Ekspertno mišljenje o tehničko-tehnološkom projektu CZGO Marišćina i o opravdanosti odabira tehnologije obrade i zbrinjavanja komunalnog otpada Primorsko-goranske županije

Ugovor: br.OS03/09/2013

Naručitelj: PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA, Adami čeva 10, Rijeka,

OIB: 32420472134

Izvršitelji: dr.MIRAN MEDVED, dipl.ing.kem OIB:93087923930

VILKO PEŠEC, dipl.oec.

Maribor/Ptuj 15.3.2013

Ugovor br. OS 03/09/2013 2/29

I. CILJ I OBIM EKSPERTNOG MIŠLJENJE

Cilj neovisne revizije tehničke i tehnološke dokumentacije i ocjene opravdanosti odabrane tehnologije obrade otpada Centralne zona za gospodarenje otpadom Marišćina je prvenstveno ekspertno mišljenje a ne klasični pregled projektne dokumentacije sukladno zakonskim propisima.

Ugovor br. OS 03/09/2013 datumom 2013/01/15, koji postavlja okvire ekspertnog mišljenja, stavlja naglasak na provjeri ispravnosti i opravdanosti odabrane tehnologije obrađivanja komunalnog otpada. Za izdavanje stručnih mišljenja dostupni su bili sljedeći dokumenti: Revidirana aplikacija /1/ i Studija izvodljivosti /2/ za financiranje projekta iz europskih fondova, tehničko-tehnološka projektna dokumentacija za dobivanje građevinske dozvole u ograničenom obujmu / 3,4,5,6 /, lokacijske / 7,8,9 / i građevinske dozvole /10,11,12,13/, studije o količini i sastavu komunalnog otpada u 2003, 2008 i djelomično za 2011 /14/, izvješće Primorsko-goranske županije o gospodarenju otpadom za godinu 2011/15/ i pisni odgovori na pitanja učesnika ekspertne grupe /16/. Ekspertno mišljenje temelji se isključivo na citiranoj raspoloživoj dokumentaciji i podacima, na javnim dostupnim izvještajima, propisima i drugim dokumentima Republike Hrvatske i Europske unije, kao i na vlastitim izračunima i navedenim stručnim izvorima.

II. SAŽETAK KARAKTERISTIKA TEHNOLOŠKOG PROCESA

Tehnološki sklopi "MBO-reaktorska deponija" je kombinacija biološke i mehaničke obrade mješovitog komunalnog otpada sa primarnim ciljem proizvodnje sekundarnog goriva i separacija metala za recikliranje i sa sekundarnim ciljem odlaganja sa organskim tvarima obogaćenih ostataka u kasetama odlagališta i proizvodnje deponijskog plina.

MBO obrada obuhvata prijem miješanog komunalnog otpada, dostavljenog sa komunalnim vozilima i specijalnim kamionima iz pretovarnih stanica posle separatnog skupljanja frakcija (papir/karton, metali, plastika, drvo, staklo, ambalaža) na lokalnoj razini.

Nakon prijema (identifikacija, vaganje) izvode se sljedeće procesne aktivnosti:

- privremeno skladištenje u prihvatnom bazenu, drobljenje otpada na veličine čestica <200mm i privremeno skladištenje u prelaznom spremniku,

- punjenje boksova za biološko sušenje (192t/426m3 na boks, materijal sa nasipnom gustoćom 0,45 t/m3)

- ubrzano sušenje 365 dana u godini u ciklusu od 7 dana na 50-60 oC , - mehanička obrada osušenog materijala, koja se sastavljena iz odvajanja fine frakcije <20mm,

željeznih i obojenih metala, teške i lake frakcije zajedno sa odvajanjem PVC.

Otpadni plin iz boksova za biološko sušenje se pročisti pomoću biofiltracije, kondenzirana vode se sakuplja u podzemnom rezervoaru i očisti u uređaju za otpadne vode. Sistem postrojenja mehaničke separacije je pod vakuumom i prašina se sakuplja u vrećastim filtrima.

Laka frakcija postiže kvalitetu sekundarnog goriva (veća kvaliteta SRF ili manja kvaliteta RDF) i po komprimiranju i formiranju bala se otpremi krajnjemu korisniku.

Projekt bazira na specifičnim količinama generiranog komunalnog otpada po stanovniku od 350 kg / stan. godišnje. Količina otpada raste za 2% godišnje i posle 2014.godine 1% porastom, doprinos količina otpada zbog turističke djelatnosti raste godišnje za 2%. Planirani udio odvojeno sakupljenih frakcija na izvoru sa ciljem recikliranja (reciklažno dvorište i ekološki otoci) je između 22% (g. 2012) i 36% (g. 2035).

Ugovor br. OS 03/09/2013 3/29

Nakon odluke projektanta /16/ planirana kapaciteta MBO je 100.000 t miješanog komunalnog otpada na godinu koji ulazi u obradu, planirana godišnja količina proizvoda se kreće oko 44.000 do 47.000 t SRF, 4-4,5 t metala, 32.000 do 35.000 t su nekorisni ostaci za deponiranje /3b,3c /.

Do početka rada MBO postrojenja za obrađivanje miješanog komunalnog otpada u okviru CZGO Marišćina predviđeno je privremeno skladištenje mješovitog komunalnog otpada sa šireg područja Rijeke, ali ne više od tri godine /9/. Opisani proces je sličan izgradnji i punjenju deponije.

Ukupna kapaciteta novog odlagališta /6/ je 2.4 milijuna m3 što bi trebalo biti dovoljno za najmanje 30 godina odlaganje otpada. Fina i teška frakcija ostataka iz MBO procesa, tzv. metanogena frakcija, planirani su za odlaganje u bio reaktorskoj deponiji (oko 34.800 t/god. odnosno 53.500 m3 godišnje kod nasipne gustoće ρ = 0,65 t/m3, odnosno 43.500 m3 godišnje nakon zbijanja odloženog otpada na gustoću 0,8 t/m3). Izgradnja odlagališnih ploha odlagališta se provodi prema pravilima gradnje odlagališta za neopasni otpad u pogledu stabilnosti deponijskog tijela, skupljanja procijednih i oborinskih voda i pokušavanja smanjiti kontakt odloženog otpada i padavina u smislu sprječavanja emisija na okoliš. Deponiranje metanogene frakcije se odvija po planu u uzdužno odvojenim odjeljcima-kazetama do ispunjavanja kompletne etaže. Predviđeno je dnevno kompaktiranje otpada do gustoće zbijanja od 0,8 t/m3 i prekrivanje sa LDPE folijom, kako bi se spriječio kontakt između oborina i deponiranog otpada. Iznimno se planira dnevno prekrivanje sa inertnim materijalom. U glavnom projektu za izgradnju deponije /6/ je u detalje definiran osnovni brtvljeni sloj za dno i bokove odlagališta, dok gornji sloj za prekrivanje nije definiran; samo je opisan u revidiranom zahtjevu za financiranje projekata /1/. Prva ploha za odlaganje (oko 2,3 ha) sa kapacitetom od 302.000 m3 trebala bi biti dovoljna potrebama za 4-5 godina odlaganja. Deponiranje neopasnog industrijskog otpada obavlja se na istim plohama za odlaganje kao metanogena frakcija ali u odvojenim odjeljcima.

Prva odlagališna ploha sa odloženom metanogenom frakcijom će se aktivirati nakon 5 godina, kada če biti kompletna odlagališna ploha napunjena do gornje projektirane kote i odloženi otpad s vrha prekriven sa površinskim brtvljenim slojem. Aktiviranje stvaranja deponijskog plina provodit će se sa doziranjem prikupljenih procjednih i oborinskih voda u odloženi otpad; način doziranja i količine vode za vlaženje u raspoloživoj dokumentaciji nisu ni opisane ni prikazane. Izračun dinamike stvaranja deponijskog plina /6/ pokazuje brzu mikrobiološku aktivaciju u deponijskom tijelu, ali i brzo smanjivanje stvaranja bioplina. Količina stvorenog plina u razdoblju od 4-5 godina smanji se od oko 350 m3/h na oko 30m3/h. Glavni projekt za izgradnju deponije /4/ planira zahvat i obradu odlagališnog plina i alternativno spaljivanje sa dvije baklje: baklja za plin sa > 30% metana kod protoka od 120 - 2400 Nm3/h i baklja za plin sa 18-30% metana kod protoka 60-300 Nm3/h.

Obrada otpadnih voda /5/ odvija u složenom postrojenju. Stvarne karakteristike otpadnih voda nisu poznate. Kombinacija procesnih komponenti za pročišćavanje otpadnih voda je tipična za složene deponijske otpadne vode. Centralna procesna jedinica je membranski bio-reaktor koji uključuje i procese nitrifikacije/denitrifikacije, sa minimalnim kapacitetom od 360 m3/dan za pročišćavanje egaliziranih i filtriranih sanitarnih, tehnoloških (MBO) i procjednih voda iz odlagališta. Postupak je zbog složenosti zagađene vode nadograđen opremom za reverznu osmozu, ultrafiltraciju pa i kolonama sa aktivnim ugljenom. Biološki mulj iz MBO postupka nakon dehidracije tretira sa vapnom i odlaže u odlagalištu.

.

Ugovor br. OS 03/09/2013 4/29

III. OTVORENA PITANJA PROJEKTA

Tijekom pregleda i razmatranja dokumentacije isporučene sa strane Ekoplus d.o.o, te pristupačnih stručnih i službenih izvora na web stranama, koji su navedeni u odjeljku „VI. Stručne podloge i literatura“ pokazali su se problemi, koji mogu značajno utjecati na funkcioniranje planiranog centra za gospodarenje otpadom i njegovo financiranje i koje je potrebno riješiti još u fazi izrade projektne dokumentacije.

1. Problematika tehnološkog sklopa "MBO-reaktorska deponija" u vidu planskih dokumenata i propisa Republike Hrvatske i Europske unije.

2. Utjecaj količine i sastav miješanog komunalnog otpada, odvojeno sakupljene frakcije na izvoru i promjene u količinama otpada zbog turističke sezone u projekcijama skup "MBO-reaktorska deponija."

3. Relevantnost prerađivačkih kapaciteta biološke i mehaničke faze tehnološke obrade sklopa "MBO + reaktorska deponija" u smislu količine otpada, dinamike dostave, kompenzacije sezonskih oscilacija i obrade privremeno skladištenog otpada

4. Problematika privremenog skladištenja miješanog komunalnog otpada i pojedinih frakcija 5. Problematika produkata MBO obrade i odlaganja u reaktorskom odlagalištu

IV. ANALIZA problematike sklopa "MBO-reaktorska dep onija "

1. Problematika tehnološkog sklopa "MBO-reaktorska deponija" sa gledišta planskih dokumenata i propisa Republike Hrvatske i Europske unije

Tehnološki skup "MBO-reaktorska deponija " temelji na smjernicama Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007-2015.godinu /21b/ i odredbama Pravilnika o načinu i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada /20c/. Plan gospodarenja otpadom u RH za period 2007-2015. godine usredotočuje korištenje tehnologije MBO u Centralnoj zoni gospodarenja otpadom kako bi se smanjila količina biorazgradivog otpada s jedne strane, a sa druge strane, usmjerava aktivnosti otpada s visokim udjelom biorazgradivih komponenti za energetsko korištenje deponijskog plina. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada /20c/ ograničava prihvat i odlaganje komunalnog otpada sa više od 35% biorazgradivog materijala, a uvodi izuzeće za odlaganje komunalnog otpada s visokim udjelom biorazgradivih materijala u određenim segmentima odlagališta uz uslov, da se proizvodi električna energija iz odlagališnog plina. Predviđen tehnološki sklop "MBO-reaktorska deponija" u CZGO Marišćina je sa gledišta državnih planskih dokumenata ispravno koncipiran ali u raspoloživoj PGD projektnoj dokumentaciji ne uvažava ni obavezu proizvodnje električne energije iz bioplina iz propisu o odlaganju otpada na jednoj strani, ni obavezu o primjeni najboljih raspoloživih tehnika iz odredbi Zakona o zaštiti okoliša /20d/ na drugoj strani.

Aktualni plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007-2015.godine ne uključuje strategiju za provedbu smanjenje količine biorazgradivog otpada i Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada i ne uključuje zahtjeve 5. članka Direktive o odlaganju otpada /23b/. Nova strategija za gospodarenje otpadom i novi Zakon o otpadu RH se pripremaju /26/. Novi Zakon će ugraditi zahtjeve Europske Krovne direktive o otpadu /23a/, koja se

Ugovor br. OS 03/09/2013 5/29

između ostalog odnosi na 50% smanjenje količina potencijalnih sekundarnih sirovina, naročito papira, stakla, metala i plastike u otpadu iz kućanstva do 2020.godine pomoću tehnike odvojenog sakupljanja na izvoru.

Odlagališta otpada su sastavni dio Centralnih zona za gospodarenje otpadom i znače objekte, za koje važe odredbe o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša. Odredbe IPPC direktive /23d/ su u osnovi već ugrađene u hrvatski pravni sustav - u Zakonu o zaštiti okoliša /20d/. Takvi objekti moraju dobiti rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, koje može biti za nove objekte sastavni dio dozvole za rad. Osnovni uvjet za donošenje rješenja je realizacija tehničkih i tehnoloških procesa na temelju najboljih raspoloživih tehnika za postrojenje (kasnije BAT) i realizacija tehničkih mjera kako bi se smanjile integralne emisije u okoliš. Da su tehnološki procesi sukladni sa zahtjevima BAT moraju odgovarati zahtjevima zakonodavstva, moraju biti provjereni u smislu pouzdanosti rada i sukladni sa mjerama za sprječavanje emisija u okoliš po povoljnim troškovima. Takvi zahtjevi mogu se prikazati opravdati samo sa referentnim objekti.

Odabrana MBO tehnologija po Herhofu je dugogodišnje provjerena i više postrojenja radi na razini kapacitete otpada, koji nastaje na području PGŽ. Međutim za mehaničku obradu nije odabrana optimalna kombinacija opreme za separaciju osušenog otpada i za ograničavanje emisija neugodnih mirisa u zrak odabran je samo biofilter, što nije sukladno sa prijedlogom BAT.

Na drugoj strani, u Europi ne postoji referentni objekt, gdje se na industrijskoj razini dio biološko sušenog i slabo bio-stabiliziranog otpada deponira na odlagalištu u zapečaćenu kasetu te generira bioplin sa kontroliranim doziranjem vode, kao što je spomenuto u projektnoj dokumentaciji za građevinsku dozvolu. Takva tehnologija na razini pilotskog postrojenja je u studijski fazi /27d/

Republika Hrvatska je za područje gospodarenja otpadom, kao buduća članica EU-a, podala zahtjev za prijelazno razdoblje do 2020.godine, kada će postići punu implementaciju odredbi u 5.članku, 2.stavku, tč. c) Direktive o odlaganju otpada /23b/. Puna implementacija u praksi znači smanjiti količinu biorazgradivog otpada odloženog na 35% od količine biorazgradivog otpada odloženog u baznoj godini 1997 na području RH /21b, 22a/. Na temelju raspoloživih podataka iz studije količina, sastava i analize prosijavanja komunalnog otpada /17/ za kolovoz 2012.godine, udio biorazgradivih tvari u mješovitom komunalnom otpadu Primorsko-goranske županije bio je 67% odnosno 51%, izračunato na suhu tvar. Udio biorazgradivog materijala u mješovitom komunalnom otpadu, izračunato na suhu tvar, će se nakon implementacije odredbi Krovne direktive o otpadu /23a/ o uklanjanju udjela odabranih odvojeno sakupljenih frakcija (kasnije OSF) iz mješovitog komunalnog otpada kućanstva povećati čak na 76%.

Republika Hrvatska se obvezala, da će na području gospodarenja otpadom do 2018.godine postići usklađenost sa „acquis communautaire“ kod izgradnje i rada centara za gospodarenje otpadom (sa integriranim novim odlagalištima) /24/, što znači djelovati u cijelosti sukladno sa aktualnim zakonodavstvom EU.

Sažetak nalaza tč.1

Prenošenje direktiva EU u području gospodarenja otpadom u zakonodavstvo Republika Hrvatske nije potpuno, ugradnja preostalih segmenata će biti jedan od prioriteta. Potpuna implementacija "acquis communautaire" za nove objekte, kao što je CZGO Marišćina s integriranim odlagalištem neopasnog otpada, je obavezna, unatoč dogovorenom prijelaznom razdoblju do kraja 2018. odnosno 2020. godine.

Ugovor br. OS 03/09/2013 6/29

Obojica postrojenja - odlagalište i MBO postrojenje morat će dobiti IPPC dozvolu, tj. Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (zajedno sa uporabnom dozvolom) jer u mehaničkom i biološkim procesu obrađivanja nastaju frakcije, koje se zbrinjavaju sa jednim od načina zbrinjavanja (D) i kapacitet MBO je veći od 50 t/d /23d/ .

U MBO procesu nastaje proizvod sa visokim sadržajem biorazgradivog materijala koji je namijenjen za odlaganje, što je u suprotnosti s odredbama Direktive o odlaganju otpada /23b/ bez obzira na planiranu proizvodnju bioplina.

MBO postrojenja, koje uključuju biološko sušenje miješanog komunalnog otpada i mehaničku separaciju osušenih proizvoda za ciljnu proizvodnju sekundarnog goriva za su-spaljivanje i uklanjanje svih vrsta metala, imaju niz referentnih objekata u Europi /27a/. Proizvodni proces tzv. "bio-stabilata" u boksovima po Herhofu što je suština MBO u CZGO Marišćina, je prisutan u Europi sa osam objekata koje se između sebe razlikuju u manjim tehnološkim izmjenama. Pregled navedenih procesa ukazuje, da odabrana kombinacija procesa mehaničke separacije nije optimalna ali je prilagođena planiranom načinu zbrinjavanju ostataka obrade (odlaganje i proizvodnja bioplina). Naime, neupotrebljivi ostaci u referentnim MBO objektima po Herhofu bilo gdje u Europi ne završavaju neobrađeni na odlagalištima za neopasni otpad.

Reaktorska odlagališta miješanog komunalnog otpada sa korištenjem bioplina postupno postaju zastarjela s aktualizacijom zakona koji zabranjuju odlaganja biorazgradivog otpada u nekim zemljama EU u 2004/2005.godini, a kasnije i u drugim zemljama zbog regulatornih zahtjeva postupnog smanjivanje količina odloženog biorazgradivog otpada. Stoga, u Europi ne postoje referentni objekti, gdje se generira bioplin kontroliranim doziranjem vode u zapečaćene kasete sa bio-stabiliziranim otpadom na odlagalištima u smislu industrijskog bio-reaktora. Mjere odvojenog skupljanja biorazgradivog otpada na izvoru i njihova kontrolirana obrada omogućile su upotrebu produkta za poboljšanje kvalitete zemljišta sa kontroliranim sastavom u smislu održivog razvoja i smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Odabrana tehnološka kombinacija "MBO-reaktorska deponija" je djelomično u suprotnosti sa hrvatskim propisima i pa sa važećim europskim propisima i pravilima i malo je vjerojatno, da bi ovakva konfiguracija za MBO obrađivanje i zbrinjavanje mješovitog komunalnog otpada Primorsko-goranskoj županiji mogla posle 2018.godine dobiti sve potrebne dozvole za rad.

Ugovor br. OS 03/09/2013 7/29

2. Utjecaj količine i sastava mješovitog komunalnog otpada, odvojeno prikupljenih frakcija na izvoru i sezonske oscilacije zbog turističke sezone na planirani sklop "MBO-reaktorska deponija."

Količina i sastav mješovitog komunalnog otpada u različitim razdobljima u godini su najvažniji ulazni podaci za koncipiranje tehnologije gospodarenja otpadom. Najpouzdanije informacije mogu se dobiti sa vaganjem otpada, analizom prosijavanja i identifikacijom komponenti na način, da su rezultati korisni za projektiranje tehnoloških procesa.

Procjene količine komunalnog otpada za projekt CZGO Marišćina / 1,2,14,15 / baziraju na podacima o količini komunalnog otpada po područjima Primorsko-goranska županija (PGŽ) sa 305.000 stanovnika. Većinom su količine otpada procijenjene na temelju broja vozila za prijevoz otpada i konverzijskih faktora između mase i volumna otpada i na općoj procjeni specifične količine stvorenog komunalnog otpada:

- broj stanovnika Primorsko-goranske županije je 305.505 /21b/, - broja stanovnika se progresivno smanjuje od 0,02 % do 0,1% godišnje /1/, - svaki stanovnik proizvede 0,9 kg otpada dnevno /21b/, - broj noćenja turista preuzet je od Državnog zavoda za statistiku /17/, - svaki turist proizvede 1,08 kg otpada po noćenju /21b/, - broj noćenja turista povećava se 2,0 % godišnje /1/.

Takav izračun specifičnih količina komunalnog otpada odgovara specifičnim količinama ostvarenog komunalnog otpada od 350 kg/stan.god..

Različiti podaci iz različitih studija i izvješća doprinijeli su mnogo nesigurnosti i neizvjesnosti. Procijenjene količine komunalnog otpada na temelju generiranih količina 0,96 kg/stan.dan ili 350 kg/ stan.god (prema studiji IPZ Uniprojekt MCF, sept.2012 /17/) iznose zajedno s doprinosom turističke sezone oko 110.000 t/god, iznos Izvješća o gospodarenju otpadom u Primorsko-goranskoj županiji u 2011.godini /22b/ su veći (oko 121.000 t), a još manje pouzdani. Prema izvješćima iz komunalnih poduzeća za 2011. i 2012. godinu (podaci Ekoplus /16/), količine komunalnog otpada se također kreću oko 122.000 t / godinu.

Zadnji aktualni verificirani podaci su u navedeni u studiji o količini i sastavu komunalnog otpada i otpada iz djelatnosti hotela /17/. Podaci o količini komunalnog otpada i njegovog sastava po veličina čestica su prikupljeni i obrađeni na način koji bi mogao biti koristan za projektanta.

Kvaliteta podataka je puno bolja, jer se podaci za 2011. godinu za ca. 70% otpada temelje na vaganju /16/. Ali podaci o sastavu komunalnog otpada po veličini čestica, dostupni za potrebe ekspertnog mišljenja raspoloživi su samo za ljetni period 2012. Druge godišnje dobe mogu imati značajan utjecaj na sastav otpada i time na produkte odabranih tehnoloških postupaka /28a/.

Sezonske oscilacije u količini i sastavu komunalnog otpada su naročito izražene u turističkim područjima, gdje se količine komunalnog otpada mogu biti u kratkom razdoblju povećati za faktor 2 do 3 i relativno je teško je utvrditi doprinos stalnih stanovnika i turističkih djelatnosti. Za procjenu specifične količine komunalnog otpada stalnih stanovnika je relativno dobro mjerilo bruto društveni proizvod države (BDP) /28g /. Specifična količina otpada koji nastaje u Hrvatskoj se kreće između 200 - 256 kg/stan.god. ako u izračunu uzmemo relaciju između specifičnih ostvarenih količina otpada i BDP članica EURO područja za 2011godinu ili istu relaciju sa slovenskim BDP-a za istu godinu.

Ugovor br. OS 03/09/2013 8/29

Izračun nastalih količina komunalnog otpada na području PGŽ temelji se sljedećim osnovnim parametrima:

- stanovništvo iz popisa 2011. godine (296.195 stanovnika), - 100% uključenje stanovništva u zbrinjavanje otpada, - vagane količine komunalnog otpada na području sakupljanja otpada Rijeke, Opatije i otoka

Krka, - specifična generirana količina komunalnog otpada stalnih stanovnika (256 kg/stan.god) na

temelju BDP-a Hrvatske za godinu 2011, - mjesečno kretanje prikupljenih količina komunalnog otpada tokom 2011. godine za procjenu

doprinosa količina otpada, kojeg pridonose stalni stanovnici i kojeg doprinose turisti u pet mjeseci duge turističke sezone (Slika 1).

Slika 1: Utjecaj turističke sezone na količine komunalnog otpada (osnovu / 28h /)

Procjena u modelu temelji se na pojednostavljenim pretpostavkama:

- da je odnos između količine otpada, koji stvaraju stalni stanovnici, i količine otpada zbog turističke djelatnosti u svim turističkim mjestima u svim mjesecima isti;

- da količine otpada na širem području Rijeke (bez opatijske rivijere) i na području Delnica, Vrbovskoga i Čabra generiraju samo stalni stanovnici.

Tabela 1 pokazuje izračunate količine komunalnog otpada na temelju navedenih osnovnih parametara i pretpostavki. Prikazane su količine ukupno generiranog komunalnog otpada, količine komunalnog otpada, kojega stvaraju stalni stanovnici, količine komunalnog otpada zbog turističke djelatnosti, količine odvojeno sakupljenih frakcija (OSF) i količine miješanog otpada u smislu ulazne sirovine za MBO obrađivanje.

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

Rel

ativ

ni m

eseč

ni d

oprin

os

Utjecaj turističke sezone na količine komunalng otpada

Ugovor br. OS 03/09/2013 9/29

Tabela 1: Količine komunalnog otpada na teritoriju Primorsko-goranskoj županije za 2011.godinu u zavisnosti od BDP i ocjena doprinosa turizma

Generirani otpad stalnih stanovnika Br.stanov. Generirani Kom.otpad Doprinos OSF Mješoviti po klju ču GDP: 256 kg/stan.god. (popis 2011) kom.otpad stalni stanov. turizma KO

t/god. t/god. t/god. t/god. t/god.

Delnice, Čabar, Vrbovsko 23.011 5.891 5.861 0 15 5.861

Rijeka sa okolnim područjem 185.125 47.392 44.840 0 2.552 44.840

Opatijska riviera 28.541 16.572 7.306 8.801 465 16.107 Novi Vinodolski, Crikvenica, Vinodol.opčina 19.812 11.504 5.072 6.387 45 11.459

Otoci Krk,Cres/Lošinj, Rab zajedno 39.706 25.869 11.405 11.752 2.713 23.157

Zajedno Primorsko-goranska županija 296.195 107.214 74.484 26.940 5.790 101.424

Projektant se je kod planiranja kapacitete tehnološkog sklopa "MBO-reaktorska deponija" odlučio za ulazne količina 100.000 t/god mješovitog komunalnog otpada. Odluka je korektna sa gledišta pouzdanosti podataka o količinama i sastava otpada i odgovara planiranoj prosječnoj kapaciteti postrojenja. Količine komunalnog otpada, koje su izračunate na temelju navedenih osnovnih parametara i pretpostavki su 101.424 t/godinu i razlika od količina za koje se odlučio projektant, je samo 1%. Svi daljnji izračuni se odnose na izračunatu količinu 101.424 t/godinu.

Tabela 2 prikazuje količine komunalnog otpada, sastav i veličine čestica mješovitog komunalnog otpada u razdoblju 2012-2020. godine, koje baziraju na studiji o količini i sastavu komunalnog otpada za kolovoz 2012 (IPZ Uniprojekt MCF, sept.2012 /17/):

- Količina miješanog komunalnog otpada, njegovog sastava i udjela sastojaka < 40 mm i <20mm;

- Količina odvojeno sakupljenih frakcija kao polazno stanje za 2012.godinu; - Očekivani porast količina odabrano sakupljenog biorazgradivog otpada ugostiteljskog sektora

(obrada biorazgradivog otpada u kafilerijama i bioplinskim postrojenjima u skladu s EU veterinarskog zakonodavstva /23f/) i odabrano sakupljenog otpada komercijalnog sektora do 2016.godine, kad bi teoretski mogao biti početak rada MBO.

- Dodatno smanjenje količina miješanog komunalnog otpada zbog razvoja odvojenog sakupljanja i dislocirane obrade biorazgradivog otpada iz ugostiteljskog sektora i intenziviranje odvojenog sakupljanja odabranih frakcija iz kućanstava, u skladu s obvezama do Europske krovne direktive o otpadu /23a/ i obavezama do pristupnih dogovora EU-HR o prelaznim razdobljima do 2018 /23b, 24/.

Količine mješovitog komunalnog otpada za 2012, koje su namijenjeni za MBO obradu se ne razlikuje značajno od projektirane vrijednosti.

Međutim, količina mješovitih komunalnog otpada će se do 2.020 godine smanjiti za oko 30% u odnosu na 2012.godinu, što može imati značajan utjecaj na planirane kapacitete MBO.

Ugovor br. OS 03/09/2013 10/29

Tabela 2: Količine mješovitog komunalnog otpada na teritoriju Primorsko-goranske županije za MBO obradu 2012 do 2030 godine

Sastavni djelovi kom. otpada

Sestav komun. otpada (2012)

Mješoviti kom. otpad po sastavu

(2012)

OSF do 2012

Odvojene frakcije sektora ugost.i usluga

(do 2016)

U MBO obradu (2016)

Obveze do EU direktive: - 50% OSF

do 2020

U MBO obradu (2020-2030)

Sestav kom. otpada

(2020-2030)

% t/god. t/god. t/god. t/god. t/god. t/god. %

1 2 3 4 5 6 7 8

Kuhinjski odpadki (kućanstvo,ugostit. )

12,4 12577

4332 8245 2000 6245 9%

1 Bio-odpadki (vrtovi, tržnice) 2,8 2840 675

2840

2840 4%

2 Fina frakcija 20-40mm (80% biorazgr)

2,8 2840

2840

2840 4%

3 Fina frakcija <20mm (80% biorazgr)

15,1 15315

15315

15315 23%

4 Papir/karton (kućanstvo, komerc.sektor)

24,2 24545 3684 2870 21675 10838 10838 16%

5 Drvo 1,8 1826 251

1826

1826 3%

6 Tekstil,koža, plastika, mješovito 4,0 4057

4057

4057 6%

7 Pelene 3,4 3448

3448

3448 5%

8 Staklo 3,2 3246 558

3246 1623 1623 2%

9 Mekana plastika in ambalaža 15,5 15721 575

15721 7860 7860 12%

10 PET ambalaža 1,3 1319

1319 659 659 1%

11 Tvrda plastika 5,9 5984 1

5984 2992 2992 4%

12 PVC 1,3 1319

1319

1319 2%

13 Fe,Al šuplja ambalaža 1,7 1724 23

1724 862 862 1%

14 Tetrapak i druga kompozitna ambalaža

1,4 1420 29

1420

1420 2%

15 Metali razni razne 0,6 609 2

609 304 304 0%

16 Kosti in koža 0,8 811

811

811 1%

17 Mali građevinski otpad 0,6 609

609

609 1%

18 Opasne frakcije i EEW iz kućanstva

1,2 1217 7

1217

1217 2%

19 Zajedno 101424 5790 94223 27138 67084 100%

Analizirani miješani komunalni otpad iskazuje veoma visoku vlažnost (između 50 i 55% vode). Analiza prosijavanja i identifikacija pojedinačnih sastojaka u separiranim frakcijama (podaci iz studije o količini i sastavu komunalnog otpada -IPZ Uniprojekt MCF, sept.2012 /17/) pokazuju drugačiji sastav komunalnog otpada kojeg je projektant koristio za izračun bilance masa za MBO kod izrade projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole (PGD Projekt) /3b,3c/. Zbog različitog sastava i visoke vlažnosti otpada, ukupna masena bilanca je različita od projektiranih vrijednosti; razlika je u svim količinama proizvoda - SRF, metala i ostataka, koji su po projektu namijenjeni za odlaganje.

Ugovor br. OS 03/09/2013 11/29

Tabela 3 prikazuje indikativnu usporedbu sastava komunalnog otpada iz projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole /3b, 3c/ i sastava na osnovu analiza prosijavanja otpada i identifikacije sastojaka iz kolovoza 2012.godine /17/.

Tabela 3: Usporedba sastava otpada u PGD projektnoj dokumentaciji i sastava na temelju prosijavanja otpada i identifikacije komponenti komunalnog otpada u kolovozu 2012

Komponente komunalnog

otpada

Sestav komun. otpada po analizama

(2012)

Mješoviti komunalni otpad po sastavu

po analizama /17/

(2012)

Mješoviti komunalni otpad po sastavu po projektu PGD

/3a,3b/ (2012)

Sestav komun. otpada po projektu PGD

/3a,3b/ (2012)

% t/god t/god %

1 2 3 4

Kuhinjski otpad (kućanstvo,ugostit. )

12,4 12577 22.150 22,2

1 bio-odpad (vrtovi, tržnice) 2,8 2840

2 fina frakcija 20-40mm (80% biorazgr)

2,8 2840

3 fina frakcija <20mm (80% biorazgr)

15,1 15315

4 papir/karton (kućanstvo, komerc. sektor)

24,2 24545 25.100 25,1

5 drvo 1,8 1826 2.390 2,4

6 tekstil,koža, plastika, mješovito

4,0 4057 5.200 5,2

7 pelene 3,4 3448 950 0,95

8 staklo 3,2 3246 5.160 5,1

9 mekana plastika i ambalaža

15,5 15721 16.820 16,8

10 PET ambalaža 1,3 1319

11 tvrda plastika 5,9 5984

12 PVC 1,3 1319 100 0,1

13 Fe,Al šuplja ambalaža 1,7 1724 4.260 4,3

14 metali razni 0,6 609 2.800 2,8

15 Tetrapak i druga kompozitna ambalaža

1,4 1420

16 kosti i koža 0,8 811

17 mali građevinski otpad 0,6 609

18 opasne frakcije i EEW iz kućanstva

1,2 1217

anorganski otpad

14.120 (?) 14,1

19 Zajedno 101.424 100.000

Prva značajna odstupanja su u količinama biorazgradivog otpada iz kuhinja, vrtova, tržnica i fine frakcije <40 mm. Analiza prosijavanja otpada i identifikacija sastojaka pokazuje, da se fina frakcija gotovo 90% sastoji od otpada iz kuhinja i drugog biorazgradivog otpada i ne anorganske frakcije. U PGD projektu prikazani udio i kvaliteta fine frakcije su vjerojatno preuzeti iz standardne Herhofove tehnologije /27b/, koja upotrebljava dva denzitometrijska separatora (sklop selektivnih zračnih klasifikatora i sklop različitih sita) umjesto rotacionog sita i zračnog separatora. Na taj način je

Ugovor br. OS 03/09/2013 12/29

moguće separirati inertnu finu frakciju i skoro svu biorazgradivu organsku frakciju spojiti u SRF, RDF ili teškoj frakciji.

Drugo odstupanje je kod metala; analiza prosijavanja pokazuje da je u mješovitom otpadu svih metala i metalne ambalaže manje od polovine od količina, koje su navedene u bilanci mase u PGD projektu, a ima više svih tipova plastike.

Bilanca mase u PGD dokumentaciji također pokazuje, da je ukupni gubitak vode kod bio-sušenja i gubitak od bio-razgradnje oko 14%. Na taj način prema izmjerenim karakteristikama otpada, svi proizvodi sušenja sadržali bi između 35% i 40% vlage, a biorazgradiva organska masa bi bila ista kao prije sušenja. Tehnologija biološkog sušenja u boksovima omogućava eliminaciju 30% do 45% vode iz otpada u 7 dana /27d,27e/, da se postiže krajnja vlažnost otpada <15%, gubici zbog biološke razgradnje biorazgradivih komponenti pa su oko 5-8% suhe tvari. Razlike u bilanci masa su prikazane u tabeli 4.

Tabela 4: Okvirne razlike u bilanci produkata i gubitka biološkog sušenja za karakteristike komunalnog otpada po PGD projektu /3a,3b/ i po studiji IPZ Uniprojekt /17

Produkti i gubici

Mješoviti komunalni otpad /17/ 2012

101.424 t/god

Mješoviti komunalni otpad po projektu PGD /3a,3b/ 2012

100.000 t/lgod

1 2

% t/god t/god %

Metali 2% 2.333 4116 4%

SRF 30% 30.353 46.737 47%

Gubici biološkog sušenja (voda,gubici org.tvari)

43% 43.495 14.353 14%

Količine za odlagalište Fina frakcija <20mm 10% 10.405 13.207 13%

Teška frakcija >20mm 15% 14.838 21.587 21%

100% 101.424 100.000 100%

Biorazgradive tvari u % 52 39 %

količinama za odlagalište t s.t./god. 13.126 13.504 t/god.

Ključna informacija tabele 4 je, da je količina odloženih biorazgradivih tvari veća od 35%, tj. od dozvoljene za 2020. godinu /23b/, u odnosu na ulazne količine odloženih biorazgradivih tvari (32.853 ts.t.) za bilancu u koloni 1 i da se samo sa proizvodnjom sekundarnog goriva ne otkloni potrebna količina biorazgradivog materijala /1/. Bilanca v koloni 2 ne omogućava donošenje sigurnih zaključaka zbog nepouzdanosti polaznih podataka o količini vode i o udjelu biorazgradivih tvari ni za komunalni otpad na ulazu ni za finu frakciju <20mm.

Odstupanja od analitičkih vrijednosti pokazuju, da projektanti u izradi bilance mase za PGD tehnološki projekt nisu koristili ulazne podatke na temelju provedenih analiza, naravno u koliko ne postoje drugi, za potrebe ovog mišljenja nedostupni podaci.

Ugovor br. OS 03/09/2013 13/29

Sažetak nalaza točka 2

Dostupni podaci o količini i sastavu komunalnog otpada su nedovoljni i premalo pouzdani za projektanta i za ekspertno mišljenje, jer se temelje samo djelomično na vaganim količinama i na podacima o sastavu za jedno razdoblje u godini.

Izračunom količine otpada na temelju odnosa između količine otpada i BDP-a može se procijeniti doprinos stalnih stanovnika ka ukupnom iznosu komunalnog otpada. Uz pomoć poznavanja mjesečnih promjena količina komunalnog otpada u turističkim područjima u godini može se ocijeniti doprinos turističke sezone.

Za područje Primorsko-goranske županije je specifična količina komunalnog otpada od stalnih stanovnika je oko 256 kg/stan.god. Doprinos turizma na godišnjoj razini je oko 25% od ukupnog komunalnog otpada za područje Županije, u turističkim područjima ovaj je doprinos na godišnjoj razini oko 50% od ukupnog komunalnog otpada. Tijekom turističke sezone doprinos je znatno viši.

Osnovne količine za MBO obradu (2012 godina ) smanjit će se prvo oko 6% zbog odvojenog sakupljanja i eksterne obrade biorazgradivog otpada iz kuhinja u hotelima i restoranima, a dijelom zbog drugačijega načina sakupljanja i prodaje potencijalnih sekundarnih sirovina.

Do 2020. godine planirano je oko. 30% smanjenje količine komunalnog otpada koji bi trebao biti obrađen u MBO. Kako bi se prilagodili odredbama Europske Krovne direktive o otpadu koja će uskoro biti ugrađena u pravni sustav Hrvatske, biti će eliminirano iz miješanog komunalnog otpada iz kućanstva na izvoru oko 50% papira/kartona, stakla, metala i plastike. Očekuje se daljnja eliminacija biorazgradivog otpada iz mješovitog otpada.

Studija količina, prosijavanja otpada i utvrđivanja sastava komunalnog otpada u ljeto 2012 /17/ godine pokazala je, da komunalni otpad sadrži između 50 i 55% vlage. Usporedba svojstava otpada iz navedene studije sa sastavom komunalnog otpada u PGD projektnoj dokumentaciji pokazuje, da su za izradu PGD projektne dokumentacije bili vjerojatno korišteni drugi podaci i ne podaci, koje je imala na raspolaganju ekspertna grupa.

Na osnovu nalaza izvedenih studija, količine svih produkata za energetsko i materijalno korištenje iz MBO obrade biti će manje od projektiranih, zbog većih količina isparene vode iz komunalnog otpada i zbog većeg gubitka organskih tvari.

Iz bilance mase za tehnološki proces i primjenom sastava otpada koji je bio određen analizama prosijavanja /17/ proizlazi, da će biti količina odloženog biorazgradivog otpada veća od 35%, tj. od dozvoljene za 2020. godinu /23b/, u odnosu na količine biorazgradivih tvari na ulazu u MBO obradu.

Ugovor br. OS 03/09/2013 14/29

3. Primjerenost planiranih kapaciteta postrojenja za biološku i mehaničku obradu u odnosu na količinu otpada, dinamike isporuka i kompenzacije sezonskih razlika

3.1 Isporuke otpada i kapacitet postrojenja za biološko sušenje

Kapacitet skupa "biološko sušenja -mehanička separacija" za preradu 100.000 tona komunalnog otpada godišnje i maksimalnim kapacitetom od 400 t / dan na temelju dva osnovna izračuna:

• 52 ciklusa / godinu x 192,3 t / boks x 10 boks / ciklus = 100.000 t / godinu

• 100.000 t / godinu / 260dana/godinu = 384,2 t / dan

Kod pretpostavke da je nasipna gustoća mješovitog komunalnog otpada 0,45 t/m3, potreban kapacitet prihvatnog bunkera je minimalno 2561 m3. Projektirani volumen prihvatnog bunkera je 2765 m3 i u prosjeku dovoljan za prihvat 400 t/dan u 5 radnih dana u tjednu.

Kapacitet drobilice otpada za drobljenje do <200 mm i kapaciteta prijelaznog bunkera (567m3) za drobljeni otpad odgovara dnevnom punjenje boksa. Kapacitet prihvatnog i procesnog krana po iskustvu ocjenjujemo na oko 40 t/h, što je dovoljno za doziranje i rukovanje otpadom u 6-9 sati.

Sa gledišta prihvata prosječnih dnevnih količina i pripreme zaliha preko subote i nedjelje su prihvatni bunker, drobilica, kranovi, prelazni bunker i oprema za biološko sušenje odgovarajuće dimenzionirani.

Iako su količine komunalnog otpada-stanje 2012 godine u tabeli 2 (kolona 2) u osnovu jednake projektiranim količinama 100.000 t godišnje je potrebno kod planiranja kapaciteta procesne opreme za MBO obradu i planiranja frekvencija odvoza otpada u obradu, posebno u Primorsko-goranskoj županiji, nužno razmatrati prvenstveno 2 varijabli:

a) Bitna promjena dnevno ostvarene količine miješanog komunalnog otpada zbog turističke sezone u 5 mjeseci (3 mjeseca povećana količina /V.-VI., IX. mjesec/ i 2 mjeseca maksimalne količine /VII., VIII. mjesec/).

b) Promjena količina miješanog komunalnog otpada iz domaćinstva zbog propisanog povećanja prihvata OSF, posebno papira/kartona, stakla, plastike i metala (obveza država članica EU-a do 2020. godine);

Promjene mjesečnih količina miješanog komunalnog otpada u jednoj godini, koje su prikazane na slici 1 (str.8) baziraju na podacima komunalnog poduzeća Ponikve d.o.o. na otoku Krku /28h/.

Povećanje količina komunalnog otpada u turističkoj sezoni u odnosu na doprinos stalnih stanovnika (u mjesecima siječanj, veljača, ožujak,) iznosi

- u mjesecima svibanj, lipanj i rujana za faktor 2,5;

- za mjesec srpanj i kolovoz čak za faktor 3,5.

Ugovor br. OS 03/09/2013 15/29

U tabeli 5 prikazan je dnevni iznos količina koje bi trebale biti dovedene u MBO proces po grupama mjeseca, svaki dan u godini, tj. 365 dana po pojedinim područjima Primorsko-goranske županije.

Tabela 5: Dinamika dostave mješovitog komunalnog otpada na području Primorsko-goranske županije u MBO obradu u zavisnosti od turističke sezone

Dostava mješovitog komunalnog otpada stalni stanovnici doprinos turizma zajedno 101.424 t/godinu t/dan365 t/dan365 t/dan365

Dostava Delnice, Vrbovsko,Čabar

16 16

2 Dostava Rijeka i okolica 123

123

3 Dostava Opatijska riviera 4 van sezone (7 mjes.=212dana=30 tjedna) t/dan

20

20

5 u sezoni ( 3 mjes./V.,VI,IX./ , 91 dana=13 tjedna ) 20 46 66

6 vrh sezone (2 mjes./VII.,VIII./ , 62 dana =9 tjedna) 20 74 94

7 Dostava Crikvenica Novi Vinodolski 8 van sezone (7 mjes.=212dana=30 tjedna) t/dan

14

14

9 u sezoni ( 3 mjes./V.,VI,IX./ , 91 dana=13 tjedna ) 14 33 47

10 vrh sezone (2 mjes./VII.,VIII./ , 62 dana =9 tjedna) 14 54 68

11 Dostava s otoka Krk, Cres/Lošinj, Rab 12 van sezone (7 mjes.=212dana=30 tjedna) t/dan

31

31

13 u sezoni ( 3 mjes./V.,VI,IX./ , 91 dana=13 tjedna ) 31 61 92

14 vrh sezone (2 mjes./VII.,VIII./ , 62 dana =9 tjedna) 31 99 130

Tabela 6 pokazuje ukupan iznos dostave količina komunalnog otpada sa područja Primorsko-goranske županije u MBO obradu za tri karakteristična razdoblja u godini i za tri godine, koje mogu biti značajne za projekt: 2012., 2016. i 2020. godina.

Tabela 6: Dostava i doziranje komunalnog otpada i kapacitet postrojenja biološkog sušenja

Mješoviti komunalni otpad van turisti čke sezone turistička sezona vrh turističke sezone

t/dan365 t/dan365 t/dan365

101.424 t/godinu 2012.godina I.-IV.; X.-XII. V., VI. + IX. VII.-VIII.

dostava otpada 204 345 432

m3/dan365 m3/dan365 m3/dan365

volumen otpada (0,45 t/m3) 453 767 960

boksi/ciklus + suficit/deficit 7,4/cikl.+2,6s 10/cikl+2,5d 10/cikl+5,7d

balirani otpad - t/ciklus 0 480 1094,4

94.223 t/godinu 2016.godina t/dan365 t/dan365 t/dan365

dostava otpada 190 320 401

boksi/ciklus + suficit/deficit 7/cikl. +3s 10/cikl+1,7d 10/cikl+4,6d

balirani otpad -t/ciklus 0 326 883

67.048 t/godinu 2020.godina t/dan365 t/dan365 t/dan365

dostava otpada 135 228 286

boksi/ciklus + suficit/deficit 5/ciklus+5s 8,3/cikl+1,7s 10/cikl.+0,5d

balirani otpad t/ciklus 0 0 96

Ugovor br. OS 03/09/2013 16/29

Količina mješovitog komunalnog otpada predstavlja sljedeće :

- godina 2012: projektirane količine su gotovo iste količini komunalnog otpada u 2012, koja je dobivena vaganjem i izračunima po modelu, ulaznim parametrima i pretpostavkama

- godina 2016: količine koji su ocijenjeno prema mogućem početku rada MBO;

- godina 2020:količine ocjenjene na temelju očekivane situacije nakon implementacije svih relevantnih EU direktiva i dogovorenih prijelaznih razdoblja.

Podaci u tabeli 6 temelje na dnevnoj isporuci otpada, za svaki dan u godini, van turističke sezone, u turističkoj sezoni i tijekom dva mjeseca vrha turističke sezone, prikazan je projektirani broj boksova za biološko sušenje (=10), potreban broj boksova da se zadovolje dnevne količine otpada. Prikazan je suficit ili deficit boksova za dnevne isporuke otpada pod pretpostavkom svakodnevnog punjenja jednog boksa nakon 7-dnevnog ciklusa sušenja.

Za svaku relevantnu godinu i razdoblje van ili u turističkoj sezoni je prikazana količina komunalnog otpada koja zbog nedostatka boksa u jednom ciklusu ne može biti prihvaćena u biološko sušenje, pa je potrebno taj dio otpada privremeno skladištiti i obraditi van turističke sezone. Projektiranih 10 boksova za biološko sušenje odgovara dnevno dozirani količini 274 t za biološko sušenje u 7-dnevnom ciklusu, pod uvjetom da je nasipna gustoća komunalnog otpada 0,45 t/ m3.

Izračuni isporuke otpada, punjenja i pražnjenja boksova u 7-dnevnom ciklusu biološkog sušenja pokazuju sljedeće:

a) Godina 2012 do 101.424 tona komunalnog otpada godišnje:

- Sedam mjeseci van razdoblja sezone količina od 7,5 boksa je dovoljna da obrađuju sve dostavljenu količinu otpada. Također je moguće podesiti isporuke otpada na 5-dnevni radni tjedan. Situacija se može promijeniti zbog manjeg sadržaja vode u otpadu, kad je nasipna gustoća otpada manja od 0,45 t/m3.

- Tijekom turističke sezone u svibnju, lipnju i rujnu biti će svih 10 boksova angažiranih 365 dana i 24h/dan a manjka će biti za 2,5 boksa.

- Tijekom viška turističke sezone kada bili zauzeti mjesec svi boksovi, nedostajalo bi 6,5 boksa. - Tijekom turističke sezone u mjesecima svibanj, lipanj i rujan trebalo bi na 7-dnevni ciklus

privremeno skladištiti 480 tona otpada, a na vrhu turističke sezone čak oko 1.100 tona otpada.

b) Godina 2016 do 94.223 tona komunalnog otpada godišnje:

- Sedam mjeseci od turističke sezone, sedam boksova dovoljno je za obrađivanje svih isporučenih količina otpada. Također je moguće podesiti 5-dnevnu isporuku otpada na tjedan. Situacija se može promijeniti zbog manjeg sadržaja vode u otpadu, kad je nasipna gustoća otpada manja od 0,45 t/m3.

- Tijekom turističke sezone, tj. u svibnju, lipnju i rujnu će biti zauzetih svih 10 boksova kroz 365 dana i 24h/dan uz manjak 1,7 boksa.

- Tijekom vrha turističke sezone bili bi zauzeti dva mjeseca svi boksovi, a trebalo bi da bude na raspoloženju još 4,6 boksa.

Ugovor br. OS 03/09/2013 17/29

- Tijekom turističke sezone u mjesecima svibanj, lipanj i rujan trebao bi u 7-dnevnom ciklusu privremeno skladištiti 326 tona otpada, na vrhu turističke sezone 883 t otpada.

c) Godina 2020 - 67.048 tona komunalnog otpada godišnje:

- Sedam mjeseci van turističke sezone, 5 boksova dovoljno je sve isporučena količine otpada. Isporuka otpada u 5-dnevnom radnom tjednu je bez ikakvih problema izvodiva. Situacija može biti malo promijenjen zbog manjeg sadržaja vode u otpadu, ako će biti nasipna gustoća otpada manja od 0,45 t/m3

- Tijekom turističke sezone svibanj, lipanj i rujan će biti u ciklusu od 7 dana tijekom godine 24h/dan zauzetih 8,3 boksa i 1,7 boksa bilo bi viška.

- Tijekom vrha turističke sezone od dva mjeseca bili bi zauzeti svi boksovi sa manjkom od 0,5 boksa u ciklusu.

- Privremeno skladištenje manjih količina komunalnog otpada bilo bi potrebno samo tijekom vrha turističke sezone, odnosno 96 tona otpada po 7-dnevnom ciklusu.

3,2 Kapacitete postrojenja za mehaničku separaciju osušenog otpada

Izabrani je kapacitet sklopa procesne opreme, naročito drobilica, rotacijsko sito i zračni separatori, koji su sposobni u razumnom vremenu obraditi dnevnu količinu osušenog otpada. Ova količina je za 100.000 t/godišnje u prosjeku oko 170 tona osušenog otpada po danu. Kada procesni kran prenosi suhi otpad iz boksa u spremnik sa pokretnim dnom, koji služi za doziranje u rotacijsko sito, nasipna gustoća otpada se promjeni od početne 0,45 t/m3 prije sušenja na oko 0,2 t/m3, vjerojatno još na manje, i 170 t otpada zauzme volumen između 800 i 900 m3. Upravo taj dio procesa kontrolira procesnu brzinu linije; kapaciteta obrade od oko 20 t/h (oko. 100 t/m3) osušenog materijala po satu bila bi adekvatna.

U projektnoj dokumentaciji za dobivanje građevinske dozvole, navedeni maksimalni kapacitet procesne opreme je 85.000 t/god i 42 t/h, što je povezano sa projektiranom nominalnom kapacitetu MBO objekta, koja je smanjena za 15% procesnog gubitka vode i organske materije /3, 3a, 3b/. Kod biološkog sušenja komunalnog otpada Primorsko-goranske županije, gubici vode i organske materije će realno biti veći od projektiranih; zbog toga je planirana kapaciteta procesne opreme u PGD projektu očito predimenzionirana.

Vrijeme rada procesne opreme za mehaničku separaciju je u rasponu od 6-13 h/dan svaki dan u godini bez obzira da li je obrada 100.000 t/god ili samo 67.000 t/god. Ako se ispostavi, da postoji dovoljno rezervnih boksova, na primjer za vrijeme van turističke sezone ili kada je potrebno obraditi manje količine komunalnog otpada, moguće je prilagoditi radno vrijeme tako, da se proces mehaničke separacije ne odvija svakodnevno, već svaki drugi ili treći dan, ovisno od očekivane količine otpada.

Ugovor br. OS 03/09/2013 18/29

Sažetak nalaza točka 3

Kapaciteta postrojenja "biološko sušenje -mehaničko razdvajanje" je dovoljna za isporuke prosječne dnevne količine komunalnog otpada za projektirane količine za 7-mjesečno razdoblje van turističke sezone. Omogućava i pripremu zaliha za subotu i nedjelju.

U 10 boksova za biološko sušenje, od kojih svaki ima efektivni volumen 427 m3, se može tijekom 7-dnevnog ciklusa biološkog sušenja obraditi dnevno (365 dana godišnje) 274 t dozirane količine pod uvjetom ,da je nasipna gustoća komunalnog otpada 0,45 t/ m3.

Količina komunalnog otpada se na rivijerama Opatija i Crikvenica/Novi Vinodolski i na otocima Krk, Rab in Cres/Lošinj u odnosu na doprinos stalnih stanovnika (u mjesecima siječanj, veljača, ožujak,) u vrijeme turističke sezone u mjesecima svibanj, lipanj i rujan povećava za faktor 2,5, u mjesecima srpanj i kolovoz pa čak za faktor 3,5.

Kapacitete postrojenja za biološko sušenje su adekvatne za količine komunalnog otpada od 90.000-100.000 t/god (projektirane količine), ali samo za 7 mjeseca u godini, kada je korištenje raspoloživih boksova 70%. Kapaciteta postrojenja je preniska za period 5 mjesečne turističke sezone: za oko 25% za V.,VI. i IX. mjesec i za oko 60% za VII.,VIIII. mjesec. Potrebno je osigurati privremeno skladištenje viška komunalnog otpada, npr. u balama, i otpad obrati u vrijeme van turističke sezone.

Poslije 2020.godine, zbog implementacije relevantnih EU direktiva o otpadu i dogovorenih prijelazna razdoblja moguće je očekivati oko 30% smanjenje količina mješovitog komunalnog otpada namijenjenog za obradu u MBO postrojenju. U vrijeme van turističke sezone, korištenje opreme za biološko sušenje smanjit će se na 50%, na vrhu turističke sezone korištenje će biti 100% sa vrlo malim količinama neobrađenog komunalnog otpada u 7-dnevnom ciklusu.

Kapacitet postrojenja za biološko sušenje nije projektiran za značajne sezonske oscilacije, koje su evidentne za turistička područja Primorsko-goranske županije.

Projektirana kapaciteta procesne opreme za mehaničku separaciju osušenog biološkog otpada je prevelika. Komunalni otpad Primorsko-goranske županije sadrži mnogo vode tako, da je gubitak vode i biorazgradivih organskih tvari u procesu biološkog sušenja veći nego što je predviđeno projektom.

Ugovor br. OS 03/09/2013 19/29

4. Problematika privremenog skladištenja miješanog komunalnog otpada in pojedinih frakcija

Na osnovu raspoložive dokumentacije za području CZGO Marišćina, projektom nisu planirana područja za privremeno skladištenje mješovitog komunalnog otpada ili pojedinih frakcija iz MBO obrade. Na istočnom dijelu centralne zone je nacrtana nadstrešnica dimenzijama oko 50x25m2 ali taj objekt nije predmet PGD projektne dokumentacije. Na osnovu raspoložive projektne dokumentacije i lokacijskih dozvola možemo evidentirati i zaključiti, da će biti potrebno osigurati dodatni prostor i objekte za privremeno skladištenje komunalnog otpada i pojedinih frakcija obrade za ove slučajeve.:

a) Privremeno skladištenje miješanog komunalnog otpada prije gradnje i početka rada tehnološkog sklopa »MBO-odlagalište«

b) Privremeno skladištenje miješanog komunalnog otpada u vrijeme turističke sezone i u slučaju zaustavljanja postrojenja zbog kvarova i remonta.

c) Privremeno skladištenje sekundarnog goriva u balama.

ad a) Privremeno skladištenje mješovitog komunalnog otpada prije početka rada MBO

Iz izmjena i dopuna lokacijske dozvole od 22.8.2012 /9/ je evidentno, da je na lokaciji CZGO Marišćina planirano nekakvo privremeno skladište mješovitog komunalnog otpada za skladištenje do početka rada tehnološkog sklopa »MBO-odlagalište«. Vrijeme skladištenja je ograničeno na 3 godine, posle tri godine je potrebno zbrinuti privremeno skladišteni otpad. Izmjene i dopune lokacijske dozvole se odnose na tako zvano odlagalište faze 0, koje prema informacijama /16/ nije tema PGD

projekta i međunarodnog ugovora. Prema informacijama /16/ će se procjena rizika i izrada tehnološkog rješenja obrade otpada privremeno odloženog na nultoj fazi razmatrati odvojeno.

Ali upravo to privremeno skladište - odlagalište (?) može ključno utjecati na ispravnost projektiranog kapaciteta MBO, na odnos građana do projekta i sumnju do stručnosti projekta i ne na kraju na realizaciju kompletnog planiranog tehnološkog sklopa »MBO-odlagalište«.

Sakupljen mješoviti otpad u količini od oko 180.000 t će biti privremeno skladišten na lokaciji CZGO Marišćina i posle tri godine će biti prema logičnom očekivanju obrađen u novom MBO postrojenju sa ograničenim kapacitetom. Ako će se smanjiti dotok mješovitog komunalnog otpada za 30% (poslije 2020.godina), raspoloživom kapacitetom moguće je obraditi privremeno skladišteni otpad u sljedećih 6 godina; prije 2020. godine neće biti slobodnih kapaciteta za obrađivanje.

Tehnologija privremenog skladištenja relativno reaktivnog materijala je značajna za samu obradu otpada u MBO postrojenju po jednoj strani, a po drugoj strani za rizike zbog emisija neugodnih mirisa u okoliš i mogućnosti stvaranja eksplozivnog plina. Smatramo, da je tehnologija privremenog skladištenja ili drugog načina zbrinjavanja mješovitog komunalnog otpadom do početka rada MBO postrojenja neizbježan sastavni dio koncipirane tehnologije obrade mješovitog komunalnog otpada na lokaciji CZGO Marišćina.

ad b) Privremeno skladištenje mješovitog komunalnog otpada u vrijeme turističke sezone i u slučaju zaustavljanja postrojenja zbog kvarova i remonta.

Analiza oscilacija količina ostvarenog komunalnog otpada zbog turističke sezone i njegove dostave u MBO obradu pokazuje, da projektirani kapacitet MBO postrojenja zadovoljava obradu dostavljenog otpada 7 mjeseci u godini, tj. van prave turističke sezone, ako je ukupna godišnja količina ostvarenog komunalnog otpada od 90.000 do 100.000 tona. U vrijeme turističke sezone projektirani kapacitet

Ugovor br. OS 03/09/2013 20/29

MBO postrojenja na biološkom dijelu ne omogućava obradu svih dostavljenih količina komunalnog otpada. Kod godišnje količine dostavljenog otpada između 90.000 i 100.000 t/god. potrebno je za pet mjeseci turističke sezone osigurati prelazno skladištenje za ukupne količine između 12.000 i 16.000 t komunalnog otpada. Tu količinu bi se obradilo u MBO u mjesecima van turističke sezone. U slučaju prešanja i ovijanja mješovitog komunalnog otpada plastičnom folijom, koja je otporna na vremenske situacije i slaganja prešanog i baliranog otpada npr. u pet kata, potrebno je osigurati oko 4500 m2 skladišne površine i dodatni prostor (nadstrešnica, zgrada) za postrojenje za pripremu komunalnog otpada, tj. doziranje/prešanje/baliranje, transportno vozilo za interni prijevoz i slaganje bala i drugo. To znači dopunu tehničko tehnološkog projekta i projekta interne transportne i skladišne logistike.

ad c) Privremeno skladištenje sekundarnog goriva u balama

Pomoću mehaničke separacije MBO postrojenja se iz osušenog komunalnog otpada proizvodi glavna korisna komponenta, to je sekundarno gorivo. Količina proizvedenog sekundarnog goriva zavisi od sastava mješovitog komunalnog otpada i od udjela lakih frakcija, naročito papira/kartona, svih vrsta lake plastike i lakog tekstila. Dnevna proizvodnja sekundarnog goriva u planiranom MBO postrojenju je između 80 do 120 t kod dnevnog kapaciteta 274 t/dan.

Sekundarno gorivo može postići dva kvalitetna nivoa, od kojih se sekundarno gorivo višeg kvaliteta (SRF) može uporabiti u industrijskim postrojenjima, koja koriste primarna goriva i paletu sekundarnih goriva za proizvodnju procesne toplotne energije. Zbog visoke kvalitete SRF, sekundarno gorivo ne utječe na kvalitetu produkta kojeg korisnik proizvodi.

Sekundarno gorivo nižeg kvaliteta (RDF) se može zbog više nečistoća uporabiti u termoelektranama ili toplanama kao dodatak primarnom čvrstom gorivu ili završava u postrojenju za spaljivanje neopasnog otpada ili se njegova energetska vrijednost koristi u postrojenju nekog drugog tipa.

Sekundarno gorivo se uvijek priprema za poznatog korisnika, koji izvodi postupak završne pripreme sekundarnog goriva za postizanje optimuma za svoje procesne parametre. Kvaliteta sekundarnog goriva prema standardu, dnevno dostavljene količine i frekvencija dostave su predmet individualnog ugovora.

Ali svi industrijski korisnici imaju svoje planirane godišnje remonte, zaustavljanja zbog tehnoloških smetnji i ne na kraju, odazivaju se na potražnju na tržištu i ograničenja zakonodavstva. Npr. cementare u zimskom razdoblju ne rade jer nema potražnje za cementom, kombinirani termoenergetski objekti imaju veću potražnju za gorivom u zimskom periodu. Korisnici više puta i ne žele dostavu sekundarnih energenata preko vikenda.

Dodatne skladišne kapacitete za bale sekundarnog goriva su neizbježne: ili se izgrade skladišne plohe na lokaciji CZGO Marišćina površinom oko 6.000 m2 na mjesec ili se potraži dislocirana lokacija ugodna sa gledišta transportne logistike.

Sažetak nalaza točka 4 Privremeno skladištenje komunalnog otpada za tri godine bez detaljno definiranog tehnološkog rješenja obrade otpada i procjene svih rizika je jako osjetljiva aktivnost na lokaciji CZGO Marišćina.

Tehnologija privremenog skladištenja ili drugog načina zbrinjavanja mješovitog komunalnog otpada do početka rada postrojenja MBO-odlagalište po našem mišljenju značajno utiče na planirani

Ugovor br. OS 03/09/2013 21/29

kapacitet MBO postrojenja i mora biti neizbježan sastavni dio integralnog projekta obrade mješovitog komunalnog otpada na lokaciji CZGO Marišćina.

Projektirana kapaciteta MBO postrojenja zadovoljava obrađivanje svih dostavljenih količina za vrijeme van turističke sezone. Zbog povećane količine dnevno dostavljenog komunalnog otpada u MBO obradu za 70% do 110% u turističkoj sezoni biti će potrebno do-projektirati privremeno skladište i odgovarajuću procesnu i transportnu oprema.

Sekundarno gorivo se izrađuje za poznatog korisnika i pripremi se prema njegovom zahtjevu u okviru europskog standarda kvaliteta CEN/TS 15359. Dostava sekundarnog goriva može biti ometana zbog dužih remonata, tehnoloških problema, situacija na tržištu i drugog. Potrebno je do-projektirati skladišni prostor za bale od oko 6000 m2/mjesec za planiranu proizvodnju sekundarnog goriva.

Ugovor br. OS 03/09/2013 22/29

5. Problematika produkata MBO obrade i odlaganja u reaktorskom odlagalištu

Prema PGD projektnoj dokumentaciji »Postrojenje za prikupljanje i obradu odlagališnog plina“ /4/ i „Projekt odlaganja otpada“ /6/ planirano je odlaganje, kompaktiranje in dnevno prekrivanje teške i fine frakcije, koja je drugi glavni proizvod mehaničkog dijela MBO obrade. Odloženi otpad će se prema projektu dnevno prekrivati LDPE geomembranom i iznimno s viškom raspoloživog inertnog materijala. Odlaganje se izvodi po kazetama odlagališnih ploha. Kazete se popunjavaju u redovima jedna do druge do popunjavanja cijelog reda, do popunjenosti cijele površine jedne etaže; nakon toga puni se sljedeći kat. Površinsko zatvaranje i brtvljenje prve zapunjene odlagališne plohe (1A) je planirano nakon 4-5 godina, kad će se aktivirati proizvodnja bioplina. U raspoloživom dijelu projektne dokumentacije nisu prikazani ni tehnologija ni tehničko rješenje kontroliranog doziranja vode u 12m visoko deponijsko tijelo sa komprimiranim otpadom za proizvodnju bioplina.

Prva faza MBO postrojenja je u suštini biološko sušenje bez obzira na originalni naziv proizvodnja »suhog stabilizata« po Herhofu. Između bio-stabilizacije i biološkog sušenja postoje dvije ključne razlike:

Bio-stabilizacija je aerobna obrada miješanog komunalnog otpada ili organskih frakcija iz prosijavanja otpada sa ciljem proizvodnje stabilne organske frakcije, koja odgovara kriterijima za odlaganje ili za prekrivni sloj kod rekultivacija odlagališta.

Biološko sušenje je aerobna obrada miješanog komunalnog otpada ili organskih frakcija iz prosijavanja otpada uključujući i otklanjanje inertnih komponenti sa ciljem proizvodnje sekundarnog goriva (SRF ili RDF) za so-proizvodnju toplotne energije u industrijskim i termoenergetskim postrojenjima.

Sa dugotrajnijom bio-stabilizacijom želimo postići što veću biološku konverziju organskog ugljika u aerobnim uvjetima, međutim kod kratkotrajnog biološkog sušenja koristimo toplotu iz egzotermične razgradnje biorazgradivih tvari za isparavanje što više vode u što kraće vrijeme i kod najmanje biološke konverzije organskog ugljika.

Otpadne frakcije iz mehaničke separacije osušenog mješovitog komunalnog otpada, tj. teška frakcija iz zračnog separatora i naročito fina frakcija su suhe, sa <15% vlage, i su samo naizgled biološki stabilne. Mikrobiološki procesi egzotermne biološke razgradnje su zbog niske vlage samo zaustavljeni, nakon re-humidifikacije ti procesi se ponovo i to brzo reaktiviraju /27e/.

Otpadna mješavina za odlaganje, tj. teška frakcija iz zračnog separatora i fina frakcija (<20mm) ispod rotacijskog sita nije više jednaka mješovitom komunalnom otpadu na ulazu u MBO ili komunalnom otpadu, koji se deponira danas; ta mješavina je suha i prema karakteristikama otpada i prema izvedenom tehnološkom postupku predstavlja koncentrat biorazgradivih tvari. Fina frakcija (<20mm) sadrži najmanje 50% dio sitnih čestica i prašine i više od 60% udio biorazgradive materije. Sprečavanje penetracije oborinskih voda u odloženi otpadni materijal u razdoblju od 5 godina na površini oko 2,5 ha će biti u praksi teško izvodljivo; uz gradnju deponijskog tijela možemo očekivati aktiviranje svih vrsta mikrobioloških procesa. Ponašanje odloženog materijala za vrijeme žestokih oborina i jake bure, koji su karakteristični za obalno područje, je nesigurno i može uzrokovati nekontrolirane emisije.

Ugovor br. OS 03/09/2013 23/29

Ukoliko je planiran kontrolirani način proizvodnje bioplina pomoću kontroliranog doziranja vode u odlagališno tijelo, u najmanje bi trebalo odlagalište projektirati i izraditi u smislu zatvorenog bio-reaktora u industrijskom smislu: svi brtvljeni slojevi iz HDPE folije i pomoću zavarivanja potpuno spojeni.

Pomoću dodatne obrade postoje i druge mogućnosti korištenja naročito fine frakcije u smislu kompostu slične organske tvari (CLO) /27b/:

- poboljšanje strukture zemljišta i zadržavanje vlage u suhim područjima sa lošim kvalitetom

zemljišta, - upotreba na zemljištu za rast energetskih usjeva, - prekrivni sloj za odlagališta, - materijal za sanacije starih odlagališta i kontaminiranih područja, - odlaganje na odlagalištu nakon bio-stabilizacije.

Sve dodatne mogućnosti korištenja dodatno obrađene lake frakcije van odlagališnog prostora su vezane na njezinu kvalitetu, osjetljivost prostora, gdje bi se mogla koristiti, i zakonodavstvo, koje propisuje kvalitetu i ograničava prihvatljivost ovakvih supstrata.

U svakom slučaju bi dodatna bio-stabilizacija naročito fine frakcije (<20mm) pridonijela smanjivanju količina odloženog biorazgradivog otpada u odlagalištu Marišćina bez obzira na lokaciju primjene. Ali ni u kojem slučaju kvaliteta kompostu sličnih organskih tvari iz MBO postrojenja ne će odgovarati kvaliteti komposta proizvedenog iz odabrano sakupljenog biorazgradivog otpada.

Sažetak nalaza tč. 5

Teška i fina frakcija iz mehaničke obrade MBO su na neki način koncentrat biorazgradivog materijala, koji će u kontaktu sa vlagom ponovo aktivirati kompleks mikrobioloških procesa i razgradnju biorazgradivih sastavnih dijelova komunalnog otpada. U vrijeme žestokih oborina i jake bure je moguće očekivati nekontrolirane emisije iz odlagališta u okoliš.

Projektiranim planom odlaganja pa i načinom punjenja i komprimiranja otpada na odlagališnim plohama uz dnevno prekrivanje odloženog otpada, neće biti moguće spriječiti penetraciju vlage u odloženi otpad, kad se brtvljeni sloj npr. za prvu 2,3 ha veliku odlagališnu plohu završava tek nakon 4-5 godina. Za kontrolirano korištenje odloženog materijala bi deponiju trebalo izraditi najmanje kao zatvoreni bio-reaktor u industrijskom smislu.

Smisleno je istražiti mogućnosti dodatne obrade biorazgradivim tvarima bogate fine frakcije i korištenja produkata iz dodatne obrade.

Planirano odlagalište CZGO Marišćina u potpunosti ne ispunjava uslove za dobivanje Rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša nakon 2018 godine zbog nesigurnosti udjela biorazgradivih komponenti u odloženim količinama produkata iz MBO na odlagalištu, zbog nekontroliranih procesa i emisija v zrak u pet godišnjem razdoblju na oko 2,5 ha velikim odlagališnim plohama i zbog tehnološke neprovjerenosti proizvodnje bioplina iz biološko sušenog materijala u kazeti odlagališta pomoću kontroliranog doziranja tehnološke vode.

Ugovor br. OS 03/09/2013 24/29

V. Sažetak ekspertize i mišljenje o opravdanosti odabranog sklopa »MBO-reaktorsko odlagalište« za rješavanje problematike komunalnog otpada Primorsko-goranske županije

Ekspertno mišljenje bazira isključivo na segmentima projektne dokumentacije za dobivanje građevinske dozvole, koji su bili ograničeno na raspoloženju, na djelimično aktualiziranim podacima o količinama i sastavu komunalnog otpada, na lokacijskim i građevinskim dozvolama, na javno dostupnim izvještajima, propisima i drugim dokumentima Republike Hrvatske i Europske Unije pa i na stručnim izvorima i vlastitim izračunavanjima.

Mišljenje sa gledišta utjecaja planskih dokumenata i propisa na tehnološki sklop »MBO-reaktorsko odlagalište«

Projekt CZGO Marišćina je sukladan planskim usmjerenjima ali nije u potpunosti koncipiran sukladno važećim propisima Republike Hrvatske o odlaganju. Dodatno,ulaskom Republike Hrvatske u europsku integraciju zatražena je potpuna implementacija »acquis communautaire« za nove centre za gospodarenje otpadom sa novim odlagalištima do 2018.godine odnosno do 2020.godine uključujući i primjenu najboljih raspoloživih tehnika sukladno IPPC direktivi i dogovorena prelazna razdoblja.

Izabrani tehnološki sklop"MBO-reaktorska deponija"nije u cjelini sukladan sa sadašnjim hrvatskim propisima i pa sa važećim europskim propisima i pravilima; zato je malo vjerojatno, da bi objekti za MBO obrađivanje i zbrinjavanje mješovitog komunalnog otpada Primorsko-goranske županije nakon 2018. godine mogli dobiti sve potrebne dozvole za rad.

Mišljenje sa gledišta utjecaja količine i sastava komunalnog otpada na tehnološki sklop »MBO-reaktorsko odlagalište«

Dostupni podaci o količini i sastavu komunalnog otpada nisu dovoljno pouzdani ni za projektanta ni za ekspertno mišljenje. Na osnovu količina odloženog komunalnog otpada, vaganog na tri lokacije u 2011.godini, izračunate specifične količine komunalnog otpada od 256 kg na stalnog stanovnika na godinu u PGŽ (na bazi GDP) i na bazi mjesečnih promjena količina sakupljenog komunalnog otpada i OSF na turističkom području Krk je ustanovljena godišnje ostvarena količina komunalnog otpada na teritoriju Primorsko-goranske županije u količini od 101.424 t/godinu koja se samo za 1% odstupa od projektirane količine za MBO obradu. Te količine obuhvaćaju i doprinos turističke djelatnosti.

Smanjenje količina miješanog komunalnog otpada za oko 30% do 2020.godine sukladno sa EU propisima i daljnja eliminacija biorazgradivog otpada iz ugostiteljske djelatnosti i kućanstva ispostavljaju problem planirane kapacitete tehnološkog sklopa »MBO-reaktorsko odlagalište«.

Usporedba eksperimentalno sa analizama ustanovljenog sastava i karakteristika komunalnog otpada i sastava komunalnog otpada u PGD projektu ukazuje, da su bili za projektiranje korišteni neki drugi podaci o komunalnom otpadu i ne podaci, koje je imala na raspolaganju ekspertna grupa.

Iz bilance mase za tehnološki proces i primjenom sastava otpada, koji je bio određen analizama prosijavanja /17/ proizlazi, da će biti količina odloženog biorazgradivog otpada veća od 35%, tj. od dozvoljene za 2020. godinu /23b, u odnosu na količine biorazgradivih tvari na ulazu u MBO obradu.

Ugovor br. OS 03/09/2013 25/29

Mišljenje o projektiranoj kapaciteti postrojenja

Kapacitet postrojenja »biološko sušenje-mehanička separacija« je projektiran na prosječni kapacitet obrađivanja miješanog komunalnog otpada od 100.000 t/godinu i dozirane količine 274 t/d u 365 dana u godini. Prema količinama za 7 mjeseci u godini, tj. van turističke sezone, postrojenje će raditi sa 70% kapacitetom, kod bitno smanjenih količina na 67.000 t/godinu (očekivano 2020.godine) pa će se koristiti samo 50% od raspoložive kapacitete. U turističkoj sezoni kapacitete biološkog sušenja nisu dovoljne za obradu kompletnog dnevno isporučenog komunalnog otpada.

Postrojenje nije projektirano za značajne turističke sezonske oscilacije, kad se dnevno isporučena količina u najmanje udvostruči; ali nijedno industrijsko postrojenje ne može kompenzirati ovako velike oscilacije na ulazu.

Mišljenje o problematici privremenog i prelaznog skladištenja komunalnog otpada i MBO produkata

Projektno rješenje privremenog skladištenja komunalnog otpada do početka rada sklopa »MBO-odlagalište« (faza 0) mora po našem mišljenju postati neizbježan sastavni dio integralnog projekta obrađivanja mješovitog komunalnog otpada jer je to jako osjetljiva i rizična aktivnost na lokaciji CZGO Marišćina. Potrebno je i do-projektirati prelazno skladište mješovitog komunalnog otpada za vrijeme turističke sezone i zbog povremenih zastoja i remonta postrojenja, pa i skladišni prostor za bale sa sekundarnim gorivom.

Mišljenje o problematici odlaganje odpadnih tvari iz MBO obrade

Teške i fina frakcija iz mehaničke obrade MBO ima visoku latentnu reaktivnost. Prema PGD projektu, planiranim načinom punjenja odlagališta i komprimiranjem odložene teške i fine frakcije iz mehaničke obrade MBO na odlagališnim plohama i uz dnevno prekrivanje odloženog otpada, neće biti moguće spriječiti penetraciju vlage u odloženi otpad, aktiviranja mikrobioloških reakcija i time emisija u zrak. U svrhu kontroliranog korištenja odloženog materijala bi deponiju trebalo izraditi najmanje kao zatvoreni reaktor u industrijskom smislu.

Smisleno je istražiti mogućnosti dodatne obrade fine frakcije i korištenje produkata, koje su prihvatljive sa gledišta zakonodavstva i utjecaja na okoliš, i do-projektirati odgovarajuća tehnološka rješenja.

Mišljenje o opravdanosti odabranog tehnološkog sklopa »MBO-reaktorska deponija«za obrađivanje i zbrinjavanje komunalnog otpada

Opravdanost odabranog tehnološkog sklopa »MBO-reaktorska deponija«za obrađivanje i zbrinjavanje komunalnog otpada Primorsko-goranske županije temelji se prvenstveno na dugoročnoj sigurnosti uporabe sekundarnog goriva za energetsku proizvodnju. Proizvodnjom sekundarnog goriva se može preusmjeriti veliki dio komunalnog otpada i biorazgradivih frakcija od odlagališta ali proizvodnja sekundarnog goriva ostaje bez obzira na postizanje traženog kvaliteta po EU standardu povezana sa relativno visokim tržnim rizikom.

Tržni rizik je po prirodi prisutan uvijek u odnosu privatni sektor i javni interes. Za otklanjanje tržnog rizika je smisleno koncipirati projekt alternativnog energetskog korištenja sekundarnog goriva u

Ugovor br. OS 03/09/2013 26/29

smislu javnog interesa naročito ako se u susjednim županijama planira isti ili slični tehnološki koncept.

Projektno rješenje treba naći mjesto i način krajnje uporabe drugih proizvoda iz MBO obrade sukladno sa generalnim ciljem gospodarenja otpadom: smanjivanje odloženih količina otpada i što manji sadržaj reaktivnih komponenti.

Umjesto odlaganja frakcija koje su bogate biorazgradivim tvarima i imaju relativnu veliku latentnu reaktivnost, je bolje odabrati poznate, pouzdane načine njihove uporabe ili izmijeniti planirane separacijske tehnike u MBO postrojenju i poboljšati postojeći tehnološki koncept.

Odabrano tehničko tehnološko rješenje »MBO-odlagalište« je opravdano uz sljedeće dopune i promjene:

- Tehnološki projekt se dopuni tehničkim rješenjima za sprječavanje emisija neugodnih mirisa u zrak sukladno prijedlozima BAT.

- Tehnološki projekt se dopuni sa projektnim rješenjima za privremena odlagališta miješanog komunalnog otpada i sekundarnog goriva.

- Tehnološki projekt se dopuni sa do-projektiranjem tehnološkog postupka i procesne opreme za biostabilizaciju ostatka iz MBO obrade za odlaganje ili sa do-projektiranjem izmjene određene procesne opreme u postrojenju za mehaničku separaciju.

- Opuštanje koncepta bioreaktorske deponije i koncipiranje pouzdanijeg zbrinjavanja ostatka iz MBO obrade sa gledišta korisne uporabe materijala, emisija neugodnih mirisa i prašine u zrak i sa gledišta sigurnijeg smanjivanja odloženih količina biorazgradivog otpada.

- Uvođenje mjera za smanjenje tržnoga rizika i postizanje dugoročne sigurnosti za uporabu sekundarnog energenta.

Ugovor br. OS 03/09/2013 27/29

VI. STRUČNE PODLOGE I LITERATURA

1. Modification of major project request for confirmation of assistance, County Waste

Management Centre “Marišćina”, CCI No. 2007HR16IPR001 (approved on April 6th 2009), Jeličić ltd, Zagreb, June 2011;

2. Modification of feasibility study with the cost benefit analysis for the project County Waste Management Centre ‘Marišćina’, Jeličić ltd, Zagreb, June 2011;

3. Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina, faza 2, Postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada; Tehničko-tehnološki projekt GP02-T- ZOP GP02 TD 14/2012, Hidroplan d.o.o., Zagreb okt. 2012 - NA RASPOLAGANJU TEHNIČKI OPIS –TEKST i NACRTI: a) Faza 2, Dispozicija opreme MBO postrojenja - tlocrt , br.nacrta 1, okt.2012; b) Faza 2, Masena bilanca (SRF visoke kvalitete) – br.nacrta 3, okt.2012; c) Faza 2, Masena bilanca (SRF niske/srednje kvalitete) – br.nacrta 4, okt.2012; d) Faza 2, dijagram toka, - br.nacrta 4;

4. Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina, faza 1, Postrojenje za prikupljanje i obradu odlagališnog plina; Glavni strojarski projekt GP01-POP-S ZOP GP01 TD 13/2012, Hidroplan d.o.o., Zagreb okt. 2012 - NA RASPOLAGANJU TEHNIČKI OPIS -TEKST;

5. Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina, faza 1, Uređaj za obradu otpadnih voda, Glavni strojarski projekt GP01-UPOV-S ZOP GP01 TD 13/2012, Hidroplan d.o.o., Zagreb okt. 2012 - NA RASPOLAGANJU TEHNIČKI OPIS -TEKST

6. Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina, faza 3, Projekt odlaganja otpada; GP03-

TO- ZOP GP03 TD 09/2012, Hidroplan d.o.o., Zagreb okt. 2012 - NA RASPOLAGANJU TEHNIČKI OPIS –TEKST;

7. I. Izmjena i dopuna lokacijske dozvole 26.07.2010.

8. I. Izmjena i dopuna lokacijske dozvole prilozi 26.07.2010.

9. II. Izmjena i dopuna lokacijske dozvole 22.08.2012.

10. Građevinska dozvola 0-2. faza 27.12.2012.

11. Građevinska dozvola 1. faza 27.12.2012.

12. Građevinska dozvola 2. faza 27.12.2012.

13. Građevinska dozvola 3. faza 27.12.2012

14. Determination of morphological and other physical and chemical structures of municipal waste in the Primorsko –goranska county, Project No. 858, Final report, Revision 1, Ecoina d.o.o., Zagreb, Oct.2003;

15. Structure analysis of waste disposed at the Viševac landfill site (Analysis done in Aug.2008), Project No. 1121, Ecoina d.o.o., Zagreb, Oct.2008;

16. e-pošta -Odgovori i pojašnjenja suradnika Ekoplusa d.o.o. na pitanja članova ekspertne grupe (6.2.2013 i 25.2.2013);

17. Study on the composition and quantity of municipal waste and the composition of the municipal waste of hotels in the area Primorsko-goranska county, Project No. TD 46/12, IPZ Uniprojekt MCF, Sept.2012 (A PART OF THE STUDY AVAILABLE)

18. Integralni sustav gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji, Ekoplus d.o.o., Rab, ožujak 2012

Ugovor br. OS 03/09/2013 28/29

19. Temeljne tehničke značajke integralnog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji, Edo Čandrlić, Rijeka, siječanj 2012;

20. Propisi Republike Hrvatske o gospodarenju otpadom relevantni za projekt:

a) Zakon o otpadu HR NN 178/2004,111/06,60/08,87/09;

b) Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu NN 97/05;

c) Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada, NN 117/07 in 111/11;

d) Zakon o zaštiti okoliša, NN 110/07;

21. Relevantni državni i županijski dokumenti - strategije, plani i programi:

a) Strategija o gospodarenju otpadom Republike Hrvatske NN 130/2005;

b) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007-2015.godine, NN 85/2007, 126/2010, 31/2011;

c) Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije za razdoblje 2007. - 2015. godine, Službene novine, god.XV., br.17., travanj2007;

22. Relevantni izvještaji u Republici Hrvatskoj:

a) Izvješće o komunalnom otpadu 2010, AZO, Zagreb dec.2011;

b) Izvješće o gospodarenju otpadom u Primorsko –goranskoj županiji u 2011.godini, PGŽ Uprava za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Rijeka, april 2012;

23. Relevantne EU direktive i uredbe:

a) Directive 2008/98/ES on Waste; b) Directive on Landfill of Waste - consolidated text , 1999/31/EC & Amend.by Regulations

1882/2003, 1137/2008; c) Council Decision of 19 December 2002 establishing criteria and procedures for acceptance

of waste at landfills pursuant to Article 16 of and Annex II to Directive 1991/31/EC, OJ L11/27, 16.3.2003;

d) Directive 2008/1/EC concerning integrated pollution prevention and control (IPPC Directive);

e) Reference Document on BAT for Waste Treatment Industries, Aug.2006; f) Regulation (EC) No. 1774/2002 of the European Parliament and of the Council of 3

October 2002, laying down health rules concerning animal by-products not intended for human consumption;

24. Comprehensive Monitoring Report on Croatia, accompanying the document Communication from the Commission to the European Parliament and the Council, Comprehensive Monitoring Report on Croatia's state preparedness for EU membership /COM(2012)601 final/, Brussels 10.10.2012;

25. Accession Document Conf-HR 41, Subject: EU Common Position, Chapter 27: Environment, Conference on Accession to European Union – Croatia, Brussels, 22.12.2010;

26. Municipal Waste Management, Republic of Croatia, CEA, J.Kufrin as Author, EEA/Eurostat/UNECE Workshop on Waste Statistics, April 2012, Geneva, Swiss;

27. Stručne publikacije o tehnologiji mehaničko biološke obrade komunalnog otpada:

a) Biodrying for mechanical-biological treatment of wastes: a Review of process science and

engineering, C.A. Velis, P.J. Longhurst, G.H. Drew and R. Smith, S.J.T. Pollard, Bioresource Technology, Volume 100, Issue 11, June 2009, Pages 2747-2761

b) Mechanical-Biological Treatment: A Guide for Decision Makers – Processes, Policies & Markets, Junniper Consultancy Services Ltd, 2005;

Ugovor br. OS 03/09/2013 29/29

c) Mechanisch-Biologische Restabfallbehandlung nach dem Trockenstabilatverfahren, Witzenhausen 1995, K.Wiemer, M.Kern (HRSG), Abfall-Wirtschaft, Neues aus Forschung and Praxis, ISBN 3-3928673-16-5

d) Stabilisation of the Biodried MSW Fine Fraction in Landfill Bioreactior, S.Greeni, A.Giordano, A.Spagni, Waste Management Vol.32, Issue 9, Sept.2012

e) MSW Bio-Drying and Bio-Stabilisation: An Experimental Comparison, E.C.Rada, M.Ragazzi,V.Panaltescu,T.Apostol, http/:www.bvsde.paho.org/bvsacd/iswa2005/bio.pdf;

28. Stručne publikacije i izvještaji o količinama otpada i gospodarenju komunalnim otpadom

a) Poročilo o količini in sestavi komunalnih odpadkov v letu 2007 – tabelarični del, JP Snaga Ljubljana, 5.julij 2008;

b) Resource efficiency in Europe, Policies and approaches in 31 EEA member and cooperating countries, EEA Report No.5/2011;

c) Gross Domestic Product (GDP) of Croatia, 1990-2011, World macroeconomic research, http://kushnirs.org/macroeconomics/l

d) Generated solid waste-Europe 2010,http://epp.eurostat.ec.europa.eu/ e) What a Waste, A Global Review of Solid Waste Management , Daniel Hoornweg and

Perinaz Bhada-Tata, Urban development series, World Bank Edition, March 2012, No. 15 f) Generation and treatment of municipal waste, Karin Blumenthal as Author, in Environment

and energy, Statistics in Focus 31/2011, Eurostat European Commission

g) Municipal Solid Waste Generation and Economic Growth Analysis for the years 2000-2013 in Romania, Bulgaria, Slovenia and Greece, Vassilis J.I.1, Zorpas Α.Α. 1, Venetis C.2, Loizidou M.3, Moustakas K.3, Ardeleanu N.4, Ilieva L.5, Dvorsak S.6, BALKWASTE - LIFE 07 ENV/RO/000686

h) Ponikve Krk, http://www.ponikve.hr/dokumenti/web-gospodarenje otpadom_rez2011