elaborat zaŠtite okoliŠa · utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno upravno tijelo u...

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

Zahvat: Uređenje vodotoka Novljanske Ričine u Novom Vinodolskom

Zagreb, listopad 2019.

EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša d.o.o.

Koranska 5, Zagreb, Hrvatska

NARUČITELJ: Grad Novi Vinodolski

ZAHVAT: Uređenje vodotoka Novljanske Ričine u

Novom Vinodolskom

LOKACIJA: Grad Novi Vinodolski

BROJ UGOVORA: I-03-0625

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

Zahvat: Uređenje vodotoka Novljanske Ričine u Novom Vinodolskom

Voditelj izrade Elaborata: Berislav Marković,.ing.prosp.arch.

Autori:

Matko Bišćan, mag.oecol.et prot.nat.

Renata Kos, dipl.ing.rud.

Maja Jerman Vranić, dipl.ing.kem.

univ.spec.oecoing. Gabrijela Kovačić, dipl.kem.ing

Elvira Horvatić Viduka, dipl.ing.fiz (meteo)

dr. sc. Vladimir Jelavić, dipl.ing.

Ostali autori:

Dora Stanec, mag.ing.hort.

Hrvoje Malbaša, ing.stroj.

dr.sc. Igor Stankić, dipl. ing. šum.

Dora Ruždjak, mag.ing.agr.

Direktor Odjela za zaštitu

okoliša i održivi razvoj:

Direktor:

dr.sc. Vladimir Jelavić, dipl.ing.stroj. mr.sc. Zdravko Mužek, dipl.ing.stroj.

Zagreb, listopad 2019.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

I-03-0625 POTPISNA LISTA

Ime i prezime Poglavlje Potpis

Voditelj izrade

Elaborata:

Berislav Marković,.ing.prosp.arch.

1.1., 2.2.6., 3.1.8., 3.2., 3.4., 4., 5.

Autori:

Matko Bišćan, mag.oecol.et prot.nat.

2.2.7., 2.2.8., 2.2.9., 3.1.6., 3.1.7., 3.2. 3.3., 3.4., 4.

Renata Kos, dipl.ing.rud.

1.2., 1.3., 1.4., 1.5., 2.1., 2.2.5., 3.1.5.

Maja Jerman Vranić, dipl.ing.kem.

1.4., 1.5., 3.1.10., 4.

Gabrijela Kovačić, dipl.kem.ing. univ.spec.oecoing.

1.4., 1.5., 3.1.9., 4.

Elvira Horvatić Viduka, dipl.ing.fiz (meteo)

2.2.3., 3.1.1., 3.1.13., 4.

dr. sc. Vladimir Jelavić, dipl.ing. 2.2.3., 3.1.1., 3.1.13., 4.

Ostali autori:

Dora Stanec, mag.ing.hort. 2.2.1., 2.2.2., 3.1.3., 4.

Hrvoje Malbaša, ing.stroj.

1.2., 1.3., 1.4., 1.5., 2.2.4., 3.1.11., 3.1.12., 4.

dr.sc. Igor Stankić, dipl. ing. šum.

2.2.7., 2.2.8., 2.2.9., 3.1.6., 3.1.7., 3.2. 3.3., 3.4., 4.

Dora Ruždjak, mag.ing.agr.

2.2.7., 2.2.8., 2.2.9., 3.1.2., 4.


I-03-0625 SADRŽAJ

SADRŽAJ:

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ................................................... 1

1.1. UVOD .......................................................................................................................... 1

1.2. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA....................................................................... 2

1.2.1. POSTOJEĆE STANJE ...................................................................................... 2

1.2.2. OBILJEŽJA PLANIRANOG ZAHVATA .............................................................. 7

1.2.3. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA ............................................................. 16

1.3. OPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU

ZAHVATA ................................................................................................................. 16

1.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES .......... 16

1.5. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG

PROCESA ................................................................................................................ 16

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ................................................... 17

2.1. POLOŽAJ I ANALIZA USKLAĐENOSTI ZAHVATA SA DOKUMENTIMA

PROSTORNO PLANSKOG UREĐENJA .................................................................. 17

2.2. OPIS OKOLIŠA ......................................................................................................... 24

2.2.1. LOKACIJA ZAHVATA, ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE I RELJEF ....................... 24

2.2.2. HIDROLOŠKE ZNAČAJKE ............................................................................. 24

2.2.3. KLIMATSKE ZNAČAJKE I METEOROLOŠKI UVJETI .................................... 31

2.2.4. INFRASTRUKTURA........................................................................................ 32

2.2.5. STANOVNIŠTVO ............................................................................................ 35

2.2.6. KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE .......................................................................... 35

2.2.7. BIO-EKOLOŠKE ZNAČAJKE .......................................................................... 39

2.2.8. ZAŠTIĆENE PRIRODNE I KULTURNO-POVIJESNE VRIJEDNOSTI ............. 41

2.2.9. OPIS PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE LOKACIJE ZAHVATA ...................... 42

3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ............................ 44

3.1. SAŽETI OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA

SASTAVNICE OKOLIŠA I OPTEREĆENJA OKOLIŠA ............................................. 44

3.1.1. UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA ................................................................. 44

3.1.2. UTJECAJ NA TLO .......................................................................................... 44

3.1.3. UTJECAJ NA VODE I STANJE VODNIH TIJELA ............................................ 45

3.1.4. UTJECAJ NA INFRASTRUKTURU ................................................................. 47

3.1.5. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO ...................................................................... 47


I-03-0625 SADRŽAJ

3.1.6. UTJECAJ NA BIO-EKOLOŠKE ZNAČAJKE ................................................... 48

3.1.7. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA ......................................................... 49

3.1.8. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ ............................................................................ 49

3.1.9. UTJECAJ NA RAZINU BUKE .......................................................................... 50

3.1.10. UTJECAJ OPTEREĆENJA OKOLIŠA OTPADOM .......................................... 50

3.1.11. PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA U SLUČAJU AKCIDENTNIH

SITUACIJA (EKOLOŠKE NESREĆE) ........................................................................... 50

3.1.12. PREPOZNAVANJE I PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA

OKOLIŠ NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA .............................................................. 51

3.1.13. KLIMATSKE PROMJENE ............................................................................... 51

3.2. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE .......................... 59

3.3. OPIS MOŽEBITNIH ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA .......................... 61

3.4. OPIS OBILJEŽJA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ .............................................. 62

4. MJERE ZAŠTITE I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ................................ 63

4.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ................................................................. 63

4.2. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ............................................................. 65

5. IZVORI PODATAKA ..................................................................................................... 66

PRILOZI

PRILOG I - PRESLIKA RJEŠENJA MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE

– SUGLASNOST OVLAŠTENIKU EKONERG D.O.O. ZA OBAVLJANJE

ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE OKOLIŠA

PRILOG II - PRESLIKA RJEŠENJA MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE

– SUGLASNOST OVLAŠTENIKU EKONERG D.O.O. ZA OBAVLJANJE

ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE PRIRODE

PRILOG III - POPIS KATASTARSKIH ČESTICA UNUTAR OBUHVATA ZAHVATA


I-03-0625 POPIS SLIKA I TABLICA

POPIS SLIKA

Slika 1-1 Lučica na ušću Novljanske Ričine u more (neposredno nizvodno od granice obuhvata zahvata) ............... 3

Slika 1-2 Stari kameni most s vidljivim stanjem degradiranosti (nizvodni dio zahvata) ............................................... 3

Slika 1-3 Središnji dio kanala unutar obuhvata zahvata ............................................................................................. 4

Slika 1-4 Postojeći pješački most (središnji dio kanala unutar obuhvata zahvata) ..................................................... 4

Slika 1-5 Uzvodni dio kanala unutar obuhvata zahvata (od pješačkog mosta prema uzvodnom dijelu) ..................... 5

Slika 1-6 Tragovi erozije (uzvodni dio kanala unutar obuhvata zahvata) .................................................................... 5

Slika 1-7 Tragovi erozije (uzvodni dio kanala unutar obuhvata zahvata) .................................................................... 6

Slika 1-8 Cestovni kameni most (krajnja uzvodna točka zahvata) .............................................................................. 6

Slika 1-9 Regulirano korito Novljanske Ričine (neposredno uzvodno od granice obuhvata zahvata)......................... 7

Slika 1-10 Pregledna situacija ...................................................................................................................................10

Slika 1-11 Situacija na geodetskoj podlozi (dionica 0+330.00 – 0+70.00) .................................................................11

Slika 1-12 Situacija na geodetskoj podlozi (dionica 0+70.00 – 1+160.00) .................................................................11

Slika 1-13 Karakteristični poprečni presjeci ...............................................................................................................12

Slika 1-14 Karakteristični presjek kroz ispust ............................................................................................................13

Slika 1-15 Karakteristični presjek zida za pristup bodica ...........................................................................................14

Slika 1-16 Pješački most – tlocrt, pregled, presjeci ....................................................................................................15

Slika 2-1: Isječak iz IV. Izmjena i dopuna UPU Novi Vinodolski_1.NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA ............21

Slika 2-2: Isječak iz IV. Izmjena i dopuna UPU Novi Vinodolski_3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I

ZAŠTITE ....................................................................................................................................................................22

Slika 2-3: Isječak iz priloga IV. Izmjena i dopuna UPU Novi Vinodolski _4.UVJETI I NAČIN GRADNJE ..................23

Slika 2-4: Pregledna situacija sliva Novljanske Ričine i lokacija hidrološke stanice Brzet .........................................25

Slika 2-5: Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja za područje grada Novi Vinodolski (lokacija

zahvata označena crvenom strelicom) ......................................................................................................................26

Slika 2-6: Vodno tijelo JKRN0140_001 Suha ričina Novljanska ................................................................................28

Slika 2-7: Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka (°C) za mjernu postaju Rijeka .......................................31

Slika 2-8: Količine oborina za mjernu postaju Rijeka .................................................................................................32

Slika 1-11 Situacija na geodetskoj podlozi (dionica 0+330.00 – 0+70.00) (planirani zahvat – plavo označeno,

postojeći zahvati – ljubičasto označeno) ...................................................................................................................34

Slika 1-12 Situacija na geodetskoj podlozi (dionica 0+70.00 – 1+160.00) (planirani zahvat – plavo označeno,

postojeći zahvati – ljubičasto označeno) ...................................................................................................................34

Slika 2-10: Usporedba popisa stanovništva 2001. i 2011. za područje Grada Novi Vinodolski .................................35

Slika 2-11 Regionalni identitet krajobraza Hrvatske ..................................................................................................36

Slika 2-12 Uža okolica obuhvata planiranog zahvata na digitalnom ortofoto snimku.................................................37


I-03-0625 POPIS SLIKA I TABLICA

Slika 2-13 Pogled na desnu obalu Novljanske Ričine i obronke brda Zagora, snimljeno s područja ušća (nije

predmet zahvata). Umanjenica panoramske fotografije. ...........................................................................................38

Slika 2-14 Pogled na lijevu obalu Novljanske Ričine na stacionaži 0+520. Umanjenica panoramske fotografije.

..................................................................................................................................................................................38

Slika 2-15: Lokacija planiranog zahvata s obzirom na kartu kopnenih nešumskih staništa (bijelo označena

lokacija planiranog zahvata) ......................................................................................................................................39

Slika 2-16 Dijelovi prirode predloženi za zaštitu s obzirom na lokaciju vodotoka Novljanska Ričina (Isječak iz

IV. Izmjena i dopuna UPU Novi Vinodolski – Karta 3) ...............................................................................................41

Slika 2-17: Kulturno povijesna baština šire lokacija planiranog zahvata (Isječak iz IV. Izmjena i dopuna UPU

Novi Vinodolski – Karta 3) .........................................................................................................................................42

Slika 2-18 Kartografski prikaz preklopa planiranog zahvata (crveno označeno) s područjem ekološke mreže

Natura 2000 te lokacijom špilje ..................................................................................................................................43

Slika 3-1 Promjena prizemne temperature zraka (°C) u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040. u odnosu na

razdoblje 1971.-2000. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za

scenarije klimatskih promjena RCP4.5 (lijevo) i RCP8.5 (desno) ..............................................................................52

Slika 3-2 Promjena godišnje količine oborine (%) u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040. u odnosu na razdoblje

1971.-2000. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za scenarije

klimatskih promjena RCP4.5 (lijevo) i RCP8.5 (desno) .............................................................................................52

POPIS TABLICA

Tablica 2-1: Karakteristike vodnog tijela JKRN0140_001 Suha ričina Novljanska.....................................................27

Tablica 2-2: Stanje vodnog tijela JKRN0140_001 Suha ričina Novljanska ................................................................29

Tablica 2-3: Stanje priobalnog vodnog tijela O423-VIK .............................................................................................30

Tablica 2-4: Stanje tijela podzemne vode JKGI_05 – RIJEKA - BAKAR ...................................................................30

Tablica 2-5 Potencijalna opterećenja okoliša za područje ekološke mreže - HR2000200 Zagorska peć kod

Novog Vinodolskog ....................................................................................................................................................43

Tablica 3-1. Ocjena potencijalnih utjecaja na elemente ekološkog stanja rijeka .......................................................46

Tablica 3-2 Procjena osjetljivosti s obzirom na klimatske uvjete ...................................................................................55

Tablica 3-3: Analiza izloženosti zahvata na klimatske promjene ...............................................................................56

Tablica 3-4: Ranjivost projekta s obzirom na osjetljivost i izloženost projekta klimatskim promjenama .....................57

Tablica 3-5: Matrica procjene rizika ...........................................................................................................................58

Tablica 3-6 Prikaz obilježja utjecaja zahvata na okoliš ..............................................................................................62


I-03-0625 1/66

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

1.1. UVOD

Predmet ovog Elaborata zaštite okoliša1 je zahvat uređenja bujičnog vodotoka Novljanska Ričina

u Novom Vinodolskom. Zahvat u prostoru sastoji se od regulacije korita bujice Novljanska Ričina

te izgradnje potpornog zida na dijelu lijeve obale vodotoka, pješačkog mosta kao i servisne ceste

za održavanje navedenih građevina. Veličina obuhvata zahvata (ukupnog) u prostoru iznosi cca

17.800,0 m2. Zahvat se nalazi unutar k.o. Novi, na području Primorsko-goranske županije, i to

dijelom unutar čestica u vlasništvu Republike Hrvatske te unutar čestica koje su u privatnom

vlasništvu. Popis katastarskih čestica unutar obuhvata zahvata dan je u Prilogu III.

Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) i Uredbom o procjeni utjecaja

zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) propisano je da Nositelj zahvata, kada utvrdi da se njegov

zahvat nalazi na popisu zahvata iz Priloga II, odnosno Priloga III spomenute Uredbe, može od

ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša i prirode (danas: Ministarstvo zaštite okoliša i

energetike) zatražiti provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Prema navedenom Prilogu III - Popis zahvata za koje se provodi Ocjena o potrebi procjene

utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu

Zagrebu, predmetni zahvat pripada u kategoriju 2.2. Kanali, nasipi i druge građevine za obranu

od poplava i erozije obale.

Temeljem Zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, nadležno tijelo2

odlučuje o zahtjevu, potencijalnim utjecajima na okoliš i prirodu, mjerama zaštite okoliša te izdaje

rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš i informira javnost.

Sastavni dio ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš je Elaborat zaštite okoliša koji

obavezno sadrži poglavlja kako je određeno u Prilogu VII Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na

okoliš (NN 61/14, 3/17).

1 ovlaštenik EKONERG d.o.o. – Prilog I, Prilog II 2 Sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17), nadležno tijelo je ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i prirode te nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba


I-03-0625 2/66

1.2. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA

1.2.1. POSTOJEĆE STANJE

Vodotok Novljanska Ričina ili Suha Ričina Novljanska protječe smjerom sjeverozapad - jugoistok

uz desni rub Vinodolskog Velog i Malog polja - Pavlomir. Polje Pavlomir je meliorirano

osamdesetih godina prošlog stoljeća te se ukupne vodne količine transportiraju sa odvodnim

kanalom Brzet u Novljansku Ričinu, na st. 1+264,60. Ukupna dužina vodotoka Novljanska Ričina

iznosi 7,5 km, od izvora koji se nalazi podno naselja Bribir do utoka u more u Novom Vinodolskom.

Zbog sve intenzivnije izgradnje te sve češćih obilnih oborina i pojava velikih vodnih valova, ovim

zahvatom su dana tehnička rješenja za uređenje predmetnog vodotoka na način da se zaštite

gospodarski i stambeni objekti na obalama vodotoka, da se zaustave erozivni procesi na

pokosima u koritu vodotoka te da se omogući kvalitetan pristup koritu vodotoka Novljanske Ričine

za njeno kvalitetno održavanje i zaštitu od štetnog djelovanja voda.

Predmet ovog Elaborata je zahvat uređenje vodotoka bujice Novljanska Ričina od starog

kamenog mosta na st. 0+350,00 do kamenog svodenog mosta na st. 1+160,00, u dužini od

793,21 m. (Slika 1-10 - Slika 1-12).

Predmetna dionica bujičnog vodotoka Novljanska Ričina nalazi se unutar naselja Novi Vinodolski

te je pod izraženim antropogenim utjecajem. Uz lijevu obalu izmjenjuju se gospodarski objekti,

zelene površine, prometnica (ul. Antona Mataije), stambeni objekti te zid na vrhu obale vodotoka,

dok se s desne strane nalaze površine kućnih vrtova, zelenih površina i manjih izgrađenih

objekata na sjevernoj padini obronka Zagore. Same obale ove dionice, neposredno uz vodotok,

su zemljane s travnatim pokrivačem (bez srednje i visoke vegetacije – održavani/košeni vodotok),

s mjestimično izraženim erozivnim procesima na pokosima obale. No, važno je naglasiti da je

bujični vodotok unutar i ove dionice zahvata te u širem obuhvatu zahvata zapravo reguliran.

Stoga, krenuvši od ušća pa uzvodno, dionicu od ušća u more pa 200 m uzvodno karakterizira

lučica s reguliranim betonskim obalama (Slika 1-1, Slika 1-2, Slika 2-14). Nadalje se uzvodno

nastavlja (slijedećih 350 m) također regulirani vodotok i to s betonskim zidom na lijevoj obali

vodotoka, dok se s desne strane izmjenjuje betonski zid te kućni vrtovi (Slika 1-3, Slika 2-15).

Nadalje se uzvodno nastavlja dionica (300 m) bujičnog vodotoka s zemljanim/travnatim obalama

s mjestimično izraženim erozivnim procesima na pokosima obale (Slika 1-4 - Slika 1-7). Na

predmetno se dalje uzvodno nastavlja 130 m reguliranoj bujičnog vodotoka sa betonskim zidom

uz lijevu obalu, što je i kraj dionice ovog zahvata (Slika 1-8). Neposredno uzvodno od dionice

planiranog zahvata nastavlja se također regulirana dionica vodotoka (Slika 1-9), od utoka kanala

Brzet do stare postojeće stepenice3, kao i zaključni objekt na st. 4+167,77 sa djelomičnom

regulacijom nizvodno u dužini od 260 metara.

Osim navedene regulacije vodotoka, na st. 0+350,69 tj. na početku dionice ovog zahvata nalazi

se većim dijelom porušeni stari kameni most (Slika 1-2), čiji glomazni kameni upornjaci stvaraju

barijeru u koritu vodotoka te značajno smanjuju protočnu moć vodotoka.

3 Tijekom 2016. godine, u sklopu izgradnje objekta ˝Raskrižje Županijske ceste ž-5064 i sabirne ceste Poslovne zone zapad u Novom Vinodolskom˝ izvedena je i regulacija dijela korita Novljanske Ričine kao i izgradnja novoga utoka odvodnog kanala Brzet.


I-03-0625 3/66

Slika 1-1 Lučica na ušću Novljanske Ričine u more (neposredno nizvodno od

granice obuhvata zahvata)

Slika 1-2 Stari kameni most s vidljivim stanjem degradiranosti (nizvodni

dio zahvata)


I-03-0625 4/66

Slika 1-3 Središnji dio kanala unutar obuhvata zahvata

Slika 1-4 Postojeći pješački most (središnji dio kanala unutar obuhvata zahvata)


I-03-0625 5/66

Slika 1-5 Uzvodni dio kanala unutar obuhvata zahvata (od pješačkog mosta prema uzvodnom dijelu)

Slika 1-6 Tragovi erozije (uzvodni dio kanala unutar obuhvata zahvata)


I-03-0625 6/66

Slika 1-7 Tragovi erozije (uzvodni dio kanala unutar obuhvata zahvata)

Slika 1-8 Cestovni kameni most (krajnja uzvodna točka zahvata)


I-03-0625 7/66

Slika 1-9 Regulirano korito Novljanske Ričine (neposredno uzvodno od granice obuhvata zahvata)

1.2.2. OBILJEŽJA PLANIRANOG ZAHVATA

Predmet ovog Elaborata je zahvat uređenja vodotoka Novljanska Ričina od starog kamenog

mosta na st. 0+350,00 do kamenog svodenog mosta na st. 1+160,00 (Slika 1-10). Projektnim

zadatkom definirano je da korito vodotoka treba dimenzionirati take da se vodne količine mogu

nesmetano transportirati do utoka u more i da ne ugrožavaju stambene i turističke objekte te

ljudske živote. Stoga, na lijevoj obali reguliranog vodotoka predviđena je izgradnja

armiranobetonskog potpornog zida od stacionaže st. 0+350,00 do st. 0+700,00. Na desnoj obali

projektirano je nadvišenje postojeće obale u svrhu zadovoljavanja evakuacije vodnog vala 50 g.

povratnog perioda. U stacionaži km 0+710,00 predviđena je izgradnja pješačkog mosta čime se

povezuju lijeva i desna obala Novljanske Ričine. Također, previđeno je i uređenje servisne ceste

kako si se omogućio pristup predmetnom bujičnom vodotoku, kao i planirana rekonstrukcija

postojećih ispusta. Sukladno navedenom, u nastavku se nalazi opis sastavnica planiranog

zahvata, i to kako slijedi: regulacija korita, potporni zid, pješački most, servisna cesta te ispusti.

1.2.2.1. REGULACIJA KORITA

Regulacija korita Novljaska Ričina planirana je u svrhu osiguravanja sigurne evakuacije

vodnog vala 50 g. povratnog perioda. Dodatni zahtjev je da se osigura plovnost za mala

plovila do st. 0+640,00. Prema uvodnim zahtjevima i usvojenim konstruktivnim rješenjima,

razmatrani vodotok bujice Novljanska Ričina može se podijeliti na dva dijela: I dionica od st.

0+350,00 do 0+700,00 (Slika 1-11) te II dionica od st. 0+700,00 do 1+143,21 (Slika 1-12).


I-03-0625 8/66

I DIONICA OD st. 0+350,00 DO 0+700,00

Ukupna dužina ove dionice iznosi 350,0 m (Slika 1-11). U uzdužnom smislu, od st. 0+350,00

do st. 0+640,00 planirana je horizontala niveleta vodotoka zbog osiguranja dovoljne dubine

vode za plovnost, dok je planirana širina dna korita na ovom potezu od 8,0 m. Od st. 0+640,00

do 0+700,00 uzdužni pad nivelete iznositi će 2,38 %, dok će se širina dna korita uzvodno

linearno smanjivati sa 8,0 m na 5,0 m.

Desna obala reguliranog vodotoka projektirana je u nagibu 1:1,5 (horizontalno x=1,5,

vertikalno y=1,0), ukupne visine 3,30 m. Na desnoj obali projektirano je nadvišenje postojeće

obale u svrhu zadovoljavanja evakuacije vodnog vala 50 g. povratnog perioda. Od st. 0+400,00

do st. 0+660,00 nadvišenje desne obale je predviđeno izvesti do visine 2 m te se do st. 0+700,00

linearno povećava i završava na koti 2,73 m. Projektirano rješenje nadvišenja je nasip koji će

se formirati materijalom iz iskopa. Širina krune nasipa biti će 2,0 m, dok će nagibi pokosa biti

1:1,5 (horizontalno x=1,5, vertikalno y=1,0). Desna obala i dno reguliranog vodotoka obložiti će

se kamenom oblogom d = 70 cm u svrhu zaštite od erozivnog djelovanja bujičnih voda, dok

je na ostalim površinama, prvenstveno zračnoj strani nasipa predviđeno humusiranje (Slika 1-13

– karakteristični presjek 2).

Na lijevoj obali reguliranog vodotoka predviđen je betonski potporni zid (Slika 1-13 –

karakteristični presjek 1).

II DIONICA OD st. 0+700,00 DO 1+143,21

Dužina ove dionice iznosi 443,21 m (Slika 1-12). Uzdužni nagib biti će konstantan i iznositi će

0,91 %. Širina dna vodotoka biti će promjenjiva te će se kretati u rasponu od 3,50 m u

najuzvodnijem profilu do 4,80 m u najnizvodnijem profilu ove dionice. U poprečnom smislu

regulirano korito biti će trapez sa nagibima pokosa 1:1,5 (horizontalno x=1,5, vertikalno y=1,0).

Projektnim rješenjem predviđeno je obložiti dno te stranice reguliranog vodotoka do visine

2,0 m kamenom oblogom d = 70 cm u svrhu zaštite od erozivnog djelovanja bujičnih voda, dok

je na ostalim površinama predviđeno humusiranje (Slika 1-13 – karakteristični presjek 2 i 3).

Na početku ove dionice (st 0+710,00) predviđen je pješački most (Slika 1-10, Slika 1-16).

1.2.2.2. POTPORNI ZID

Idejnim projektom Regulacije dijela bujice Novljanska Ričina predviđena je izvedba

armiranobetonskog potpornog zida, uz lijevu obalu regulacije bujice Novljanska Ričina od

stacionaže st 0+350,00 do st 0+700,00 (Slika 1-11, Slika 1-15) duljine 350 m.

Zid je projektiran konstantne visine od 4 m od linije iskopa i širine 0,5 m. Kota temeljenja pratiti će

niveletu dna kanala. U korito će se polagati lomljeni kamen debljine 70 cm. Iza zida će se

nasipavati kameni materijal u slojevima debljine do 30 cm uz strojno zbijanje čime će se

formirati servisna prometnica koja će omogućavati siguran pristup kamionima i teškim

strojevima koji obavljaju čišćenje nanosa iz korita.


I-03-0625 9/66

1.2.2.3. PJEŠAČKI MOST

U stacionaži km 0+710,00 projektom je previđena izgradnja čeličnog mosta. Prema projektnom

zadatku, most je namijenjen za prelazak pješaka (Slika 1-10, Slika 1-11, Slika 1-12, Slika 1-16).

Most je projektiran tlocrtno u pravcu, niveleta konkavna, dok svijetla širina kolnika za prolaz

pješaka iznosi 168 cm. Duljina planiranog mosta iznosi 13,8 m (+ 2 x 1,4 m širina temelja), širina

1,92 m (širina temelja 3 m) te visina od 4,61 (od nivelete dna do vrha mosta). Rasponska

konstrukcija formirati će se od dva glavna čelična rešetkasta nosača koji su poprečno povezani

čeličnim profilima koji zajedno sa donjim pojasom rešetkastog nosača tvore horizontalnu rešetku

za preuzimanje horizontalnih sila.

1.2.2.4. SERVISNA CESTA

U svrhu jednostavnijeg održavanja uz cijelu dionicu reguliranog korita predviđena je servisna

cesta duljine 793,21 m, promjenjive širine od 3,50 m do 5,0 m (Slika 1-11, Slika 1-12).

Predviđeno je izvesti servisnu cestu od sloja tucanika debljine 30 cm.

Od st. 0+350,00 do st. 0+700,00 (duljine 350 m) servisna cesta planirana je uz lijevu obalu

reguliranog korita (uz potporni zid.) (Slika 1-11). Na st 0+350,00 servisna cesta biti će spojena na

javnu prometnicu. Od st. 0+700,00 do st. 1+143,21 (duljine 443,21 m) servisna cesta planirana

je na desnoj obali reguliranog korita te će se na st. 1+143,21 spojiti na javnu prometnicu (Slika

1-12).

Osnovna namjena servisne ceste je osigurati pristup za održavanje korita Novljanske Ričine. U

slučaju prenamjene servisne ceste u javnu površinu za promet (prvenstveno ljudi), potrebno

je na potpornom zidu od st. 0+350,00 do st. 0+700,00 izvesti ogradu za pješake.

1.2.2.5. ISPUSTI

Na četiri mjesta duž trase potpornih zidova (0.4+85.00, 0.5+45.00, 0.6+20.00, 0.6+40.00) planira

se rekonstrukcija postojećih ispusta cjevovoda, i to na lokacijama kako je prikazano u grafičkim

prilozima (Slika 1-11, Slika 1-12). Na navedenim lokalitetima će se umjesto potpornih zidova

izvesti armiranobetonske konstrukcije ispusta. U niši potpornog zida biti će smješten žablji

poklopac koji će se nalaziti na kraju cijevi ispusta. Niša će biti s gornje strane pokrivena

armiranobetonskom pločom debljine 50 cm, na koju se polaže završni sloj od 30 cm šljunka.


I-03-0625 10/66

Slika 1-10 Pregledna situacija


I-03-0625 11/66

Slika 1-11 Situacija na geodetskoj podlozi (dionica 0+330.00 – 0+70.00)

Slika 1-12 Situacija na geodetskoj podlozi (dionica 0+70.00 – 1+160.00)

NOVI PJEŠAČKI MOST

ISPUST

ISPUST

ISPUST ISPUST


POSTOJEĆI KAMENI MOST

POTPORNI ZID

SERVISNA PROMETNICA

SERVISNA PROMETNICA



I-03-0625 12/66

Slika 1-13 Karakteristični poprečni presjeci


I-03-0625 13/66

Slika 1-14 Karakteristični presjek kroz ispust


I-03-0625 14/66

Slika 1-15 Karakteristični presjek zida za pristup bodica


I-03-0625 15/66

Slika 1-16 Pješački most – tlocrt, pregled, presjeci


I-03-0625 16/66

1.2.3. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA

Za predmetni zahvata uređenja bujičnog vodotoka Novljanske Ričine u Novom Vinodolskom nisu

izrađena varijantna rješenja.

Varijanta „ne činiti ništa“ značila bi zadržavanje postojećeg stanja bujičnog vodotoka Novljanske

Ričine u Novom Vinodolskom gdje ne postoji zaštita od poplave te bi i dalje bilo moguće plavljenje

šire lokacije zahvata već izgrađenog područja te time opasnost stambene i turističke objekte te

ljudske živote.

1.3. OPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU

ZAHVATA

Za realizaciju predmetnog zahvata nisu potrebne dodatne aktivnosti infrastrukture (npr.promet,

vodovod, odvodnja) osim onih prethodno navedenih.

1.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES

Budući da predmetni zahvat u okolišu nije proizvodna djelatnost te da se planira uređenje bujičnog

vodotoka, predmetno poglavlje nije primjenjivo.

1.5. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG

PROCESA

Budući da predmetni zahvat u okolišu nije proizvodna djelatnost te da se planira uređenje bujičnog

vodotoka, ne očekuju se emisije u okoliš tijekom korištenja zahvata.


I-03-0625 17/66

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

2.1. POLOŽAJ I ANALIZA USKLAĐENOSTI ZAHVATA SA DOKUMENTIMA

PROSTORNO PLANSKOG UREĐENJA

Planirani zahvat nalazi se na prostoru Grada Novi Vinodolski te su relevantne sljedeće prostorno

- planske podloge:

- Prostorni plan Primorsko-goranske županije, (Službene novine Primorsko-goranske

županije broj 32/13, 28/16, 07/17,)

- Prostorni plan uređenja Grada Novi Vinodolski (Službene novine, broj: 55/06, 23/10,

36/10, - pročišćeni tekst, 19/13, 13/14, 16/14 i 41/15, 18/17 – pročišćeni tekst, 32/17).

- Urbanistički plan uređenja naselja Novi Vinodolski, (Službene novine Primorsko-goranske

županije br.23/10, 36/10-Ispravak, 19/13, 18/14 i 21/16)

Prostorni plan Primorsko-goranske županije, (Službene novine Primorsko-goranske

županije broj 32/13, 28/16, 07/17)

10.Mjere (način) sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš i prirodu

c) Zaštita okoliša

Zaštitu obala vodotoka od erozije gdje je god to moguće rješavati zaštitnom vegetacijom.

Velika oštećenja korita koja bi mogla utjecati na stabilnost zaobalja potrebno je sanirati

ograničenim zahvatima uz primjenu biotehničkih metoda te obvezu korištenja prirodnih

materijala (drvo, kamen i sl.)

Eventualni budući prijelazi vodotoka moraju premostiti korita tako da ne zatvaraju

protočne profile vodotoka

Za izvedbu prijelaza vodotoka i eventualno potrebne zahvate radi stabilizacije korita

koristiti prirodne materijale (kamen, drvo), ukoliko to dozvoljavaju konstruktivne

karakteristike građevina

Prostorni plan uređenja Grada Novi Vinodolski (Službene novine, broj: 55/06, 23/10, 36/10,

- pročišćeni tekst, 19/13, 13/14, 16/14 i 41/15, 18/17 – pročišćeni tekst, 32/17).

Pješačke i biciklističke staze

Članak 122.

(1) Izvan građevinskih područja na cijelom području Grada Novog Vinodolskog,

neposrednom provedbom ovog Plana, moguće je uređivati tematske parkove (botaničke,

sa skulpturama, sa maketama mini građevina i sl.) i graditi pješačke, biciklističke, trim staze,

staze za jahanje, odmorišta - vidikovce, izletničke i slične prostore, namijenjene aktivnoj i

pasivnoj rekreaciji i izletničkom turizmu, bez mogućnosti izgradnje čvrstih građevina

sukladno obilježjima prostora, članku 76. i poglavlju 6. »Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih

vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina« ovih Odredbi.

(2) Iznimno, unutar obuhvata padina naselja Ledenice potrebno je ishoditi mišljenje od

nadležnog konzervatorskog odjela u Rijeci.

(3) Prostornim planom predviđena je izgradnja obalne šetnice (lungo mare) od granice

Grada Novi Vinodolski do lokaliteta Čardak (B7) određenog ovim Planom za

kupališta/uređene plaže izvan građevinskog područja.


I-03-0625 18/66

(4) Prostornim planovima užeg područja unutar građevinskih područja naselja mora se

omogućiti jedan poprečni javni pješački pristup do obalne šetnice na svakih cca 400 m te

predvidjeti javna rasvjeta.

(5) Pješačke staze i šetnice izvan građevinskih područja grade se i uređuju uz obvezno

uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe - zemljani put, obrada u kamenu (podzidi,

potporni zidovi i sl), kombinacija betona i kamena i sl.

(6) Prostore iz ovog članka moguće je opremiti urbanom opremom (klupe, koševi za smeće,

zaštitne ograde, informativni panoi, orijentacijske oznake i sl.), dok je ulazni dio u komplekse

tematskih parkova moguće opremiti odgovarajućim parkiralištem, sanitarnim uređajima,

kioskom sukladno članku 54. ovih Odredbi te javnom rasvjetom.

(7) Na području Grada izvan građevinskih područja graditi će se biciklističke staze i trake.

Izgradnja biciklističkih staza odvijati će se prema predloženom rasporedu biciklističkih staza

na području Grada (kartografski prikaz br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25000).

(8) Na istaknutim reljefnim pozicijama s atraktivnim pogledom ovim Planom određene su

pozicije vidikovaca. Vidikovci se mogu opremati kao uređena odmorišta sa urbanom

opremom (klupe, koševi za smeće, zaštitne ograde, informativni panoi, orijentacijske

oznake i sl.). Na ovom dijelu moguće je postavljati objekte sukladno članku 54. ovih odredbi.

Pozicije vidikovaca prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.2. »Područja posebnih

ograničenja u korištenju« mj. 1:25000.

5.3.3. Uređenje vodotoka i zaštita od poplava

Članak 142.

(1) Sustav uređenja vodotoka i voda obuhvaća sve registrirane uređene i neuređene

vodotoke u cijelosti ili u dijelu koji prolazi područjem Grada sa pripadajućim vodnim

građevinama kao i okolni prostor utvrđen kao vodno dobro. To su vodotoci – bujice 1.

Suha Ričina, novljanska sa pritokom Brzet i odvodnim kanalima I i II reda, 2. Tok u Malom

polju 3. Rov, ledenički i 4. Dražetina, krmpotska. Ostali vodotoci u ovom trenutku nisu

registrirani, što ne isključuje njihovo naknadno uvrštavanje u sustav.

(2) Ograničenja na vodotocima navedenim u stavku (1) ovog članka, sukladno Zakonu

o vodama odnose se na restrikciju gradnje i korištenja prostora u i uz korito vodotoka

koja nije u funkciji osiguranja protjecanja vode, obrane od poplava, gradnje vodnih

građevina i njihovog održavanja. Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog

dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito

vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske

nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Za dionicu Suhe Ričine,

Novljanske od stacionaže 0+000,00 do 1+071,75 utvrđen je inundacijski pojas prema

elaboratu „Uređeni i neuređeni inundacijski pojas vodotoka Novljanske Ričine – od

stacionaže 0+000,00 do 1+071,75 (VGI Rijeka 2005.g.)“. Građevinsku liniju potrebno je

postaviti minimalno 4,00 m od vanjske granice inundacijskog pojasa. Iznad natkrivenih

dijelova vodotoka dozvoljena je izgradnja javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi i

dr.).


I-03-0625 19/66

Urbanistički plan uređenja naselja Novi Vinodolski, (Službene novine Primorsko-goranske

županije br.23/10, 36/10-Ispravak, 19/13, 18/14 i 21/16, 19/18)

Članak 4.

2. Površine drugih namjena u naselju

Vodne površine - višenamjenska zona površinskog toka Suhe ričine novljanske (VN)

Članak 5.

Infrastrukturne površine - građevine vodnogospodarskog sustava: - vodovod:

vodospreme - Krasa (VS1), V. Šćedine (VS2), V. Osap 2 (VS3), - odvodnja: energana

(E), crpna stanica Zagori (CP2); - građevine uređenja vodotoka i voda i zaštite od

štetnog djelovanja voda: građevine uređenja vodotoka Suha Ričina Novljanska u dužini

1,20 km.

1.2.5. Vodne površine

Članak 16.

Vodne površine su, prema namjeni, razgraničene na morske površine (M) i površinski

tok Suhe Ričine novljanske (VN). (2) Razgraničenje morskih površina (M) provodi se

određivanjem namjena za: - luku otvorenu za javni promet Novi Vinodolski (LO), - luku

posebne namjene – luku nautičkog turizma (LN), - more za prometne djelatnosti (Mp), -

rekreacija u moru (Mr). (3) Tok Suhe ričine novljanske (VN) razgraničen je na: - površinu

toka suhe ričine novljanske namjenene rekreaciji, - višenamjensku zonu površinskog

toka Suhe ričine novljanske, namijenjenu rekreaciji i privezu plovila domicilnog

stanovništva i zaštiti od štetnog djelovanja voda.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i

komunalne mreže s pripadajućim građevinama i površinama

Članak 70.

(1) Planom su osigurane infrastrukturne površine koje su na kartografskim prikazima br. br.

2.1. »Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - prometna mreža«, 2.2. »Prometna, ulična

i komunalna infrastruktura - elektroničke komunikacije«, br. 2.3. »Prometna, ulična i

komunalna infrastruktura - vodoopskrba«, 2.4. »Prometna, ulična i komunalna infrastruktura

- odvodnja otpadnih voda« i 2.5. »Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - energetski

sustav« u mjerilu 1:2000 detaljnije razgraničene na trase, građevine i uređaje i to za:

- prometnu i telekomunikacijsku mrežu;

- komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:

- vodnogospodarski sustav,

- energetski sustav,

- groblje,

- tržnica na malo.

(2) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovoga članka mogu se graditi,

odnosno rekonstruirati neposrednom provedbom na čitavom području obuhvata ovog Plana

sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s

javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.


I-03-0625 20/66

(3) Planom prikazane trase komunalne infrastrukture su načelne i mogu se izmijeniti temeljem

detaljnijih projekata kojima se postiže funkcionalnije te tehnološki i ekonomski povoljnije

rješenje, pri čemu trase treba zadržati u okvirima prometnih koridora.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 71.

(1) Na području obuhvata Plana određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne

infrastrukture koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2.1. »Prometna, ulična i

komunalna infrastruktura - prometna mreža« u mjerilu 1:2000.

(2) Pored prometnih građevina i površina prikazanih na kartografskom prikazu iz

prethodnog stavka ovog članka, Planom je omogućena i gradnja ostalih prometnih i pratećih

površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, a u skladu

s detaljnijom dokumentacijom.

(3) Javne prometne površine mogu se smjestiti i u zonama druge namjene.

(4) Građenje novih i rekonstrukcija postojećih građevina prometne mreže vrši se

neposrednom provedbom Plana uz posebne uvjete građenja nadležnih ustanova s javnim

ovlastima.

9.4.1. Uređenje vodotoka i zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 139.

(1) Sustav uređenja vodotoka i voda na području obuhvata ovog Plana obuhvaća

površinski tok Suhe Ričine novljanske (VN) sa pripadajućim vodnim građevinama kao i

okolni prostor utvrđen kao vodno dobro te vodotok Brzet koji prolazi rubno s vanjske

strane obuhvata Plana (prikazano na kartografskim prikazima br. 1. "Korištenje i

namjena površina – razvoj i uređenje" i br. 3.1 “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite

prostora – uvjeti korištenja”).

(3) Ograničenja na vodotoku Suhe Ričine novljanske (VN), sukladno Zakonu o vodama

odnose se na restrikciju gradnje i korištenja prostora u i uz korito vodotoka koja nije u

funkciji osiguranja proticaja vode, obrane od poplava, gradnje vodnih građevina i

njihovog održavanja. Za vodotok Suhu Ričinu Novljansku utvrđen je inundacijski pojas

odnosno vodno dobro i javno vodno dobro temeljem Elaborata „Uređeni i neuređeni

inundacijski pojas vodotoka Novljanske Ričine- od stacionaže 0+000,00 do 1+071,75

(VGI Rijeka 2005 g.). temeljem toga građevinska linija mora biti udaljena minimalno 4,0

m od vanjske granice inundacijskog pojasa

Temeljem navedenih važećih dokumenata prostornog uređenja te pratećih prikaza (Slika 2-1,

Slika 2-2, Slika 2-3), zahvat je u skladu s važećim dokumentima prostornog uređenja.


I-03-0625 21/66

Slika 2-1: Isječak iz IV. Izmjena i dopuna UPU Novi Vinodolski_1.NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA


I-03-0625 22/66

Slika 2-2: Isječak iz IV. Izmjena i dopuna UPU Novi Vinodolski_3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE


I-03-0625 23/66

Slika 2-3: Isječak iz priloga IV. Izmjena i dopuna UPU Novi Vinodolski _4.UVJETI I NAČIN GRADNJE


I-03-0625 24/66

2.2. OPIS OKOLIŠA

2.2.1. LOKACIJA ZAHVATA, ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE I RELJEF

Područje lokacije zahvata nalazi se u Gradu Novi Vinodolski na području katastarske općine Novi

u Primorsko Goranskoj županiji. Zahvat je smješten unutar čestica u vlasništvu Republike

Hrvatske i unutar čestica koje su u privatnom vlasništvu. Čestice unutar kojih se predmetni Zahvat

nalazi navedene su Prilogu (PRILOG III).

Grad Novi Vinodolski pripada Primorsko-goranskoj županiji i smješten je na njezinom

jugoistočnom dijelu ispod spuštenih obronaka šumovite Kapele, pokraj Vinodolske doline te uz

razvedenu oblu Podvelebitskog kanala. Prema administrativnoj raspodjeli, Grad Novi Vinodolski

graniči morskom granicom sa Općinama Baška i Vrbnik, dok kopnenom granicom graniči sa

općinama Mrkopalj, Brinje i Vinodolska Općina te s gradovima Crikvenica, Ogulin i Senj. Na

području Grada Novi Vinodolski nalazi se 20 naselja: Bater, Bile, Breze, Crno, Donji Zagon,

Drinak, Gornji Zagon, Jakov Polje, Javorje, Klenovica, Krmpotske Vodice, Ledenice, Luka

Krmpotska, Novi Vinodolski, Podmelnik, Povile, Ruševo Krmpotsko, Sibinj Krmpotski, Smokvica

Krmpotska i Zabukovac.

Područje Grada Novi Vinodolski karakteriziraju osnovne zone: (1) priobalje, (2) prijelazne padine

i (3) brdski predjeli. Svaka od navedenih zona odlikuje se specifčnim prirodnim i reljefnim

obilježjima te pruža različite mogućnosti gospodarskog vrednovanja. Gorski pojas čini planinsko

područje, brežuljkasti dio obuhvaća prostor između nižih izdanaka, a primorski dio je između

različitih prostora istočnog središnjih i zapadnog ruba granice ruba. Glavnu karakteristiku reljefa

područja Grada Novi Vinodolski čine priobalno područje, prijelazne padine i gorsko planinsko

područje. Površina Grada iznosi 261,33 km2.

2.2.2. HIDROLOŠKE ZNAČAJKE4

Područje Grada Novi Vinodolski ima relativno slabo razvijenu površinsku hidrografsku mrežu, što

je prvenstveno posljedica propusne geološke podloge najvećeg dijela tog prostora. Može se

izdvojiti sedam površinskih i uglavnom povremenih tokova.

Za predmetni Zahvat, važan je vodotok Novljanska Ričina, zvan još i Suha Ričina koji teče

Novljanskim poljem u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Vodotok se proteže od sela Podgori prema

Novom Vinodolskom, gdje se ulijeva u more. U donjem toku prihvaća pritok Brzet koji služi kao

otplavni recipijent sustava odvodnje Velog i Malog Polja. U gornjem toku Ričina prima pritoke

Podgori i Kosavin koji imaju bujični karakter. Ukupna dužina sliva iznosi otprilike. 7 km, a širina

se kreće od 3 do 3,6 km.

Površina neposrednog sliva iznosi 21,3 km2, dok je utjecajni hidrološki sliv veći s nedefiniranim

granicama. Sliv Malog polja koji se na jugoistoku nadovezuje na sliv Suhe Ričine zaseban je sliv

4 Izvor: Idejni projekt, IEE, 2019.


I-03-0625 25/66

s neposrednom površinom od 1,707 km2. Sliv Malog polja u potpunosti je zatvoren i odvodnjava

se putem ponora u sjeveroistočnom dijelu polja.

Vodostaji Novljanske Ričine bilježe se na h. s. Brzet koja je smještena s nizvodne strane kamenog

nadsvođenog mosta, nakon ušća odvodnog kanala Brzet. To je ujedno kraj dionice ovog Zahvata

(st 1+160,00). Lokacija relevantne hidrološke stanice Brzet za ovaj Zahvat dana je u nastavku na

slici (Slika 2-4).

Slika 2-4: Pregledna situacija sliva Novljanske Ričine i lokacija hidrološke stanice Brzet

Prema karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (mala / srednja / velika

vjerojatnost), područje lokacije zahvata nalazi se na području velike vjerojatnosti obuhvata

pojavljivanja poplava (Slika 2-5).


I-03-0625 26/66

Slika 2-5: Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja za područje grada Novi Vinodolski (lokacija zahvata označena crvenom strelicom)


I-03-0615 27/66

Stanje voda

Sukladno Zahtjevu za pristup informacijama (Hrvatske vode, Klasa: 008-02/19-02/0000606,

Urbroj: 374-1-2, Zagreb, 19.9.2019.) u svrhu izrade ovog Elaborata zaštite okoliša, u nastavku je

dan izvadak Registra vodnih tijela Plana upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (Narodne

novine, broj 66/16). Površinsko vodno tijelo na području lokacije planiranog zahvata je

JKRN0140_001 Suha ričina Novljanska koje je opisano u tablici niže (Tablica 2-1) uz pripadajući

kartografski prikaz (Slika 2-6). Nadalje, također tablično, opisano je stanje predmetnog vodnog

tijela (Tablica 2-2) kao i stanje priobalnog vodnog tijela (Tablica 2-3) te tijela podzemne vode

JKGI_05 – RIJEKA - BAKAR (Tablica 2-4) koje se također nalazi na području lokacije planiranog

zahvata.

Tablica 2-1: Karakteristike vodnog tijela JKRN0140_001 Suha ričina Novljanska

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0140_001

Šifra vodnog tijela: JKRN0140_001

Naziv vodnog tijela Suha ričina Novljanska

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Nizinske male povremene tekućice (16B)

Dužina vodnog tijela 4.49 km + 29.5 km

Izmjenjenost Prirodno (natural)

Vodno područje: Jadransko

Podsliv: Kopno

Ekoregija: Dinaridska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU

Tjela podzemne vode JKGI-05

Zaštićena područja HR1000019, HR2000200*, HR5000019*, HROT_71005000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće 30082 (, Suha Novljanska Ričina)


I-03-0615 28/66

Slika 2-6: Vodno tijelo JKRN0140_001 Suha ričina Novljanska


I-03-0615 29/66

Tablica 2-2: Stanje vodnog tijela JKRN0140_001 Suha ričina Novljanska

STANJE VODNOG TIJELA JKRN0140_001

PARAMETAR

UREDBA

NN

73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON

2021.

POSTIZANJE

CILJEVA

OKOLIŠA

Stanje, konačno

Ekolosko stanje

Kemijsko stanje

Ekolosko stanje

Fizikalno kemijski pokazatelji

Specifične onečišćujuće tvari

Hidromorfološki elementi

Biološki elementi kakvoće

Fizikalno kemijski pokazatelji

BPK5

Ukupni dušik

Ukupni fosfor

Specifične onečišćujuće tvari

arsen

bakar

cink

krom

fluoridi

adsorbilni organski halogeni (AOX)

poliklorirani bifenili (PCB)

Hidromorfološki elementi

Hidrološki režim

Kontinuitet toka

Morfološki uvjeti

Indeks korištenja (ikv)

Kemijsko stanje

Klorfenvinfos

Klorpirifos (klorpirifos-etil)

Diuron

Izoproturon

umjereno

umjereno

dobro stanje

umjereno

umjereno

vrlo dobro

dobro

nema ocjene

umjereno

dobro

loše

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

vrlo dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

loše

loše

dobro stanje

loše

loše

vrlo dobro

dobro

nema ocjene

loše

dobro

loše

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

vrlo dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

loše

loše

dobro stanje

loše

loše

vrlo dobro

dobro

nema ocjene

loše

dobro

loše

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

vrlo dobro

dobro stanje

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

loše

loše

dobro stanje

loše

loše

vrlo dobro

dobro

nema ocjene

loše

dobro

loše

dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

vrlo dobro

dobro stanje

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

ne postiže ciljeve

ne postiže ciljeve

postiže ciljeve

ne postiže ciljeve

ne postiže ciljeve

postiže ciljeve

procjena nije pouzdana

nema procjene

ne postiže ciljeve

postiže ciljeve

ne postiže ciljeve


postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve





postiže ciljeve

postiže ciljeve

nema procjene

nema procjene

nema procjene

nema procjene

NAPOMENA:

NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH,

KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi,

Trifluralin

DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski

pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan,

Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini

spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol,

Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin,

Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan

*prema dostupnim podacima


I-03-0615 30/66

Stanje priobalnog vodnog tijela

Tablica 2-3: Stanje priobalnog vodnog tijela O423-VIK

OSNOVNI FIZIKALNO-KEMIJSKI ELEMENTI KAKVOĆE

Prozirnost Otopljeni kisik u

površinskom sloju

Otopljeni kisik u pridnenom sloju

Ukupni anorganski

dušik Ortofosfati Ukupni fosfor

dobro stanje vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje dobro stanje vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje

BIOLOŠKI ELEMENTI KAKVOĆE

Klorofil a Fitoplankton Makroalge Bentički

beskralješnjaci (makrozoobentos)

Morske cvjetnice

vrlo dobro stanje dobro stanje umjereno stanje - vrlo dobro stanje

ELEMENTI OCJENE EKOLOŠKOG STANJA

Biološko stanje Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološko stanje

umjereno stanje vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje

STANJE

Ekološko Kemijsko Ukupno

umjereno stanje dobro stanje umjereno stanje

Stanje tijela podzemne vode

Tablica 2-4: Stanje tijela podzemne vode JKGI_05 – RIJEKA - BAKAR

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro


I-03-0615 31/66

2.2.3. KLIMATSKE ZNAČAJKE I METEOROLOŠKI UVJETI

Područje Grada Novi Vinodolski, kao i cijelo Mediteransko podneblje, ima mediteransku klimu

koju obilježavaju ugodna, topla i sunčana ljeta te blage zime. Prema Köppenovoj shemi

klasifikacije klime, Cfsbx”, a vršni dijelovi planina (viši od 1200 m nm) u klimu Dfsbx”. U tim

područjima nema sušnih razdoblja, najviše oborine padne u mjesecu hladnog dijela godine (fs),

a zimsko je kišno razdoblje široko rascijepano u jesensko-zimski i proljetni maksimum (x”). Na

području Grada Novi Vinodolski prevladavaju tri tipa klime: (1) Umjereno topla sredozemno kišna

klima, (2) Prelazni tip šumske klime te (3) Planinski borealni tip klime.

Temperaturne prilike za područje Grada Novi Vinodolski analizirane su pomoću srednjih

mjesečnih temperatura zraka na mjernoj postaji Rijeka u razdoblju od 1948. do 2018. godine.

Mjerna postaja Rijeka:

Najtopliji mjesec u godini, na području mjerne postaje Rijeka, je srpanj sa srednjom temperaturom

zraka od 23,6 °C, dok je najhladniji mjesec u godini siječanj sa srednjom temperaturom zraka od

5,8 °C (Slika 2-7). Apsolutno najviša zabilježena temperatura na mjernoj postaji Rijeka je 40,0 °C,

dok je najniži zabilježeni minimum -12,8 °C.

Slika 2-7: Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka (°C) za mjernu postaju Rijeka

Količina oborina karakteristična je za mediteransku klimu pri čemu se najveća količina očekuje

tokom jesenskih i zimskih mjeseci. Prema dijagramu (Slika 2-8) najviše zabilježene količine

oborina izmjerene su u studenom (188,6 mm) i listopadu (181,2 mm), dok su najmanje količine

oborina izmjerene u srpnju (77,5 mm) i kolovozu (98 mm).


I-03-0615 32/66

Slika 2-8: Količine oborina za mjernu postaju Rijeka

Na području Grada Novi Vinodolski najčešće se javlja vjetar ENE smjera, odnosno bura. Bura na

Jadranu najčešće puše kao suh, hladan, mahoviti sjeveroistočni vjetar povezan s prodorom

hladnog zraka iz polarnih krajeva. Bura dolazi s kopna i puše, prelazeći obronke gorskog lanca,

uglavnom smjerom prema moru. Puše obično velikom, katkada orkanskom jačinom, naročito

ondje, gdje se gorje proteže blizu morske obale. Najčešći smjerovi vjetra na području Novog

Vinodolskog su ENE (31.5%), E (8.9 %) i SSE ( 8.0%). Na ovom području pušu poznati vjetrovi

bura i jugo. Upravo je područje sjevernog Jadrana poznato po čestoj i olujnoj buri.

2.2.4. INFRASTRUKTURA

Na desnoj obali bujičnog vodotoka Novljanska Ričina nalazi se u većini kombinacija živice i šikare,

no prisutne su i površine kućnih vrtova i manjih izgrađenih objekata na sjevernoj padini obronka

Zagore. Uz lijevu obalu izmjenjuju se gospodarski objekti (trgovački centar Tommy, trgovački

centar Plodine, CURO d.o.o., trgovački centar - građevinski materijal MEL, skladište

građevinskog materijala - Slika 1-11 - Slika 1-12), zelene površine te prometnica (ul. Antona

Mataije – dio županijske ceste 5064: Križišće (D501)– Drivenik – Bribir – N.Vinodolski (D8)) te

stambeni objekti.

Cestovni promet

Područje Grada Novi Vinodolski neravnomjerno je naseljeno te je prometno dobro povezano s

okolnim gradovima i općinama sustavom državnih, županijskih i lokalnih cesta. Osnovna

cestovna prometnica na promatranom prostoru je cesta državnog značaja D 8 (GP Pasjak –

Šapjane – Rijeka – Split – Dubrovnik – P Karasovići) koja prolazi područjem Grada u dužini od

19 kn te cestovne prometnice županijskog značaja. Osim naprijed navedenih na promatranom


I-03-0615 33/66

prostoru postoje lokalne i nerazvrstane ceste. Neposredno uz planirani zahvata, nalazi se

županijska cesta 5064: Križišće (D501)– Drivenik – Bribir – N.Vinodolski (D8).

Pomorski i riječni promet

Na području akvatorija Grada Novi Vinodolski postoje u funkciji javnog prometa luke otvorene za

javni promet – u Novom Vinodolskom i Klenovici te luka otvorena za javni promet – teretna Porto

Teplo. Luka u Novom Vinodolskom ima županijski značaj dok su luke Klenovica i Porto Teplo

lokalnog značaja. Javni pomorski promet nije organiziran. Mogućnosti luke Novi Vinodolski ostaju

neiskorištene. Lokalni i turistički (sezonski) pomorski promet do sada nije sustavno rješavan, kao

ni integralni promet.

Željeznički promet

Na području Grada do sada nije bilo željezničkih pruga, sadržaja i postrojenja. Najbliža

željeznička postaja na postojećoj željezničkoj pruzi Rijeka - Zagreb bila je stanica Drivenik,

nepovoljno locirana za racionalno korištenje.

Zračni promet

Postojeća zračna luka Rijeka na Krku može udovoljiti potrebe Primorsko-goranske županije, ali

je veza Novog Vinodolskog sa zračnom lukom na Krku prilično nepovoljna.

Energetika

Područjem Grada Novi Vinodolski prolaze, jednim dijelom svoje trase, nadzemni dalekovodi koji

su u funkciji cjelokupnog elektroenergetskog sistema prijenosne mreže Hrvatske.

Vodoopskrba i odvodnja

Vodoopskrba područja Grada Novi Vinodolski vrši se iz vodospreme Mala Draga volumena 5.000

m3 na koti 176/170 m n.m. Odvodnja otpadnih voda na području Grada Novog Vinodolskog je

samo djelomično izgrađena, a cjelokupni izgrađeni sustav odvodnje naselja Novi Vinodolski se

prikuplja glavnim obalnim kolektorima. Ostali objekti i građevine na području Grada N. Vinodolski

koji nisu priključeni na sustav javne odvodnje imaju vlastite septičke jame, uglavnom propusne,

te se otpadna voda infiltrira u podzemlje i priobalje.


I-03-0615 34/66

Slika 2-9 Situacija na geodetskoj podlozi (dionica 0+330.00 – 0+70.00) (planirani zahvat – plavo označeno, postojeći zahvati – ljubičasto označeno)

Slika 2-10 Situacija na geodetskoj podlozi (dionica 0+70.00 – 1+160.00) (planirani zahvat – plavo označeno, postojeći zahvati – ljubičasto označeno)


ISPUST



POTPORNI ZID

SERVISNA PROMETNICA

SERVISNA PROMETNICA


ISPUST

ISPUST ISPUST

TRGOVAČKI CENTAR - GRAĐEVINSKI MATERIJAL MEL CURO d.o.o.

CURO d.o.o.

TRGOVAČKI CENTAR TOMMY

TRGOVAČKI CENTAR PLODINE

SKLADIŠTE GRAĐEVINSKOG MATERIJALA


I-03-0615 35/66

2.2.5. STANOVNIŠTVO5

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Grada Novi Vinodolski živjelo je 5,282

stanovnika. 3.360 stanovnika bilo je radno sposobno, a djece mlađe od 14 godina 871. Prema

zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Grad Novi Vinodolski imao je 5.113 stanovnika, što

je prema popisu iz 2001. godine smanjenje od 3,19% (Slika 2-11).

Od ukupnog broja stanovništva, prema popisu iz 2011. godine, 3.453 ih je radno sposobno što

iznosi 67,53 %, djece mlađe od 14 godina ima 621 (12,14 %), dok je prosječna starost

stanovništva Grada Novi Vinodolski 40,3 godina.

Najbliži stambeni objektni od lokacije planiranog zahvata nalaze se na udaljenosti od ~ 20 m na

uzvodnom dijelu te na udaljenosti od ~ 70 m na nizvodnom dijelu (Slika 1-10).

Slika 2-11: Usporedba popisa stanovništva 2001. i 2011. za područje Grada Novi Vinodolski

2.2.6. KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE

Šire područje obuhvata

Predmetno područje prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja

(Bralić, I., Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997.) pripada krajobraznoj jedinici

Kvarnersko-velebitski prostor. Temeljna makro-obilježja ovog prostora su krupni korpusi

kvarnerskih otoka i naglašen planinski okvir od Učke do Velebita. Istočne su strane prvog niza

otoka, zbog bure i posolice, gotovo bez vegetacije, a velebitsku primorsku padinu također

karakterizira kamenjar. Zapadne su otočne obale, naprotiv, često zelene i šumovite. Spomenuti

planinski okvir omogućuje jedinstvene i sveobuhvatne vizure; jednako su impresivni i pogledi s

mora na taj okvir, posebno njegov velebitski dio. Karakteristične degradacije su neplanska

gradnja duž obalnih linija i narušena fizionomija starih naselja, te degradiran šumski pokrov.

5 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001., 2011.godina


I-03-0615 36/66

Slika 2-12 Regionalni identitet krajobraza Hrvatske

Uže područje obuhvata

Vodotok Novljanska Ričina smješten je uz zapadni rub Vinodolskog Velog i Malog polja –

(Pavlomir). Ukupna dužina vodotoka Novljanska Ričina iznosi 7,5 km, od izvora koji se nalazi

podno naselja Bribir do utoka u more u Novom Vinodolskom.

Nakon provedene melioracija polja u osamdesetim godinama prošlog stoljeća višak vode se

odvodnim kanalom Brzet odvodi u Novljansku Ričinu.

Zahvat uređenje vodotoka bujice Novljanska Ričina je planiran na dionici dužine ~ 790 metara,

od postojećeg starog kamenog mosta (st. 0+350) uzvodno do postojećeg kamenog svodenog

mosta (st. 1+160,00). Ušće vodotoka u more (dužine ~350 m) je u potpunosti regulirano, s

utvrđenim obalama i lučicom (Slika 2-14).

Predmetna dionica nalazi se unutar naselja Novi Vinodolski, te je pod izraženim antropogenim

utjecajem. Uz lijevu obalu izmjenjuju se gospodarski objekti, zelene površine, prometnica (ul.

Antona Mataije) i stambeni objekti, dok se s desne strane nalaze površine kućnih vrtova, zelenih

površina i manjih izgrađenih objekata na sjevernoj padini obronka Zagore. Same obale

neposredno uz vodotok su zemljane s travnatim pokrivačem (bez srednje i visoke vegetacije –

održavani/košeni vodotok), s mjestimično izraženim erozivnim procesima na pokosima obale.

Pješački pristup obalama je moguć, no bez boravišnih kvaliteta. Vizure na uže područja obuhvata

nemaju ugođaj očuvane prirodnosti (Slika 2-15) uslijed postojećih antropogenih utjecaja, no

značajna je vizura na obronke Zagore (Slika 2-14).


I-03-0615 37/66

Slika 2-13 Uža okolica obuhvata planiranog zahvata na digitalnom ortofoto snimku


I-03-0615 38/66

Slika 2-14 Pogled na desnu obalu Novljanske Ričine i obronke brda Zagora, snimljeno s područja ušća (nije predmet zahvata). Umanjenica panoramske fotografije.

Slika 2-15 Pogled na lijevu obalu Novljanske Ričine na stacionaži 0+520. Umanjenica panoramske fotografije.


I-03-0625 39/66

2.2.7. BIO-EKOLOŠKE ZNAČAJKE

Prema Karti kopnenih nešumskih staništa6 (Slika 2-16) na lokaciji planiranog zahvata tj.

kanala/vodotoka nalazi se stanišni tip A.2.3. Povremeni vodotoci. Uz desnu obalu vodotoka nalazi

se stanišni tip E. Šume (D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih

krajeva), dok se uz lijevu obalu nalazi stanišni tip J. Izgrađena i industrijska staništa.

Slika 2-16: Lokacija planiranog zahvata s obzirom na kartu kopnenih nešumskih staništa (bijelo označena

lokacija planiranog zahvata)

Izvor: http://www.bioportal.hr/gis/

Terenskim obilaskom utvrđene su kategorije stanišnih tipova prisutne na lokaciji zahvata te su

stoga niže opisane karakteristike istih:

- A.2.3. Stalni vodotoci - Potoci i rijeke – Površinske vode (potoci i rijeke) različite brzine

strujanja, od brzih i turbulentnih do sporih i laminarnih, koje teku koritima nastalim

djelovanjem vode iz uzvodnih dijelova toka koji su na višim nadmorskim visinama.

6 Bardi, A.; Papini, P.; Quaglino, E.; Biondi, E.; Topić, J.; Milović, M; Pandža, M.; Kaligarič, M.; Oriolo, G.; Roland, V.; Batina, A.; Kirin, T. (2016): Karta prirodnih i poluprirodnih ne-šumskih kopnenih i slatkovodnih staništa Republike Hrvatske. AGRISTUDIO s.r.l., TEMI S.r.l., TIMESIS S.r.l., HAOP


I-03-0625 40/66

- D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva - Red

Prunetalia spinosae – pripadaju razredu Rhamno-Prunetea. To je skup više manje

mezofilnih zajednica pretežno kontinentalnih krajeva, izgrađenih prvenstveno od pravih

grmova (Ligustrum vulgare, Cornus sanguinea, Euonymus europaeus, Prunus spinosa i

dr.) i djelomično drveća razvijenih u obliku grmova (Carpinus betulus, Crataegus

monogyna, Acer campestre i sl.). Razvijaju se kao rubni, zaštitni pojas uz šumske

sastojine, kao živica između poljoprivrednih površina, uz rubove cesta i putova, a

mjestimično zauzimaju i velike površine na površinama napuštenih pašnjaka.

- J. Izgrađena i industrijska staništa - Izgrađene, industrijske, i druge kopnene ili vodene

površine na kojima se očituje stalni i jaki ciljani (planski) utjecaj čovjeka. Definicija tipa na

ovoj razini podrazumijeva prostorne komplekse u kojima se izmjenjuje različiti tipovi

izgrađenih i kultiviranih zelenih površina u raznim omjerima zastupljenosti.

Faunističke značajke šire lokacije planiranog zahvata uvelike su definirane antropogenim

staništima uže lokacije planiranog zahvata, kao i reguliranim bujičnim vodotokom Novljanska

Ričina. Od vrsta su svakako najznačajniji šišmiši koji se nalaze u špilji Zagorska peć, na

udaljenosti od 670 m od lokacije zahvata. Predmetna špilja nalazi se neposredno uz Jadransku

magistralu, dužine je 130 m, ulaz je u potpunosti obrastao vegetacijom. Pregledom dosad

prikupljenih podataka o kolonijama šišmiša u špilji Zagorska peć poznate su porodiljne i zimujuće

kolonije. Naime, sukladno završnim izvješćima Zaštita dugonogog šišmiša za zaštitu krškog

staništa u Hrvatskoj (Hrvatsko bio speleološko društvo, Zagreb, 2008. godina) i Znanstvena

analiza dvanaest vrsta šišmiša s dodatka II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore

za potrebe prijedloga potencijalnih Natura 2000 područja za šišmiše (Hrvatski prirodoslovni

muzej, Zagreb, 2010. godina) u špilji Zagorska peć zabilježene su porodiljine kolonije vrsta veliki

potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum), oštrouhi šišmiš (Myotis blythii), dugokrilni pršnjak

(Miniopterus schreibersii) i dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii), zimujuće kolonije vrste veliki

potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) te migracijske vrsta južni potkovnjak (Rhinolophus

euryale) i dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii) (izvor: Rješenje prethodne ocjene prihvatljivosti za

ekološku mrežu za zahvat ˝Autocesta A7 dionica između čvorova Selce i Novi Vinodolski˝,

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, 2018., Klasa: UP/I 612-07/18-60/15; Urbroj: 517-07-1-1-

2-18-4).


I-03-0625 41/66

2.2.8. ZAŠTIĆENE PRIRODNE I KULTURNO-POVIJESNE VRIJEDNOSTI

Zaštićene prirodne vrijednosti

Lokacija planiranog zahvata ne nalazi se unutar područja definiranog sukladno Zakonu o zaštiti

prirode (NN, 80/13, 15/18, 14/19) te prostornim planom Grada Novog Vinodolskog.

Na udaljenosti od 670 nalazi se lokalitet predložen za zaštitu sukladno prostornom planu Grada

Novog Vinodolskog te Prostornom planu Primorsko-goranske županije (˝Službene novine˝

Primorsko-goranske županije br. 32/13, 7/17, 4/19), i to u kategoriji spomenika prirode – Špilja

Va Zagori.

Slika 2-17 Dijelovi prirode predloženi za zaštitu s obzirom na lokaciju vodotoka Novljanska Ričina (Isječak

iz IV. Izmjena i dopuna UPU Novi Vinodolski – Karta 3)

Zaštićene kulturno-povijesne vrijednosti

Podaci o kulturnoj baštini na predviđenoj lokaciji Zahvata sakupljeni su na temelju uvida u

Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske te pregledom prostorno-planske dokumentacije

Grada Novi Vinodolski. Prostorni plan uređenja Grada Novi Vinodolski utvrđuje područja i

lokalitete registrirane i evidentirane kao vrijedna kulturna baština koji se predlažu za upis u

Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Najbliži objekt kulturno povijesnog naslijeđa, upisan u Registar kulturnih dobara – pojedinačno

nepokretno kulturno dobro je Frankopanski kaštel s kulom Kvadrac, oznaka dobra: Z-840, na široj

lokaciji predmetnog Zahvata (Slika 2-18), i to na udaljenosti od 500 m.

No, na užem području lokacije predmetnog zahvata, prema važećem Planu ne nalaze se kulturna

dobra.


I-03-0625 42/66

Slika 2-18: Kulturno povijesna baština šire lokacija planiranog zahvata (Isječak iz IV. Izmjena i dopuna

UPU Novi Vinodolski – Karta 3)

2.2.9. OPIS PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE LOKACIJE ZAHVATA

Lokacija planiranog zahvata nalazi se neposredno uz te dijelom i unutar područja očuvanja

značajnim za vrste i stanišne tipove HR2000200 Zagorska peć kod Novog Vinodolskog (Uredba

o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže, NN

80/19). Nadalje, na udaljenosti od 1,7 km od lokacije planiranog zahvata nalazi se područje

očuvanja značajnim za vrste i stanišne tipove HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika te područje

očuvanja značajno za ptice HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika. U nastavku su sažeto

opisane karakteristike područja ekološke mreže HR2000200 Zagorska peć kod Novog

Vinodolskog budući da se planirani zahvat nalazi neposredno uz te dijelom i unutar predmetnog

područja očuvanja, dok je na slici niže (Slika 2-19) prikaz zahvata na izvatku karte područja

ekološke mreže. Na udaljenosti od 670 m od lokacije planiranog zahvata nalazi se ciljni stanišni

tip 8310 Špilje i jame zatvorene za javnost.

Hrvatski naziv Znanstveno ime / Kod *Razred

Cilje

vi

oč

uv

an

ja

južni potkovnjak Rhinolophus euryale M

veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum M

oštrouhi šišmiš Myotis blythii M

dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersii M

dugonogi šišmiš Myotis capaccinii M

Špilje i jame zatvorene za javnost 8310 H

* M = Mammals / Sisavci, H = Habitat / Stanište


I-03-0625 43/66

Pregled svih potencijalnih prijetnji, utjecaja i aktivnosti7 dan je za područje ekološke mreže koje

se nalazi neposredno rubno uz planirani zahvat s obzirom na karakter zahvata (Tablica 2-5).

Izgradnja cesta, puteva i željezničkih pruga karakterizirana je visokog stupanja opterećenja

okoliša za predmetno područje ekološke mreže s obzirom na postojeće prijetnje, utjecaje i

aktivnosti.

Tablica 2-5 Potencijalna opterećenja okoliša za područje ekološke mreže - HR2000200 Zagorska peć kod

Novog Vinodolskog

Kod Opis Stupanj jakosti

opterećenja

A07 Upotreba biocida, hormona i kemikalija N

A10 Komasacija poljoprivrednog zemljišta N

B04 Upotreba biocida, hormona i kemikalija (šumarstvo) N

D01 Izgradnja cesta, puteva i željezničkih pruga V

G01 Rekreacijske aktivnosti na otvorenom S

G05 Drugi oblici rekreacijskih aktivnosti N

H04 Onečišćenje zraka S

Stupanj jakosti: visok (V), srednji (S), nizak (N);

Izvor: Natura 2000 Standard Data Form HR2000200, http://natura2000.eea.europa.eu/Natura2000/SDF.aspx?site=HR2000200

Slika 2-19 Kartografski prikaz preklopa planiranog zahvata (crveno označeno) s područjem ekološke

mreže Natura 2000 te lokacijom špilje

7 Reference list Threats, Pressures and Activities (IUCN-CMP, Salafsky i sur., 2007.)


I-03-0625 44/66

3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

3.1. SAŽETI OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA SASTAVNICE

OKOLIŠA I OPTEREĆENJA OKOLIŠA

3.1.1. UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA

Utjecaj tijekom planiranja i izgradnje zahvata

Potencijalno najveći utjecaj na kvalitetu zraka tijekom građevinskih radova može imati

mehanizacija i raznošenje prašine. Utjecaj prašenja na području lokacije vremenski je izuzetno

promjenjiv, no međutim s obzirom na to da je riječ o manjem zahvatu – utjecaj je zanemariv. Kako

je tu riječ uglavnom o krupnijim česticama prašine, one se uglavnom talože u neposrednoj blizini,

no za vjetrovita vremena može doći do raznošenja vjetrom. Stoga, u slučaju suhog i vjetrovitog

vremena, preventivno se djeluje vlaženjem lokalnih putova zbog smanjenja emisija prašine.

Ograničavanje brzine vozila na prostoru lokacije, posebno za suha vremena bez vjetra, također

je djelotvorna mjera smanjenja emisija prašine na gradilištu.

Emisije onečišćujućih tvari u ispušnim plinovima strojeva koji rade na zahvatu praktički nemaju

utjecaja na kvalitetu zraka. Njihova je emisija izuzetno promjenjiva jer ovisi o vrsti strojeva koji se

koriste, odnosno intenzitetu građevinskih radova.

Mjere koje se primjenjuju na gradilištu moraju osigurati da utjecaj tijekom građenja ne bude

zamjetan na prostoru najbližih stambenih područja.

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Iz karakteristika zahvata je vidljivo da isti tijekom korištenja neće uzrokovati emisije onečišćujućih

tvari u zrak niti postoji potencijalni utjecaj na kvalitetu zraka.

3.1.2. UTJECAJ NA TLO


Utjecaji u vidu gaženja mehanizacijom pri radovima uređenja vodotoka Novljanska Ričina

ograničeni su i lokalizirani te zanemarivi.

Tijekom pripreme, izgradnje, korištenja i održavanja predmetnog zahvata moguć je neposredan

utjecaj na tlo u vidu prenamjene manjih površina pod postojećom vegetacijom uslijed uređenja

obala vodotoka. No, tijekom korištenja i održavanja, uređenjem režima bujičnog vodotoka

Novljanska Ričina s ciljem sprječavanja erozije vodotoka, dodatno će se umanjiti mogućnost

pojave novih nestabilnosti odnosno gubitka površina tla na padinama.

Neposredan utjecaj na tlo moguć je u obliku zagađenja tla naftnim derivatima iz radnih strojeva

te otpadnim i građevnim materijalom. Vjerojatnost ovog negativnog utjecaja na području zahvata

moguće je umanjiti pravilnim skladištenjem otpadnog i građevinskog materijala, redovitim

održavanjem i servisiranjem strojeva, zabranom skladištenja goriva i maziva na području


I-03-0625 45/66

gradilišta te punjenjem gorivom na benzinskim postajama ili dovoženjem goriva u specijalnom

vozilu s cisternom za gorivo i pretakanjem u radne strojeve na izgrađenom nepropusnom platou

koji ima separator ulja i masti.


Tijekom korištenja planiranog zahvata ne očekuju se utjecaj na tlo.

3.1.3. UTJECAJ NA VODE I STANJE VODNIH TIJELA


Sukladno Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016. – 2021. (NN, broj 66/16)

lokacija zahvata nalazi se na području slijedećih vodnih tijela: površinsko vodno tijelo

JKRN0140_001 Suha ričina Novljanska, priobalno vodno tijelo O423-VIK te tijelo podzemne vode

JKGI_05 – RIJEKA – BAKAR. Površinsko vodno tijelo JKRN0140_001 Suha ričina Novljanska

karakterizirano je lošim ekološkim stanjem i to zbog fizikalno kemijskih pokazatelja (ukupni dušik),

dok za biološke elemente kakvoće nema ocjene. Nadalje, priobalno vodno tijelo O423-VIK je

umjerenog stanja, i to zbog biološkog elementa (makoalge). U konačnici, tijelo podzemne vode

JKGI_05 – RIJEKA – BAKA karakterizirano je dobrog stanja.





za njeno kvalitetno održavanje i zaštitu od štetnog djelovanja voda. Naime, projektnim zadatkom

definirano je da korito vodotoka treba dimenzionirati take da se vodne količine mogu nesmetano

transportirati do utoka u more i da ne ugrožavaju stambene i turističke objekte te ljudske živote.

Također, previđeno je i uređenje servisne ceste kako si se omogućio pristup predmetnom

bujičnom vodotoku, kao i planirana rekonstrukcija postojećih ispusta.

S obzirom na elemente ekološkog stanja rijeka, niže se navode predmetni utjecaji. Prvotno je

važno naglasiti da je predmetni vodotok već i u postojećem stanju djelomično reguliran te pod

značajnim antropogenim pritiskom (vidi pogl. 1.2.1. Postojeće stanje te niže Kumulativni utjecaj).

Nadalje, planiranim građevinskim radovima regulacije već djelomično reguliranog bujičnog

vodotoka mogući su maleni i privremeni negativni utjecaji na biološke elemente uslijed zamućenja

stupca vode te buke i vibracije od radne mehanizacije. Naime, građevinski radovi privremeno će

poremetiti aktivnosti životinja na području lokacije zahvata, ali ubrzo nakon završetka radova,

životinje će uključiti područje zahvata u redovito korištenje staništa. Predmetni su utjecaji

lokalizirani, privremenog karaktera i odnose se na razdoblje uređenja vodotoka Novljanska Ričina

te se ne smatraju značajni. Nadalje, uslijed radova na regulaciji vodotoka doći će do trajnog i

umjerenog značaja u morfološkim uvjetima vodotoka (varijacije širine i dubine rijeke, struktura i

sediment dna rijeke, struktura obalnog pojasa) kao i do privremene te lokalne promjene osnovnih

fizikalno-kemijskih elemenat uslijed zamućenja stupca vode. Predmetni radovi svakako neće

utjecati na kontinuitet rijeke kao niti na količinu i dinamiku vodenog toka. Također, sukladno

planiranim radovima tijekom uređenja vodotoka može doći do negativnih utjecaja uslijed


I-03-0625 46/66

akcidentnih izlijevanja goriva i drugih za okoliš štetnih tekućina koje se mogu koristiti tijekom

radova (ulja, boje i lakovi i dr.). Ukoliko se izlijevanja ne saniraju (uklanjanje onečišćenog tla),

onečišćenje može doprijeti kroz dulje vrijeme (ukoliko je geološka građa propusna) do priobalnog

i podzemnog vodnog tijela.

Sukladno navedenom, očekuje se malen do umjeren negativan utjecaj planiranog zahvata

regulacije već dijelom reguliranog bujičnog vodotoka Novljanske Ričine, no predmetni utjecaji se

svakako ne karakteriziraju kao značajno negativni.

Tablica 3-1. Ocjena potencijalnih utjecaja na elemente ekološkog stanja rijeka

ELEMENTI OCJENE EKOLOŠKOG STANJA RIJEKA UTJECAJ

MALEN / UMJEREN / ZNAČAJAN PRIVREMEN /

TRAJAN

BIOLOŠKI ELEMENTI

sastav i brojnost vodene flore M P

sastav i brojnost makrozoobentosa M P

sastav, brojnost i starosna struktura riba M P

HIDROMORFOLOŠKI ELEMENTI KOJI PRATE BIOLOŠKE ELEMENTE

hidrološki režim

količina i dinamika vodnoga toka - -

veza s podzemnim vodama - -

kontinuitet rijeke - -

morfološki uvjeti

varijacije širine i dubine rijeke U T

struktura i sediment dna rijeke U T

struktura obalnog pojasa U T

OSNOVNI FIZIKALNO-KEMIJSKI I KEMIJSKI

ELEMENTI KOJI PRATE BIOLOŠKE ELEMENTE

osnovni fizikalno-kemijski elementi U P

specifične onečišćujuće tvari - -


Nakon što se završe predmetni radovi regulacije već djelomično reguliranog bujičnog vodotoka,

uspostaviti će se uobičajeni uvjeti istog te se stoga tijekom korištenja zahvata ne očekuju

negativni utjecaji na stanje vodnog tijela.

Kumulativni utjecaj na stanje vodnog tijela

Predmetna dionica bujičnog vodotoka Novljanska Ričina nalazi se unutar naselja Novi Vinodolski

te je pod izraženim antropogenim utjecajem. Uz lijevu obalu izmjenjuju se gospodarski objekti,

zelene površine, prometnica i stambeni objekti te zid na vrhu obale vodotoka, dok se s desne

strane nalaze površine kućnih vrtova, zelenih površina i manjih izgrađenih objekata na sjevernoj

padini obronka Zagore. Same obale ove dionice, neposredno uz vodotok, su zemljane s travnatim

pokrivačem (bez srednje i visoke vegetacije – održavani/košeni vodotok), s mjestimično izraženim

erozivnim procesima na pokosima obale. No, važno je naglasiti da je bujični vodotok djelomično

unutar ove dionice te i u širem obuhvatu zahvata zapravo reguliran. Dionicu od ušća u more pa

200 m uzvodno karakterizira lučica s reguliranim betonskim obalama (Slika 1-1, Slika 1-2, Slika

2-14). Nadalje se uzvodno nastavlja (slijedećih 350 m) također regulirani vodotok i to s betonskim

zidom na lijevoj obali vodotoka, dok se s desne strane izmjenjuje betonski zid te kućni vrtovi (Slika

1-3, Slika 2-15). Nadalje se uzvodno nastavlja dionica (300 m) bujičnog vodotoka s


I-03-0625 47/66

zemljanim/travnatim obalama s mjestimično izraženim erozivnim procesima na pokosima obale

(Slika 1-4 - Slika 1-7). Na predmetno se dalje uzvodno nastavlja 130 m reguliranoj bujičnog

vodotoka sa betonskim zidom uz lijevu obalu, što je i kraj dionice ovog zahvata (Slika 1-8).

Neposredno uzvodno od dionice planiranog zahvata nastavlja se također regulirana dionica

vodotoka, od utoka kanala Brzet do stare postojeće stepenice8, kao i zaključni objekt na st.

4+167,77 sa djelomičnom regulacijom nizvodno u dužini od 260 metara (Slika 1-9). Osim

navedene regulacije vodotoka, na st. 0+350,69 tj. na početku dionice ovog zahvata nalazi se

većim dijelom porušeni stari kameni most (Slika 1-2), čiji glomazni kameni upornjaci stvaraju

barijeru u koritu vodotoka te značajno smanjuju protočnu moć vodotoka.

Sukladno navedenom, predmetni zahvat regulacije već djelomično reguliranog bujičnog vodotoka

ima za cilj zaštitu gospodarskih i stambenih objekata na obalama vodotoka, da se zaustave

erozivni procesi na pokosima u koritu vodotoka te da se omogući kvalitetan pristup koritu

vodotoka Novljanske Ričine za njeno kvalitetno održavanje i zaštitu od štetnog djelovanja voda.

Potencijalno je moguć malen te privremen kumulativan utjecaj na površinsko vodno tijelo

JKRN0140_001 Suha ričina Novljanska te priobalno vodno tijelo O423-VIK uslijed zamućenja

stupca vode tijekom građevinskih radova regulacije te prisutne radne mehanizacije. No, uslijed

korištenja zahvata isti ne doprinosi kumulativnom utjecaju na stanje vodnih tijela budući da isti,

nakon što se zahvat uređenje vodotoka završi, neće doprinositi dodatnim negativnim utjecajima.

3.1.4. UTJECAJ NA INFRASTRUKTURU


Ne očekuje se značajan negativan utjecaj na infrastrukturu tijekom planiranja i izgradnje zahvata.

Naime, karakter planiranog zahvata nema značajan negativan utjecaj na cestovni, pomorski,

riječni, željeznički i zračni promet, kao niti na energetiku te vodoopskrbu i odvodnju.


Tijekom korištenja zahvata ne očekuju se negativan utjecaji na infrastrukturu. Naprotiv,

izgradnjom planiranog zahvata tj. uređenjem bujičnog vodotoka Novljanske Ričine zaštititi će se

infrastruktura u okolici zahvata od potencijalnih poplava te se time indirektno mogu očekivati

pozitivni utjecaji tijekom korištenja zahvata na infrastrukturu.

3.1.5. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO

Utjecaj tijekom planiranja, izgradnje i korištenja zahvata

Ne očekuje se značajan negativan utjecaj na stanovništvo tijekom planiranja, izgradnje i korištenja

zahvata. No, mogući su privremeni utjecaji na kvalitetu zraka (detaljno obrađeni u poglavlju 3.1.1)

tijekom građevinskih radova te time i na stanovništvo. Tijekom korištenja zahvata, odnosno

uređenjem obala, doći će i do pozitivne promjene u boravišnim značajkama budući da će

8 Tijekom 2016. godine, u sklopu izgradnje objekta ˝Raskrižje Županijske ceste ž-5064 i sabirne ceste Poslovne zone zapad u Novom Vinodolskom˝ izvedena je i regulacija dijela korita Novljanske Ričine kao i izgradnja novoga utoka odvodnog kanala Brzet.


I-03-0625 48/66

izgradnja servisne ceste te šetnice omogućiti lakši pristup obalama, odnosno uvesti novu

prostornu komunikaciju pa time i indirektno pozitivan utjecaj na stanovništvo.

3.1.6. UTJECAJ NA BIO-EKOLOŠKE ZNAČAJKE


Tijekom pripreme i građevinskih radova manipulirati će se mehanizacijom na lokaciji zahvata te

će doći do emisija u okoliš s radnih površina (npr. vibracije, emisija prašine i ispušnih plinova,

buka). Građevinskim radovima iskopa na već postojećem reguliranom bujičnom vodotoku

potencijalno će se onečistiti voda suspendiranim česticama što može smanjiti kvalitetu staništa

akvatičnih organizmima. Veći dio akvatičnih organizama pokušat će se skloniti od stresnog

okoliša no strojevi neće uzrokovati veća mehanička oštećenja i mortalitet. Predmetni utjecaj trajati

će tijekom pripremnih radova i građevinske sezone te se stoga isti neće biti trajan. Također,

dionica predmetnog zahvata je krajnji nizvodni dio reguliranog vodotoka, i to u dužini od 800 m,

te predmetni negativni utjecaji svakako nisu značajno negativni s obzirom na kompletno vodeno

stanište bujičnog vodotoka Novljanske Ričine te nizvodnog morskog staništa. S obzirom na

karakter akvatičnih staništa, potencijalno je moguć utjecaj invazivnih vrsta akvatičnih staništa, no

predmetni utjecaji se mogu umanjiti dobrom inženjerkom praksom.

Nadalje, građevinski radovi privremeno će poremetiti aktivnosti životinja na području lokacije

zahvata (ornitofauna, teriofauna, šišmiši), ali ubrzo nakon završetka radova, životinje će uključiti

područje zahvata u redovito korištenje staništa. Predmetni su utjecaji lokalizirani, privremenog

karaktera i odnose se na razdoblje uređenja vodotoka Novljanska Ričina te se ne smatraju

značajni. Špilja Zagorska peć (stanište šišmiša) nalazi se na udaljenosti od 670 m od lokacije

zahvata te je od lokacije zahvata odijeljena reljefnim uzvišenjima brežuljkastog tipa čime je i

umanjen potencijalni privremeni negativan utjecaj uznemiravanja šišmiša bukom tijekom

građevinskih radova.

Također, ne očekuje se značajan negativan utjecaj na kopnena staništa tijekom uređenja

vodotoka budući da će se planirana servisna cesta nalaziti neposredno uz obalu vodotoka koji će

se regulirati, stoga se predmetni utjecaj karakterizira kao lokalan. Također, s obzirom na

postojeće prometnice u okolici zahvata, neće biti potrebno otvarati nove koridore u prostoru.

Idejnim rješenjem i mjerama ovog Elaborata uvjetuje se zaštita i pri planiranju i pri izvođenju

radova kako bi se potencijalni utjecaj na bio-ekološke značajke smanjio na najmanju moguću

mjeru te kako bi se omogućilo korištenje zahvata u održivim stanišnim uvjetima. Važno je

naglasiti, da iako će tokom uređenja vodotoka određeni dio stanišnih tipova vlažnih staništa biti

pod negativnim utjecajem, no karakter negativnog utjecaja je kratkotrajan, malen te se ne smatra

značajnim.


Tijekom korištenja zahvata ne očekuju se utjecaji na bio-ekološke značajke.


I-03-0625 49/66

3.1.7. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Utjecaj tijekom planiranja i izgradnje zahvata i/ili korištenja zahvata

Lokacija planiranog zahvata ne nalazi se unutar područja definiranog sukladno Zakonu o zaštiti

prirode (NN, 80/13, 15/18, 14/19) te prostornim planom Grada Novog Vinodolskog s obzirom na

zaštitu prirode. Nadalje, na užem području lokacije predmetnog zahvata, prema važećem Planu

ne nalaze se kulturna dobra. Sukladno navedenom, ne očekuje se utjecaj zahvata na zaštićena

područja.

3.1.8. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ


Tijekom uređenja vodotoka Novljanska Ričina očekuje se privremen i prostorno ograničen utjecaj

na strukturne značajke krajobraza uslijed zemljanih radova uređenja obale (regulacije korita,

izgradnje potpornog zida na dijelu lijeve obale vodotoka, pješačkog mosta te izgradnje servisne

ceste).

Utjecaj na reljef je malen. Izgradnja potpornog zida i nadvišenje postojeće desne obale za

potrebe evakuacije vala 50 g. povratnog perioda neće biti dominantne prostorne forme.

Utjecaj na površinski pokrov je zanemariv. Zamjena dijelova površinskog pokrova na obali

kamenim pokrovom neće predstavljati gubitak od veće važnosti za strukturu krajobraza ili prirodne

stanišne značajke. U samom koritu i na obalama nema značajne srednje ili visoke vegetacije niti

ekološkog koridora.

Utjecaj na vizualne značajke prilikom uređenja vodotoka sastoji se od privremene slike gradilišta

te se može smatrati zanemarivim.


Ne očekuje se dodatan utjecaj na strukturne kvalitete krajobraza tijekom korištenja zahvata.

Utjecaj na karakter krajobraza odnosi se na izmjene zemljanog korita u regulirani, kamenom

obloženo korito s izgradnjom pratećeg nasipa i potpornog zida. Ovaj utjecaj je prostorno strogo

ograničen na sami uži obuhvat lokacije i male je snage.

Izgradnja servisne ceste te novog pješačkog mosta sa šetnicom omogućiti će i lakši pristup

obalama, odnosno uvođenja nove prostorne komunikacije, a uređenjem obala doći će i do

pozitivne promjene u boravišnim značajkama.

Uzme li se u obzir sve navedeno, može se zaključiti da zahvat neće znatno narušiti krajobrazne

značajke odnosno da je prihvatljiv uz obavezno provođenje elaboratom predloženih mjera.


I-03-0625 50/66

3.1.9. UTJECAJ NA RAZINU BUKE


Tijekom planiranja i uređenja vodotoka Novljanska Ričina doći će do povećanih emisija buke zbog

kretanja i rada vozila i mehanizacije. Navedeni utjecaj je izrazito ograničen i lokaliziran te

privremenog karaktera i prestat će sa završetkom radova.

Tijekom radova izvor buke može biti od mehanizacije koja se koristi, Radovi su predviđeni

isključivo tijekom dnevnog razdoblja prema Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13,

41/16, 114/18) te neće biti utjecaja, odnosno imisije izvan lokacije zahvata.


Korištenjem zahvata nema dodatnog izvora buke.

3.1.10. UTJECAJ OPTEREĆENJA OKOLIŠA OTPADOM


Utjecaj od stvaranja otpada tijekom građevinskih radova uređenja vodotoka Novljanska Ričina

može nastati ukoliko se nastali otpad ne skladišti na propisani način (osobito opasni otpad),

odnosno ukoliko se njime ne gospodari na zakonom propisan način. Sav otpad koji nastaje

tijekom radova treba skupljati odvojeno po vrstama i privremeno skladištiti na za tu svrhu

uređenom prostoru, a odvoz otpada treba organizirati u skladu s dinamikom uređenja vodotoka

Novljanska Ričina. Gospodarenje otpadom koji nastaje tijekom radova treba riješiti putem

ovlaštenih skupljača, oporabitelja i/ili zbrinjavatelja pojedinih vrsta otpada. Podatke o otpadu i

gospodarenju otpadom tijekom radova treba dokumentirati kroz očevidnike otpada i propisane

obrasce te prijaviti nadležnim tijelima na propisanim obrascima sukladno zahtjevima regulative.

Tijekom pripreme terena nastajat će materijal od iskopa koji će se upotrijebiti na lokaciji za potrebe

uređenje terena, odnosno za izvođenje nasipavanja i ravnanja na gradilištu gdje je to potrebno.

Sav građevinski otpad će se zbrinuti putem ovlaštene osobe za gospodarenje otpadom.


Korištenjem zahvata nema dodatnih opterećenja okoliša otpadom.

3.1.11. PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA U SLUČAJU AKCIDENTNIH SITUACIJA

(EKOLOŠKE NESREĆE)

Do iznenadnih događaja može doći uslijed mehaničkih oštećenja radnih strojeva tj. nepravilnog i

nestručnog rukovanja istih tijekom održavanja ili uslijed više sile (potres i sl.). Provedbom nadzora

te primjenom odgovarajućih operativnih i sigurnosnih postupaka, utjecaji akcidentnih situacija

smanjit će se na najmanju moguću mjeru.


I-03-0625 51/66

3.1.12. PREPOZNAVANJE I PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA

Prestanak korištenja predmetnog zahvata nije predviđen. Svaka eventualna promjena u prostoru

obuhvata predmetnog zahvata razmatrat će se s aspekta mogućih utjecaja na okoliš u posebnom

elaboratu o uklanjanju ili izmjeni zahvata. U slučaju prestanka korištenja predmetnog zahvata,

primijenit će se sve odredbe relevantnih propisa koji će biti na snazi u tom trenutku, kako bi se

izbjegli mogući negativni utjecaji na okoliš.

3.1.13. KLIMATSKE PROMJENE

Općenito o klimatskim promjenama na području zahvata

Za prikaz komponenata klimatskog sustava i njihovih međudjelovanja koriste se globalni klimatski

modeli, pri čemu se simulacije klime provode za prošla razdoblja temeljem zabilježenih podataka.

Regionalni klimatski modeli razvijeni su i prilagođeni za manja područja i veće su točnosti. Za

područje Republike Hrvatske, od strane Državnog hidrometeorološkog zavoda, razvijeni su

regionalni modeli kao i scenariji za razdoblje do kraja 21. stoljeća.

U okviru Strategije prilagodbe klimatskim promjenama izrađene su projekcije klime za „bliže“

klimatsko razdoblje od 2011. do 2040. godine i „dalje“ klimatsko razdoblje od 2041.do 2070.

godine. Klimatske projekcije izrađene su za dva scenarija razvoja koncentracije stakleničkih

plinova u budućnosti: RCP4.5 i RCP8.5 scenarijem, kako je to određeno Međuvladinim panelom

za klimatske promjene. Prema Petom izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene

očekivani porast globalne temperature za scenarij RCP4.5 je u rasponu od 1,1oC do 2,6oC, a za

scenarij RCP8.5 je u rasponu od 2,6oC do 4,8oC.

U nastavku je dan pregled klimatskih projekcija9 za „bliže“ razdoblje 2011.-2040. za oba scenarija

RCP4.5 i RCP8.5 na temelju rezultata klimatskog modeliranja u prostornoj rezoluciji 12,5 km10.

Klimatske projekcije iskazane su kao odstupanje klimatskih elemenata (npr. srednje temperature

zraka, godišnje količine oborine) u odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000. godine.

Klimatske projekcije za razdoblje 2011.-2040. godine pokazuju mogućnost porasta temperature

zraka na području Hrvatske do 1,2°C za scenarij RCP4.5 odnosno do 1,4°C za scenarij RC8.5

(Slika 3-1). Za oba scenarija (RCP4.5 i RCP8.5) klimatske projekcije ukazuju na zatopljenje u

svim sezonama. Za scenarij RCP4.5 najmanje zatopljenje, od 1°C u prosjeku može se očekivati

zimi, a najveće zatopljenje od 1,5 do 1,7°C u ljeti dok za proljeće i jesen, projekcije daju

mogućnost zatopljenja od 1°C do 1.3°C. Za RCP8.5 scenarij zatopljenje je izraženije, pa npr. za

ljeto klimatske projekcije daju porast prosječne temperature zraka na području Hrvatske između

2,2°C i 2,4°C.

9 Klimatske projekcije rezultat su proračuna skupa klimatskih modela („ansambl modela“) te se iskazani rezultati odnose na njihovu

prosječnu vrijednost.

10 Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5

km (Č Branković i dr, Zagreb, studeni 2017.)


I-03-0625 52/66

RCP4.5

RCP8.5

Slika 3-1 Promjena prizemne temperature zraka (°C) u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040. u

odnosu na razdoblje 1971.-2000. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog

klimatskog modela RegCM za scenarije klimatskih promjena RCP4.5 (lijevo) i RCP8.5 (desno)

Na području Hrvatske promjene u godišnjoj količini oborine su u rasponu od -5 do 5 % za oba

klimatska scenarija. Na području kontinentalne Hrvatske klimatske projekcije daju smanjenje, a

na području primorske Hrvatske povećanje godišnje količine oborine (Slika 3-2). Promjena

godišnje količine oborine neznatno je izraženija za RCP8.5 u odnosnu na RCP4.5 klimatski

scenarij.

RCP4.5

RCP8.5

Slika 3-2 Promjena godišnje količine oborine (%) u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040. u odnosu

na razdoblje 1971.-2000. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog

modela RegCM za scenarije klimatskih promjena RCP4.5 (lijevo) i RCP8.5 (desno)


I-03-0625 53/66

Klimatske projekcije sezonskih količina oborine pokazuju značajnu prostornu promjenjivost, ne

samo po iznosu već i po predznaku. Za razdoblje 2011.-2040. godine, klimatske projekcije za

scenarij RCP4.5 ukazuju na:

- porast količine oborine u zimi tj. moguće povećanje ukupne količine oborine tijekom zime

na čitavom području Hrvatske (do 5% u središnjim dijelovima, od 5 do 10 % na istoku i

zaleđu obale te čak do 20% u nekim dijelovima obalnog područja);

- smanjenje količine oborine ljeti u čitavoj Hrvatskoj: u većem dijelu Hrvatske od -20 % do -

10 %, od -10 do -5 % na sjevernom dijelu obale i od -5 do 0 % na južnom Jadranu;

- najmanje izražene promjene u oborinama za proljeće i jesen s promjenama u rasponu od

-5 % do 5 %.

Klimatske projekcije daju izraženu promjenjivost u srednjem broju dana s maksimalnom brzinom

vjetra većom ili jednakom 20 m/s na području Hrvatske. Za razdoblje 2011.-2040. godine,

promjene za zimsku sezonu ukazuju na mogućnost porasta prema scenariju RCP4.5 na čitavom

Jadranu te promjenjiv predznak signala prema scenariju RCP8.5. Sve promjene su relativno male

i uključuju promjene od -5 do +10 događaja po desetljeću.

Ocjena mogućeg utjecaja klimatskih promjena na zahvat

U pogledu ocjene mogućeg utjecaja klimatskih promjena na zahvat, sukladno trendovima, može

se očekivati sve češća razdoblja anomalija naglih meteoroloških promjena - češćih poplava i suša.

Smjernice: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene

Sukladno napucima neformalnog dokumenta Smjernice za voditelje projekata Kako povećati

otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene u nastavku je sažeti prikaz sedam modula koji

čine paket alata za jačanje otpornosti na klimatske promjene. Moduli predstavljaju jedinstvene

metodologije u procesu jačanja otpornosti na klimatske promjene koje se mogu primijeniti u više

faza tijekom razvoja projekata:

BR. MODULA NAZIV MODULA

1 Analiza osjetljivosti (AO)

2 Procjena izloženosti (PI)

3 Analiza ranjivosti (uključuje rezultate Modula 1 i 2) (AR)

4 Procjena rizika (PR)

5 Utvrđivanje mogućnosti prilagodbe (UMP)

6 Procjena mogućnosti prilagodbe (PMP)

7 Integracija akcijskog plana prilagodbe u projekt (IAPP)

Modul 1 obuhvaća utvrđivanje osjetljivosti projekta na klimatske promjene preko niza klimatskih

varijabli i sekundarnih efekata koji su vezane za klimatske uvjete. Popis čimbenika o kojima

treba voditi računa je u nastavku.


I-03-0625 54/66

PRIMARNI KLIMATSKI FAKTORI SEKUNDARNI EFEKTI VEZANE ZA KLIMATSKE UVJETE

1. Prosječna godišnja / sezonska /

mjesečna temperatura (zraka)

2. Ekstremne temperature (zraka)

(učestalost i intenzitet)

3. Prosječna godišnja / sezonska /

mjesečna količina padalina

4. Ekstremna količina padalina

(učestalost i intenzitet)

5. Prosječna brzina vjetra

6. Maksimalna brzina vjetra

7. Vlaga

8. Sunčevo zračenje

1. Porast razine mora (uz lokalne pomake tla)

2. Temperature mora / vode

3. Dostupnost vode

4. Oluje (trase i intenzitet) uključujući olujne uspore

5. Poplava

6. Ocean – pH vrijednost

7. Pješčane oluje

8. Erozija obale

9. Erozija tla

10. Salinitet tla

11. Šumski požari

12. Kvaliteta zraka

13. Nestabilnost tla/ klizišta/odroni

14. Efekt urbanih toplinskih otoka

15. Trajanje sezone uzgoja

Osjetljivost različitih projektnih opcija na ključne klimatske varijable i opasnosti procjenjuje se s

gledišta četiri ključne teme koje obuhvaćaju najvažnije dijelove lanca vrijednosti kako slijedi:

- imovina i procesi na lokaciji,

- ulazi ili inputi (voda, energija, ostalo),

- izlazi ili outputi (proizvodi, tržišta, potražnja potrošača),

- prometna povezanost.

Sve vrste projekata i teme ocjenjuju se ocjenom „visoka osjetljivost“, „srednja osjetljivost“ ili „nije

osjetljivo“, i to za svaku klimatsku varijablu posebno (vidi tablicu niže). Cilj je utvrditi osjetljivost

projektnih opcija na klimatske varijable za sve četiri teme. Na primjer, manja prosječna

sezonska količina oborina može utjecati na opskrbu vodom, ali neće imati snažan utjecaj na

prometnu povezanost. Mogu se koristiti podaci o osjetljivosti za sve četiri teme za sve projektne

opcije, ako su dostupni. Međutim, procjena osjetljivosti često će ipak biti subjektivna. Sljedeći

opisi služe kao smjernica za subjektivno ocjenjivanje:

- visoka osjetljivost: klimatska varijabla ili opasnost može imati znatan utjecaj na

imovinu i procese, inpute, outpute i prometnu povezanost.

- srednja osjetljivost: klimatska varijabla ili opasnost može imati mali utjecaj na

imovinu i procese, inpute, outpute i prometnu povezanost.

- nije osjetljivo: klimatska varijabla ili opasnost nema nikakav utjecaj.

Ocjenjivanje osjetljivosti projekta prikazano je u tablici u nastavku (Tablica 3-2) te je vidljivo kako

zahvat nije kategoriziran kao „osjetljiv“ (Modul 1).


I-03-0625 55/66

Tablica 3-2 Procjena osjetljivosti s obzirom na klimatske uvjete

TEMA VEZANA

UZ OSJETLJIVOST

PRIMARNI KLIMATSKI FAKTORI SEKUNDARNI EFEKTI VEZANE ZA KLIMATSKE UVJETE

P

OS

TU

PN

I R

AS

T T

EM

PE

RA

TU

RE

PO

VE

ĆA

NJE

EK

ST

RE

MN

IH

TE

MP

ER

AT

UR

A

PO

ST

UP

NO

PO

VE

ĆA

NJE

KO

LIČ

INE

P

AD

ALIN

A

PO

VE

ĆA

NJE

EK

ST

RE

MN

E

KO

LIČ

INE

PA

DA

LIN

A

PR

OS

JE

ČN

A B

RZ

INA

VJE

TR

A

MA

X.B

RZ

INA

VJE

TR

A

VL

AG

A

SU

NČ

EV

O Z

RA

ČE

NJE

RE

LA

TIV

NI P

OR

AS

T R

AZ

INE

MO

RA

TE

MP

ER

AT

UR

A M

OR

SK

E V

OD

E

DO

ST

UP

NO

ST

VO

DE

OL

UJE

PO

PLA

VE

(P

RIO

BA

LN

E I R

IJE

ČN

E)

PH

VR

IJE

DN

OS

T O

CE

AN

A

PJE

ŠČ

AN

E O

LU

JE

ER

OZ

IJA

OB

AL

E

ER

OZ

IJA

TL

A

SA

LIN

ITE

T T

LA

ŠU

MS

KI P

OŽ

AR

I

KV

ALIT

ET

A Z

RA

KA

NE

ST

AB

ILN

OS

T T

LA

/ K

LIZ

IŠT

A

UR

BA

NI T

OP

LIN

SK

I O

TO

K

SE

ZO

NA

UZ

GO

JA

IZGRADNJA I KORIŠTENJE

ZAHVATA

IMOVINA I PROCESI NA

LOKACIJI

INPUTI (VODA, E, DR.)

OUTPUTI (PROIZVODI I

TRŽIŠTA)

PROMETNA POVEZANOST

Legenda:

KLIMATSKA OSJETLJIVOST NE SREDNJA VISOKA


I-03-0625 56/66

Modul 2 obuhvaća procjenu izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete na

lokaciji (ili lokacijama) na kojoj će projekt biti proveden. Provodi se nakon utvrđivanja osjetljivosti

predmetne vrste projekta.

Modul 2a obuhvaća Procjenu izloženosti u odnosu na osnovicu / promatrane klimatske uvjete.

Naime, različite lokacije mogu biti izložene različitim opasnostima koje su vezane za klimatske

uvjete, uz različitu učestalost i intenzitet. Korisno je znati na koji će se način mijenjati izloženost

različitih zemljopisnih područja u Europi uslijed klimatskih promjena. Također, važno je znati koja

su područja izložena, ali i kojim će utjecajima ta područja biti izložena, zbog toga što će koristi od

proaktivne prilagodbe biti najveće upravo na takvim lokacijama. Prikupljaju se podaci za klimatske

varijable i vezane opasnosti kod kojih postoji visoka ili srednja osjetljivost (iz Modula 1). U svakom

pojedinom slučaju, potrebne informacije obuhvaćat će prostorne podatke vezane za promatrane

varijable.

Modul 2b: Procjena izloženosti budućim klimatskim uvjetima

Za projekte koji su kategorizirani kao osjetljivi (Modul 1) ili izloženi (Modul 2a) (srednji ili visok

stupanj) klimatskoj varijabli ili opasnosti, procjenjuje se mogući razvoj situacije u budućnosti.

Izloženost projekta/zahvata vrednuje se kao: visoka izloženost, srednja izloženost, niska

izloženost.

Tablica 3-3: Analiza izloženosti zahvata na klimatske promjene

UČINCI I OPASNOSTI IZLOŽENOST LOKACIJE

DOSADAŠNJE STANJE BUDUĆE STANJE

Postupno povećanje

količine padalina

Količina padalina varira ovisno o tipu klime područja Grada Novi

Vinodolski. Srednja godišnja količina oborina varira od 1.250 mm

do 2.000 mm. Maksimum padalina je početkom ljeta, što je

povoljno za vegetaciju, a drugi maksimum pada u kasnu jesen i

veći je od prvoga. Srednja godišnja količina padalina iznad

izohijete iznosi od 3.000 mm godišnje.

U budućoj klimi do 2040. godine za veći

dio Hrvatske projicirano je vrlo malo

smanjenje količine oborine (manje od 5

%), tako da ono neće imati značajniji

utjecaj na godišnju količinu oborine. Do

2070. godine trend smanjenja srednje

godišnje količine oborine proširit će s na

gotovo cijelu zemlju, no to smanjenje

količine oborine neće bit izraženo.

Povećanje ekstremnih

količina padalina

Najviše zabilježene količine oborina izmjerene su kroz zimsko

razdoblje s maksimumom listopad – studeni te u proljetnom

razdoblju travanj – lipanj.

Ekstremne količine oborina se i nadalje

očekuju u periodu od listopada do

studenogog. Ne očekuje se da će doći

do pojave češćih ekstremnih oborina.

Relativni porast razine

mora Trenutna razina mora smatra se kotom 0,00 m n. m.

Procjenjuje se podizanje razine mora

za maksimalno 5 cm do 2040. godine,

odnosno za maksimalno 10 cm do

2070. godine.

Poplave (priobalne i

riječne)

Prema karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti plavljenja

(Slika 2-5) područje zahvata nalazi se u obuhvatu područja s

velikom vjerojatnosti pojavljivanja poplava.

U narednom razdoblju ne očekuju se

veće promjene u vjerojatnosti

pojavljivanja poplava (priobalnih i

riječnih)

Erozija tla Zahvat na širem području lokacije nema izraženu eroziju, niti

pojave nestabilnosti.

Radovi na izvođenju zahvata odvijat će

se na način da tijekom gradnje ili nakon

nje ne dođe do pojave erozije

Nestabilnost tla / klizišta Nema izloženosti Ne očekuju se promjene.


I-03-0625 57/66

Modul 3 obuhvaća Procjenu ranjivosti.

Modul 3a obuhvaća Procjenu ranjivosti u odnosu na osnovicu / promatrane klimatske uvjete.

Procjena osjetljivosti i izloženosti projekta može se iskoristiti za potrebe opsežne procjene

(osnovice) ranjivosti uz pomoć jednostavne matrice kategorizacije ranjivosti:

Izloženost Osjetljivost

Niska Srednja Visoka

Nije osjetljivo

Srednja

Visoka

Ako se smatra da postoji visoka ili srednja osjetljivost projekta na određenu klimatsku varijablu ili

opasnost (Modul 1), lokacija i podaci o izloženosti projekta (Modul 2a) unose se u GIS radi

procjene ranjivosti.

Za svaku projektnu lokaciju, ranjivost V izračunava se na sljedeći način:

V = S × E pri čemu S označava stupanj osjetljivosti imovine, a E izloženost osnovnim klimatskim

uvjetima/sekundarnim efektima. Procjena se temelji na pretpostavci da je sposobnost prilagodbe

projekta konstantna i jednaka u svim zemljopisnim područjima.

Modul 3b: Procjena ranjivosti u odnosu na buduće klimatske uvjete

Pod pretpostavkom da osjetljivosti projekta ostanu konstantne u budućnosti (kako je procijenjeno

u Modulu 1), buduća ranjivost (V) izračunava se kao funkcija osjetljivosti (S) i izloženosti (E)

(vidjeti Modul 3a). Međutim, u tom slučaju, izloženost uključuje buduće klimatske promjene.

Projekcije buduće izloženosti koristit će se za prilagodbu matrice za kategorizaciju ranjivosti za

svaku klimatsku varijablu ili opasnost koja bi mogli utjecati na projekt.

Tablica 3-4: Ranjivost projekta s obzirom na osjetljivost i izloženost projekta klimatskim promjenama

SEKUNDARNI

EFEKTI

/OPASNOSTI

VEZANE ZA

KLIMATSKE

UVJETE

IMO

VIN

A I

PR

OC

ES

I

INP

UT

I (V

OD

A, E

,

DR

.)

OU

TP

UT

I

(PR

OIZ

VO

DI

I

TR

ŽIŠ

TA

)

PR

OM

ET

NA

PO

VE

ZA

NO

ST

PO

ST

OJE

ĆA

IZL

OŽ

EN

OS

T

BU

DU

ĆA

IZL

OŽ

EN

OS

T

POSTOJEĆA RANJIVOST

BUDUĆA RANJIVOST

IMO

VIN

A I

PR

OC

ES

I

INP

UT

I (V

OD

A,

E,

DR

.)

OU

TP

UT

I

(PR

OIZ

VO

DI

I

TR

ŽIŠ

TA

)

PR

OM

ET

NA

PO

VE

ZA

NO

ST

IMO

VIN

A I

PR

OC

ES

I

INP

UT

I (V

OD

A,

E,

DR

.)

OU

TP

UT

I

(PR

OIZ

VO

DI

I

TR

ŽIŠ

TA

)

PR

OM

ET

NA

PO

VE

ZA

NO

ST

Postupno

povećanje

količine

padalina

Povećanje

ekstremnih

količina

padalina

Relativni

porast razine

mora

Poplave

(priobalne i

riječne)

Erozija tla

Nestabilnost

tla / klizišta


I-03-0625 58/66

Modul 4 obuhvaća procjenu rizika.

Modul za procjenu rizika predstavlja strukturiranu metodu za analizu opasnosti koje su vezane za

klimatske uvjete i utjecaja tih opasnosti. Također, predmetni modul osigurava podatke koji su

potrebni za donošenje odluka. Proces se sastoji od procjene vjerojatnosti i ozbiljnosti utjecaja

opasnosti koje su utvrđene u Modulu 2 i procjene važnosti rizika za uspješnost projekta. Procjena

rizika temelji se na analizi ranjivosti koja je opisana u Modulima 1 - 3, a usredotočit će se na

identifikaciju rizika i prilika vezanih za osjetljivosti koje su ocijenjene kao visoke (prema matrici iz

modula 3), a možebitno i na ranjivosti koje su ocijenjene kao srednje, ako voditelj za jačanje

otpornosti i voditelj projekta tako odluči.

Tablica 3-5: Matrica procjene rizika Vjerojatnost

5% 20% 50% 80% 90%

iznimno

mala mala umjerena velika

iznimno

velika

1 2 3 4 5

Posljedice

neznatne 1 1 2 3 4 5

malene 2 2 4 6 8 10

umjerene 3 3 6 9 12 15

značajne 4 4 8 12 16 20

katastrofalne 5 5 10 15 20 25

Nizak rizik

Umjereni

rizik Visoki rizik

Vrlo visoki

rizik

Međutim, u usporedbi s analizom ranjivosti, procjena rizika pojednostavljuje identifikaciju dužih

lanaca uzroka i posljedica koji povezuju opasnosti i rezultate projekta u više dimenzija (tehnička

dimenzija, okoliš, društvena i financijska dimenzija itd.) i daje uvid u međudjelovanje različitih

faktora. Prema tome, procjena rizika možda može ukazati na rizike koji nisu otkriveni analizom

ranjivosti. No, kako je matricom klasifikacije ranjivosti dobivena vrijednost umjerene ranjivosti za

aspekte izloženosti projekta, a za neke i niska, nije bila potrebna provedba procjena rizika. Naime,

s obzirom na prethodno navedene analize, analiza rizika ukazala bi samo na vrijednosti srednjeg

i niskog stupnja te se stoga može zaključiti da nema potrebe za primjenom dodatnih mjera

smanjenja utjecaja jer će utjecaj klimatskih promjena tijekom uređenja vodotoka Novljanska

Ričina i korištenja istog biti zanemariv. Provedba daljnje analize varijanti i implementacija

dodatnih mjera (modula 5, 6 i 7) nije potrebna u okviru ovog zahvata


I-03-0625 59/66

3.2. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE

Lokacija zahvata nalazi se neposredno uz te dijelom i unutar ekološke mreže i to područja

očuvanja značajnim za vrste i stanišne tipove (POVS) – HR2000200 Zagorska peć kod Novog

Vinodolskog (Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje

područjima ekološke mreže, NN 80/19). Ciljne vrste predmetnog područja očuvanja su slijedeće:

južni potkovnjak (Rhinolophus euryale), veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum), oštrouhi

šišmiš (Myotis blythii), dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii) te dugonogi šišmiš (Myotis

capaccinii). Ciljni stanišni tip predmetnog područja očuvanja je Špilje i jame zatvorene za javnost

(8310).





za njeno kvalitetno održavanje i zaštitu od štetnog djelovanja voda. Naime, projektnim zadatkom

definirano je da korito vodotoka treba dimenzionirati take da se vodne količine mogu nesmetano

transportirati do utoka u more i da ne ugrožavaju stambene i turističke objekte te ljudske živote.

Također, previđeno je i uređenje servisne ceste kako si se omogućio pristup predmetnom

bujičnom vodotoku, kao i planirana rekonstrukcija postojećih ispusta.

Budući da je lokacija planiranog zahvata u ekološkoj mreži RH, nužno je istaknuti da je potrebna

izrazita pažnja i kontrola svih aktivnosti tijekom pripreme izgradnje tj. uređenja vodotoka od strane

nadležnih tijela. Sukladno relevantnim informacijama, rezultatima terenskih obilazaka,

znanstveno / stručnim spoznajama o ciljnim stanišnim tipovima i vrstama kao i staništima ciljnih

vrsta na koje zahvat ima utjecaj procijenjeni su potencijalni utjecaji planiranog zahvata na ciljeve

očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže RH.

Sukladno Reference list Threats, Pressures and Activities (IUCN-CMP, Salafsky i sur., 2007.) za

područje ekološke mreže HR2000200 Zagorska peć kod Novog Vinodolskog unutar kojeg se

nalazi planirani zahvat, pritisak i potencijalna opterećenja okoliša visokog stupnja definirana su

kroz aktivnost D01 Izgradnja cesta, puteva i željezničkih pruga. Predmetnim zahvatom planirana

je izgradnja servisne ceste. No, pritom je važno naglasiti da predmetna cesta neće otvarati nove

koridore u prostoru, već će se ista nalaziti na obali postojećeg vodotoka kako si se omogućio

pristup predmetnom bujičnom vodotoku. Sukladno navedenom, ne očekuje se dodatni pritisak

ovim zahvatom s obzirom na postojeće pritiske i potencijalna opterećenja okoliša te dodatne

fragmentacije staništa.

Nadalje, iako je lokacija planiranog zahvata djelomično unutar predmetnog područja ekološke

mreže, područje lokacije planiranog zahvata svojom površinom i karakteristikama utjecaja je vrlo

malog obuhvata, što se može zaključiti iz slijedećeg. Naime, područje obuhvata zahvata unutar

područja ekološke mreže zauzima ~ 0,013 ha, dok je površina predmetnog područja ekološke

mreže 736,8 ha. Iz navedenog slijedi da planirani zahvat zauzima 0,002 % površine područja

značajna za vrste i stanište tipove što se svakako ne smatra značajno negativnim utjecajem

cjelovitosti područja ekološke mreže RH.


I-03-0625 60/66

Nadalje, predmetna dionica već djelomično reguliranog bujičnog vodotoka Novljanska Ričina

nalazi se unutar naselja Novi Vinodolski te je pod izraženim antropogenim utjecajem. Uz lijevu

obalu izmjenjuju se gospodarski objekti, zelene površine, prometnica i stambeni objekti te zid na

vrhu obale vodotoka, dok se s desne strane nalaze površine kućnih vrtova, zelenih površina i

manjih izgrađenih objekata na sjevernoj padini obronka Zagore. Same obale ove dionice,

neposredno uz vodotok, su zemljane s travnatim pokrivačem (bez srednje i visoke vegetacije –

održavani/košeni vodotok), s mjestimično izraženim erozivnim procesima na pokosima obale. No,

važno je naglasiti da je bujični vodotok unutar i ove dionice zahvata, te i u širem obuhvatu zahvata,

zapravo reguliran (vidi pogl. 1.2.1. Postojeće stanje). Stoga, planirani građevinski radovi uređenja

vodotoka privremeno će poremetiti aktivnosti ciljnih vrsta na području lokacije zahvata, ali ubrzo

nakon završetka radova, životinje će uključiti područje zahvata (posebice akvatična staništa) u

redovito korištenje staništa. Predmetni su utjecaji lokalizirani, privremenog karaktera i odnose se

na razdoblje uređenja vodotoka Novljanska Ričina te se ne smatraju značajno negativni.

Također, ne očekuje se značajan negativan utjecaj na kopnena staništa tijekom uređenja

vodotoka budući da će se planirana servisna cesta nalaziti neposredno uz obalu postojećeg

vodotoka koji će se regulirati, stoga se predmetni utjecaj karakterizira kao lokalan. Također, s

obzirom na postojeće prometnice u okolici zahvata, neće biti potrebno otvarati nove koridore u

prostoru. Špilja Zagorska peć (ciljni stanišni tip) nalazi se na udaljenosti od 670 m od lokacije

zahvata te je od lokacije zahvata odijeljena reljefnim uzvišenjima brežuljkastog tipa čime je i

umanjen potencijalni privremeni negativan utjecaj uznemiravanja ciljnih vrsta bukom tijekom

građevinskih radova. Sukladno navedenom te izrazitoj lokaliziranosti potencijalnih negativnih

utjecaja ne očekuje se potencijalno negativan utjecaj na ciljni stanišni tip. Važno je napomenuti,

kako se zbog karaktera zahvata, ne očekuju značajno negativni utjecaji na ciljne vrste, ciljna

staništa te staništa ciljnih vrsta tijekom korištenja istog. Stoga, vrlo ograničena površina

planiranog zahvata i doseg potencijalnih utjecaja tijekom građevinskih radova uređenja

postojećeg djelomično reguliranog bujičnog vodotoka omogućiti će potpuno očuvanje ciljnih

staništa te staništa ciljnih vrsta koje posljedično omogućuju očuvanje ciljnih vrsta. Također,

terenski obilazak lokacije u rujnu 2019. omogućio je bolji uvid i procjenu da zahvat neće doprinijeti

potencijalno negativnom utjecaju na cjelovitosti ovog područja ekološke mreže RH.

Slijedom svega navedenog može se zaključiti kako izvođenje predmetnog zahvata uređenja

vodotoka neće značajno utjecati na dinamiku ekoloških čimbenika koji održavaju mikroklimatske

uvjete staništa ekološke mreže. Time će se i dalje omogućiti korištenje predmetnog vodotoka za

ciljne vrste. Potencijalni negativni utjecaji su mogući tijekom građevinskih radova uređenja, no

izrazito su lokalizirani te privremeni te su prihvatljivi za područje ekološke mreže.

Za potrebe procjene kumulativnog utjecaja analizirani su podaci o postojećim i planiranim

zahvatima u prostoru oko lokacije planiranog zahvata. Na osnovu prostorno - planske

dokumentacije, aktualnog geodetskog snimka terena, obrađenih hidroloških analiza te sukladno

podacima s terenskog obilaska lokacije definirano je Idejni projekt i dane su preporuke kroz ovaj

elaborat te se ne očekuje kumulativan utjecaj predmetnog zahvata na druga područja ekološke

mreže.

Zaključno, iako gledajući lokalizirano i kratkoročno, planirani zahvat može tijekom izgradnje imati

i malene potencijalne negativne utjecaje na ciljeve očuvanja, uz poštivanje propisa iz područja

zaštite prirode (Zakon o zaštiti prirode, ˝Narodne novine˝, brojevi 80/13 15/18, 14/19) te


I-03-0625 61/66

propisanih mjera ovim Elaboratom, moguće je isključiti značajno negativni utjecaj zahvata na

cjelovitost i ciljeve očuvanja područja ekološke mreže RH te se smatra da je ovaj zahvat prihvatljiv

za navedeno područje ekološke mreže RH.

3.3. OPIS MOŽEBITNIH ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA

S obzirom na podatke prezentirane u prethodnim poglavljima (vidi pogl.1.2. OPIS GLAVNIH

OBILJEŽJA ZAHVATA, 3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ i 4

MJERE ZAŠTITE I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA), te uzevši u obzir udaljenost

planiranog zahvata od državne granice RH RH (~ 33 km od granice sa Slovenijom), može se

isključiti mogućnost značajnih prekograničnih utjecaja.


I-03-0625 62/66

3.4. OPIS OBILJEŽJA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Tablica 3-6 Prikaz obilježja utjecaja zahvata na okoliš

SASTAVNICA OKOLIŠA

UTJECAJ

UČINAK JAKOST KARAKTER TRAJNOST

izgradnja korištenje izgradnja korištenje izgradnja korištenje izgradnja korištenje

Zrak - 0 -1 - I - P -

Klimatske promjene (utjecaj zahvata i utjecaj

na zahvat) 0 0 - - - - - -

Tlo 0 0 - - - - - -

Voda - 0 -1 - I - P -

Kulturna baština 0 0 - - - - - -

Krajobraz - + -1 +1 I I P T

Biljni i životinjski svijet - 0 -1 - I, N - P -

Ekološka mreža 0 0 - - - - - -

Tumač oznaka:

Učinak utjecaja: Negativan (-) Neutralan (0) Pozitivan (+)

Značajnost utjecaja: Značajni negativni utjecaj Umjereni negativni utjecaj Nema utjecaja Pozitivno djelovanje koje nije značajno

Značajno pozitivno djelovanje

Kvantitativna oznaka: -2 -1 0 +1 +2

Karakter: I = IZRAVNI, N = NEIZRAVNI, K = KUMULATIVNI Trajnost: P = PRIVREMEN, T = TRAJAN, R = REVERZIBILAN


I-03-0625 63/66

4. MJERE ZAŠTITE I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

4.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

OPĆE MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

(1) Manipulativne površine koje će se koristiti tijekom izvedbe zahvata planirati na postojećim

korištenim površinama.

(2) Projektom organizacije gradilišta predvidjeti koridore za kretanje i parkiranje građevinskih

strojeva, površine za držanje ostale opreme i građevnog materijala te površine za privremeno

deponiranje materijala iz iskopa i privremeno odvojeno skladištenje otpada nastalog tijekom

gradnje - sve navedene površine moraju biti osigurane od plavljenja i ispiranja.

(3) Potencijalno štetne materijale kod gradnje (poput cementa) čuvati na mjestima zaštićenim od

poplavljivanja i/ili od ispiranja kišom u bujični vodotok Novljanske Ričine ili u more.

MJERE ZAŠTITE ZRAKA:

(4) Na gradilištu provoditi preventivne mjere kojima će se emisije onečišćujućih tvari u zrak

tijekom uređenja vodotoka Novljanska Ričina svoditi na najmanju mjeru:

- izbjegavati nepotreban rad strojeva (gasiti strojeve na vrijeme),

- od izvođača zemljanih i građevinskih radova tražiti da se prašenje ograniči na

površinu zahvata ili raspršivanjem vode po aktivnim prašnjavim područjima za

suha i vjetrovita vremena,

- prilagoditi brzinu vozila stanju internih prometnica kako bi se smanjilo ili izbjeglo

dizanje prašine s prometnica,

- eventualne hrpe rastresitih materijala (primjerice zemljani materijal od iskopa)

za suha i vjetrovita vremena vlažiti raspršivanjem vode.

MJERE ZAŠTITE TLA:

(5) U radnom pojasu neposredno po završetku uređenja vodotoka Novljanska Ričina razrahliti

površinu tla.

(6) Sav suvišni materijal koji neće biti upotrijebljen tijekom građenja zabranjeno je zaravnavati u

okolno područje.

MJERE ZAŠTITE VODE:

(7) Nužno je izvoditi radove uređenja vodotoka Novljanska Ričina u razdoblju malih voda (lipanj-

kolovoz).

(8) Na gradilištu provoditi preventivne mjere prilikom planiranja i uređenja vodotoka Novljanska

Ričina kojima će se emisije onečišćujućih tvari svoditi na najmanju mjeru kako ne bi došlo do

značajnih promjena u kvaliteti vode, a samim time i značajnih negativnih utjecaja na ciljeve


I-03-0625 64/66

očuvanja predmetnih područja ekološke mreže: organizirati gradilište, smještaj mehanizacije

na jednoj vodonepropusnoj plohi, ograničiti kretanje mehanizacije kako bi se maksimalno

smanjio utjecaj na stanište.

MJERA ZAŠTITE OD PREKOMJERNE BUKE:

(9) Sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN, brojevi 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18) te

članku 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i

borave (˝Narodne novine˝, broj 145/04, 46/08) tijekom dnevnog razdoblja dopuštena

ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08.00 do 18.00 sati dopušta se

prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A).

MJERE GOSPODARENJA OTPADOM

(10) Nastali otpad odvojeno prikupljati i privremeno skladištiti te predati ovlaštenoj osobi,

odnosno osigurati zbrinjavanje nastalih vrsta otpada tijekom izgradnje sukladno Zakonu o

održivom gospodarenju otpadom (˝Narodne novine˝, broj 94/13, 73/17, 14/19) i

podzakonskim propisima koji reguliraju gospodarenje pojedinim vrstama otpada.

MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZA:

(11) U okviru projektne dokumentacije izraditi projekt krajobraznog uređenja kojeg osnovni cilj

mora biti maksimalno uklapanje reguliranog vodotoka u postojeći okoliš, odnosno slijedeći

uređajni zadaci:

- predvidjeti sadnju vegetacije na humusiranim površinama s ciljem sprečavanja

erozije i povećanja boravišnih kvaliteta,

- predvidjeti adekvatnu urbanu opremu (ekološka rasvjeta, koševi za smeće,

klupe) na pješačkim površinama (šetnici).

(12) Pri izradi projekta krajobraznog uređenja za biljni materijal koristiti isključivo autohtone biljne

vrste prilagođene staništu. Za urbanu opremu koristiti adekvatne materijale i boje prilagođene

ambijentu te izbjegavati kontrastne boje svih nadzemnih i vidljivih elemenata zahvata (gdje

to nije propisano sigurnosno-tehničkim uvjetima).

(13) Po završetku uređenja vodotoka Novljanska Ričina radne površine koje su se koristile za

potrebe uređenja dovesti u stanje u kakvom su bile prije uređenja.

(14) Biljni materijal i urbanu opremu redovito održavati.

MJERE ZAŠTITE BIO-EKOLOŠKIH ZNAČAJKI:

(15) U slučaju pronalaska nastambe životinja obustaviti radove i kontaktirati Javnu ustanovu za

upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Primorsko-goranske županije – Javna ustanova

“Priroda”.


I-03-0625 65/66

(16) Sukladno članku 7. Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13), tijekom izgradnje

zahvata nalaznik (korisnik zahvata) je dužan Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu11 dojaviti

pronalazak mrtve, ozlijeđene ili bolesne strogo zaštićene životinje putem obrasca za dojavu12

ili telefonski u roku od 24 sata od trenutka pronalaska.

(17) Ukoliko se radna mehanizacija korištena u koritu nekog od vodotoka gdje su zabilježene

invazivne vrste planira premjestiti i koristiti i na drugim vodotocima/odsjecima vodotoka gdje

pojedine invazivne vrste nisu zabilježene treba:

- opremu za održavanje očistiti od mulja i vegetacije;

- provjeriti ima li negdje na stroju zaostalih životinja i/ili vegetacije (školjki, puževa,

itd.) te ih ukloniti;

- dobro oprati kontaminiranu opremu vodom pod visokim tlakom (po mogućnosti

vrućom parom pod pritiskom);

- opremu koja se koristi u vodotocima u kojima su prisutne strane vrste rakova

(Orconectes limosus, Pacifastacus leniusculus, Procambarus fallax f. virginalis)

nakon korištenja je potrebno u potpunosti osušiti kako bi se spriječilo prenošenje

račje kuge u vodotoke u kojima strane vrste rakova nisu prisutne.

4.2. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Predmetni zahvat ne zahtjeva propisivanje programa praćenja stanja okoliša.

11 sukladno članku 73. stavku 3. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti okoliša Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kao pravni slijednik preuzima sve poslove Hrvatske agencije za okoliš i prirodu 12 http://213.202.106.36/limesurvey/index.php/927612


I-03-0625 66/66

5. IZVORI PODATAKA

DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

- Prostorni plan Primorsko-goranske županije, (Službene novine Primorsko-goranske

županije broj 32/13, 28/16, 07/17,)

- Prostorni plan uređenja Grada Novi Vinodolski (Službene novine, broj: 55/06, 23/10,

36/10, - pročišćeni tekst, 19/13, 13/14, 16/14 i 41/15, 18/17 – pročišćeni tekst, 32/17).

- Urbanistički plan uređenja naselja Novi Vinodolski, (Službene novine Primorsko-goranske

županije br.23/10, 36/10-Ispravak, 19/13, 18/14 i 21/16)

PODLOGE

- Uređenje vodotoka Novljanske Ričine u Novom Vinodolskom, Idejni projekt, Institutut za

elektroprivredu d.d., 2018.

- Bioportal – Web portal Informacijskog sustava zaštite prirode

http://www.bioportal.hr/gis/

- Državni hidrometeorološki zavod, Sektor za hidrologiju

http://161.53.81.21/

- Državni hidrometeorološki zavod

https://meteo.hr/klima.php?section=klima_pracenje&param=srednja_temperatura&Grad=ri_sred&Godina=2019

- Državni zavod za statistiku

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/census.htm,

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm

- Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212

- Natura 2000 Standard Data Form HR2000200

http://natura2000.eea.europa.eu/Natura2000/SDF.aspx?site=HR2000200

OSTALO

- Antonić i sur., Klasifikacija staništa Republike Hrvatske, Drypis 1/1, 2, ISSN 1845-4976,

Oikon, 2005.

http://www.bioportal.hr/gis/

http://161.53.81.21/

http://klima.hr/klima.php?id=k1&param=srednjak&Grad=varazdin

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/census.htm

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm

I-03-0625 PRILOZI

6. PRILOZI

I-03-0625 PRILOG I

PRILOG I

PRESLIKA RJEŠENJA MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I

ENERGETIKE – SUGLASNOST OVLAŠTENIKU EKONERG D.O.O.

ZA OBAVLJANJE ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE

OKOLIŠA

P

RIL

OG

I -

PR

ES

LIK

A R

JE

ŠE

NJA

MIN

IST

AR

ST

VA

ZA

ŠT

ITE

OK

OL

IŠA

I E

NE

RG

ET

IKE

– S

UG

LA

SN

OS

T O

VL

AŠ

TE

NIK

U E

KO

NE

RG

D.O

.O. Z

A

OB

AV

LJA

NJE

ZA

OB

AV

LJA

NJ

E S

TR

UČ

NIH

PO

SL

OV

A Z

AŠ

TIT

E O

KO

LIŠ

A

I-03-0625 PRILOG I, 1/9

I-03-0625 PRILOG I, 2/9

I-03-0625 PRILOG I, 3/9

I-03-0625 PRILOG I, 4/9

I-03-0625 PRILOG I, 5/9

I-03-0625 PRILOG I, 6/9

I-03-0625 PRILOG I, 7/9

I-03-0625 PRILOG I, 8/9

I-03-0625 PRILOG I, 9/9

I-03-0625 PRILOG II

PRILOG II

PRESLIKA RJEŠENJA MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I

ENERGETIKE – SUGLASNOST OVLAŠTENIKU EKONERG D.O.O.

ZA OBAVLJANJE ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE

PRIRODE

P

RIL

OG

II -

PR

ES

LIK

A R

JE

ŠE

NJA

MIN

IST

AR

ST

VA

ZA

ŠT

ITE

OK

OL

IŠA

I E

NE

RG

ET

IKE

– S

UG

LA

SN

OS

T O

VL

AŠ

TE

NIK

U E

KO

NE

RG

D.O

.O. Z

A

OB

AV

LJA

NJE

ZA

OB

AV

LJA

NJ

E S

TR

UČ

NIH

PO

SL

OV

A Z

AŠ

TIT

E P

RIR

OD

E

I-03-0625 PRILOG II, 1/3

I-03-0625 PRILOG II, 2/3

I-03-0625 PRILOG II, 3/3

I-03-0625 PRILOG III

PRILOG III

POPIS KATASTARSKIH ČESTICA UNUTAR OBUHVATA ZAHVATA

P

RIL

OG

III -

PO

PIS

KA

TA

ST

AR

SK

IH Č

ES

TIC

A U

NU

TA

R O

BU

HV

AT

A Z

AH

VA

TA

I-03-0625 PRILOG III, 1/4

K.O. K.Č. VLASNIK

1 NOVI 16514/34 -

2 NOVI 6424/15 VODOVOD "ŽRNOVNICA" NOVI, NOVI VINODOL

3 NOVI 6424/11 -

4 NOVI 16515 JAVNO DOBRO-PUTEVI I VODE, NOVI VINODOLSKI

5 NOVI 6427/4

BOGDANIĆ VERONIKA, SPLAVARSKA 67, OSJEK, 31000 OSIJEK

ASTALOŠ KATARINA, VINKOVAČKA 8/B, OSJEK

HEGEDUŠEVIĆ ANTON, SPLAVARSKA 67, OSJEK, 31000 OSIJEK

6 NOVI 6427/5 JAVNO DOBRO-PUTEVI I VODE, NOVI VINODOLSKI



9 NOVI 6429/3 nema

10 NOVI 5800/1 GRAD NOVI VINODOLSKI, TRG VINODOLSKOG ZAKONA 1, 51250 NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA


12 NOVI 954/3

ŽANIĆ GORISLAV, NOVI VINODOLSKI 470, 51250 NOVI VINODOLSKI (VLASNIK), ŽANIĆ PAULINA R. PERIČIĆ, ANEKLAND , NETHER HANDS AVE 23, KELSTON, NEW ZELAND (VLASNIK), ŽUN LIDIJA, R. ŽANIĆ, KRASA 27, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA (VLASNIK)




16 NOVI 5804/1

ZORIČIĆ HELENA, ANTONA MAŽURANIĆA 57, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA, PETRINOVIĆ SREĆKO, ANTUN, ANTONA MAŽURANIĆA 60, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA, PETRINOVIĆ ANA, ŠĆEDINE 4, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA


18 NOVI 5807/1 BARAN VLADO, ANTON, STARI GRAD, NOVI VINODOLSKI


20 NOVI 5808/1 GRAD NOVI VINODOLSKI, TRG VINODOLSKOG ZAKONA 1, 51250 NOVI VINODOLSKI,HRVATSKA


22 NOVI 953/2 PIŠKULIĆ KREŠIMIR, LUŽINE 4, RIJEKA





27 NOVI 951/3 REPUBLIKA HRVATSKA - JAVNO DOBRO U OPĆOJ UPORABI, (UPRAVITELJ)

28 NOVI 950/16 ŠOŠTARIĆ NENO, GRAĐANSKE ŠKOLE 1, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA (VLASNIK)


30 NOVI 950/4 ŠOŠTARIĆ NENO, GRAĐANSKE ŠKOLE 1, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA (VLASNIK)



33 NOVI 5819/1 ZORIČIĆ JASNA, KALVARIJA 11, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA



35 NOVI 950/25 JUKIĆ MARKO, ANTONA MATAIJE 23, 51250 NOVI VINODOLSKI (VLASNIK)

36 NOVI 950/14 KLJAKIĆ DIJANA, STJEPANA RADIĆA 91, SLAVONSKA POŽEGA, DERVIŠAGA, 34000 POŽEGA (VLASNIK)

37 NOVI 5820 GRAD NOVI VINODOLSKI, TRG VINODOLSKOG ZAKONA 1, 51250 NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA



40 NOVI 950/13 TOMLJANOVIĆ DAVOR, STUPARI 3, 51216 VIŠKOVO (VLASNIK)










50 NOVI 950/10

SOKOLIĆ VJENCESLAVA, ŠENOINA 3, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA (VLASNIK)

WOLF VESNA, VINODOLSKA 34, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA (VLASNIK)

PILEPIĆ MARIJA, KORZO HRVATSKIH BRANITELJA 44, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA (VLASNIK)

MARIČIĆ PAVLE, VINKO, STJEPANA MAŽURANIĆA 1, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA (VLASNIK)

PAVIČIĆ URŠULA, JEŽEVAC 4, 51500 KRK (VLASNIK)

ŠEGULJA JADRAN, VINODOLSKA 34, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA (VLASNIK)

PIŠKULIĆ ANA, STJEPANA MAŽURANIĆA 51, NOVI VINODOLSKI (VLASNIK)

SOKOLIĆ URŠIĆ IVANA, ŠENOINA 3, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA (VLASNIK)

51 NOVI 950/11









52 NOVI 950/12










53 NOVI 950/9

ROGIĆ MIROSLAV, ANTONA MAŽURANIĆA 88H, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA (VLASNIK)

ROGIĆ HERBERT, A. STARČEVIĆA 8, 34000 POŽEGA (VLASNIK)




57 NOVI 943 MUDROVČIĆ ANĐELIKA, R.PIŠKULIĆ, UD.EDUARDA, VINODOLSKA 3, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA


59 NOVI 5840 PETRIĆ VILA, LADISLAVA MARIČIĆA 1, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA

60 NOVI 5843 MIMICA IVANKA, R.SOKOLIĆ, MATIJE MAŽURANIĆA 1, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA

61 NOVI 5844

RODIN MLADEN, R. BOŠKOVIĆA 50, 32100 VINKOVCI (VLASNIK)

DOBRIĆ MATE, VELIKO BRDO 16, 44317 POPOVAČA (VLASNIK)

RODIN JOSIP, KAMENSKA 2, 10000 ZAGREB (VLASNIK)

62 NOVI 912 TRGOVAČKO PODUZEĆE "KURIVA", NOVA GORICA

63 NOVI 942

GUMMELS JANET, R.PIŠKULIĆ, LOUIS 4056 MO, ST.LOUIS, SAD

CAROL KRECHEL, RPIŠKULIĆ, 149 STALLARD LANE, ST.LOUIS MO 62129, SAD

64 NOVI 941 ZORIČIĆ AMALIJA, ANTON, KRALJA ZVONIMIRA 5, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA


66 NOVI 911/2 PLODINE D.D., RUŽIĆEVA 29, 51000 RIJEKA (VLASNIK)






72 NOVI 936 SOKOLIĆ IVAN, DOBROTIN, GLAVICA 3, NOVI VINODOLSKI

73 NOVI 913/6

SOKOLIĆ RIKARD, DRAGUTIN, PARTIZANSKA 6, MEŽICA

ŽANIĆ KATICA, MATIJE MAŽURANIĆA 0/BB, NOVI VINODOLSKI

SOKOLIĆ-POLDAN ŽELJKA, ŠENOINA 1, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA

SOKOLIĆ JOSIP, ANTONA MAŽURANIĆA 27, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA

SOKOLIĆ MARINA, ŠENOINA 1, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA

SOKOLIĆ MARKO, ANTONA MAŽURANIĆA 27, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA


MAŽURANIĆ MILENKO, ANTONA MAŽURANIĆA 49, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA (VLASNIK)

MAŽURANIĆ MILENKO, ANTONA MAŽURANIĆA 49, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA (VLASNIK)

74 NOVI 909 HRVATSKE ŠUME D.O.O., ZAGREB, FARKAŠA VUKOTINOVIĆA 2 (VLASNIK)

75 NOVI 935 NAPUŠTENI POSJED, NOVI VINODOLSKI



78 NOVI 926 FUMIĆ PIŠKULIĆ IVAN, JOSIP, GRAĐANSKE ŠKOLE 1, NOVI VINODOLSKI, HRVATSKA

79 NOVI 915 KONZUM D.D., MARIJANA ČAVIĆA 1/A, 10000 ZAGREB (VLASNIK)

80 NOVI 914 KONZUM D.D., MARIJANA ČAVIĆA 1/A, 10000 ZAGREB (VLASNIK)

81 NOVI 16521/7 KRSTINIĆ MILAN, TREŠANJA 34/B, 10000 ZAGREB


elaborat zaŠtite okoliŠa · utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno upravno tijelo u...

Documents