el hierro 100 % res island
TRANSCRIPT
El Hierro 100 % energetski
obnovljiv otok
Strategije za promociju
energetskih zadruga na
otocima
Salvador suárez
Canary Islands Institute of Technology
• Energetski okvir Kanarskih otoka
• El Hierro wind-pumped-hydro system
• ISLE-PACT Inicijativa
Kanarski otoci
Dijele mnoge karakteristike s drugim europskim otočnim regijama
• Krhak ekosistem s
mnogim vrstama, s
velikim udjelom
zaštićenog teritorija
• Ekonomija jako ovisna o turizmu
(12.000.00 turista godišnje
doprinosi 80 % BDP-a
• Potpuna ovisnost o uvezenoj
energiji (96 % energije dolazi iz
nafte)
• Nepresušan potencijal
OIE (3,000 - 4,500 eq.
hrs., and 3,000 Sun hors)
• High rise of the electric demand
• Nezavisan, malen i slab sustav
električne opskrbe
Politička predanost održivom razvoju
30.512 Tep
19.919 Tep
30.797 Tep
295.927 Tep
171,318 Tep
1.024.466 Tep
2.097.200 Tep
4.022.634 Tep
7.337.665 Tep
54.661 Tep
Pérdidas Trans+Distr.
Generación Eléctrica
Navegación
1.341.974 Tep Calor
Balance Energético de Canarias 2011
805.657 Tep Electricidad
112,879 Tep
151,777 Tep Ayunt.
Cabildos
GOBCAN
FACTOR CONVERSION
Petróleo crudo 1,0 Tep/Tm
Gasolinas 1,1 Tep/Tm
Queroseno 1,1 Tep/Tm
Gasóleos 1,0 Tep/Tm
Fuelóleos 1,0 Tep/Tm
FACTOR CONVERSION
Energía Eléctrica 0,086 Tep/MWh
Eólica 0,086 Tep/MWh
Fotovoltaica 0,086 Tep/MWh
GRAN CANARIA
Power (MW) 1,251.7
Energy (GWh) 3,707
EL HIERRO
Power (MW) 13.1
Energy (GWh) 44.87
LA GOMERA
Power (MW) 23.2
Energy (GWh) 74.06
TENERIFE
Power (MW) 1,333
Energy (GWh) 3,715
LA PALMA
Power (MW) 116.4
Energy (GWh) 273.52
LANZAROTE
Power (MW) 229.1
Energy (GWh) 874.7
FUERTEVENTURA
Power (MW) 210.8
Energy (GWh) 677.97
UKUPNO
SNAGA (MW) 3,177.3
ENERGIJA-GWH 9,368
Instalirana i proizvedena električna energija
Mala i slaba otočna mreža ograničava širenje promjenjivih i neprekidnih OIE
Nova infrastruktura za masivnu pohranu energije te istraživanje i razvoj u novim energetskim prijenosnicima je potrebna da osigura da novi OIE sustavi ne utječu otočnu električnu mrežu, pri čemu je ključna financijska potpora EU
Većina otoka dostigla je maximum OIE širenje koji njihov električni sustav može podnijeti bez da se riskira stabilnost mreže, što privatnim investorima otežava nova ulaganja u sunce i vjetar
EUROPSKI OTOCI – IZAZOVI
Energija i voda
Stambeni sektor & turizam 374,000 m³/dan 153 elektrane
Poljoprivreda 146,000 m³/dan 100 elektrane
Upotreba desalinizirane vode
20% energetske proizvodnje odlazi na desalinizaciju i distribuciju vode.
Energetska potrošnja za desalinizaciju vode:
1Kgr goriva/ m³ desalinizirane vode
- za 522.000 m³/dan
- Uvoz 150.000 tona goriva /godišnje
Potencijal obnovljivih izvora energije
Solarna energija
Sati > 2,500 – 3,000 h/godina
Zračenje 5 - 6 kWh/m2 dan
Energija vjetra
Velika brzina vjetra 6 to 8 m/s
Prinos farmi vjetra: 3,000 – 4,500 ekvivalent sati
Tip 2006 PECAN (2015)
Vjetar 137 MW 1.025 MW
Voda 1,3 MW 13,6 MW*
PV 0,6 MW 160 MW
Solarna termalna energ 80.000 m2 460.000 m2
Solar termoelektrična 30 MW
Biogorivo 30 MW
Valovi 50 MW
PECAN (Energetski plan za Kanarske otoke) 2006: OIE ciljevi 2015
MAKSIMIZIRANE UTJECAA OVNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Barijere energiji vjetra na Kanarskim otocima
Električni sustav Planiranje krajolika Ekonomsko
administrativni problemi
Predviđane vremenskih
uvjeta
Pohrana
energije
Studije
stabilnosti
mreže
Strategia za maksimizaciju penetracije OIE na Kanarskim otocima
Menadžment
potražnjom
PROCJENA ENERGETSKIH RESURSA I PROGNOZE
MREŽA MJERNIH POSTAJA
• 33 VJETROELEKTRANE: Studije potencijala vjetra, koje su potrebne za analizu izvedivosti vjetroelektrana na pojedinim lokacijama
• 23 RADIOMETRIJSKE POSTAJE: Procjena proizvodnje fotonaponskih postrojenja
USLUGA PROGNOZA VREMENA: procijeniti energiju koja ulazi u mrežu iz fotonaponskih i vjetrogeneratora unutar vremenskog raspona od 6-96 sati (MM5, WRF).
DERLAB: Labaratorij decenyralizirane proizvodnje
energije
• Procjena novih pristupa za kontrolu električne mreže
• Upravljanje opterećenjem i pohranom • Testiranje mikromreže
• GD Interconnection elements testing
• Strategija za integraciju decentraliziranih sustava proizvodnje energije (solar, wind …) u insularnim električnim mrežama
R+D+i lines
POHRANA ENERGIJE
VODIK
Integracija OIE s vodikovim tehnologijama:
• The ITC vizija: Kanarski otoci bi mogli postati prva ekonomija bazirana
na vodiku
kompresija transport
electrolysis
Generación eléctrica
Proizvodnja vodika
Vodik : Najbitniji projekti OIE – H2
Sa 1025 MW energije vjetra (PECAN cilj ) i kro korištenje energetskih viškova iz
perioda dana kada proizvodna nadmašuje potrošnju, mogli bi se proizvesti vodika u
dovolnim količinama da se napaja 600 buseva
HYDROHYBRID
RES2H2 H2 energetski vektor
H2 automotive fuel
HYDROBUS
Praktična iskustva koja omogućuju ITC da napreduje u poznavanju H2 tehnologija
Nekoliko projekata pohrane energije koji su u tijeku, koje promovira energetska kompanija (ENDESA) i TSO (Red Eléctrica de España) NaS, ZnBr, Supercaps, Flywheels
Pohrana energije korištenjem potencijala elevirane vode (Peak Shaving)
4 Plants planned: Gran Canaria, Tenerife, La Palma, La Gomera
Slučaj: El Hierro Otok
Do 100 % OIE
Vjetar – Elektrana na pumpanu energiju vode
Od totalne ovisnosti o uvezenoj energiji
Smanjenje emisija, stvaranje lokalnih poslova,
energetska neovisnost, poboljšanje turističkog
imidža itd. su neke od pozitivnih eksternalija koje
opravdavaju financijsku potporu Španjolske vlade
projektu, kroz donaciju od 35 miljuna EUR (50%
investicijskih troškova)
Bez ove potpore ovaj projekt ne bi bio moguć
Ovo garantira povrat od 1 godina, internu stopu povrata od 7.5 %. Drugi
instrumenti kao specijalne tarifne sheme se razmatraju kao mjera povećanja
interne stope povrata za privatne investitore, tako da se interna stopa povrata
poveća na 8%
Trenutna situacija
• POTROŠNJA NAFTE
44.87 GWh
9 disel generatora
EL HIERRO WIND HYDRO POWER STATION
WIND – HYDRO Power station (only wind operation)
EL HIERRO SUSTAV VJETRA I PUMPNE HIDRO ENERGIJE
Površina 278 km2
Visina 1.501 m.
Populacija 10.890 inhab.
Elektrana (Diesel)
nominalna snaga 13,3 MW
Vršno opterećenje 7 MW
Vjetroelektrana 11,5 MW
Hidroelektrana subsistem 11,3 MW
Pumpna stanica 6 MW
Gornji rezervoar 556.000 m3
Donji rezervoar 150.000 m3
Novi Diesel sustavi 0
Penetracija OIE 80%
Ukupno energije: 44,87 GWh
Energija vjetra: 27 GWh
Hidro: 6,87 GWh
Diesek: 11 GWh
Bankabilan projekt
Vjetar – elektrana na pumpanu energiju vode
Pozitivne eksternalije
•Smanjenje emisija
•Stvaranje loklanih poslova
•Energetska neovisnst
•Popravljeni turistički imidž
•etc,
They are the justifications for the financial support of Spain’s IDAE to the project, through a capital grant of 35 M€ (50 % of investment cost).
Bez ove potpore ovaj projekt ne bi bio
moguć
Ovo garantira povrat od 1 godina, internu stopu povrata od 7.5 %. Drugi
instrumenti kao specijalne tarifne sheme se razmatraju kao mjera povećanja
interne stope povrata za privatne investitore, tako da se interna stopa povrata
poveća na 8%
EL HIERRO WIND HYDRO POWER STATION
The systems avoids:
Ovaj sustav izbjegava ekvivalent 20 naftnih tankera od 2000 Tm svaki (trenutno je 26 potrebno za zadovoljenje potražnje)
742 Tm
SO2
2.697 Tm
NOx 130.118 Tm
CO2
47 Tm
VOC
41.257 Tm
Fuel-Oil
BBC:
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7951286.stm
Vjetar – elektrana na pumpanu energiju vode
Vjetar – elektrana na pumpanu energiju vode
PROYECTO
ISLE-PACT
INSTITUTO TECNOLÓGICO DE CANARIAS
Potrebna potpora Europske komisije za prevladavanje postojećih barijera za maksimalnu penetraciju OIE na europskim otocima
• Visoka cijena tehnologija
• Visoki početni troškovi investicija
• Visoki troškovi financiranja
Europska komisija bi trebala doprinjeti razvoju OIE kroz
• Prefernecirane zajmove
• Kapitalne subvencije
• Tarifne sustave potpore
Trenutne barijere za OIE su tehničke, regulatorne/administrativne, marketinške, ali Europska potpora bi se trebala fokusirati na postojeće financijske barijere privatnim investicijama u OIE
30
Ciljevi Pakta Otoka
• Postići ukupan cilj od više od 20% smanjenja CO2 emisija do 2020 godine
• Pokazati političku odlučnost otoka naspram EU ciljeva razvoja
održve energije kroz potpisivanje OBVEZATNE DEKLARACIJE, Pakta otka
• Razvoj Otočnih akcijskih planova za održivu energetiku • Procjena ekoloških i socio-ekonomskih utjecaja • Stvaranje niz prioritetnih bankabilnih projekata i načina za njihovo
financiranje
+ = Reductions
31
62 otočne jedinice su potpisale sporazum otoka (Pact of Islands)
• 7 upravnih jednica Kanarskog otočja
• Regije zapadnih otoka, Gotland, Hiiumaa, Saaremaa, Öland-a and Krete
• Autonomne vlade (regije) Sardinije, Sicilije, Azurno otočje i Madeira
• 18 grčkih otočnih općina u Aegeanu
• 13 općina iz Cipra
• 5 lokalnih vijeća iz Malte
• Samsø iz Danske
Više otoka je u fazi priključenja
60 SEAPS otoka je u naprednim fazama pripreme
9 ISEAPs morat će biti službeno prihvaćeno od strane vlasti
44 projekta jepredano– 33 ih je zadržano
Sporazum otoka
Smanjenje potreba za fosilnim gorivima kako bi se zadovoljile energetske potrebe kućanstava i javnih servisa, maksimiziranjem širenja utjecaja obnovljivih izvora energije
Minimreža La Graciosa
Trenutačno je tamo podvodni kabel snage 1,030 kW, i godišnjom potrošnjom električne energije od 3.484.914 kWh.
Ciljevi
658 stalnih stanovnika
342 kuća
Opterećenje električne mreže
Minimalna snaga 204,08 kW
Maximalna snaga 668,00 kW
Photovoltaic 913 kWp 1.551.250 kWh/yr
Wind 50 kW 65.000 kWh/yr
Diesel 500 kW 131.400 kWh/yr
Yearly product. 1.747.650 kWh/yr
Electric demand 1.667.550 kWh/yr
Excess 80.100 kWh/yr
Total cost 7.062.000 €
Public support 2.547.329, €
IRR (Inc.Public suport) 12,4%
Batteries
Control and power conditioning unit
Loads
Mikro mreža će kombinirati sustav fotonapona,vjetra i dizela za opskrbu, energetskih potreba otoka La Graciosa.
Pohrana energije: samo baterije
Minimreža La Graciosa
Analiza bankabilnosti postojećeg autonomnog sustava obnovljive energije
Punta Jandía Wind Diesel System, Otok Fuerteventura Island
Identificirati i analizirati potencijalne obnovljive energije, energetsku učinkovitosti i održivi transport izvedivih projekata, kako bi se ojačale privatne investicije s javnom potporom (JPP partnerstvo)
BANKABILNI PROJEKTI
Reductions
Sastavljena je preliminarna lista od 92 projekta
• Identifikacija projekata
• Prioritizacija ključnih projekata
• Pripremna studija izvedivosti & bankabilnosti
Izabrano su 54 projekta za analizu bankabilnosti
Analiza projekata kako bi se procijenila njihova profitabilnost u pogledu financijskih parametara(PAYBACK, NPV i IRR)
• Pozitivne eksternalije identificirane i ocijenjene za svaki predloženi projekt
• Procjena javna podrške, putem mogućih zajmova potrebnih kako bi se osigurao miminmalna razumna profitabilnost za privatne investitore za svaki predloženi projekt
Broj
identificiranih
projekata
Broj
analiziranih
projekata
Partneri
Co - WESTERN ISLES 3 3 P1 – MUN. OF GOTLAND
3 + 3* 3 P2 - AREAM 5 2 P3 – ITC (WP Leader) 7 7 P5 - DAFNI 24 11 P6- REAC 22 7 P7 - PEPS 6 6 P8 - MALTA 6 6 P9 - CYPRUS EN. AG. 6 3 P10 - SAMSØ EN. ACAD. 4 2 P11 - ARENA 4 2
Ukupno 92 54
ALL PARTNERS – Identification of projects
* Olands
** Saaremaa
*** Hiumaa
2,000x107 2,200x107 2,400x107 2,600x107 2,800x1070,01
0,02
0,03
0,04
0,05
0,06
0,07
0,08
0,09
0,1
Investment
IRR
Inf 1 %
Inf 2 %
Inf 3 %
Inf 4 %
Inf 5 %
Inf 6 %
23,800,000 €
5,8 %
INDEX BANKABILNOSTI
Index je indikator koji izražava postotak javne podrške
koji svaki projekt treba kako bi postigao bankabilnost
(proizveo pozitivan utjecaj na povrat na investicije za
privatne ulagače
Ovaj indikator bankabilnosti definiran je 0 od 10
kako bi se osigurali parametri koji omogućavaju
kreiranje skale “ovisnosti o javnom
financiranju”između različitih projekata.
Indikator bankabilnosti=0 : projekt treba manje
od 10 % (u smislu investicijskih troškova) javnih
subvencija
Indikator bankabilnosti=10 : projekt je u
potpunosti financiran javnim subvencijama
Potrebna javna
podrška
INDEX
BANKABILNO-
STI
0% - 10% 0
11% - 20% 1
21% - 30% 2
31% - 40% 3
41% - 50% 4
51% - 60% 5
61% - 70% 6
71% - 80% 7
81% - 90% 8
91% - 99% 9
100% 10
INDEX
BANKABILNOS
TI
Broj
projekata
00* 6 13%
0 8 13%
1 11 20%
2 9 17%
3 6 11%
4 5 9%
5 3 6%
6 3 6%
8 1 2%
9 2 4%
TOTAL 54 100% 0%
5%
10%
15%
20%
25%
00 0 1 2 3 4 5 6 8 9
Pro
jec
ts
Index bankabilnosti
BANKABILAN
RESULTS OF BANKABILITY ANALYSIS
* Bankabilni sami po sebi bez ikakve javne podrške
Javna dobrobit, u okvirima pozitivnih eksternalija, trebala bi biti
baza za neophodne javne subvencije (zajmovi, poticajna cijena,
itd), kako bi se osigurao minimum prihvatljivog povrata na
investiciju za privatne ulagače
Inicijative kao PACT of ISLANDS su dobrodošle kao prvi korak kako bi se
ojačalo javno-privatnog partnerstvo potrebno za promociju energetske
učinkovitosti na europskim otocima.
Učinkovita strategija trebat će predanost Europske komisije kako bi
se financijski poduprli projekti prepoznati kao energetski efikasni i
OIE
Većina OIE projekata uključuje tehnologije kojima nedostaje
konkurenta zrelost većine tehnologija baziranih na fosilnim
gorivima. Kako bi privukli privatne investicije podrška regionalne,
nacionalne i europske javnosti je potrebna
Zaključci
Hvala na pažnji
