el greco

37
DOMENIKOS THEOTOKOPOULOS EL GRECO (1540/41-1614)

Upload: marina-coric

Post on 19-Jul-2015

145 views

Category:

Art & Photos


2 download

TRANSCRIPT

Page 1: El Greco

DOMENIKOS THEOTOKOPOULOS

EL GRECO

(1540/41-1614)

Page 2: El Greco

El Greco

• Kreta

• Venecija, Tizian, Tintoretto, Veronese

• Rim, Michelangelo

• Toledo

• Podrijetlom Grk, slikarskom naobrazbom Talijan a nastupom Španjolac

Page 3: El Greco

El Greco

• 1566. je u Veneciji i radi u Tizianovom ateljeu gdje osim blistave palete upoznaje postavljanje tijela u kompoziciji koja doprinosi povezanosti cjeline, kao i ostvarenju odgovarajuće atmosfere

• Privlači ga i Jacopo Bassano koji u to doba radi tamne slike koje svojim nestvarnim osvjetljenjem nalaze odjeka u El Grecovoj fantaziji

• Blizak mu bio i Tintoretto, zbog isticanja boja, bljeskanja svijetla, uznemirenih, napetih oblika

Page 4: El Greco

El Greco

• Došao s Krete gdje je trajala posljednja faza bizantske umjetnosti

• Prožet velikom tradicijom Bizanta

• 1570. je u Rimu s preporukom Julija Klovića

• Bogate zbirke antičke umjetnosti

• Komentar na Michelangelov Posljednji sud za koji je rekao da bi ga on bolje napravio

Page 5: El Greco

El Greco• Oko 1571-73• Portret J. Klovića• Sličan portretima koji

su se tada slikali u Veneciji

• Desnom rukom pokazuje na ukrašenu knjigu s minijaturama, jednu od onih koju je izradio

• Otvoren prozor u pozadini

Page 6: El Greco

El Greco

• Nadimak Il Greco dobio u Italiji ili El Greco, u Španjolskoj

• Grk, platna je često znao potpisivati na grčkom• 1576. napušta Italiju i odlazi u Španjolsku• Tu će se dalje razvijati njegov opus i doseći

vrhunac• Španjolska je tada bila najbogatija i najmoćnija

država na Sredozemlju, a njezin kralj Filip II. gradi Escorial i traži majstore, kipare, slikare, arhitekte, …

• Tu će i El Greco okušati svoju šansu

Page 7: El Greco

El Greco

• Prvi radovi u Španjolskoj nastaju u Madridu i vežu se dijelom uz Escorial

• Nakon neuspjeha sa slikom Mučeništvo Sv. Mauricija napušta Madrid i odlazi u Toledo, gdje ostaje do kraja života

• Četiri desetljeća trajao je međusobni, duboki utjecaj između umjetnika i kraja u koji dolazi

• Toledo je bio stalno prisutan u njegovim djelima, umjetnik je bio obuzet njime, njegovoj silueti se gotovo uvijek vraćao

Page 8: El Greco

El Greco

• Krist na Maslinskoj gori

• Ovdje se spaja ekspresionizam i nadrealizam

Page 9: El Greco

El Greco

• Sv. Ivan Evanđelist i Sv. Franjo

• Neobično izduženi likovi i pomalo neobične boje metalnog odsjaja

• U domovini je navikao gledati likove svetaca u starom bizantskom stilu- ozbiljne, krute i daleko od bilo kakve vjernosti prirodi

Page 10: El Greco

1577.

• Prvo djelo nastalo u Toledu

• Zrelost

• Dramatična ekspresija

• Izvještačeno i apstraktno ritmiziranje draperije

• Izduženost likova

Page 11: El Greco

El Greco• Pokop grofa Orgaza, 1586.• Kapela u crkvi San Tome u Toledu• Narudžba• Slavi srednjovjekovnog dobrotvora koji

je bio toliko pobožan da su se na njegovom pokopu čudesno pojavili Sv. Stjepan i Sv. Augustin da bi mu tijelo položili u grob

• Pokop je bio 1323. g. ali ga je El Greco prikazao kao suvremeni događaj, portretirajući među nazočnima mnoge predstavnike lokalnog plemstva i svećenstva

• Blistavu raskoš boja i teksture na oklopu i ruhu teško da bi nadmašio i sam Tizian

• Točno iznad grofa anđeo nosi njegovu dušu put neba

• Gore je snažan kovitlac koji se uzdiže prema Kristovom liku

Page 12: El Greco

El Greco• Kompozicija je građena kao

sinteza 3 horizontalna pojasa: realnog svijeta portreta, umjetnikovih suvremenika u funkciji svjedoka u srednjem pojasu

• Scene čuda u donjem pojasu• Prikaz umjetnikove vizije

otvorenog neba u gornjem dijelu slike

• Sve je dato u kontrastu dubokih, crnih i blještavo srebrnasto-sivih tonova iz kojih “zvone” žuta i crvena

• Njegove figure su naglašeno izdužene; objašnjava da ih “izdužuje” kako bi im dao izgled nebeskih tijela

• Utjecaj je to bizantskih slika

Page 13: El Greco

Krist tjera trgovce iz Hrama

Page 14: El Greco

Petar i Pavao,

1587-92.

Page 15: El Greco

Krist ozdravljuje slijepca, 1575.

Page 16: El Greco

Portret kardinala

Page 17: El Greco

Sveto Trojstvo, 1577-79.

Page 18: El Greco

1580.

Page 19: El Greco

Krunjenje Bogorodice,

1592.

Page 20: El Greco

Sv. Louis, 1586-94.

Page 21: El Greco

Sv. Martin i prosjak, 1597-99.

Page 22: El Greco

Portret dame,1594-1601.

Page 23: El Greco

El Greco

• Sveta obitelj, 1600.• Izdužena lica• Živio sa sinom

Horge Manuelom i svojom ženom Heronimom de las Kuebas

• Njezin lik često je rabio slikajući Madonu

Page 24: El Greco

Sv. Antun Padovanski

Page 25: El Greco

Gospa sa Sv. Martinom i Agnezom, 1597-99.

Page 26: El Greco

El Greco

• Toledo u oluji, 1597.• Grad slika u trenutku kad munja

sablasno para oblake a njezino svjetlo bljeska po zidovima gradskih utvrda

• Svi su potezi kista poprimili oblik plamena, dršću

• Miješao je boje s mliječi smokvina lista i s tom smjesom postizao hladne metalne boje i odbljeske

• Dramatika (tamni tonovi neba mjestimično razbijeni bijelim oblacima)

• Grad leži u olujnom pejzažu dostojnim nekog od ekspresionista 20. st.

Page 27: El Greco

El Greco

• 1590-1600.• Motiv skidanja Kristove haljine• Kompozicija pokazuje oslobađanje

od talijanske škole, iako koloristička harmonija pokazuje obilježja Venecije

• Specifičan je• U sebi sadrži i sjećanje na

bizantsku umjetnost• Njegova karakteristična paleta s

malo boja: bijela, žuta, crvena, plava i crna

• Kompozicija je predstavljala takvu novost da ju Savjet kanonika najprije nije htio uzeti, a kasnije su se nagodili, ali za nižu cijenu od dogovorene

Page 28: El Greco

El Greco

• Figure smještene bez uobičajene perspektive

• Nije postignuta 3d tijela u prostoru što je bilo karakteristično za renesansu

• Nema ni geometrijske sheme, pa sve upućuje da je gradnja čitave kompozicije gotička, a osjetan je i bizantski utjecaj

• Ovdje se umjetnikov genij očituje u psihološkom pronicanju lica, snazi crvenila Kristove odjeće i u modernoj individualizaciji ženskih likova

Page 29: El Greco

Sv. Ivan Evanđelist, 1594-04.

Page 30: El Greco

El Greco

• Krist nosi križ• 1600-1605.• Jaka vjera u Španjolskoj• El Grecove slike dosta moderno

djeluju• Brojne narudžbe je imao • Tek su generaciju kasnije ljudi

počeli kritizirati njegove neprirodne oblike i boje i smatrati njegove slike neslanom šalom.

• Tek nakon 1. sv. rata, kad su nas moderni umjetnici naučili da ne primjenjujemo iste norme “ispravnosti” na sva umjetnička djela, El Grecova umjetnost ponovno je otkrivena i shvaćena.

• Platna potpisivao grčkim slovima

Page 31: El Greco

Sveti Jeronim

Page 32: El Greco

El Greco

• Bogorodica s Djetetom, sv. Martinom i sv.Agnezom, 1597-99.

• Likovi koji se u zanosu uzdižu prema dubokim modrilima rastvorenog neba

• Čudne boje, zelena, crvena, žuta, plava

• Izduženost likova

• Specifične fizionomije

Page 33: El Greco

Autoportet, 1604.

Page 34: El Greco

Krist, 1606.

Page 35: El Greco

Brat Félix Paravicino, 1609.

• Poznati znanstvenik i pjesnik

• El Grecov prijatelj koji je hvalio njegovu genijalnost u nekoliko soneta

• Žive oči, nježne izražajne ruke i blijedo lice odaju duhovnu snagu

Page 36: El Greco

El Greco• Laokont, 1610.• Desno su Apolon

i Dijana i gledaju Laokonta sa sinovima kako se muče želeći se osloboditi zmija

• U pozadini je Toledo, umjesto Troje

• Paćenički, izmučeni lik Laokonta

• Spoj nagih tijela• Simboličan

prikaz života i smrti

• Jedina slika s mitološkom temom

Page 37: El Greco

El Greco• Efektni, neobuzdani potezi kistom, nedovršenost i poodmakla

apstrakcija• To ga i iz današnje perspektive čini nevjerojatno modernim• Udaljivši se od slikarskih tradicija svoga vremena, ne postigavši

internacionalnu slavu pod kraljevskim patronatom, gotovo je 3 stoljeća bio osuđen na zaborav

• Tek su predstavnici postimpresionističke avangarde otvorili put novoj prosudbi njegovih djela

• Početkom 20. st. slavljen je kao otac moderne i preteča njem. Ekspresionizma

• Istodobno su protivnici moderne umjetnosti proglasili njegove slike tek izrazom neurotične prirode

• Zagovarao i tumačio umjetnost vlastitog vremena, a ovisnost o antičkim uzorima smatrao je negativnom osobinom umjetnikâ