Eksternalija ili eksterni/vanjski učinak - učinak koji je posljedica djelovanja jedne jedinke izravno na blagostanje druge jedinke, pri čemu se to djelovanje ne ostvaruje putem tržišnih cijena.

Za razliku od učinaka koji se prenose putem tržišnih cijena, eksternalije nepovoljno djeluju na ekonomsku učinkovitost.

Eksternalije su posljedica pogreške ili nemogućnosti da se uspostave vlasnička prava. Javni resursi se zloupotrebljavaju jer nitko nije potaknut da se njima štedljivo koristi.

Jedna od najvažnijih primjena teorije eksternalija – u raspravi o kvaliteti okoliša.

Eksternalije, poznate i pod nazivom eksterni efekti, prelijevanja i efekt susjedstva. Ponekad se umjesto e. koristi pojam tehnološki eksterni efekti u cilju razlikovanja od novačnih eksternih efekata.

E. se pojavljuju uvijek kada odluka pojedinca o proizvodnji ili potrošnji izravno utječe na proizvodnju ili potrošnju drugih jedinki, ali ne posredstvom tržišnih mehanizama.

E. predstavljaju situaciju u kojoj su narušeni uvjeti Pareto optimalnosti, a cijene ne odražavaju sve troškove i koristi, tj. ne postoji podudarnost između privatnih i društvenih troškova i koristi.

U situaciji postojanja eksternalija, uvjet za društveno optimalnu proizvodnju je jednakost graničnog društvenog troška i granične društvene koristi.

U uvjetima postojanja eksternalija tržišni mehanizmi ne dovode do optimalnog rješenja i zato je nužna intervencija države bilo mjerama regulative, porezima ili uspostavljanjem vlasničkih prava.

Obilježja eksternalija:

Mogu ih stvarati potrošači i proizvođači. (primjer pušači)

Po svojoj su prirodi recipročne.

Mogu biti pozitivne. Javna dobra mogu se

promatrati kao posebna vrsta eksternalije. (primjer uređaj za komarce)

Grafički prikaz eksternalija:

(primjer tvornice koja zagađuje rijeku)

Q godišnje

$

Q* Q0

MSC=MPC+MD

granični društveni trošak

MPC granični privatni trošak

MD granična šteta

MB

Društveno učinkovita proizvodnja Stvarna proizvodnja

primjer Barta i Lise, vodoravna os iznos proizvodnje Q, Bartove

tvornice, okomita os, dolarski iznosi krivulja MB – granična korist Barta od svake razine

proizvodnje – pada s porastom proizvodnje MPC- granični privatni trošak MD – granična šteta koju Lisa trpi pri svojoj razini

proizvodnje – Lisin se položaj pogoršava pri dodatnom onečišćenju rastućom stopom

Društveno gledište- proizvodnja od samo onoliko jedinica za koliko je MB veće od MSC

Nulto onečišćenje uglavnom nije društveno poželjno! (ono bi impliciralo sprječavanje proizvodnje, što je neučinkovito rješenje)

pri ocjeni stvarnih graničnih šteta i koristi treba otkriti i ocijeniti štetu od onečišćenja, tj. • identificirati vrste i količinu onečišćenja • odrediti štetu uzrokovanu onečišćenjem• odrediti kolika je vrijednost nastale štete (npr. voda u

Vrbanima, cijena stanova zbog otpada u kvartu i sl.)

Privatna rješenja:• spajanja poduzeća i internalizacija eksternalija• primjena društvenih konvencija i moralnih pravila

Državna rješenja:• porezi• potpore• stvaranje tržišta• utvrđivanje vlasničkih prava• regulacija

Pigou (1930-te): onečišćivaći proizvode previše jer se susreću s preniskim troškovima proizvodnje – kako bi se to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i time povećati cijene inputa Pigouov porez

Pigouov porez – porez nametnut na svaku jedinicu onečišćivačeve proizvodnje u iznosu jednakom graničnoj šteti pri učinkovitoj razini proizvodnje

Q godišnje

$

MB

0

MD

MPC

MSC = MPC + MD

Q1Q*

c

d

(MPC + cd)

Pigouporezni prihodi

i

j

Porez tjera Barta da vodi računa o trošku eksternalije koju proizvodi i potiče ga da proizvodi učinkovito.

Sredstava ubrana od poreza možemo koristiti da nadoknadimo štetu Lisi koja još trpi štetu od eksternalije.

za postizanje učinkovitosti nije nužno davati nadoknade žrtvama onečišćenja,

teško je pronaći odgovarajuću stopu poreza,

primjena poreza pretpostavlja da je poznat onečišćivač i stupanj onečišćenja.

Učinkovita razine proizvodnje može se postići plaćanjem onečišćivaču zato što ne onečišćuje (uz pretpostavku fiksnog broja onečišćivača) potpora za onečišćenje.

Za razine proizvodnje veće od Q* oportunitetni trošak proizvodnje (MPC + cd) je veći od granične koristi (MB).

u svim točkama lijevo od Q* Bartu se isplati proizvoditi čak i ako se mora odreći potpore,

potpora potiče Barta da proizvodi upravo do Q* što je učinkovita proizvodnja.

Q godišnje

$

MB

0

MD

MPC

MSC = MPC + MD

Q1Q*

c

d

(MPC + cd)

i

jgk

h

f

e

Pigoupotpora

posljedice poreza i potpora na raspodjelu se razlikuju – umjesto plaćanja poreza ijcd onečišćivač prima potporu dfhc

potpora vodi većim profitima, pa će na dulji rok proizvodnja koja dovodi do onečišćenja postati atraktivna za veći broj poduzeća – to može dovesti do porasta ukupnog onečišćenja

za isplatu potpore treba prikupiti poreze. Porezi izazivaju troškove (smanjuju poticaje za rad i ulaganja) koji mogu premašivati koristi od uklanjanja eksternalija.

potpore mogu biti etički nepoželjne

država može potaknuti učinkovitost prodajući dozvole za onečišćenje i stvarajući tržište čistog zraka ili vode

cijena koja se plaća za dozvolu za onečišćenje naknada za onečišćenje

država može dodijeliti pravo na onečišćenje aukcijom, ili ih dodijeliti poduzećima koja ih dalje mogu slobodno prodati razlikuju se posljedice na raspodjelu

naknade za onečišćenje smanjuju neizvjesnost u pogledu konačne količine onečišćenja, za razliku od Pigouova poreza, neke praktične prednosti pred porezom

Tržište prava na onečišćenje

SZ

Z*

P1

Prava na proizvodnju sumporovih oksida (dijelovi na 100 milijuna) u godini

Dola

ri u

godin

i

DZ

Osnovni uzrok eksternalija – nedostatak vlasničkih prava prirodni način rješavanja problema je privatizacija odgovarajućih resursa.

Razlozi za pregovaranje postoje sve dok je MD > (MB – MPC).

Učinkovito rješenje može se postići neovisno o tome kome su dodijeljena vlasnička prava. O tome govori Coaseov teorem.

Coaseov teorem(jednom kada se utvrde vlasnička prava nije više potrebna državna intervencija za rješavanje problema eksternalija)

Q godišnje

$

Q* Q0

MSC=MPC+MD

MPC

MD

MB

Dva razloga zašto se društvo ne može uvijek osloniti na Coaseov teorem pri rješavanju problema eksternalija:

1. teorem zahtijeva da troškovi pregovaranja budu dovoljno niski da ga ne sprečavaju, i2. teorem pretpostavlja da vlasnici resursa mogu utvrditi izvor koji uzrokuje štetu na njihovu vlasništvu i zakonski spriječiti štetu

Dodjela vlasničkih prava utječe na raspodjelu dohotka.

Coaseov teorem (1960), teorem prema kojem eksternalije ne doprinose pogrešnoj alokaciji sredstava, pod uvjetom da ne postoje transakcijski troškovi i da su vlasnička prava u potpunosti definirana.

Obje će strane u toj situaciji, i strana koja proizvodi eksternalije i strana na koju eksternalije djeluju, imati tržišni poticaj pregovarati o obostrano korisnoj trgovini. Prema C.t. ishod tog procesa bit će isti bez obzira tko ima pravo veta nad korištenjem sredstava.

Takva regulacija (jednako smanjenje iznosa) vodi tome da neka poduzeća proizvode premalo, a neka previše.

Učinkovito smanjenje proizvodnje poduzeća Z veće je od poduzeća X.

Vjerojatnije je da će tržišno usmjerena rješenja postići učinkovite ishode nego izravna regulacija.

Reguliranje dvaju onečišćivača

Q godišnje

$

Z*X1=Z1

0

MPCx = MPCz

MBx

(MPCx+d) = (MPCz+d)

MBz

X*

poznata granična šteta pri učinkovitoj razini ukupne proizvodnje

d

Kod primjene regulacije svaki onečišćivač mora pristati na smanjenje onečišćenja za određeni iznos ili snositi zakonske sankcije.

Istraživanje godišnje

$

MPB

MC

MEB

MSB = MPB + MEB

R*R1

a

b

Zahtjevi za potporama• Izvori su financiranja porezni obveznici• Tržište nije uvijek neučinkovito

Potpora može biti odgovarajuća samo ako tržište ne omogućuje onima koji stvaraju društvenu koristi (djelatnost) da ostvare potpunu graničnu dobit.

Savjet za održivi razvitak i zaštitu okoliša

Agencija za zaštitu okoliša

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša

- EKSTERNALIJE SU STALNA POJAVA- NJIHOVO UKIDANJE JE NEMOGUĆE- KOREKCIJE I MJERE POPRAVKA- KORIGUJU SE NA DVA NIVOA- NE MORAJU NUŽNO BITI NEGATIVNE- UVOĐENJE POREZA I POTPORA IMA POZITIVAN ODRAZ- COASEOV TEOREM I PIGUOV POREZ

“ Mi ne posjedujemo Zemlju, samo smo je posudili od naših potomaka.”