GNP (drutveni bruto proizvod) je tr vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u privredi u nekom vremenskom razd

GNP (drutveni bruto proizvod) je tr vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u privredi u nekom vremenskom razdoblju. Jednak je sumi novane vrijednosti cjelokupne potronje i investicijskih dobara, kupovinama od strane drave i neto izvoza u ostale zemlje.MJERENJE GNP-a PREKO POTRONJE mjerimo ukupnu potronju dobara i usluga pojedinih sektora, kuanstava (c), poduzea (i), drave (g) i stranaca (nx). Tako se dobiva formula za GNP: GNP=c + i + g + nxMJERENJE GNP-a KROZ PROIZVODNJU zbroj vrijednosti koje dodaje svako poduzee privredi. Mjeri se ukupna proizvodnja u razliitim privrednim granama te se mjeri dodatna vrijednost (ukljuen je PDV)MJERENJE GNP-a KROZ PRIHODE poslovni trokovi su prihodi koje domainstva primaju od poduzea. Ukupna vrijednost pojavljuje se kao neiji prihod. NOMINALNI GNP GNP po tekuim cijenama kada GNP za pojedinu godinu dobivamo koritenjem stvarnih tr cijena te godine. njegova pouzdanost je mala, a njegova se vrijednost iz godine u godinu moe mijenjati zbog promjerna realnog outputa ili zbog promjene u razini cijena..REALNI GNP vrijednost proizvodnje u stalnim cijenama iz jedne godine, odraavajui samo promjene koliina proizvedenih dobara i usluga. Q= realni GNP = nominalni GNP/GNP deflator (stalne cijene).POTENCIJALNI GNP je dugoroni trend realnog GNP-a. Predstavlja dugorone proizvodne mogunosti proizvodnje koju privreda moe ostvariti uz odravanje stabilnih cijena. Mijenja se u vremenu zbog porasta zaposlenih, tj radne snage, porasta koliine kapitala i napretka tehnologije.GNP JAZ razlika potencijalnog i realnog GNP-a. Veliki GNP jaz znai da je privreda u silaznom kretanju i da djeluje unutar granice svojih proizvodnih mogunosti.PROBLEMI PRI UTVRIVANJU GNP-a 1. dvostruko knjienje koje se eliminira konceptom dodane vrijednosti. GNP iskljuuje intermedijarna dobra, tj dobra koja se koriste u proizvodnji drugih. Taj problem se pojavljuje kod svih proizvoda koji prolaze kroz nekoliko faza proizvodnje. U svakoj fazi proizvodnje GNP-u se pribraja dodana vrijednost nastala u toj fazi proizvodnje. 2. proizvodnja koja nije za tr javna dobra. 3. dobra proizvedena od strane drave sudstvo, kolstvo, zdravstvo. 5. kuanski poslovi. 6. promjena razina cijena. Mjeri se preko 3 indeksa cijena (3 mjerila za inflaciju): a) indeks potroakih cijena (CPI): indeks trokova ivota stopa inflacije potroakih cijena= CPI (ove god) CPI (prole god)/CPI (prole god) x 100. b) indeks cijena proizvoaa indeks cijena dobara prodanih putem veleprodaje. c) deflatori: deflator bruto drutvenog proizvoda. GNP deflator= nominalni GNP/ realni GNPOKUNOV ZAKON odnos inflacije i nezaposlenosti: kad stvarni GNP opadne za 2% u odnosu na potencijalni GNP, stopa nezaposlenosti se povea za otprilike 1%STOPA PARTICIPACIJE = U/L (L=N - broj zaposlenih, U broj nezaposlenih. Stopa participacije prati udio radne snage u ljudima u radnoj dobi. Postoji frikciona, strukturna i ciklika nezaposlenost.ROBNO TR tri tipa tr robno, novani tr rada. Promjene u potranji uzrokuju promjene u proizvodnji, a promjene u proizvodnji uzrokuju promjene u dohotku, to uzrokuje promjene u potranji. Vlasnici svojih faktora iznose svije faktore na tr. Tako se formira ponuda proizvodnih faktora. Proizvoai dolaze na tr proizvodnih faktora nabaviti ih ili angairati u procesu proizvodnje. Sektor potronje za proizvodne faktore ustupljene procesu, tj. aktivnosti proizvodnje dobivaju od njega novane dohotke i time financiraju izdatke za robu i usluge koje nabavljaju od sektora proizvodnje.

DETERMINANTE POTRANJE (AD) Z=C + I + G + NX, c- potronja, I investicijska aktivnost, G dravna potronja, NX neto izvoz

AGREGATNA POTRANJA je ukupna koliina proizvoda koja e biti kupljena uz dati nivo cijena, a uz ostale varijable konstantne. Ukupna potranja potroaa, poslovnog svijeta, drave i ostalog svijeta. AD opadajua zbog efekta novane ponude kako rast cijene uz fiksnu nominalnu koliinu novca, realna potranja za dobrima i uslugama opada. slika. Smanjenje novane ponude utjee na poveanje cijene novca. Porast kamatnih stopa utjee na smanjenje investicijske, ali i osobne potronje. slika.

PRETPOSTAVKE 1. samo su 3 izvora potranje: C, I i G. Iskljuujemo meunarodnu razmjenu. 2. sva poduzea proizvode jedan proizvod. 3. poduzea su voljna ponuditi na tr bilo koju koliinu po zadanoj cijeni. Cijene tretiramo kao fiksne.

TO DETERMINIRA POTRANJU ZA ROBOM? y = C + I + G

1.osobna potronja ( c): dijeli se na trajna dobra, netrajna dobra i usluge. 2. investicije dio proizvodnje koji se akumulira radi razvoja i poveanja budue potronje. 3. dravna potronja potronja drave na javna dobra. Financira se porezima i budetskim deficitom koji se pokriva zaduivanjem kod nefinancijskog ili financijskog sektora banaka.OSOBNA STOPA TEDNJE jednaka je osobnoj tednji kao postotku raspoloivog dohotka. PARADOKS TEDNJE to je vea granina sklonost tednji to je manji multiplikator. A im je maji multiplikator, to e isto poveanje autonomne potronje u situaciji nepotpune zaposlenosti rezultirati manjim poveanjem domaeg dohotka, pa time i tednje i obratno. slika.GRANINA SKLONOST TEDNJI promjena tednje koja rezultira iz jedininog poveanja dohotka, tj. to je iznos koji e pojedinac odvojiti na tednju iz jedininog poveanja domaeg dohotka.BUDET popis prihoda i rashodaRAVNOTEA NA ROBNOM TR je uspostavljena kada je agregatna ponuda jednaka agregatnoj potranji. Proizvodnja Y mora biti jednaka potranji Z, a ona je ovisna o prihodima tj. o dohotku. Ravnotea se uspostavlja u toki u kojoj je razina proizvodnje jednaka koliini potranje. Ravnotea na robnom tr zahtijeva da investicije budu jednake zbroju privatne i javne tednje. Uvjeti: Y=Z(AS=AD), I=S, I+G=S+T, Z=C+I+G, C=c0+c1Yd, Yd= Y-T. slika. Razina proizvodnje koja je upravo jednaka koliini potranje (u toki sjecanja). NOVAC koristi se za transakcije i nema prinosa imaocu. Opeprihvaeno sredstvo razmjene i plaanja. Postoje razliiti tipovi novca: gotov novac, depozitni novac.OBVEZNICE kamatonosni vrijed papir koji izdaje drava ili poduzee, a kojim se drava ili poduzee obvezuje da e platiti odreenu svotu novca uz kamate na odreene datume u budunosti. Ne mogu se koristit za transakcije, ali imaju pozitivan prinos koji se naziva kamatna stopa.POTRANJA ZA NOVCEM financijska imovina ljudi= nominalno bogatstvo ljudi i kad imaju financ imovinu ljudi biraju koliko e drati u novcu, a koliko u obveznicama. Potranja za novcem ovsi o razini transakcija i ovisno o razni kamatne stope. Izvori potranje za novcem transakcijska potra za novcem, pekulacijska potra za novcemPOTRANJA ZA OBVEZNICAMA potra za novcem i potra za obveznicama su meusobno povezane odluke. Odabravi jedno odabrali smo i drugo. Porast fin imovine dovodi do porasta potranje za obveznicama, porast dohotka dovodi do porasta potranje za novcem i smanjenja potranje za obveznicama, porast kamatnih stopa smanjuje potranju za novcem i poveava atraktivnost obveznica.MONETARNA POLITIKA indirektnim utjecajem na ponudu novca ostvaruje glavne makroekonomske ciljeve, a to su niska nezaposlenost, stabilnost cijena, uravnoteena platna bilanca, uravnoteeni budet. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE operacije na otvorenom tr kupnja i prodaja dravnih obveznica, dravnih vrijd papira, eskontna stopa stopa po kojoj se banke zaduuju kod narodna banke, stopa obvezne rezerve kod nas je 30%, dio depozita koji se mora ostaviti kao rezerva na raunu rezervi u bilanci, okvirno se ne mijenja i dui niz godina je stabilna (ustvari nije instrument mon pol)EKSPANZIVNA MON POL - ako eli poveati ponudu novca centralna banka kupuje obveznice za novacRESTRIKTIVNA MON POL - ako eli smanjiti Ms onda prodaje obveznice i sakuplja novac

INVESTICIJSKI MULTIPLIKATOR ako se investicije poveaju za 1 jedinicu, dohodak se povea za 1.KAKO CENTRALNA BANKA KONTROLIRA PONUDU NOVCA CB kupuje i prodaje dravne obveznice. Ako eli poveati ponudu novca cb kupuje obveznice za novac. cb otkupljuje obveznice od komercijalnih banaka. Ako eli smanjiti ponudu novca prodaje obveznice i sakuplja novac. CB brine se da ne bi ostale banke u elji za to veom zaradom dovele do privrednog kaosa prekomjernim stvaranjem novca i kredita i to tako: promjenom uvjeta davanja kredita komercijalnim bankama, tj. politikom eskontnog kamatnjaka, kupnjom i prodajom dravnih obveznica na tr novca, direktnom kontrolom kredita i kamatnjaka, odreivanjem stope obvezne rezerve.TR OBVEZNICA je tr na kojem se odreuje cijena obveznica. Iz te cijene dranja obveznica moe se izvesti kamatna stopa. to je cijena obveznice via, kamatna stopa je nia. Cijena obveznice je inverzno korelirana s kamatnom stopom. Pb (cijena obveznice)= 1/ 1+ i (kamatna stopa x 100 $(visina nominale), i= 100$ - Pb (cijena obveznice) / Pb. to je cijena obveznica na tr nia to je prinos po obveznici vei.MONETARNI MULTIPLIKATOR reciprona vrijednost stope obvezne rezerve ( 1/s =1/ OR) tj., broj koji pokazuje koliko se jedinica novca moe stvoriti u bankarskom sustavu iz jedne jedinice vika rezervi. 1/ h + sd + g x so; sd stopa OR na depozite po vienju, so stopa OR na oroene depozite, h koeficijent sklon. dr. rezerve, g faktor proporcionalnostiIZVEDITE NOVANI MULTIPLIKATOR U PRIVREDI U KOJOJ SE DIO GOTOVINE DRI VAN BANKARSKOG SISTEMA - visina malog c (potranja za gotovinom) ovisi o: tipu transakcija(manja transakcija vii c), ilegalne transakcije poveavaju potranju za gotovinom, troak dolaska do gotovine (vrijeme + kamata) skupo vrijeme dolaska do gotovine uzrokuje visoki c. Ms= 1+c/c+S x -> novani multiplikator. Primjer zadatka: Cu = 40% =o,4 (gotovina), D = 60% =0,6 (depozitni novac), s=15% =0,15 (stopa obvezne rezerve). Rjeenje: 1+c/c+s = 1+ 0.6666 / 0,66 +0,15 =2,04. C=? cu =c x D, c= Cu /D = 0,4/o.6.NOVANI MULTIPLIKATOR za svaku jedinicu vika rezervi bankarski sistem kreira 1+c/c+S jedinica novca. Kad centralna banka povea H za jednu jedinicu Ms se poveava za 1+c/c+s.PERMANENTNI DOHODAK definira se kao prosjeni dohodak koji potroaka jedinica smatra permanentnim. To je prosjeni dohodak koji potroa oekuje da e primiti u budunosti. Dohodak kuanstva u nekoj godini sastoji se od permanentnog i tranzitornog dijela koji odstupa od permanentnog. Potronja ovisi o permanentnom, a ne o tekuem dohotku. MPC po osnovni promjene permanentnog dohotka je blizu 1, dok MPC po osnovi tranzitornog dohotka =0.CIJENA DIONICA OVISI O - visini dividende, visini oekivanih buduih kamatnih stopa. Cijena dionica je funkcija buduih oekivanja dividendi i oekivanih buduih kamatnih stopa. Cijena dionice raste sa dividendom, a pada sa rastom kamatnih stopa. Cijene dionica podlone su visokim fluktuacijama. slika.MONETARNA EKSPANZIJA I TR DIONICA kako e reagirati tr dionica? odgovor ovisi o tome to je tr oekivalo. Oekivani potez CB tr ne reagira jer je taj potez oekivan i ukalkuliran u sadanju vrijednost dionica. Neoekivani potez CB dolazi do rasta cijena dionica jer se smanjuju kamatne stope i jer e doi do poveanja dohotka i poveane profitabilnosti poduzea. to se dogaa sa cijenom dionica? porast dohotka poveava cijenu dionica.OBVEZNICE I NJIHOV PRINOS obveznice se razlikuju po stupnju rizika i roku dospijea. Dijele se na dravne i korporativne. Nii rejting zahtijeva vii prinos to se naziva premija rizika. Obveznice visokog rizika nazivaju se JUNK BOND. S obzirom na broj isplata dijele se na diskontne (jedna isplata nakon dospijea obveznice. To je obveza na jednu god) i kuponske (imaju nekoliko obroka prije dospijea i jedno plaanje po dospijeu. Obroci se mogu isplaivati po kvartalima, polugodinje i godinje.) Plaanje prije dospijea naziva se kuponsko plaanje, a plaanje po dospijeu naziva se nominalna vrijednost obveznice ili nominala. Kuponska stopa= kuponsko0 plaanje/ nominala. Tekui prinos= kuponsko plaanje/ cijena obveznice (stvarno plaeno). ARBITRAA prinos obveznica razliite ronosti mora biti jednak kako bi se garantirala prihvatljivost svih vrijednosnih papira na tr. Prinos obveznica je n godinja stopa prinosa je otprilike jednaka prosjeku godinjih stopa prinosa. TRITE DIONICA Poduzea se financiraju na dva naina zaduivanje (to ima 2 ekstenzije kredit i obveznica i emitiranjem vrijednosnih papira izdavanjem dionica. Dionice su vlasnika prava. preferencijalne dionice imaju prednost pri isplati dividende. Dionice nose dividendu koja se isplauje iz dobiti. Cijene dionica - cijenu dionica moemo shvatiti kao sadanju vrijednost buduih dividendi. Investiramo da bismo dobili kupovnu mo. Qt=De t + 1/ 1+rt +1, da bude zadrana ista mon pol, zbog mon kontrakcije. slika cijena dionice se smanjuje. Zakljuak promjene proizvodnje mogu, ali i ne moraju biti povezane s promjenom cijena dionica. Odgovor ovisi o oekivanjima fin tr, izvoru oka, reakciji CB.REALNI TEAJ - cijena strane robe (e) izraena u domaoj valuti. Neutvrdiv je i u osnovi ne postoji.NOMINALNI TEAJ relativni odnos cijena valuta, tj. cijena strane valute izraena u domaoj, odnosno broj jedinica domae valute koje se mogu dobiti za jednu stranu valutu. E (nominalni teaj)= $ / dem (kn / dem) = o,5 $ za dem. Svoenje dolara u marke podrazumijeva dijeljenje sa E. Svoenje maraka u dolare podrazumijeva mnoenje sa nom teajem.

PROMJENE NOMINALNOG TEAJA - NOMINALNA APRECIJACIJA smanjenje teaja. Manje domae valute za stranu. To je poveanje cijene neke valute. NOMINALNA DEPRECIJACIJA porast teaja. Vie domae valute za jednu stranu. To je smanjenje cijene neke valute. FIKSNI TEAJ teaj koji CB fiksira na odreenoj razini. U tom je sluaju novana masa funkcija deviznog teaja. U uvjetima fiksnog teaja i perfektne mobilnosti kapitala domai kamatnjak u maloj, otvorenoj zemlji mora uvijek biti jednak svjetskom. Zato mon vlasti ne mogu odrediti istodobno i novanu ponudu i teaj, jer je potranja za novcem sada L =f(rf, Y), gdje je rf svjetski kamatnjak. REVALVACIJA aprecijacija fiksnog teaja kada vlada proglasi slubeno poveanje cijene domae valute u odnosu na ostale. DEVALVACIJA deprecijacija fiksnog teaja kada vlada proglasi slubeno smanjenje cijene domae valute u odnosu na ostale. Q = E nom teaj) x P / P. Realni teaj je indeksni broj i nema prirodnu razinu zato to su GDP deflatori indeksni brojevi bez prirodne razine, tj. jednaki su 1 u godini koju mi sami izaberemo. Razina realnog teaja je ARBITRAA, ali pomaci realnog teaja nisu arbitarni. REALNE I NOMINALNE KAMATNE STOPE Kada investiramo investiramo realnu kupovnu mo. Ono to nas zanima kao dobit je uveana realna kupovna mo. Realna kamatna stopa je nominalna kamatna stopa umanjena za stopu inflacije. YIELD prinos po dospijeu obveznice prosjena kamata isplaena tijekom vijeka trajanja obveznice.BILANCA PLAANJA ILI PLATNA BILANCA sumirani iskaz svih transakcija privrednih subjekata neke zemlje s ino tijekom jedne godine ini njezinu bilancu meunarodnih plaanja. Sastoji se od tekue transakcije (roba, prihodi, rashodi), usluga (prihodi od izvoza usluga i rashodi), robe i usluge, dohodak (prihodi od dohotka, rashodi od dohotka), tekui transferi (prihodi, rashodi), kapitalne i financijske transakcije (izravna ulaganja, u ino, u RH), portfolio ulaganja (sredstva, obveze), ostala ulaganja (sredstva, obveze), neto pogreke i propusti. Zaduivanje u ino: kod vlada i na fin tr izdavanje obveznica. Meunarodne rezerve nae banke moraju drati odreeni novac kao depozit u stranim bankama to je osiguranje za primljene kredite. Ako imamo deficit tekuih transakcija onda imamo suficit kapitalnih transakcija.IS KRIVULJA OTVORENE PRIVREDE domaa potranja (ukljuuje i uvoz) nije jednaka potranji za domaom robom C+I+G+E C+I+G+X. ROBNI UVOZ = realni teaj x koliina uvoza= E x QDETERMINANTE UVOZA ( Q) Uvoz je odreen domaim dohotkom i proizvodom, omjerom domaih i ino cijena i deviznim teajem. Uvoz ovisi o razini domae potranje (+) i realnom teaju ( -). Utjecaj relativnog teaja na uvoz je negativan. Q = Q (Y+,E). Granina sklonost uvozu MPQ pokazuje veliinu uvoza koju uvjetuje jedinino poveanje dohotka, tj. proizvodnje Y. MPQ = dQ/dY, dQ = MPQ*dY: Ako se dohodak povea za jednu jedincu, uvoz e se poveati za MPQ jedincu..DETERMINANTE IZVOZA ( X)- izvoz je odreen ino dohotkom i proizvodom, relativnim cijenama i deviznim teajem. Izvoz jedne zemlje predstavlja uvoz druge. Determinante izvoza ekonomska situacija u ino, realni teaj (konkurentnost naih proizvoda). Utjecaj realnog teaja je pozitivan na izvoz. X=x (Y*+, E+). E = realni teaj, Y* = dohodak u ino.

Poveanjem realnog teaja domae valute dolazi do velikog poveanja konkurentnosti domae robe, a nekonkurentrnosti strane robe koja tada nominalno poskupljuje. To je DEPRECIJACIJA REALNOG TEAJA. Da bismo nacrtali pravac ZZ moramo oduzeti uvoz od D.D. i dodati izvoz. Od D.D. treba oduzeti uvoz tj. E xQ. Budui da EQ raste s porau Y na razmak izmeu D.D. i AA se poveava. Karakteristike AA nii nagib od D.D. ( s porau dohotka jedna dio poveane potranje odlazi na stranu robu), pozitivan nagib podrazumijeva da porast dohotka znai i porast potranje. Drugi korak je dodati izvoz. Poto izvoz ne ovisi o domaem dohotku pomak AA na ZZ je paralelan to znai ga je i ZZ poloenije u odnosu na D.D. slika.NETO IZVOZ NX = X EQ =uvoz izvoz. NX > 0 izvoz > realnog uvoza (suficit bilanca vanjske trgovine). NX < 0 izvoz P=Pe (1+) F(u,z). Razina cijena funkcija je od: oekivane razine cijena, o visini mare (o tr strukturama), o stopi nezaposlenosti, institucionalnim uvjetima na tr rada. Osnovne karakteristike agregatne ponude (AS): -via oekivana razina cijena uzrokuje viu tekuu razinu cijena. Taj proces djeluje kroz WS (odreivanje plaa). Visoka inflatorna oekivanja nam pomjeraju realne plae (W/P) ka gore i cijene rastu. poveanje proizvodnje uzrokuje porast inflacije (razine cijena): porast proizvodnje (y) znai porast zaposlenosti (N) to proizlazi iz proizvodne f-je, porast zaposlenosti (N) dovodi do smanjenja nezaposlenosti (U) i do smanjenja stope nezaposlenosti (u), nia nezaposlenost dovodi do porasta nominalnih plaa (WS), porast plaa poveava trokove poslovanja i to dovodi do porasta proizvoakih cijena. slika. Ako je P=Pe tada je Y=Yn. Za dovoljno niske razine Y-a P je pe (cijene su vie od oekivanja wage settera).AGREGATNA POTRANJA Utjecaj promjena razine cijena na proizvodnju. Izvodi se iz ravnotee na robnom i novanom tr. IS Y(C-T)+I (r,Y) +G, LM M/P= a(i) x $Y.

Pr. utjecaj promjene cijena na ravnoteu IS-LM modelu. 10% porast cijena ima isti efekt kao i smanjenje koliine novca od 10%. slika. AD krivulja predstavlja negativan odnos izmeu razine cijena i dohotka. Svaka varijabla (osim cijena) koja pomie IS ili LM krivulju takoer pomie i AD krivulju. Krivulju agregatne potranje pomie ekonomska politika. Pr. poveano samopouzdanje potraaa. Pri istoj razini cijena ostvaruje se via razina proizvodnje (AD ide udesno). slika. Ekspanzivna fiskalna pol pomie AD udesno, a restriktivna fiskalna pol ulijevo. slika.MONETARNA EKSPANZIJA (EMP) I OPA RAVNOTEA inflacija je uvijek monetarni fenomen. AS=P=Pt -+1 (1+) F(1-Yn/ (-L), Z), AD=Y = Y(MIp, G,T). Nakon porasta koliine novca u opticaju dolazi do prilagodbe oekivanja. Budui da je Y1 >Yn tekua nezaposlenost je nia u odnosu na Un. Pregovaraka mo radnika je poveana i dolazi do porasta plaa koja pomie AS krivulju ulijevo sve dok se privreda ne nae u toki C tu je Y=Yn, ali je p2>Po. Budui da je Yn i M/P mora biti opet na poetnoj razini to znai da % porast cijena mora biti jednak poetnom %-om porast koliine novca u opticaju. Ako se M povea za 20% i razina cijena se mora poveati za 20%. slika. 2 efekta pomiu LM krivulju porast M (koliine novca), porast Y (proizvodnje) koji uvjetuje porast cijena. slika. Neutralnost novca u kratkom roku eks mon pol poveava dohodak, smanjuje kamatne stope i poveava cijene. Zbog porasta cijena porast M/P je manji od porasta M. Zato je utjecaj na proizvodnju i kamatnu stopu manji no u sluaju kad su cijene fiksne. U kojoj mjeri se mijenjaju Y (proizvodnja) i P (cijene) ovisi o nagibu AS krivulje. U dugom roku porast nominalne koliine novca u opticaju se u potpunosti reflektira u proporcionalnom porast razine cijena te nema efekta na dohodak i kamatne stope. Koliko treba novcu da postane neutralan efekt porasta M maksimalno utjee na dohodak nakon 3 kvartla. Cijene miruju oko 1 god, a nakon toga poinju rasti. Tijekom vremena cijene rastu i nakon 4 godine su se poveale za 2.5%, a u tom trenutku porast Y je 0.3%. Novcu treba 4 godine da bi bio neutralan.RESTRIKTIVNA FISKALNA POL smanjenje budetskog deficita smanjenje dravne potronje G. Smanjenje dravne potronje smanjuje agregatnu potranju AD. Pomak AD ulijevo smanjuje se dohodak i cijene. Zemlja ide u recesiju. Budui da je Y1un smanjuje se inflacija, kada je utproizovdni odnos.UTJECAJ PROIZVODNJE (y) NA AK (AKUMULACIJU KAPITALA) Utjecaj Y-na na K. Koliko K/N moe zemlja akumulirati? Akumulacija kapitala i njena razina ovisi i o stopi tednje. S=sY, S razina tednje, s stopa tednje. Osnovna stvar o tednji stopa tednje nije korelirana s bogatstvom zemlje to znai da se s porau bogatstva zemlje ona ne mora poveati. Pretpostavimo zatvorenu privredu, nulti budetski deficit (G=T), tj mora vrijediti da je I=S. S=sY, I=S ->I=sY. Moramo povezati investicije koje su tok sa kapitalom koji su zaliha zaliha strojeva i pogona u nekom trenutku. Povezujemo vremenski interval sa trenutkom. Pretpostavlja se da se kapital amortizira po stopi tj. da posto kapitala beskorisno godinje. AK; Kt+1= (1-)Kt+It = (1-) Kt+s x Yt. Zapis o AK Razina kapitala slijedee godine jednaka je razini kapitala ove god usklaen za amortizaciju te uvean za koliinu investicija u toj god. Zamijenimo li I sa S te podijelimo li oboje strane sa N imamo: Kt+1/n Kt/N =s x Yt/N x Kt/N. IMPILKACIJE RAZLIITIH STOPA TEDNJE Kt+1/N Kt/N= s x Yt/N Kt/N. Razina Y (proizvodnje) odreuje razinu akumuliranog kapitala. Kt+1/N (promjena kapitala u vremenu) = s x f (Kt/N) (investicije po radniku) Kt/N (amortizacija po radniku). Ovaj izraz opisuje to se deava sa K/N u vremenu. K/N ove god odreuje razinu proizvodnje (Y/N ove godine. Uz zadanu stopu tednje Y/N odreuje i razinu tednje pa prema tome i razinu investicija. slika.AKUMULACIJA KAPITALA PROTIV TEHNOLOKOG PROCESA uoimo li da neka privreda raste neoekivano brzo u odnosu na okruenje taj rast moe imati 2 uzroka visoka stopa rasta tehnolokog progresa (visoka stopa rasta proizvodnje uzrokovana visokim balansiranim rastom gN+gA), prilagodba vioj razini kapitala (K/NA, konvergencija) to je razdoblje visokog rasta ak i ako se stopa tehnolokog progresa ne ubrzava. to je uzrok rasta - ako se radi o visokom balansiranom rastu tada Y/N raste po stopi koja je jednaka rastu TP (tehnolokog progresa). Ako se radi o prilagodbi ka vioj razini K/NA tada je stopa rasta Y/N vea od gA.METODA KONSTRUKCIJE STOPE RASTA TEHNOLOKOG PROGRESA Pretpostavka svakom faktoru proizvodnje plaa se njegova granini proizvod, tj. njegov granini doprinos proizvodnji. Npr. plaa godinje 30 000$ - njegov doprinos Y-u 30 000$ godinje. Pretpostavimo da on poveava sate rada 10%. Koliko je njegov doprinos proizvodnji? dY=30 000$ x 0.1 = 3 000$. IZVORI KONVERGENCIJE siromane zemlje imaju manje kapitala, pa tijekom razvoja ubrzavaju kapital, siromane zemlje imaju nizak stupanj TP, kako im se tehnoloki progres unapreuje one konvergiraju. Konvergencija tehnolokih razina uzrokuje konvergenciju dohodaka i proizvodnje.TAJNE RASTA industrijska pol vertikalna, horizontalna. Po intenzitetu ubrzavajua/stimulirajua, usporavajua/destimulirajua. Koliina kapitala po radniku odreuje masu amortizacije po radniku. Ako je I> AK; K/N se poveava, tj. deava se akumulacija kapitala, a ako su I od amortizacije i masa kapitala po radniku raste, dok su desno od K*/N investicije < od amortizacije kapitala i masa kapitala po radniku se smanjuje. Kako se zemlje razvijaju pomiu se s lijeva na desno po grafu dok ne dou do mase kapitala K*/N i mase proizvodnje Y/N to su razine dugorone ravnotee.STABILNA RAZINA KAPITALA I PROIZVODNJE razina Y/N, K/N kojoj zemlja konvergira u duem roku. Stavimo li lijevu stranu izraza za akumulaciju kapitala da je = 0, tada masa Kt/N =0 jer pri stabilnoj razini nema porasta kapitala. s x f (Kt/N) = Kt/M. Tada razina tednje mora biti jednaka razini amortizacije. Za tu stabilnu razinu kapitala po radniku moe se ustanoviti stabilna razina proizvodnje po radniku..STOPA TEDNJE I PROIZVODNJA stopa tednje ne utjee na stopu rasta Y/N u duem roku. to nam treba za konstantan pozitivan rast proizvodnje po radniku? treba nam kontinuirani porast kapitala po radniku, ali zbog padajueg prinosa kapitala on ne mora rasti po vioj stopi od proizvodnje po radniku. To implicira da se svake god mora tedjeti sve vie na nekoj razini ak niti tednja cjelokupnog dohotka ne bi bila dostatna za odravanje rasta i zato je nemogue odrati konstantni rast zauvijek. U drugome roku kapital po radniku mora biti konstantan kao i proizvodnja po radniku. tednja odreuje razinu proizvodnje po radniku u duem roku. Uz sve drugo podjednako zemlje sa viom razinom tednje ostvarit e viu razinu proizvodnje po radniku u duem roku. slika. Poveanje stope tednje uzrokovat e vie stope rasta neko vrijeme, ali ne zauvijek. Ovo proizlazi iz 2 prethodna zakljuka jer znamo da porast tednje ne utjee na dugoronu stopu rasta proizvodnje po radniku koja je jednaka nuli, znamo da porast tednje poveava dugoronu razinu proizvodnje po radniku. To znai da sa porau tednje dolazi do porasta dohotka do neke nove razine, ali kad se ona ostvari stopa rasta dohotka se zaustavlja. slika. Sva tri zakljuka o tednji izvedena su pod pretpostavkom da nema tehnolokog progresa, tj. da nema rasta u dugom roku.STOPA TEDNJE I ZLATNO PRAVILO - vlade mogu na razne naine utjecati na stopu tednje. Kojoj globalnoj stopi tednje treba teiti? Panju sa proizvodnje treba prebaciti na potronju jer ljudima nije stalo do proizvodnje ve do potronje. Oito je da porast tednje u kratkom roku smanjuje potronju. Promjena tednje u godini t ne utjee na proizvodnju pa je oito da ako se povea tednja tad se mora smanjiti potronja. Da li porast tednje u duem roku poveava potronju? ne nuno. Potronja se moe smanjiti u duem roku. Ako uzmemo dvije eksterne vrijednosti tednje: 1. s=0 (zemlja tedi 0) pa je i razina kapitala po radniku 0 kao i razina proizvodnje. 2. zemlja dva tedi 1 pa je razina kapitala i dohotka vrlo visoka, ali posto ljudi sve tede potronja je 0. Oito je da postoji neka razina stope tednje izmeu 0 i 1 gdje stabilna razina potronje dosee maksimum. Porast tednje (s) iznad te vrijednosti smanjuje potronju i u kratkom roku i u dugom roku. Mehanizam porast kapitala povezan sa porau tednje dovodi do manjeg porasta dohotka nedovoljnog za pokrivanje porasta amortizacije. Razina kapitala povezana s tom kritinom razinom tednje naziva se RAZINA KAPITALA ZLATNOG PRAVILA. porast kapitala iznad te zlatne rezerve smanjuje potronju. U praksi je dilema slijedea porast tednje znai neko vrijeme smanjenja potronje, te porast potronje malo kasnije. To je odnos blagostanja tekuih i buduih generacija. Budue generacije ne glasaju na izborima.FIZIKI I LJUDSKI KAPITAL postoje razlike u stupnju obrazovanja bogatih i siromanih zemalja. Relevantna margina za razlikovanje i razvoj ljudskog kapitala meu zemljama je PDS (post diplomski studij). Kako izmjeriti H? radnici koji su plaeni dvostruko imaju i dvostruki ponder. ena iste spreme i senioriteta obino imaju manju plau.LJUDSKI I FIZIKI KAPITAL I PROIZVODNJA porast tednje poveava K/N, pa prema tome i Y/N u dugom roku. Ali se sada to odnosi i na akumulaciju ljudskog kapitala. Drutvo tedi u formi ljudskog kapitala, kolovanjem i obrazovanjem uz rad. Y/N u duem roku opet ovisi o tome koliko drutvo tedi, ali i koliko se sredstva odvaja za obrazovanje. Koliko je relativno znaenje ljudskog i fizikog kapitala u odreivanju Y/N? moe nam pomoi kompozicija potronje u formalno obrazovanje i investicije. Komplikacije obrazovanje je djelomino potronja, a dijelom investicija, oportumitetni troak obrazovanja predstavljaju proputene plae, formalno obrazovanje je samo dio obrazovanja. Treba komponirati investicije amortizaciju. Amortizacija fizikog kapitala je puno vea od amortizacije ljudskog kapitala. ENDOGENI (NEZAVISNI) RAST kombinacija fizikog i ljudskog kapitala ija akumulacija omoguava permanentan rast? Uz fiksan H (ljudski kapital), porast kapitala (K) uzrokuje opadajui prinos, dok uz fiksan K (kapital) porast H opet uzrokuje opadajui prinose. Ali to se zbiva ako se poveaju i H i K? rast u duem roku ovisi o stopi tednje i o stopi izdvajanja za obrazovanje. Za permanentan rast potreban nam je tehniki progres. Ne moemo vjeno rasti iz akumulacije kapitala.TEHNOLOKI PROGRES I RAST smatra se da je tehnoloki progres znanstveno otkrie. To je rutinizirano istraivanje i razvoj. Bogate zemlje za R&D troe 2-3% GNP-a. R&D odluke donose u cilju porasta buduih oekivanih profita. Rezultat procesa je ideja koju moe koristiti mnotvo poduzea istovremeno. to odreuje razinu R&D sredstava i stopu rasta tehnolokog procesa? kvaliteta istraivanja transformacija sredstava u nove ideje ili proizvode ovisi o 2 stvari: bazina istraivanja i brzina aplikacija neke inovacije. Prikladnost rezultat istraivanja ovisna je o dvije stvari: samoj prirodi istraivakog procesa ponekad se uope ne isplati biti prvi otkriva i stupanj zatite. Niska zatita znai i niska ulaganja u istraivanje i razvoj. Visoka zatita oteava kontinuitet istraivanja u irem znanstvenom krugu. klasifikacija inovacija velika otkria i modifikacija postojeih rjeenja. Velike inovacije se vrlo rijetko dogaaju unutar kruga igraa. TEHNOLOKI PROGRES I PROIOZVODNA FJA - u zemlji u kojoj postoji i akumulacija kapitala i tehnoloki progres, po kojoj e stopi rasti proizvodnja Y? ako poraste tednja koliko i koliko dugo se poveava rast? tehnoloki progres (TP) ima mnotvo dimenzija (vea koliina Y-a iz iste koliine L i K, bolji proizvod, iri asortiman proizvoda itd.). Svim tim modalitetima je zajedniko vie usluga za potroaa, tj. tehnoloki progres znai veu koliinu Y-a uz vei L i K. Y= F(K,N,A), A stanje tehnologije. Y=(K,NA). Uz zadani K tehnoloki progres smanjuje potreban broj radnika za Y, tehnoloki progres poveava NA (koliina efektivnog rada). Ako se kvaliteta tehnologije udvostrui to je za ekonomiju isto kao i da se broj radnika udvostruio. Ogranienje ove proizvodne fje konstantni prinosi obujma. Uz zadanu tehnologiju udvostruenje K i N udvostruuje Y. 2Y=F(2K,NA). Opadajui prinosu svakog od proizvodnih faktora promatramo proizvodnju po efektivnom radniku pa e stabilno stanje ekonomije biti ono gdje se ostvaruje konstantna proizvodnja i kapital po efektivnom radniku. Efektivan radnik koji koristi koliinu kapitala odreene kvalitete. K/NA, tj. proizvodnja po efektivnom radniku se poveava samo ako se povea kapital po efektivnom radniku. slika.DINAMIKA KAPITALA I PROIZVODNJE pretpostavimo zadanu koliinu kapitala po efektivnom radniku. Pri tome je Y/NA = AB, dok su investicije po efektivnom radniku AC, a iznos investicija potreban za odravanje konstantne razine kapitala je AD. Poto su investicije > od AD, masa kapitala po efektivnom radniku se poveala. Proces rasta ekonomije ide sve dok investicije nisu taman tolike da odre postojeu razinu kapitala po efektivnom radniku konstantnom i tada se ostvaruje stanje dugorone ravnotee K*/NA. U duem roku K/NA i Y/NA doseu neku konstantnu razinu tj. postoji stabilno stanje. Naglasak je na kapitalu i proizvodnji po efektivnom radniku to znai da Y raste po stopi gN + gA. ista stvar vrijedi i za kapital, i on raste po stopi gN + gA. Prvi vaan rezultat u stabilnom stanju stopa rasta proizvodnje jednaka je stopi rasta stanovnitva (gN) uveanoj za stopu rasta tehnolokog progresa (gA). I stopa rasta kapitala je ista. Stopa rasta je neovisna o stopi tednje. Najbolji nain za dokazivanje 1. tvrdnje je dokazati da bez tehnolokog progresa i rasta stan nema vjenog odrivog rasta. Zbog opadajue stope prinosa kapitala za iste stope rasta trebamo ga sve vie i vie ulagati. Pretpostavka: ekonomija eli rasti bre od gN+gA. to znai da K mora rasti bre od Y. Sve vie se treba izdvajati za akumulaciju kapitala to je nemogue. Poto Y raste po stopi gN + gA dok broj radnika raste po stopi gN, znai ga Y/N raste po stopi gA. U stabilnom stanju Y/N raste po stopi tehnolokog progresa budui da tada y,K i broj efektivnih radnika rastu po istoj stopi. takvo stabilno stanje zove se BALANSIRANI RAST jer proizvodnja i oba inputa rastu po istoj stopi). Karakteristike balansiranog rasta K/NA je konstantan, Y/NA je konstantan, K/N = gA, Y/N =gA, N raste po gN, K raste po gN+gA, Y raste po gN+gA, efektivni rad raste po gN+gA.UTJECAJ STOPE TEDNJE u stabilnom stanju promjena u stopi tednje ne utjee na stopu rasta proizvodnje, ali utjee na razinu proizvodnje u stabilnom stanju. slika. Utjecaj promjene tednje sa S0 na S1 pomie fju investicija, raste koliina K/NA i Y/NA. Prema tome, porast tednje poveava neko vrijeme K/NA i Y/NA koji konvergiraju na novim viim vrijdnostima.

PAGE 22