim aktivnostima kao

npr.puenje mladih,sigurnost automobila, koritenje droga i sl.

"O PRO!"O#(


16/27

PROIZVODNI PRORA', PROIZVODNA #INIJA I PROIZVODNI 'I

Proizvodni program ine proizvodi, izradci, koje proizv.sistem treba proizvoditi.

Pri tome svaki proizvod karakteriziraju slijede3i znaaj$

)onstrukcijski &struktira sklopova, tolerancije, slinosti'5 %ehnoloke &sloenost postupka izrade, teh.slinosti'5 Proizvodne &godinji obim proizvodnje, dinamika, dugoronost

trajanja'.

Proizvodna linija je grupa 2li)ko povezani proizvoda.

Proizvodni !i67 )ve grupe proizvoda koje prodaje jedna organiza*ija.

8irina proizvodnog !i6a7 )ve proizvodne linije koje organiza*ija nudi.

Duina proizvodne linije7 2roj proizvoda u proizvodnoj liniji.


17/27

IN%&RIRANO PROJ&K%IRANJ& +IVO%NO /IK#9$A PROIZVODA I

PRO/&$A

@ivotni ciklus proizvoda treba biti planiran i projektiran paralelno sa

projektiranjem proizvoda. %akav istovremeni razvoj proizvoda i njegovog ivonog

ciklusa je oznaen kao Aivotni ciklus proizvodaB.

7 razvoju ivotnog ciklusa projektant 3e razmotriti ne samo sam ivotni ciklus

proizvoda ve3 i razliite druge aspekte kao to su zakonodavstvo potrebe kupaca,

koorporativne strategije, poslovanje, trendovi trita i teh.trendovi.

Posebno efektivno uvoenje ;9+ tehnologija esto zahtjeva promjenu uposlovnom modelu, takvu kao promjenu u metodu uruivanja proizvoda od prodaje

do zakupa da bi pove3ali stepen skupa proizvoda na kraju upotrebe. #akle, u

dodatku da bi razmotrili tehnoloke i okoline aspekte, poslovni aspekti 3e takoer

biti ukljueni u razvoj ivotnog ciklusa koji su vani za koncept sistem:proizvod:

usluga.

R(!"O? @"O%O- 9);72(

:je definiran kao niz aktivnosti potreban za potpuno definisanje ivotnog ciklusa

proizvoda. %akve aktivnosti ukljuuju planiranje, projektiranje i

i!ple!enta*ijuivotnog ciklusa proizvoda.

@ivot.ciklus proizvoda zauzvrat se sastoji od proizvoda i njegovog toka

ivot.ciklusa gdje tok moe biti predstavljen kao mrea procesa takvih kao

nabavke : proizvodnje : upotrebe : tretmana na kraju ivota.

2l.// i 2l. /6


18/27

Proces razvoja @9P sastoji se od 1 koraka$

Planiranje ivot.ciklusa&kao prvog koraka' M razvojni tim crta plan @9 koji

sadri holistiku sliku @9P i strategije @9 koji ukazuju na osnovne koncepte

povezane sa proizvodom i njegovim tokom @9. 7 ovoj fazi proizvod i nj.

tok @9 3e biti tretirani na integrirani nain. Projektiranje proivoda i toka nj. !"M da bi postigli plan u koraku / tim

izvrava projektiranje proizvoda iz perspektive @9 &gornja polovica sl.//' i

projektiranje toka @9 &donja polovica sl.//' I#ple#entacija projektiranog !" M tim implementira @9P organiziraju3i

lanac snadbijevanja, izgradnju tvornica, recikliranju postrojenja i sl. Ondatim izvrava @9P operisanjem lanca snadbijevanja, proizvodnjom proizvoda,

prikupljaju3i raspoloive proizvode i sl.7pravljanje ovih operacija u procesima @9 oznaeno je kao Aupravljanje

ivotnog ciklusaB u uem smislu.

Pravci razvoja za istraivanje planiranja @9 su podijeljeni na$

*etodologije i alati za planiranje @9 Promoviranje poslovanja ekoloko sviesne proizvodnje #rutveni aspekti nenjering ivotnog ciklusa i tehnoloki razvoj.

RAZVOJ NOVO PROIZVODA &eF product development: P#'


19/27

7 poslovanju i inenjeringu, razvoj novog proizvoda je cjelovit proces iznoenja

novog proizvoda.

NPD je opi)an kao tran):or!a*ija tri4ni prilika u proizvod na ra)polaganju

za prodaju.

Proizvod moe biti opipljiv ili neopipljiv. 9ijena, vrijeme i kvalitet su glavne

varijable koje pokre3u potrebe kupaca. 9iljaju3i na ove 1 varijable preduze3a

razvijaju neprekidne postupke i strategije za bolje zadovoljenje potreba kupaca i

pove3avanju svog dijela trita reguliraju3i razvoj novih proizvoda.

Proces razvoja novog proizvoda sastoji se od niza aktivnosti koje preduze3aupotrebljavaju u kompleksnom procesu isporuivanja novih proizvoda na trite.

2vaki novi proizvod 3e pro3i kroz niz faza od ideacije kroz projektiranje,

proizvodnju i uvoenje na trite.

Proces razvoja u osnovi ima 1 glavne faze$

+?(2( PR+#? )R(? &eng. 4uzz= front end' M predstavlja skupa

aktivnosti koji iskoritava prije formalni i dobro definisan razvoj novih

proizvoda ili tehnika upravljanja procesom odvojen po fazama &eng.stage

gate process' PRO?+)%R(?+ PRO!"O#( M poinje sa razvojem novog proizvoda i

zavrava sa fazom analize prije komercijalizacije +?(2( !(#? )R(? &eng. 4uzz= back end' ili faza komercijalizacije

M predstavlja akcijske korake gdje se javlja lansiranje proizvodnje i trita.4aza prednjeg kraja bila je dobro istraena sa predloenim vrijednim modelima.

)oen i drugi predlau aktivnosti prednjeg kraja u I koraka nazvane inovacija

prednjeg kraja$


20/27

dentifikacija mogu3nosti5 (naliza mogu3nosti5 astanak ideje5 zbor ideje5

Razvoj ideje i tehnologije.

Ovaj model ukljuuje motor u sredini I faza prednjeg kraja i mogu3e vanjske

barijere koje mogu uticati na ishod procesa. *otor predstavlja upravljanje koje

vodi opisane akivnosti.

Prednji kraj inovacije je najve3e podruje slabosti u procesu razvoja novog

proizvoda. %o je uglavnom zato to prednji kraj je esto haotian, nepredvidiv i

nestrukturalan. 2l./1.

Inenjer)ko projektiranje &eng.design' je proces pomo3u ega se tehniko

rjeenje razvija da rjei dati problem. 4aza projektiranja je veoma vana zato to je

u ovoj fazi angaovano najvie trokova @9P.

Prethodna istraivanja pokazuju da je H8:N8 J konanog kvaliteta proizvoda i H8J

trokova @9P odreeno u fazi projektiranja proizvoda, dakle, meusobna

povezanost projektiranje:proizvodnja predstavlja mogu3nost za smanjenje

trokova.

4aze projektiranja i komercijalizacije obino poinju saradnju veoma rano. )ada se

zavri projektiranje koncepta on 3e biti poslan u proizvodni pogon za izradu

prototipa, razvijanje pristupa istovremenog inenjeringa &concurent engeenering'

primjenju3i prakse takve kao 4#, #**, #44, #4(.

zlaz projektiranja je skup podataka i specifikacija procesa najvie u obliku crtea i

izlaz proizvodnje je proizvod spreman za prodaje.


21/27

7 osnovi tim za projektiranje 3e razviti crtee sa tehnikim specifikacijama koji

predstavljaju budu3i proizvod i poslat 3e to u proizvodni pogon da bude izvreno.

Rjeavanje problema podeavanja proizvoda i procesa je od visokog prioriteta u

projektiranju za informacionu komunikaciju zato to 08 J napora razvoja mora bitiodbaeno ukoliko su to bilo kakve promjene napravljene nakon putanja u

proizvodnju.

'ODI RAZVOJA NOVO PROIZVODA

)onceptualni modeli su dizajnirani da bi olakali nesmetan proces. )onceptusvojen od #+O, uspjene firme za projektiranje i konsalting, je jedan od

najistraivanijih procesa u vezi sa razvojem novog proizvoda i on je procedura u I

koraka$

Razumijevanje i posmatranje trita, kupaca, tehnologije i ogranienja

problema5

2intetiziranje informacija prikupljenih u prvom koraku5 "izualizacija novih kupaca koji koriste prizvod5 zraditi prototip, ocjeniti i poboljati koncept5 mplementirati promjene projekta koje su povezane sa tehnoloki

naprednijim procedurama i stoga ovaj korak 3e zahtjevati vie vremena.

2l. /

?edan od prvih razvijenih modela kojeg danas preduze3a jo koriste u procesu

razvoja novog proizvoda je !odel 0A"M amilton, /0N6. Ovo je

najpoznaiji model.


22/27

Ovaj model predstavlja temelj svih drugih modela koji su bili razvijeni poslije.

!naajan rad je bio proveden da bi predloio bolje modele ali ustvari ovi modeli

mogu biti lako povezani sa modelima.

H koraka modela su$

2trategija novog proizvoda5 2tvaranje ideje5 Provjeravanje i evaluacija5 Poslovne analize5 Razvoj5 %estiranje5 )omercijalizacija.

2%R7)%7R( PRO9+2( R(!"O?( O"O- PRO!"O#( M *O#+;

R(!"O?(

Ro2ert Kuper ?usi3ev seminarski

O$A' (AZA

/.' 2%"(R(?+ #+?+deje za nove proizvode mogu biti dobijene iz osnovnog istraivanja 2O%

&eng. 2trenghts, eaknesses, Opportunities Q %hreats' analizu. %rendovi

trita i kupca , odjeljenje za RQ# &istraivanje i razvoj' kompanije,


23/27

konkurenti, fokus grupe, zaposlenici, prodavci, korporativni pijuni, sajmovi

ili etnografske metode otkrivanja mogu takoer biti koriteni da sobiju uvic

u nove linije proizvoda ili znaajke proizvoda. *nogo ideja je stvoreno o

novom proizvodu. Od ovih ideja mnoge su implementirane. deje sustvorene u mnogim oblicima. *nogi razlozi su odg.za stvaranje ideja.

2tvaranje ideje ili bombardovanje idejama novog proizvoda, usluge ili

koncept zaliha: tehnike stvaranja ideja ,mogu poeti kada ste vi uradili vau

analizu mogu3nosti da podri vae ideje u fazi provjeravanja ideja.

6.' PRO"?+R("(?+ #+?+9ilj je eliminirati nezdrave koncepte prije posve3ivanja resursa njima.

Provjeravanjem postavi3e se nekoliko pitanja$o >o3e li kupac na ciljanom tritu imati kosrist od proizvodaGo )oja je veliina i prognoze rasta segmenta trita kroz ciljano triteGo )oji je sadanji ili oekivani konkurentni pritisak za ideju proizvodaGo a koje su prodaje industrije i trendove trita bazirane ideje

proizvodaGo #a li je tehniki mogu3e proizvesti proizvodGo >o3e li proizvod biti profitabilan kada bude proizveden, isporuen

kupcu sa ciljanom cijenomG1.' R(!"O? %+2%R(?+ #+?+

o Razvoj marketinga i detalji marketingao straivanje pitanja intelektualnog vlasnitva pretraivanjebaza

podataka patenatao Dta je ciljano trite i ko su donosioci odlukeGo )oje znaajke proizvoda mora ukljuiti proizvodGo )oje koristi 3e snadbijevati proizvodGo )ako 3e kupci reagirati na proizvodGo )ako 3e proizvod biti proizveden na najvie isplativoG


24/27

o #okazati izvodljivost kroz virtuelno predstavljanje podrano

kompjuterom i brzom izradom prototipao %estirtanje ideje moe obuhvatiti pitanje niza potencijalnih kupaca da

bi ocjenili ideju.

.' ((;!( PO2;O"(?(o Procjena vjerovatne prodajne cijeneo Procjena volumena prodaje bazirano na veliini trita i takvih alata

kao 4outrh:oodlock jednainomo Procjena profitabilnosti i break:even point.

I.' C)( *P;+*+%(9?(o 7voenje novog programao 4inalizirati sistem za upravljanje kvalitetomo Procjena resursa

o !ahtjev za obavljanjemo Objaviti teh.komunikacije kao to su liste podatakao Planiranje in.operacijao Rasporeivanje odjeljenjao 2uradnja dobavljaao ;ogistiki plan


25/27

o Objavljivanje plana resursao Pregled i nadgledanje programao Potencijalne obaveze$ ta:ako planiranje.

H.' )O*+R9?(;!(9?(o ;ansiranje proizvodao Proizvodnja i planiranje reklama i drugih promocijao Popunjavanje distributivnih kanala za proizvodomo (naliza kritikog puta je najkorisnija u ovoj fazi.

N.' O#R+S"(?+ 9?++ O"O* PRO!"O#7o 7ticaj novog proizvoda na cijeli portfolio proizvodao (naliza vrijednosti &unutranja i vanjska'o )onkurencija i alternativne konkurentne tehnologijeo Razliiti segmenti vrijednosti &cijena, vrijednost i potreba'o %rokovi proizvoda &fiksni i varijabilni'o Prognoziranje koliina, jedinica, prihoda i profita.

Ovi koraci mogu biti ponovljeni ako je potrebno, a neki moraci mogu biti

eliminirani. #a bi skratili vrijeme koje proces razvoja novog proizvodan uzima

mnoge kompanije kompletiraju nekoliko koraka u isto vrijeme &istovre#eno

inenjrstvo' ili vrijeme do trita &eng. Ti#e to #arket'.

"e3ina ind.lidera vide razvoj novog proizvoda kao proaktivan proces gdje su

resursi dodijeljeni da identificiraju trine promjene i osvajaju na mogu3nostima

novog proizvoda prije nego se one dogode.

7 onim industrijama gdje su proizvodi tehniki kompleksni istraivanje razvoja je

skupo i @9P su relativno kratki. 2trateki savez izmeu nekoliko organizacija


26/27

pomau da raire trokove, dozvole pristup u iri skup vjetina i ubrzaju ukupni

proces.

Proces odreivanja cijene novog proizvoda je bitan da smanji rizik i pove3a

povjerenje u odreivanju cijene i odluke marketinga. Procesi su bili predloeni da

razviju kompleksne zadatke odreivanja cijene novog proizvoda u vie izvodljive

elemente.

2taza za razvijanje uspjenih novih proizvoda ukazuje na 1 kljuna procesa$

Razgovor sa kupcem, Priroda kulture projekta, #rati se sutine.

+?(2( PR+#? )R(? je neuredan period Apoetka radaB procesa razvoja

inenjeringa novog proizvoda. %o je u prednjem kraju gdje organizacija formira

koncept proizvoda da bude razvijen. %o je faza izmeu prvog i drugog razmatranja

i mogu3nosti kada je to prosueno spremno za ulazak u strukturalni proces razvoja.

%o ukljuuje sve aktivnosti od pretraivanja za novim mogu3nostima kroz

formiranje klice ideje do razvoja preciznog koncepta.

4aza nejasnog prednjeg kraja zavrava kada organizacija odobrava i poinje

formalni razvoj koncepta. ako nejasan prednji kraj ne moe biti skup dio razvojaproizvoda, on moe potroiti I8J vremena za razvoj i on je gdje obaveze obino

ukljuuju vrijeme, novac i prirodu proizvoda.


27/27

edina irkp.docx

Documents