elaorat zaŠtite okoliŠa za postupak o jene o …mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_3.pdf ·...

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT

REKONSTRUKCIJA PROIZVODNE ZGRADE

POGON ZA PROIZVODNJU BOJA, LAKOVA I OSTALIH KEMIJSKIH PROIZVODA

Zagreb, veljača 2017., rev.1

Donji Stupnik 10255 Stupničke šipkovine 1 www.ciak.hr·[email protected]·OIB 47428597158 Uprava: Tel: ++385 1/3463-521 / 522 / 523 / 524 Fax: ++385 1/3463-516

http://www.ciak.hr·[email protected]·oib/

Nositelj zahvata: Karbon Zaprešić d.o.o. Ulica Janka Draškovića 42 10290 Zaprešić

Ovlaštenik: C.I.A.K. d.o.o. Stupničke šipkovine 1

10255 Donji Stupnik Dokument: ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ Zahvat: REKONSTRUKCIJA PROIZVODNE ZGRADE

POGON ZA PROIZVODNJU BOJA, LAKOVA I OSTALIH KEMIJSKIH

PROIZVODA

K.Č.BR. 477/40, K.O. DUBRAVICA

OPĆINA DUBRAVICA, ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Voditelj projekta: mr. sc. Sanja Grabar, dipl.ing.kem. _____________

*

Suradnici : Mladen Maros, dipl.ing.kem.teh.

Vesna Šabanović, dipl.ing.kem.

Vanjski suradnici: mr.sc. Hrvojka Šunjić, dipl.ing. biol.-ekol.

Kontrolirani primjerak: 1 2 3 4 Revizija 1

Zagreb, veljača 2017. godine

Elaborat zaštite okoliša

C.I.A.K. d.o.o. 1

SADRŽAJ

A. UVOD ............................................................................................................................ 2

B. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA .......................................................... 7

B.1 POSTOJEĆE STANJE .............................................................................................. 8

B.2 PLANIRANO STANJE ........................................................................................... 11

B.3 TEHNIČKI OPIS PLANIRANOG ZAHVATA – PROJEKTIRANO STANJE .................... 16

B.4 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA TEHNOLOŠKOG PROCESA .......................................... 18

B.5 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES ............... 20

B.6 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ.......................................................................... 21

B.7 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA ........................................................................................................... 22

B.8 VARIJANTNA RJEŠENJA ...................................................................................... 22

C. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ........................................................... 23

C.1 GEOGRAFSKI POLOŽAJ ....................................................................................... 23

C.2 PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ........................................ 27

C.3 RELJEF I HIDROLOŠKE ZNAČAJKE ....................................................................... 31

C.4 PREGLED STANJA VODNIH TIJELA ...................................................................... 32

C.5 KLIMATSKE ZNAČAJKE ....................................................................................... 40

C.6 KLIMATSKE PROMJENE ...................................................................................... 40

C.7 KVALITETA ZRAKA .............................................................................................. 42

C.8 KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE .................................................................................. 43

C.9 BIORAZNOLIKOST .............................................................................................. 43

C.10 ZAŠTIĆENA PODRUČJA ....................................................................................... 43

C.11 EKOLOŠKA MREŽA ............................................................................................. 46

D. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTjECAJA NA OKOLIŠ ..................................................... 48

D.1 SASTAVNICE OKOLIŠA ........................................................................................ 48

D.2 OPTEREĆENJA OKOLIŠA ..................................................................................... 51

D.3 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA .................... 53

D.4 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ................................ 53

D.5 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ....................................................................................................... 53

D.6 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ U SLUČAJU EKOLOŠKE NESREĆE............................................................................................................. 53

D.7 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA NA PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE ......... 54

E. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ...... 54

F. POPIS PROPISA ........................................................................................................... 56


C.I.A.K. d.o.o. 2

A. UVOD

Predmet ovog elaborata zaštite okoliša je rekonstrukcija postojeće proizvodne zgrade

za proizvodnju boja, lakova i sličnih premaza (za zaštitu drva, metala i betona), grafičkih boja,

kitova i ostalih kemijskih proizvoda, s gradnjom nadstrešnice.

Nositelj zahvata je Karbon Zaprešić d.o.o., Ulica Janka Draškovića 42, 10290 Zaprešić.

Rekonstrukcija postojeće proizvodne zgrade uključuje sljedeće: obnova, sanacija i

zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine, dogradnja vanjskog

evakuacijskog stubišta, ugradnja sanitarija, garderoba, spremišta i sl., zamjena dotrajalih

instalacija te izmjena uređaja i instalacija sustava odvodnje vezanih za promjenu tehničkih

rješenja za obavljanje djelatnosti proizvodnje boja, lakova i ostalih kemijskih proizvoda.

Također, u okviru zahvata planirana je izgradnja nadstrešnice koja se izvodi jugozapadno od

postojeće proizvodne zgrade.

Planiranom rekonstrukcijom postojeća proizvodna namjena pogona ostaje ista jer se

trenutno u predmetnoj građevini obavlja proizvodnja i skladištenje robe s popratnim

sadržajima (ured, garderoba i sl.). Radi se o proizvodnom pogonu za proizvodnju kemijskih

proizvoda, prvenstveno boja, lakova i sličnih premaza, s količinom od 300 kg/dan, a godišnja

proizvodnja procjenjuje se na oko 80 t. Cilj rekonstrukcije je dodatno poboljšati tehnološke

standarde proizvodnog pogona, a sve u cilju okolišno prihvatljive djelatnosti.

Lokacija zahvata, čestica br. 477/4, nalazi se unutar naselja Rozga, u

administrativnom obuhvatu Općina Dubravica, Zagrebačka županija. Prema Prostornom

planu uređenja Općine Dubravica (Službeni glasnik Općine Dubravica, brojevi 01/06, 02/09,

02/13, 04/15 i 01/16-pročišć. tekst), predmetna čestica se nalazi u zoni stambene i mješovite

namjene bez posebne oznake, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja.

Temelj za izradu ovog elaborata zaštite okoliša je u Uredbi o procjeni utjecaja zahvata

na okoliš (Narodne novine, broj 61/14), popis zahvata, Prilog II., točka 13. „Izmjena zahvata iz

Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan

negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem,

odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš“, a u vezi s točkom 5.2.

Proizvodnja: pesticida, farmaceutskih proizvoda, boja i lakova, peroksida Priloga II. citirane

Uredbe.

Elaborat zaštite okoliša izradila je ovlaštena pravna osoba C.I.A.K. d.o.o. iz Zagreba

koja ima Rješenje kojim se izdaje suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša –

uključujući i poslove pripreme i obrade dokumentacije uz zahtjev za ocjenu o potrebi

procjene utjecaja zahvata na okoliš (Prilog 1.). Voditeljica izrade Elaborata je mr.sc. Sanja

Grabar, dipl.ing.kem.; kontakt telefon 01/3463-521 ili elektronička pošta

[email protected].

mailto:[email protected]


C.I.A.K. d.o.o. 3

PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

NAZIV I SJEDIŠTE Karbon Zaprešić d.o.o. Ulica Janka Draškovića 42, 10290 Zaprešić

ODGOVORNA OSOBA Davor Kulundžić, direktor

OIB 41066473108

Tel/fax: 01 335 47 96/ 01 335 14 69

U nastavku se daje izvadak iz Sudskog Registra za nositelja zahvata.


C.I.A.K. d.o.o. 4


C.I.A.K. d.o.o. 5


C.I.A.K. d.o.o. 6


C.I.A.K. d.o.o. 7

B. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

Planirani zahvat, rekonstrukcija postojeće građevine za proizvodnju boja, lakova i

sličnih premaza sa izgradnjom nadstrešnice izvodi se u svrhu podizanja standarda

proizvodnog pogona i proizvodnje.

Postojeća proizvodna zgrada, u naselju Rozga, na adresi Rozganska 78 (Slika 1.), koja

je predmet rekonstrukcije prvotno je bila poljoprivredne namjene: štala i štagalj, građena

prije 15. veljače 1968. godine, što je dokazano unutar izrađene arhitektonske snimke

izvedenog stanja. Naknadno je u zgradi stavljen u funkciju pogon za izradu boja i lakova za

koji je pokrenut postupak ishođenja potrebnih dozvola. U skladu sa Zakonom o postupanju s

nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, brojevi 86/12 i 143/13) za postojeću

zgradu, u kojoj je stavljen u funkciju pogon za izradu boja i lakova, izrađena je dokumentacija

od strane tvrtke SINS d.o.o. i zatraženo je te dobiveno Rješenje o izvedenom stanju (KLASA:

UP/I-361-06/13-02/2594, URBROJ: 238/1-18-10/6-16-15 od 4.1.2016.) (PRILOG 2.)

Rješenjem o izvedenom stanju definirana je poslovna (proizvodna) namjena zgrade,

proizvodnja i skladištenje robe s popratnim uredskim i sanitarnim prostorijama. Proizvode se

boje, lakovi i slični premazi.

Pogon je ozakonjen, a u cilju zadovoljavanja standarda za proizvodnju boja i ostalih

kemijskih sredstava predmetnim zahvatom, rekonstrukcijom postojeće građevine za

proizvodnju boja, lakova i sličnih premaza sa izgradnjom nadstrešnice, namjerava se postići

odgovarajući standard proizvodnog pogona i kvalitete proizvodnje te uskladiti rad i

poslovanje u predmetnoj građevini sa zakonskim propisima i drugim aktima, ponajviše u cilju

zaštite okoliša i prirode, zaštite od požara i zaštite na radu.


C.I.A.K. d.o.o. 8

Slika 1. Lokacija zahvata- proizvodna zgrada

B.1 POSTOJEĆE STANJE

Na predmetnoj čestici k.č.br. 477/40, k.o. Dubravica nalaze se četiri postojeća objekta

(Slika 2):

- proizvodna zgrada koja je predmet rekonstrukcije; građevinske (bruto)

površine 470,61 m2 (Oznaka 1.)

- stambeno-poslovna zgrada, građena uz Rozgansku ulicu, katnosti

prizemlje/kat/potkrovlje; građevinske (bruto) površine 423,95 m2 (Oznaka

3.)

- dvije pomoćne prizemne zgrade (spremišta poljoprivrednih proizvoda)

smještene između proizvodne i stambeno-poslovne zgrade; građevinske

(bruto) površine 44,55 m2 i 23,73 m2 (Oznaka 4. i 5.)

PROIZVODNA ZGRADA


C.I.A.K. d.o.o. 9

Slika 2. Raspored objekata na lokaciji zahvata


C.I.A.K. d.o.o. 10

Postojeća proizvodna zgrada koja je predmet rekonstrukcije ima dvije etaže:

prizemlje i kat.

U prizemnom dijelu nalaze se proizvodni prostori, skladište repromaterijala i gotove

robe, spremište zapaljivih i opasnih tvari, garderoba i sanitarije te ured voditelja. Na katu su

dva prostora koja se koriste kao skladište ambalaže.

Ukupna visina građevine od konačnog zaravnatog terena na njegovom najnižem

dijelu uz pročelje do točke sljemena krova iznosi 8,25 m. Građevinska (bruto) površina iznosi

470,61 m2. Postojeća konstrukcija zgrade je zidana, blok opeka i betonski blokovi debljine 20

do 25 cm.

Temelji, stupovi, nadvoji, serklaži i sl. izvedeni su od armiranog betona, a stropna

konstrukcija polumontažno s opečnom ispunom (fert sistem). Ovlašteni inženjer

građevinarstva dao je izjavu da predmetna zgrada zadovoljava bitne zahtjeve mehaničke

otpornosti i stabilnosti.

Električne instalacije na zgradi su autonomne od ostalih zgrada na čestici; opskrba

vodom riješena je spajanjem na gradski vodovod, preko zajedničkog vodomjera, a odvodnja

otpadnih voda rješava se odvodnjom u nepropusnu sabirnu jamu. Priključak na električnu

mrežu zadovoljava potrebnu snagu.

Fotodokumentacija postojeće proizvodne građevine dana je na slici 3.


C.I.A.K. d.o.o. 11

Slika 3. Lokacija zahvata – postojeća proizvodna građevina - postojeće stanje

B.2 PLANIRANO STANJE

Zahvatom je obuhvaćena rekonstrukcija postojeće proizvodne zgrade u kojoj se

odvija proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza.

Rekonstrukcija postojeće proizvodne zgrade uključuje sljedeće:


C.I.A.K. d.o.o. 12

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova

zgrade – krovišta, stolarije, fasade

- dogradnja vanjskog evakuacijskog stubišta

- uređenje pomoćnih prostorija unutar zgrade – skladišta/spremišta, ured,

sanitarni čvor, garderoba

- zamjena dotrajalih instalacija te izmjena uređaja i instalacija sustava odvodnje

vezanih za promjenu tehničkih rješenja za obavljanje djelatnosti proizvodnje

boja, lakova i sličnih premaza

- izgradnja metalne nadstrešnice na armirano betonskoj podlozi izvedenoj u

obliku tankvane – površine od oko 100 m2, kao pomoćne zgrade koja

upotpunjuje proizvodni proces

- uređenje prometnih i manipulativnih površina.

Zatečene tlocrtne i visinske veličine postojeće proizvodne zgrade zadržavaju se kako

bi se očuvao graditeljsko ambijentalni sklop.

Planiranom rekonstrukcijom postojeća proizvodna namjena ostaje ista, a to je

proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza i skladištenje robe s popratnim sadržajima,

kapaciteta 300 kg/dan, odnosno godišnje proizvodnje oko 80 t različitih boja, lakova i sličnih

premaza. Cilj rekonstrukcije je dodatno poboljšati tehnološke standarde proizvodnog

pogona, a sve u cilju okolišno prihvatljive i održive proizvodnje.

Prikaz planirane rekonstrukcije dan je na slikama 4. i 5.


C.I.A.K. d.o.o. 13

Slika 4. Lokacija zahvata – projektirano stanje


C.I.A.K. d.o.o. 14


C.I.A.K. d.o.o. 15

Slika 5. Lokacija zahvata – pročelja


C.I.A.K. d.o.o. 16

B.3 TEHNIČKI OPIS PLANIRANOG ZAHVATA – PROJEKTIRANO STANJE

U nastavku se daje opis planiranih radova na rekonstrukciji postojeće proizvodne

zgrade koji je preuzet iz projektne dokumentacije: GLAVNI PROJEKT/ARHITEKTONSKI

PROJKET: Rekonstrukcija proizvodne zgrade; Manji pogon za proizvodnju boja, lakova i

ostalih kemijskih proizvoda. Oznaka projekta: 09/16. Zajednička oznaka: MK-09/16.

Izrađivač: Otvoreni studio d.o.o., Zagreb.

Rekonstrukcija proizvodne zgrade

Rekonstruirana proizvodna zgrada zadržat će postojeće dvije etaže: prizemlje i kat.

Rekonstrukcijom u prizemnom dijelu zadržani su proizvodni prostori, skladište

repromaterijala i gotove robe, spremište zapaljivih i opasnih tvari, a izdvaja se garderoba i

sanitarije te ured voditelja. Na katu se zadržavaju dva skladišta ambalaže.

Utovar robe na kat je unutar glavnog skladišta, preko galerije, uz pomoć viličara.

Pješačka komunikacija prema katu ostvarit će se dograđenim vanjskim

armiranobetonskim stubištem na jugozapadnoj strani zgrade. Veza između skladišta i

proizvodnih prostora prizemlja ostvaruje se preko vanjskog prostora te nema direktne

unutarnje komunikacije.

Radovima na rekonstrukciji zamjenjuju se svi drveni konstruktivni elementi

armiranobetonskim ili opečnim (osim krovišta); zatvara se natkriveni proizvodni prostor sa

sjeverne strane i mijenja mu se namjena u skladište repromaterijala i gotove robe. Drvena

stropna konstrukcija između prizemlja i kata, pored skladišta dopunjuje se

armiranobetonskim pločama i definira se namjena u skladište ambalaže.

Stražnji, južni dio zgrade postaje proizvodni, sa svom mogućom dodatnom zaštitom

od požara i uz ispunjenje svih bitnih i drugih zahtjeva za građevinu.

Mijenja se krovište i pokrov; dotrajali drveni dijelovi krovišta se mijenjaju ili

popravljaju i postavlja se pokrov od limenog sendvič panela u nagibu od 12,75° i 16°.

U postojeći prostor u prizemlju, kojem nije definirana namjena u arhitektonskom

snimku izvedenog stanja, izvodi se prostorija s elektroormarima.

Dio proizvodne prostorije za miješanje, u prizemlju proizvodne zgrade, smanjuje se u

korist gradnje garderoba i sanitarija radnika, a niša uz natkrivenu terasu se zatvara u uredsku

prostoriju uz koju se planira garderoba i sanitarije radnika.

Rekonstrukcijom proizvodne zgrade predviđeno je uređenje skladišnih prostora u

kojima se skladište hermetički zatvorene sirovine i proizvodi, na paletama i regalima,

sukladno Zakonu o kemikalijama (Narodne novine, broj 18/13) te Pravilniku o uvjetima za

obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanje na tržište i korištenje opasnih kemikalija

(Narodne novine, brojevi 99/13, 157/13, 122/14) na sljedeći način.


C.I.A.K. d.o.o. 17

Prostor za skladištenje sirovina podijeljene je na prostor za skladištenje kemikalija i

zapaljivih tekućina.

U prostoru za skladištenje kemikalija; bit će instalirani regali, označeni pripadajućim

piktogramima, a završna podna obloga izvest će se kao industrijski pod, premazan epoxy

smolom, u antistatik izvedbi.

Skladište zapaljivih tekućina, u kojem će se spremati opasne kemikalije koje se

klasificiraju kao zapaljive tekućine IB, IC, II i III skupine bit će opremljeno unutarnjom

hidrantskom mrežom, a zidovi će biti otporni na požar. Unutar prostora instalirat će se

stabilni sustav za gašenje požara, Novec 1230.

Prostor skladištenja gotovih proizvoda predviđen je za najviše 15 m3, prema

mjesečnim potrebama, iako se proizvodi rade po narudžbi i nikad ne stoje na skladištu duže

od par dana. Unutar prostora skladišta gotove robe nalazi se prostor za izdavanje robe gdje

se narudžba spaja u jedinicu za otpremu tako da se proizvodi slažu na palete i omataju

„stretch“ folijom.

Na katu, u prostoru skladišta ambalaže, na palete se odlaže plastična i papirna

ambalaža. Plastična ambalaža se dijeli na ambalažu u kojoj se nalaze gotovi proizvodi i folije

kojima se omataju isti. Papir koji se koristi su etikete i kartoni.

Unutar zgrade bit će izvedena ventilacija koja se sastoji od usisne pročeljne rešetke uz

koju je ugrađena „zaklopka“ povezana na vatrodojavu automatskog sustava za gašenja

požara plinom. Odsisna ventilacija sa filtrom aktivnog ugljena na ispustu u okoliš je ostvarena

kroz prostor skladišta i izvodi se u ex izvedbi.

Osim rekonstrukcije u unutar zgrade, na vanjskom prostoru, izvodi se

armiranobetonsko evakuacijsko stubište, za prostore skladišta na katu, koje se prostire od

sjevernog do južnog pročelja. Kako je s druge strane zgrade požarni put i manipulativna

površina za rad vatrogasnog vozila, a u unutrašnjosti skladišta nije bilo moguće projektirati

evakuacijsko stubište, isto se predviđa na južnoj strani. Udaljenost evakuacijskog stubišta

veća je od tri metra do granice parcele. Uz ovo stubište, sa sjeverozapadne strane zgrade,

izvodi se evakuacijsko stubište za prostore skladišta i spremišta zapaljivih tvari.

Nadstrešnica

Uz rekonstrukciju postojeće proizvodne zgrade, zahvatom je obuhvaćena i gradnja

nadstrešnice, pomoćne zgrade, koja upotpunjuje proizvodni proces. Na jugozapadnom dijelu

stražnjeg dvorišta izvodi se metalna nadstrešnica, na armirano betonskoj tankvani, površine

oko 100 m2.

Nadstrešnica ima namjenu rastakanja zapaljivih tekućina iz većih u manje spremnike,

punjenja diesel viličara i privremenog spremišta ambalaže zapaljivih tekućina. Po potrebi na

istoj je moguće postaviti i spremnik za miješanje zapaljivih komponenti u proizvodnji boja i

lakova (planirano oko 20% proizvodnih artikala).


C.I.A.K. d.o.o. 18

Konstrukcija i svi obložni elementi nadstrešnice (krov, jugozapadna pročelna ploha)

izvode se od čelika i lima, krov je jednostrešan kosi, malog nagiba. Prostori za miješanje i

rastakanje izvedeni su u obliku tankvane, betonska kada koja sprečava isticanje štetnih tvari

u okoliš. Cijela površina ispod strehe obrubljena je ab zidom visine 30 cm s tri strane, a

četvrta, ulazna stranica ima izvedenu kanalicu koja je povezana s taložnikom. Time je

spriječeno izlijevanje opasnih tekućina u okoliš.

Uređenje prometnih i manipulativnih površina

Ulično dvorište, dio površine sa zapadne strane zgrade (veza sa stražnjim dvorištem) i

stražnje dvorište se asfaltira sa svim potrebnim kolnim slojevima te sustavom odvodnje

oborinskih voda koje se prije ispusta odvode na separator ulja i masti.

Opis načina priključenja na prometnu površinu

Kolni i pješački pristup osigurani su iz Rozganske ulice, sjeveroistočna stranica čestice.

Potreban broj od 12 parkirnih mjesta, kako je to određeno prostorno-planskim odredbama,

osiguran je na parceli.

Opis načina priključenja na komunalnu infrastrukturu

Postojeća proizvodna zgrada priključena je na komunalnu infrastrukturu i to: javni

vodovod i javnu elektrodistributivnu mrežu.

Osim navedenih nisu predviđeni drugi priključci na raspoloživu komunalnu

infrastrukturu.

B.4 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA TEHNOLOŠKOG PROCESA

U proizvodnom pogonu predviđa se prosječna proizvodnja od 300 kg/dan, što iznosi

oko 80 t na godinu boja i lakova te sličnih premaza.

Glavna obilježja tehnološkog procesa na lokaciji zahvata su:

- proces skladištenja sirovina i gotovih proizvoda

- proces proizvodnje – miješanje boja i lakova i sličnih proizvoda prema

narudžbama kupaca.

Skladištenje sirovina i gotove robe

Skladištenje sirovina i gotove robe, s obzirom na fizikalno kemijske karakteristike

istih, odvija se u tri fizičke odjeljenje jedinice.


C.I.A.K. d.o.o. 19

Skladište sirovina – prostor je predviđen za skladištenje svih ulaznih sirovina

na bazi mjesečnih količina.

Skladište gotovih proizvoda - prostor skladištenja gotovih proizvoda predviđen

je za najviše 15 m3, prema mjesečnim potrebama, iako se proizvodi rade po

narudžbi i nikad ne stoje na skladištu duže od par dana. Unutar prostora

skladišta gotove robe nalazi se prostor za izdavanje robe gdje se narudžba

spaja u jedinicu za otpremu tako da se proizvodi slažu na palete i omataju

„stretch“ folijom.

Spremište zapaljivih tekućina.

Skladištenje će se odvijati na način da se ispune uvjeti propisani Zakonom o

kemikalijama (Narodne novine, broj 18/13) i pripadajućim pravilnicima: Pravilnik o uvjetima

za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanje na tržište i korištenje opasnih kemikalija

(Narodne novine, brojevi 99/13, 157/13, 122/14).

Kemikalije i opasne kemikalije, odnosno zapaljive kemikalije će biti fizički odjeljenje u

tri jedinice:

1. Skladište sirovina: sirovine u tekućem agregatnom stanju će se nalaziti u

bačvama (sadržaj oko 200 litara) i IBC kontejner (sadržaj oko 1.000 litara).

Sirovine u praškastom stanju nalazit će se pakirane u vreće. Iste će biti u

originalnoj i dobro zatvorenoj označenoj ambalaži proizvođača. Odgovorna osoba

(inženjer kemije) pod čijim će se nadzorom skladištenje i odvijati kontrolirat će

ulaznu dokumentaciju (sigurnosno tehničke listove za sirovine).

2. Skladištenje gotovih proizvoda: oko 80% gotovih proizvoda su kemikalije dok su

20 % proizvoda opasne kemikalije. Proizvodi će se slagati na palete/regale.

3. Spremište zapaljivih tekućina (sirovina za proizvodnju).

Proces proizvodnje

Tehnološki proces proizvodnje odvija se u za to predviđenim prostorima, tri prostorije

za miješanje i ribaona. Uz to dio proizvodnje, mješaona zapaljivih komponenti, po potrebi će

se odvijati ispod novo izgrađene nadstrešnice (Slika 4., objekt 2).

Proces započinje pripremom sirovina. Iz prostora spremišta donose se sirovine

potrebne za proizvodnju gotovog proizvoda. Vagom se određuju količine primarnih sirovina

prema zadanoj proizvodnoj kalkulaciji i ubacuju u mobilni spremnik odgovarajućeg

kapaciteta. Zatim se, prema prethodno zadanoj proizvodnoj formuli, dodaju aditivi poput

sredstava za zgušnjavanje, održavanje viskoziteta, pigmenata i slično.

Ovisno o vrsti proizvoda i željenim karakteristikama koje je potrebno proizvesti

razlikuje se više različitih proizvodnih postupka.

Temeljni postupak je kako slijedi.


C.I.A.K. d.o.o. 20

Mobilni spremnik se pozicionira, učvršćuje posebnim remenima i uzemljuje kako bi se

ispraznio statički elektricitet. Slijedi spuštanje mješača u mobilni spremnik i pokretanje

procesa miješanja u vremenskom trajanju određenom prethodno zadanom proizvodnom

formulom. Po završetku procesa miješanja, iz mobilnog spremnika se uzima kontrolni uzorak,

sada već gotovog proizvoda. U slučaju odstupanja, potrebno je obaviti korekcije dodavanjem

potrebnih sirovina do potpune usklađenosti te time završava proces proizvodnje. Mobilni

spremnik s gotovim proizvodom se pozicionira na podiznu platformu i odgovarajuću visinu.

Uz pomoć pumpe i cijevi gotovi proizvod se puni u odgovarajuću ambalažu. Prazni mobilni

spremnik ispire se vodom kako bi bio spreman za novi proizvodni ciklus.

S obzirom na vrstu proizvoda koja će se proizvoditi na lokaciji, proizvodnja kemijskih

proizvoda odvijat će se na osnovu gore opisanog temeljnog postupka, ali u tri zasebne

proizvodne jedinice.

Prva jedinica uključuje spremnik u koji se, prema zadanoj recepturi, dodaju sirovine.

Nakon određenog vremena miješanja, smjesa se istače u ambalažu čime je formiran gotov

proizvod.

Druga jedinica proizvodnje odvija se na način da se u bačvi volumena 125 kg

pripremljena smjesa posredstvom punilice (volumetrijsko povlačenje) istače u odgovarajuću

ambalažu i tako je formiran proizvod. U drugoj jedinici nalazi se i „dissolver“ (miješalo)

volumena 1.000 litara i pumpa uz pripadajući filtar. U „disslover“ se prema sastavnici dodaju

sirovine. Procesi koji se odvijaju su miješanje, filtriranje, pumpanje i punjenje.

U trećoj jedinici se sirovine, prema zadanoj recepturi dodaju u kotao spremnik u

kojem se odvija miješanje, a potom, posredstvom pumpe dolazi do transporta

poluproizvoda u mlin u kojem se odvija ribanje kako bi se dobio proizvod željenih

karakteristika. Kao konačan proizvod iz mlina izlazi pigment-pasta, proizvod za prodaju.

Navedene proizvodne jedinice moraju biti odvojene na prethodno opisan način,

ovisno o vrsti proizvoda koja se proizvodi kako bi se dobio proizvod željenih karakteristika.

B.5 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES

U proizvodnom pogonu za boje, lakove i druge kemijske proizvode predviđa se

prosječna proizvodnja od 300 kg/dan, što iznosi oko 80 t na godinu. Kapacitet procesa

definiran je prema dosadašnjem iskustvu i ostvarenim rezultatima.

Sirovine za proizvodnju i napravljeni kemijski proizvodi koji će se skladištiti razvrstani

su prema Zakonu o kemikalijama (Narodne novine, broj 18/13) u dvije skupine: kemikalije i

opasne kemikalije.

Opasne kemikalije se prema CLP Uredbi 1272/2008 razvrstavaju u razrede i kategorije

opasnosti uz pripadajuće oznake upozorenja. Opasne kemikalije u tekućem agregatnom


C.I.A.K. d.o.o. 21

stanju razvrstane kao: Ak. toks. 4, Nagriz. koža 1A, 1B, 1C, Nadraž. oka 2, TCOJ3, Nadraž. koža

2, TCOP2, Aspir. toks. 1, kemikalije toksične za vodeni okoliš.

Sirovine za proizvodnju dijele se na neopasne i opasne kemikalije. Ukupna količina

sirovina koja se može naći na lokaciji, odnosno koje se planira skladištiti za mjesečnu rezervu

iznosi od 10-20 t.

Od toga neopasne kemikalije čine količinu od 5 t, a tu se svrstavaju: 1,2-PROPILEN

GLIKOL; ACRONAL LR 901; ACRYSOL TT-935 RHEOLOGY MODIFIER; ESKAL 90; ESKAL 30 i

druge, odnosno opasne kemikalije u količini od 1 t kao što su: BUTIL DIGLIKOL (H319-GHS07);

FOSFORNA KISELINA (H314-KLASA 1B-GHS05), LIMUNSKA KISELINA (H319-GHS07) i druge.

U znatnoj manjoj količini, na lokaciji će se skladištiti i zapaljive kemikalije, kao što su:

WHITE SPIRIT 150/200 (H226-H304-H336-H411-GHS02-GHS07-GHS06-GHS09); CRESTACYL

10-1022 (H226-H336-H411-GHS02-GHS07-GHS09); N-BUTIL-ACETAT (H226-H336-GHS02-

GS07) i druge.

Zapaljive tekućine će se zaprimati u bačvama od 200 litara dok će se neke, kao što je

White spirit zaprimat u IBC kontejneru od 1.000 litara te potom pretakat u bačve od 200

litara. Ukupna količina zapaljivih tekućina koja se može privremeno uskladištiti na lokaciji, u

zasebnom prostoru je 2.400 litara.

B.6 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ

S obzirom na aktivnosti koje su obuhvaćene zahvatom, na lokaciji zahvata nastajat će

sanitarne otpadne vode, tehnološke otpadne vode, potencijalno onečišćene oborinske vode

s radnih i manipulativnih površina na kojima postoji mogućnost onečišćenja mastima i uljima

te uvjetno čiste oborinske otpadne vode s krova građevine.

Krovne oborinske vode ispuštat će se u okolni tren unutar lokacije na način da se ne

izazove proces erozije ili plavljenja okolnog terena.

Za potencijalno onečišćene oborinske vode s prometnih površina izvest će se zasebni

sustav odvodnje koji će, sistemom kanalica i preko slivnika s taložnikom, skupljati oborinske

vode u separator naftnih derivata na najnižoj točci, u jugozapadnom dijelu parcele.

Pročišćena voda, nakon tretmana u separatoru, ispuštat će se u okolni teren na parceli, na

način da se ne izazove proces erozije ili plavljenja okolnog terena. Planirana je ugradnja

tipskog separatora, TEHNIX, koji se svrstava u I Klasu separatora sukladno normi HRN EN 858

(HRN EN 858-1 čl. 4. str 8.) čime se garantira najveća koncentracija rezidualnog ulja u

pročišćenoj vodi od 5 mg/l.

Sanitarne otpadne vode će se ispuštati u vodonepropusnu sabirnu jamu unutar

lokacije. Pražnjenje sabirne jame bit će prilagođeno dinamici punjenja, a sadržaj sabirne

jame odvozit će se putem javnog isporučitelja/koncesionara za pružanje javne usluge

čišćenja septičkih i sabirnih jama.


C.I.A.K. d.o.o. 22

Pri pranju posuda za miješanje nastaje tehnološka otpadna voda koja ostaje u

spremniku i koristi se za daljnju proizvodnju jer je ta voda obogaćena polivinilacetatom.

Količina tehnološke vode iznosi 100 l na tjedan. Tehnološka voda koja se ne koristi za daljnji

proces proizvodnje, skuplja se u za to predviđeni taložnik. Taložnik se sastoji od dva

spremnika obujma 1.000 l, koji se ugrađuju u ab okno, iznutra premazano vodonepropusnim

premazima. U jednom spremniku se sakuplja tehnološki mulj, a u drugom višak tehnološke

vode. Količina mulja i otpadne vode koja završi u taložniku iznosi 10 l po danu. Nakon što se

spremnici napune, sadržaj se zbrinjava u skladu sa zakonskim propisima, odnosno isti će se

odvoziti na zbrinjavanje van lokacije putem ovlaštene tvrtke za gospodarenje otpadom.

B.7 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA

Ulično dvorište, dio površine sa zapadne strane zgrade (veza sa stražnjim dvorištem) i

stražnje dvorište se asfaltira sa svim potrebnim kolnim slojevima i ucrtava se horizontalna

signalizacija, uključujući parkirališna mjesta (12 kom) i zona moguće postave mobilnih

kontejnera (2 kom). Stražnje dvorište i rampa, uz nadstrešnicu mješaonice, proširuje se

betoniranjem te se dodaje taložnik otpadnih tekućina nastalih proizvodnim procesom,

separator naftnih derivata i sabirna jama za otpadne vode iz sanitarija i iz umivaonika za

pranje ruku radnika u proizvodnji.

Unutar stražnjeg dvorišta ucrtava se već spomenuta zona postave mobilnih

kontejnera; zona je u produžetku parkirnih mjesta udaljena 3 metra od sjeverne i zapadne

granice katastarske čestice. Veličina zone omogućava postavu dva kontejnera, prvi za kupce

kao čekaonica ili radi gledanja uzoraka, ral karti i dr., a drugi za polusatni dnevni odmor

radnika ili pauze za ručak.

Između ove zone i nadstrešnice postavljaju se dvije nadstrešnice za otpad koji će se

privremeno skladišti odvojen po vrsti, svojstvu i agregatnom stanju pod ključem do trenutka

zbrinjavanja od strane, za to, ovlaštene pravne osobe.

B.8 VARIJANTNA RJEŠENJA

Za zahvat nisu razmatrana varijantna rješenja.


C.I.A.K. d.o.o. 23

C. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

C.1 GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Lokacija zahvata je u naselju Rozga, na kraju Rozganske ulice prema naseljima Pologi i

Kraj Gornji, u administrativnom obuhvatu Općine Dubravica, Zagrebačka županija (Slika 6. ,

Slika 7.).

Općina Dubravica se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije, na

području marijagoričkog pobrđa koje se proteže između dolina rijeke Sutle i Krapine. Sa

sjevera graniči s Krapinsko-zagorskom županijom i Općinom Kraljevec na Sutli, sa istoka

Općinom Luka i Gradom Zaprešićem, s jugoistoka Općinom Pušća, na jugu s Općinom Marija

Gorica, a zapadno je oplakuje rijeka Sutla na kojoj je i državna granica s Republikom

Slovenijom. Općina pokriva veliki dio plodne Sutlanske dolina na zapadu, a njeni istočni

dijelovi su životopisni zagorsko- prigorski pitomi brežuljci.

Općina Dubravica udaljena je 30 km od administrativnog središta Županije – Grada

Zagreba. U sastavu Općine nalaze se slijedeća naselja: Bobovec Rozganski, Donji Čemehovac,

Dubravica, Kraj Gornji, Lugarski Breg,Lukavec Sutlanski, Pologi, Prosinec, Rozga i Vučilčevo u

kojima prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine živi ukupno 1.437 stanovnika

u ukupno 459 kućanstava.

S obzirom na to da Općina Dubravica bilježi stagnaciju gospodarskih aktivnosti,

dijelom zbog vanjskih faktora kao što je globalna ekonomska kriza, a dijelom zbog

nedovoljnog ulaganja u razvoj lokalnog gospodarstva u proteklom razdoblju, Izmjenama i

dopunama Strateškog programa gospodarskog razvoja Općine Dubravica za razdoblje od

2014.-2020. godine, određeni su dugoročni ciljevi koji, između ostalog, uključuju i Razvoj

konkurentnog i održivog lokalnog gospodarstva, s jednim od prioriteta: jačanje malog i

srednjeg poduzetništva te obrtništva.


C.I.A.K. d.o.o. 24

Slika 6. Šire područje zahvata (Izvor: DGU GEOPORTAL)


C.I.A.K. d.o.o. 25

Slika 7. Uže područje zahvata (Izvor: DGU GEOPORTAL)


C.I.A.K. d.o.o. 26

Lokacija zahvata se nalazi na k.č.br. 477/4, k.o. Dubravica, unutar građevinskog

područja, njegovog izgrađenog dijela. Čestica je omeđena Rozganskom ulicom sa

sjeveroistočne strane (k.č.br. 2268 i 3455), građevinskom česticom br. 477/3 sa

sjeverozapadne strane i česticom br. 477/1 sa zapadne strane, poljoprivredne namjene, sve

k.o. Dubravica (Slika 8.).

Slika 8. Lokacija zahvata – katastarska čestica broj 477/4 na kojoj se planira zahvat (Izvor: DGU GEOPORTAL)

Površina čestice iznosi 2.642 m2, u padu od ulice prema polju. Parcela je nepravilnog

oblika, položena u smjeru sjeveroistok jugozapad, duljine oko 72 m, u najširem dijelu 42 m, a

dužina regulacijske linije je oko 39 m. Sjeverno i južno nalaze se građevinske čestice, zapadno

poljoprivredno zemljište, a sjeveroistočno Rozganska ulica.

Na čestici se nalaze četiri postojeća objekta: proizvodna zgrada (predmet

rekonstrukcije), stambeno poslovna zgrada građena uz Rozgansku ulicu, i dvije pomoćne

zgrade (spremišta poljoprivrednih proizvoda) smještene između njih.

S


C.I.A.K. d.o.o. 27

C.2 PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Za prostorni obuhvat zahvata važeći je Prostorni plan uređenja Općine Dubravica

(Službeni glasnik Općine Dubravica, brojevi 01/06, 02/09, 02/13, 04/15 i 01/16-pročišć. tekst)

(dalje u tekstu: PPUO Dubravica).

Prema prostorno-planskoj namjeni i razgraničenju površina koje određuje PPUO

Dubravica zahvat se izvodi na području koje je definirano kao građevinsko područje

stambene i mješovite namjene bez posebne oznake

Odredbama članka 7., točka 2.2. Građevinska područja naselja, određeno je, između

ostalog, da se u površinama naselja uz stanovanje smještaju i PPUO razgraničuju i druge

funkcije: javna namjena, športska namjena, gospodarska i poslovna namjena, te obiteljska

poljoprivredna gospodarstva.

Točkom 2.2.1. Namjena građevina, podtočka 2.2.1.1. Građevinsko područje stambene

i mješovite namjene, članak 8., određeno je da se unutar građevinskih područja stambene i

mješovite namjene, koja u planu nisu označavana posebnom oznakom, omogućuje gradnja i

uređivanje građevina i površina slijedećih namjena:

- stambene građevine s pomoćnim građevinama;

- poslovnih građevina koje ne stvaraju onečišćenje zraka i buku te druge štetne

utjecaje na okoliš

- stambeno-poslovnih građevina

- gospodarske građevine (namijenjenih poljoprivrednoj i drugoj proizvodnji i

uzgoju životinja)

- građevina i uređaja prometne, komunalne i telekomunikacijske infrastrukture

bez štetnih utjecaja na okoliš

- parkova, zaštitnog zelenila, športskih igrališta na otvorenom i dječja igrališta

- građevina javne namjene.

Za gospodarske građevine dane su odrednice kako slijedi.

Unutar građevinskih područja stambene i mješovite namjene bez posebne oznake

mogu se graditi manje građevine gospodarske namjene, za obrte, usluge, servise, komunalne

servise, trgovinu, uredsko poslovanje, manje pogone i dorade (klaonice, mlinovi, pilane i sl.),

zatim zgrade za uzgoj životinja te zgrade za spremanje poljoprivrednih proizvoda i strojeva

(manji silosi, sušare, mješaone stočne hrane, hladnjače i slično). Namjene koje se odvijaju u

ovakvim gospodarskim građevinama ne smiju umanjivati kvalitetu stanovanja svojom

bukom, emisijom prašine, plinova, neugodnih mirisa i drugim neprihvatljivim utjecajima.

Ukupna površina gospodarskih građevina na jednoj parceli u ovom području može biti

najviše 500 m2, a zgrade za uzgoj životinja mogu imati kapacitet do 20 uvjetnih grla.


C.I.A.K. d.o.o. 28

Gospodarske građevine koje se grade u ovom području moraju biti udaljene od

granice parcele javne namjene (crkva, škola, ambulanta, općinsko sjedište i slično) najmanje

100 m.

Nastavno na gore navedeno, daljnjim odredbama detaljnije je regulirana gradnja i to

kroz sljedeće točke: 2.2.2. Oblici i veličine građevnih parcela, 2.2.3. Veličina i površina

građevina, 2.2.4. Smještaj građevina na čestici, 2.2.5. Oblikovanje građevina, 2.2.6. Način i

uvjeti priključenja građevne parcele na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu,

2.2.7. Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,

2.2.8. Uvjeti za uređenje građevne čestice, zelenih i parkirališnih površina i 2.2.9. Mjere

zaštite okoliša i način sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Na slikama 9. i 10. prikazana je lokacija zahvata na kartografskom prikazu br. 1.

„Korištenje i namjena površina“, Prostorni plan uređenja Općine Dubravica (Službeni glasnik

Općine Dubravica, brojevi 01/06, 02/09, 02/13, 04/15 i 01/16-pročišć. tekst).


C.I.A.K. d.o.o. 29

Slika 9. Kartografski prikaz br. 1. „Korištenje i namjena površina“, Prostorni plan uređenja Općine Dubravica (Službeni glasnik Općine Dubravica, brojevi 01/06, 02/09, 02/13, 04/15 i 01/16-pročišć. tekst)

S

LOKACIJA ZAHVATA


C.I.A.K. d.o.o. 30

Slika 10. Izvadak iz kartografskog prikaza br. 1. „Korištenje i namjena površina“, Prostorni plan uređenja Općine Dubravica (Službeni glasnik Općine Dubravica, brojevi 01/06, 02/09, 02/13, 04/15 i 01/16-pročišć. tekst) –uvećani prikaz

S


C.I.A.K. d.o.o. 31

Na području Općine Dubravica nije izveden sustav javne kanalizacije, već je odvodnja

otpadnih voda riješena putem individualnih sabirnih jama pa i uz slučajeve ispuštanja u

obližnje vodotoke. Zbog velikih investicijskih ulaganja koja zahtijevaju infrastrukturni projekti

sustava javne odvodnje otpadnih voda jedinica lokalne samouprave te skupog i dugotrajnog

procesa izrade projektne dokumentacije i ishođenja potrebnih dozvola, aktivnosti se ne

provode željenom dinamikom. Izrađena je projektna dokumentacija za prvu i drugu fazu

sustava odvodnje Općine Dubravica koji sa sustavom odvodnje Općine Marija Gorica čine

jedan sustav sa zajedničkim pročišćavanjem otpadnih voda na lokaciji uređaja u naselju Kraj

Donji. Projektom odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Općine Dubravica

predviđen je razdjelni sustav odvodnje, odnosno odvodnja sanitarno potrošnih voda na

području naselja Općine Dubravica i gravitirajućih naselja Općine Marija Gorica. U blizini

naselja Kraj Donji na području Općine Marija Gorica locirat će se zajednički uređaj za

pročišćavanje otpadnih voda Općine Dubravica i dijela Općine Marija Gorica, sa ispustom

pročišćenih otpadnih voda u prijamnik rijeku Sutlu. Rješenje sustava odvodnje predviđa

korištenje dvije crpne stanice i jednog precrpnog okna na dijelovima sustava odvodnje koji su

nepovoljno smješteni.

S obzirom da je vodoopskrba Općine Dubravica riješena priključenjem na javni

vodoopskrbni sustav Grada Zaprešića, rješavanje problematike odvodnje i pročišćavanja

otpadnih voda svih naselja općine se nameće kao prioritet razvoja komunalne infrastrukture.

Prostorno-planskim odredbama PPUO Dubravica određeno je (točka 2.2.9. Mjere

zaštite okoliša i način sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, članak 17.) da je obvezno,

za svaku postojeću ili planiranu građevinu, osigurati rješenje odvodnje otpadnih voda. Do

izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda, iznimno se u izgrađenim dijelovima građevinskih

područja naselja, dozvoljava izgradnja sabirnih jama za građevine kapaciteta do 10 ES. Nakon

izgradnje planiranog javnog sustava odvodnje obavezno je priključenje tih građevina na

cjeloviti javni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Pojedinačne sabirne jame

mogu se prazniti isključivo odvoženjem na izgrađene sustave za pročišćavanje.

C.3 RELJEF I HIDROLOŠKE ZNAČAJKE

Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji Hrvatske šire područje zahvata pripada

jugozapadnom dijelu Panonske megaregije. Reljefna struktura na širem području zahvata

relativno je složena, no ona ne predstavlja ograničavajući faktor razvoja. Površine na kojima

su smještena naselja i poljoprivredna zemljišta nalaze se na ravnom ili relativno blagom

terenu što omogućava neometano gospodarsko iskorištavanje.

Šire područje karakteriziraju dva tipa reljefa: brežuljkasto marijagoričko pobrđe u

istočnom dijelu te ravnica uz rijeku Sutlu na zapadu. Karakterističan je rebrasti reljef s

naizmjeničnom izmjenom uzvišenja i potočnih dolina. Mala razlika u relativnoj visini vršnih

dijelova pobrđa te doline rijeke Sutle i Save čini ovaj kraj izrazito prohodnim. Karakteristično

za krajobraz brežuljkastog dijela je ispreplitanje šumskih površina sa oranicama, livadama,

voćnjacima te vinogradima.


C.I.A.K. d.o.o. 32

Vodne površine na području Općine Dubravica obuhvaćaju vodotok rijeke Sutle te

potoke Ravnice, Sutliše i Skorina. Dolina rijeke Sutle dio je makrogeomorfološke regije

gorsko-zavalskog prostora SZ Hrvatske i SI Slovenije. Gornji tok rijeke između njenog

izvorišnog dijela u pobrđu Maceljske gore pa do Zagorskih Sela dio je mezogeomorfološke

cjeline gorskih nizova i pobrđe Hrvatskog zagorja, koja je pak u širem smislu dio

megageomorfološke regije Panonskog bazena. Rijeka Sutla predstavlja pograničnu rijeku

između Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Izvor se nalazi na visini od 600 metara

ispod Maceljske gore te rijeka nastavlja dalje teći dolinom do Rogateca.

C.4 PREGLED STANJA VODNIH TIJELA

Podaci u nastavku preuzeti su iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.

(Narodne novine, broj 66/16), Izvadak iz Registra vodnih tijela, dokument KLASA: 008-02/16-

02/773; URBROJ: 15-16-1).

Lokacija zahvata se nalazi unutar vodnog tijela podzemne vode CSGI_24 – SLIV SUTLE

I KRAPINE. Količinsko stanje CSGI_24 – SLIV SUTLE I KRAPINE ocijenjeno je kao „dobro“.

Kemijsko stanje je također ocijenjeno kao „dobro“ te je zaključno ukupno stanje ovog

vodnog tijela podzemne vode ocijenjeno kao „dobro“.

Na širem području zahvata je nekoliko površinskih vodnih tijela:

- CSRI0029_002, Sutla

- CSRI0029_001, Sutla

- CSRN0382_001, Sutliše.

U nastavku su prikazani podaci o navedenim površinskim vodnim tijelima.


C.I.A.K. d.o.o. 33

Vodno tijelo CSRI0029_002, Sutla

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRI0029_002

Šifra vodnog tijela: CSRI0029_002

Naziv vodnog tijela Sutla

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Nizinske srednje velike i velike tekućice (4)

Dužina vodnog tijela 19.8 km + 31.3 km

Izmjenjenost Prirodno (natural)

Vodno područje: rijeke Dunav

Podsliv: rijeke Save

Ekoregija: Panonska

Države Međunarodno (HR, SL)

Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija

Tjela podzemne vode CSGI-24

Zaštićena područja HR53010021*, HR2001070*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće


C.I.A.K. d.o.o. 34

STANJE VODNOG TIJELA CSRI0029_002

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE

CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

dobro dobro dobro stanje dobro dobro vrlo dobro dobro nema ocjene dobro dobro dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

dobro dobro dobro stanje dobro dobro vrlo dobro dobro nema ocjene dobro dobro dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

dobro dobro dobro stanje dobro dobro vrlo dobro dobro nema ocjene dobro dobro dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

dobro dobro dobro stanje dobro dobro vrlo dobro dobro nema ocjene dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima


C.I.A.K. d.o.o. 35

Vodno tijelo CSRI0029_001, Sutla

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRI0029_001

Šifra vodnog tijela: CSRI0029_001

Naziv vodnog tijela Sutla


Ekotip Nizinske srednje velike i velike tekućice (4)





Ekoregija: Panonska

Države Međunarodno (HR, SL)

Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija

Tjela podzemne vode CSGI-24, CSGI-27

Zaštićena područja HR53010021*, HR2001070*, HRNVZ_42010008*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće 18001 (Harmica, Sutla)


C.I.A.K. d.o.o. 36

STANJE VODNOG TIJELA CSRI0029_001

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*



CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fitobentos Makrofiti Makrozoobentos Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

loše loše dobro stanje loše loše dobro vrlo dobro dobro loše dobro loše umjereno dobro dobro dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

loše loše dobro stanje loše loše dobro vrlo dobro dobro loše dobro loše umjereno dobro dobro dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

dobro dobro dobro stanje dobro nema ocjene dobro vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro dobro dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

dobro dobro dobro stanje dobro nema ocjene dobro vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro dobro dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Fitoplankton, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima


C.I.A.K. d.o.o. 37

Vodno tijelo CSRN0382_001, Sutliše

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0382_001

Šifra vodnog tijela: CSRN0382_001

Naziv vodnog tijela Sutliše


Ekotip Nizinske male tekućice s šljunkovito-valutičastom podlogom (2B)





Ekoregija: Panonska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU

Tjela podzemne vode CSGI-24

Zaštićena područja HR2000670, HR81092*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće 51159 (most prije pruge uz Sutlu, Sutlišće III)


C.I.A.K. d.o.o. 38

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0382_001

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*



CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Prema karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja, prema podacima

Hrvatskih voda, lokacija zahvata se nalazi izvan zona opasnosti od poplava, u pograničnom

području srednje vjerojatnosti pojavljivanja (Slika 11.).


C.I.A.K. d.o.o. 39

Slika 11 Karta opasnosti od poplava

LOKACIJA ZAHVATA


C.I.A.K. d.o.o. 40

C.5 KLIMATSKE ZNAČAJKE

Glavna značajke klime područja zahvata uklapaju se u opće klimatske uvjete

zapadnog dijela Panonske nizine. To je područje s izrazitim godišnjim dobima gdje se

miješaju utjecaji euroazijskog kopna, Atlantika i Sredozemlja.

Područje Općine Dubravica, kao i najveći dio područja Zagrebačke županije, prema

Köppenovoj klasifikaciji klime, pripada kontinentalnom – toplo umjerenom kišnom tipu klime

oznake "Cfwbx". Obilježja ovog tipa klime su: srednja temperatura najhladnijeg mjeseca u

godini kreće se iznad -3°C, ljeta su osrednje svježa sa srednjom temperaturom najtoplijeg

mjeseca ispod 22°C. Srednja godišnja temperatura iznosi 12°C. Najviše temperature

zabilježene su ljetnim mjesecima (u lipnju, srpnju i kolovozu) te prelaze 30°C. Najniže

temperature zabilježene su u prosincu, siječnju, veljači i ožujku.

Oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu. Najveće količine oborina

podijeljene su na dva razdoblja: proljeće (svibanj) i ljeto (srpanj ili kolovoz), a između njih je

sušnije razdoblje. U zimskom razdoblju osjetno je manje oborina/padalina. Godišnji prosjek

količine oborina/padalina je oko 950 mm. Tijekom proljeća, zime i jeseni vrlo su česte pojave

mraza i magle i to naročito u nizini rijeke Save i Sutle.

Tijekom cijele godine postoji mogućnost pojave magle. Tijekom ljeta magla se

pojavljuje ujutro i navečer, dok je zimi prisutna cijeli dan. Snježnih padalina je prosječno 20-

tak dana u godini.

C.6 KLIMATSKE PROMJENE

Klimatske promjene, sadašnje i buduće, na prostoru Hrvatske prati i procjenjuje

Državni hidrometeorološki zavod te su podaci o klimatskim promjenama preuzeti sa njihovih

službenih Internet stranica1.

Podaci o predviđenim klimatskim promjenama za šire područje zahvata (Zagrebačka

županija) preuzeti su iz: "OČEKIVANI SCENARIJI KLIMATSKIH PROMJENA NA PODRUČJU

ZAGREBA I ŠIRE OKOLICE", Lidija Srnec, Državni hidrometeorološki zavod, Konzultacijska

radionica. Prilagodba klimatskim promjenama u regijama Hrvatske – Zagreb i šira okolica

(Grad Zagreb, Zagrebačka, Sisačko-moslavačka županija): Zagreb, 15.5.2015.

Zaključna razmatranja za Zagrebačku županiju su sljedeća:

1 http://www.dhmz.htnet.hr/

http://www.dhmz.htnet.hr/


C.I.A.K. d.o.o. 41

PARAMETAR ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Promjena srednje sezonske temperature T2m ZIMA 0.4-0.6 ˚C PROLJEĆE 0.2-0.4 ˚C

LJETO 0.6-1 ˚C JESEN 0.8-1 ˚C

Promjena zimske minimalne i ljetne maksimalne T2m

T2min zimi: 0.4-0.6 ˚C T2max ljeti: 0.8-1 ˚C

Promjena broja hladnih i toplih dana Hladni dani (T2min < 0˚C) zimi: od -4 do -5 dana Topli dani (T2max ≥ 25˚C) ljeti: 4 do 6 dana

Promjena zimske i ljetne temperature T2m ZIMA P1-P0: 1.5-2 °C ZIMA P2-P0: 2.5-3 °C ZIMA P3-P0: 3.5-4 °C LJETO P1-P0: 1-1.5 °C LJETO P2-P0: 2.5-3 °C LJETO P3-P0: 4-4.5 °C

Promjena srednje sezonske oborine ZIMA -2 do 4% PROLJEĆE -2 do -6% LJETO od -4 do 2% JESEN od -2 do -4%

Promjena broja suhih dana i dnevnog intenziteta oborine

Suhi dani (DD) – Rd < 1.0 mm JESEN: 1 do 2 dana

GODINA: 1 do 3 dana

Standardni dnevni intenzitet oborine (SDII) – ukupna sezonska količina oborine podijeljena s brojem oborinskih dana (Rd ≥ 1.0 mm) u sezoni

ZIMA 1 do 5% PROLJEĆE 2 do >6%

LJETO -1 do 2% JESEN -1 do 2%

Promjena broja vlažnih dana i udjela sezonske količine oborine koja padne u vrlo vlažne dane

Vlažni dani (R75) – dani za koje je Rd > 75 percentila (određen iz Rd >= 1mm)

GODINA: -1 do 1 dan

R95T – udio sezonske količine oborine koja padne u vrlo vlažne dane u ukupnoj količini oborine

ZIMA 1 do 3% PROLJEĆE -1 do 2%

LJETO -1 do 1% JESEN -1 do 1%

Promjena zimske i ljetne oborine ZIMA P1-P0: -5 do 15% ZIMA P2-P0: 5 do 15 % ZIMA P3-P0: 5 do 15% LJETO P1-P0: -5 do 5%

LJETO P2-P0: -5 do -25% LJETO P3-P0: -15 do -25%

Promjena broja dana s padanjem snijega zimi -1 do -3 dana

Promjena vjetra na 10 m Vjetar na 10 m ljeti Promjene vjetra su vrlo male i nisu statistički

značajne


C.I.A.K. d.o.o. 42

C.7 KVALITETA ZRAKA

Prema članku 5. Uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema razinama

onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 1/14), lokacija

zahvata se nalazi u aglomeraciji oznake HR ZG Grad koja obuhvaća Grad Zagreb; Grad Dugo

Selo, Grad Samobor, Grad Sveta Nedjelja, Grad Velika Gorica, Grad Zaprešić.

Citiranom Uredbom, razine onečišćenosti zraka određene su prema donjim i gornjim

pragovima procjene za onečišćujuće tvari s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi te s obzirom na

zaštitu vegetacije. Razine onečišćenosti zraka u zoni HR 1 prikazane su u tablici u nastavku.

Tablica 1. Razina onečišćenosti zraka s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi/zaštitu vegetacije

Oznaka zone

i

aglomeracije

Razina onečišćenosti zraka s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi

HR ZG

SO2 NO2 PM10

Benzen,

benzo(a)

piren

Pb, As,

Cd, Ni CO O3 Hg

< DPP > GPP > GPP < GPP < DPP < DPP > CV < GV

Razina onečišćenosti zraka s obzirom na zaštitu vegetacija

SO2 NOx AOT40 parametar

< DPP < GPP > CV

Oznake: DPP – donji prag procjene, GPP – gornji prag procjene, CV – ciljna vrijednost za prizemni

ozon, CV* – ciljna vrijednost za prizemni ozon AOT40 parametar, GV – granična vrijednost

U Hrvatskoj se, temeljem Zakona o zaštiti zraka (Narodne novine, brojevi 130/11 i

47/14) i Pravilnika o praćenju kvalitete zraka (Narodne novine, broj 3/13), praćenje

onečišćujućih tvari u zraku provodi putem državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka.

Zahvatu najbliže postaje su one u Gradu Zagrebu – udaljene više od 40 km, a uspostavljene

za potrebe praćenja kvalitete zraka na području Grada Zagreba, jer s obzirom na geografski

položaj i veličinu, Grad Zagreb kao veliki grad predstavlja stacionarne (točkaste i difuzne) te

pokretne izvore onečišćenja, koji imaju utjecaj na kakvoću zraka na području Zagrebačke

županije.

U IZVJEŠĆU O PROVEDBI PROGRAMA ZAŠTITE I POBOLJŠANJA KAKVOĆE ZRAKA U

ZAGREBAĈKOJ ŽUPANIJI, 2010 zaključeno je: „Prema izmjerenim vrijednostima pokazatelja

kakvoće zraka, u Zagrebačkoj županiji prevladava druga (II) kategorija kakvoće zraka, a razlog


C.I.A.K. d.o.o. 43

tome je nepostojanje velikih industrijskih zagađivača. Na kakvoću zraka u Samoboru,

Zaprešiću i Dugom Selu, u odnosu na druge gradove Zagrebačke županije, velik utjecaj ima

Grad Zagreb kao i vrlo gust promet prema navedenim gradovima (HRGAREK et al., 2007.)“.

C.8 KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE

Prema Sadržajnoj i metodskoj podlozi Krajobrazne osnove Hrvatske (Košćak i sur.,

1999) i krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja, lokacija zahvata

pripada krajobraznoj regiji Sjeverozapadne Hrvatske čiju osnovnu fizionomiju čini raznolik

prostor, s dominacijom brežuljaka ("prigorja" i "zagorja") koji okružuju šumovita

peripanonska brda (Kalnik, Ivanšćica, Medvednica i dr.). Identitet tog prostora čini slikoviti,

"rebrasti" reljef, uglavnom kultiviran. Na toplijim ekspozicijama, krajolik je obilježen

vinogradima. Prostorne degradacije prouzročene su neprikladnom gradnjom stambenih

objekata (lokacije i arhitekture), geometrijskom regulacijom potoka te manjkom proplanka

na planinama.

C.9 BIORAZNOLIKOST

U vegetacijskom smislu, područje zahvata pripada Eurosibirskoj-sjevernoameričkoj

regiji ilirske provincije. Bioraznolikost prirodnih asocijacija šireg područja zahvata čine šume,

dolinske livade te sekundarne asocijacije biljnih vrsta koje se javljaju u nizinskom predjelu u

vodenim staništima vodotoka, umjetnih jezera, bara i slično. Uz prirodne asocijacije biološku

raznolikost upotpunjuju i agrocenoze – poljoprivredne obradive površine koje je čovjek

stvorio stoljetnom obradom.

Prema karti staništa, na širem području zahvata izmjenjuju se stanišni tipovi

I.2.1./I.3.1./J.1.1.Mozaici kultiviranih površina/Intenzivno obrađivane oranice na

komasiranim površinama/Aktivna seoska područja (Slika 12.).

Međutim, s obzirom na značajke lokacije zahvata koja je u funkciji stanovanja i

proizvodnje, s izgrađenim gospodarskim i stambenim objektima ista predstavlja izgrađeno

stanište s objektima u funkciji proizvodne djelatnosti.

C.10 ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Lokaciji zahvata je izvan područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode

(Narodne novine, broj 80/13) (Slika 13.).

Najbliže zaštićeno područje, na udaljenosti od oko 2,5 km, je lokalitet Cret Dubravica

(površine 8,49 ha) zaštićen 1966. godine u kategoriji poseban rezervat – botanički.


C.I.A.K. d.o.o. 44

NKS kôd

I.2.1. Mozaici kultiviranih površina

I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na

komasiranim površinama

J.1.1. Aktivna seoska područja

Slika 12. Izvod iz karte staništa RH (izvor: web portal Informacijskog sustava zaštite prirode „Bioportal“; http://www.iszp.hr/gis/; pristupljeno: 30. studenog 2016.)


C.I.A.K. d.o.o. 45

Slika 13. Izvod iz karte zaštićenih područja RH (izvor: web portal Informacijskog sustava zaštite prirode „Bioportal“; http://www.iszp.hr/gis/; pristupljeno: 14. studenog 2016.)

oko 2,5 km

S


C.I.A.K. d.o.o. 46

C.11 EKOLOŠKA MREŽA

Prema Uredbi o ekološkoj mreži (Narodne novine, brojevi 124/13 i 105/15) zahvat se ne

planira na području ekološke mreže (Slika 14.).

Najbliže područje ekološke mreže, na udaljenosti od oko 1,5 km i većoj, u smjeru

zapada, je područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001070 Sutla.

Ciljne vrste HR2001070 Sutla prikazane su u nastavku.

Na udaljenosti od oko 2,5 km u smjeru sjeveroistoka nalazi se POVS HR2000670 Cret

Dubravica.

Ciljna vrsta i stanište područja HR2000670 Cret prikazane su u nastavku.


C.I.A.K. d.o.o. 47

Slika 14. Izvod iz područja ekološke mreže RH – lokacija zahvata u odnosu na najbliža područja ekološke (izvor: web portal Informacijskog sustava zaštite prirode „Bioportal“; http://www.iszp.hr/gis/; pristupljeno: 14. studenog 2016.)

S

oko 1,5 km

oko 2,5 km


C.I.A.K. d.o.o. 48

D. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

U nastavku poglavlja opisani su utjecaji zahvata na sastavnice okoliša, opterećenja

okoliša, zaštićena područja i područja ekološke mreže tijekom građenja i korištenja zahvata,

kao i u slučaju neželjenih događaja, a vodeći računa o značajkama zahvata i postojećem

stanju okoliša na lokaciji zahvata.

Planiranom rekonstrukcijom postojeća proizvodna namjena pogona ostaje ista jer se

trenutno u predmetnoj građevini obavlja proizvodnja i skladištenje robe s popratnim

sadržajima (ured, garderoba i sl.). Radi se o proizvodnom pogonu s količinom od 300 kg/dan,

odnosno godišnja proizvodnja boja i lakova te sličnih proizvoda procjenjuje se na oko 80 t.

Cilj rekonstrukcije je dodatno podignuti tehnološke standarde proizvodnog pogona, a sve u

cilju okolišno prihvatljive djelatnosti.

D.1 SASTAVNICE OKOLIŠA

Tlo

Izvođenje radova, rekonstrukcije i opremanja postojeće proizvodne zgrade odvija se

na izgrađenom području – unutar gabarita postojeće građevine na kojem se odvija

proizvodnja boja i lakova te sličnih proizvoda, pa se u tom smislu ne očekuju negativni

utjecaji na tlo.

Tijekom korištenja, s obzirom na to da se radi o rekonstrukciji postojećeg pogona, s

ciljem podizanja tehnološkog standarda proizvodnog pogona, a koja obuhvaća i izvedbu

razdjelnog sustava odvodnje (opisano u sljedećem poglavlju) i radnih, manipulativnih

prostora kao nepropusnih armiranobetonskih podloga sa rubnjacima, ne očekuje se

negativan utjecaj na okolno tlo.

Vode i vodna tijela

S obzirom na aktivnosti koje su obuhvaćene zahvatom, na lokaciji zahvata nastajat će

sanitarne otpadne vode, tehnološke otpadne vode, potencijalno onečišćene oborinske vode

s radnih i manipulativnih površina na kojima postoji mogućnost onečišćenja mastima i uljima

te uvjetno čiste oborinske otpadne vode s krova građevine.

Krovne oborinske vode ispuštat će se u okolni tren unutar lokacije na način da se ne

izazove proces erozije ili plavljenja okolnog terena.

Za potencijalno onečišćene oborinske vode s prometnih površina izvest će se zasebni

sustav odvodnje koji će sistemom kanalica i preko slivnika s taložnikom skupljati oborinske

vode i odvoditi u separator naftnih derivata na najnižoj točci, u jugozapadnom dijelu

parcele. Pročišćena voda, nakon tretmana u separatoru, ispuštat će se u okolni teren na

parceli, na način da se ne izazove proces erozije ili plavljenja okolnog terena. Separator je

prenosiv, mobilan i predstavlja kompaktnu funkcionalnu tehnološku cjelinu dugog vijeka

trajanja s minimalnim troškom održavanja, otporan na potrese. Sukladno normi HRN EN 858


C.I.A.K. d.o.o. 49

separatori tip TEHNIX su svrstani u I Klasu separatora (HRN EN 858-1 čl. 4. str 8.) što

garantira najveću koncentraciju rezidualnog ulja od 5 mg/l.

Sanitarne otpadne vode će se ispuštati u vodonepropusnu sabirnu jamu koja će biti

izvedena unutar lokacije. Pražnjenje sabirne jame bit će prilagođeno dinamici punjenja, a

sadržaj sabirne jame odvozit će se putem javnog isporučitelja/koncesionara za pružanje

javne usluge čišćenja septičkih i sabirnih jama.

Pri pranju posuda za miješanje nastaje tehnološka otpadna voda koja ostaje u

spremniku i koristi se za daljnju proizvodnju jer je ta voda obogaćena polivinilacetatom.

Količina tehnološke vode iznosi 100 l na tjedan. Tehnološka voda koja se ne koristi za daljnji

proces proizvodnje, skuplja se u za to predviđeni taložnik. Taložnik se sastoji od dva

spremnika obujma 1.000 litara koji se ugrađuju u ab okno, iznutra premazano

vodonepropusnim premazima. U jednom spremniku se sakuplja tehnološki mulj, a u drugom

višak tehnološke vode. Količina mulja i otpadne vode koja završi u taložniku iznosi 10 l po

danu. Nakon što se spremnici napune, sadržaj se zbrinjava u skladu sa zakonskim propisima ,

odnosno isti će se odvoziti na zbrinjavanje van lokacije putem ovlaštene tvrtke za

gospodarenje otpadom.

Planirani sustav odvodnje je u skladu sa Prostorno-planskim odredbama PPUO

Dubravica u kojem je određeno (točka 2.2.9. Mjere zaštite okoliša i način sprečavanja

nepovoljnog utjecaja na okoliš, članak 17.) da je obvezno, za svaku postojeću ili planiranu

građevinu, osigurati rješenje odvodnje otpadnih voda, izgradnjo sabirnih jama za građevine

kapaciteta do 10 ES. Nakon izgradnje planiranog javnog sustava odvodnje obavezno je

priključenje tih građevina na cjeloviti javni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Pojedinačne sabirne jame mogu se prazniti isključivo odvoženjem na izgrađene sustave za

pročišćavanje.

Prema podacima dobivenim od Hrvatskih voda, u poglavlju C.4. PREGLED STANJA

VODNIH TIJELA, prikazane su karakteristike vodnog tijela podzemne vode CSGI_24 – SLIV

SUTLE I KRAPINE i površinskih vodnih tijela: CSRI0029_002, Sutla; CSRI0029_001, Sutla;

CSRN0382_001, Sutliše.

S obzirom na karakter planiranog zahvata, procjenjuje se da realizacijom zahvata:

- neće biti narušena ocjena ekološkog stanja vodnog tijela podzemne vode CSGI_24

– SLIV SUTLE I KRAPINE, odnosno neće doći do promjene količinskog i kemijskog

stanja navedenog tijela

- neće doći do degradacije hidromorfološkog stanja površinskih vodnih tijela:

CSRI0029_002, Sutla; CSRI0029_001, Sutla; CSRN0382_001, Sutliše

- neće doći do negativnog utjecaja na ekološko stanje površinskih vodnih tijela:

CSRI0029_002, Sutla; CSRI0029_001, Sutla; CSRN0382_001, Sutliše.

Nakon rekonstrukcije, izgradnje razdjelnog sustava odvodnje proizvodne građevine

izradit će se Pravilnik o radu i održavanju objekata za odvodnju te Operativni plan


C.I.A.K. d.o.o. 50

interventnih mjera u slučaju izvanrednog i iznenadnog onečišćenja voda i sukladno uvjetima

Hrvatskih voda ishodit će se vodopravna dozvola za ispuštanje voda.

Zrak

Uzimajući u obzir opseg radova na rekonstrukciji postojeće proizvodne zgrade,

nastajat će emisije u zrak karakteristične za izvođenje građevinskih radova (prvenstveno

prašina i ispušni plinovi). Uz organizaciju građenja te korištenjem ispravne mehanizacije ne

očekuje se značajan negativan utjecaj na zrak tijekom građenja.

Tijekom korištenja zahvata, u tehnološkom procesu koristit će se praškaste tvari i

otapala – udio otapala u končanom proizvodu, ovisno o vrsti proizvoda iznosi 2-5 %. S

obzirom da se tehnološki proces proizvodnje (80% proizvodnje) odvija u zatvorenom,

ventiliranom prostoru, a dio proizvodnje boja i lakova, sa zapaljivim kemikalijama, (oko 20 %

ukupnih količina - 60 kg/dan sa 3 kg otapala) je predviđen na prostoru ispod nadstrešnice,

prostoru koji ima prirodnu ventilaciju, moguća je fugitivna emisija i emisija praškastih tvari u

zrak pri proizvodnji.

S obzirom na planirane kapacitete proizvodnje boja i lakova te sličnih proizvoda, oko

300 kg na dan odnosno oko 80 tona godišnje, sa udjelom oko 2-5 % otapala tj. 4 tone otapala

godišnje, te 80 % izvođenja tehnološkog procesa uz korištenje prisilne ventilacije i ispuštanje

ventiliranog zraka preko filtra u zrak ne očekuje se značajan negativan utjecaj na zrak tijekom

korištenja zahvata.

Klima

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Prema metodologiji opisanoj u dokumentu Europske komisije „Smjernice za voditelje

projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene“ (engl. „Non –

paper Guidelines for Project Managers: making vunerable investments climate resilent“) za

zahvat je2, s obzirom na njegove tehničke i tehnološke karakteristike, proizvodnja boja i

lakova te sličnih proizvoda provedena je analiza kroz četiri modula: analiza osjetljivosti,

procjena izloženosti, procjena ranjivosti i procjena rizika. Analizom kroz gore navedene

modula nije utvrđena osjetljivost zahvata na klimatske promjene.

Utjecaj zahvata na klimatske promjene

S obzirom na postojeće stanje i značajke zahvata, isti neće imati utjecaj na

modifikaciju klime, kao i na emisije stakleničkih plinova.

2 postrojenja i procesi na lokaciji, ulaz sirovina, izlaz gotovih proizvoda i prometna povezanost


C.I.A.K. d.o.o. 51

Bioraznolikost

Zahvat neće imati negativan utjecaj na bioraznolikost tijekom građenja i korištenja iz

razloga što se zahvat izvodi na površini na kojoj su izgrađeni objekti u funkciji proizvodnje

boja, lakova i ostalih kemijskih sličnih proizvoda.

Krajobraz

Provedbom planiranog zahvata ne očekuje se dodatan negativan utjecaj na

krajobrazne vrijednosti okolnog prostora jer se zahvat izvodi unutar izgrađene proizvodne

zgrade.

D.2 OPTEREĆENJA OKOLIŠA

Otpad

Tijekom građenja i korištenja nastajat će otpad za koji je potrebno osigurati

odgovarajuće prikupljanje i privremeno skladištenje (posude/spremnici) prije konačnog

zbrinjavanja izvan lokacije zahvata.

Tijekom izvođenja radova nastajat će otpad uobičajen za gradilišta (prema POPISU

GRUPA I PODGRUPA OTPADA, Pravilnik o katalogu otpada (Narodne novine, broj 90/15))

grupa: 17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU

ZEMLJU S ONEČIŠĆENIH LOKACIJA) koji će se prikupljati u spremnicima i odvoziti na

zbrinjavanje van lokacije putem ovlaštene tvrtke za gospodarenje otpadom.

S obzirom na prirodu djelatnosti i tehničko-tehnološki proces proizvodnje boja i

lakova te sličnih proizvoda, prilikom rada na lokaciji mogu nastajati sljedeće vrste otpada:

08 01 15* vodeni muljevi koji sadrže boje ili lakove koji sadrže organska

otapala ili druge opasne tvari

08 01 16 vodeni muljevi koji sadrže boje ili lakove koji nisu navedeni pod 08 01

15*

08 01 19* vodene suspenzije koje sadrže boje ili lakove koji sadrže organska

otapala ili druge opasne tvari

08 01 20 vodene suspenzije koje sadrže boje ili lakove, a koje nisu navedene

pod 08 01 19*

15 01 01 papirna i kartonska ambalaža

15 01 02 plastična ambalaža

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim

tvarima


C.I.A.K. d.o.o. 52

16 03 03* anorganski otpad koji sadrži opasne tvari

16 03 04 anorganski otpad koji nije naveden pod 16 03 03*

16 03 05*organski otpad koji sadrži opasne tvari

16 03 06 organski otpad koji nije naveden pod 16 03 05*

16 10 01* vodeni tekući otpad koji sadrži opasne tvari

20 03 01 miješani komunalni otpad

Za sve vrste otpada koje će nastajati tijekom proizvodnog procesa, predviđen je

zaseban, ograđen i natkriven prostor na kojem će postaviti spremnici za privremeno

prikupljanje vlastitog proizvodnog otpada.

Spremnici će biti izrađeni od materijala otpornih na vrstu otpada koja se u njima

skladišti te će se propisno označiti (naziv posjednika otpada, ključni broj i naziv otpada,

datum početka skladištenja otpada te u slučaju opasnog otpada, oznaka odgovarajućeg

opasnog svojstva otpada).

Tekući otpad 16 10 01* vodeni tekući otpad koji sadrži opasne tvari bit će smještene

u primarnom spremniku koji je vodonepropustan - taložnik za tehnološke otpadne vode.

Taložnik se sastoji od dva spremnika obujma 1.000 litara koji se ugrađuju u ab okno, iznutra

premazano vodonepropusnim premazima.

Sukladno propisima Nositelj zahvata će voditi očevidnike o nastanku i tijeku otpada

(ONTO), te iste čuvati 5 godina. Podatke iz ONTO obrazaca za prethodnu godinu početkom

godine, na propisanom obrascu prijavnog lista, će prijaviti u nadležno upravno tijelo županije

i Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu.

Sav nastali otpada s lokacije odvozit će se na daljnje postupke obrade putem

ovlaštene tvrtke za gospodarenje gore navedenim vrstama otpada sukladno Zakonu o

održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 94/13) i na temelju njega usvojenim

podzakonskim propisima te se ne očekuje značajan negativan utjecaj otpada na okoliš

tijekom izgradnje i korištenja zahvata - proizvodnje boja i lakova te sličnih proizvoda.

Buka

Tijekom planirane rekonstrukcije može doći do povećane razine buke koja će biti

uzrokovana radom građevinskih strojeva i vozila za prijevoz građevnog materijal, a povećana

razina buke bit će lokalnog i privremenog karaktera.

Tijekom korištenja zahvata, povremeno će se javiti buka te je u cilju ublažavanja

utjecaja građevina projektirana na način da buka koju zamjećuju korisnici ili osobe koje se

nalaze u blizini ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovu zdravlju i koja im

omogućuje spavanje, odmor i rad u zadovoljavajućim uvjetima.


C.I.A.K. d.o.o. 53

Osim buke okoliša dodatna dva elementa koja povećavaju razinu buke su viličari i

vanjska mješaonica boja, no iste se koriste povremeno, u kraćim vremenskim intervalima

stoga se ne očekuje opterećenje okoliša bukom tijekom korištenja zahvata.

D.3 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Lokacija zahvata se nalazi izvan područja zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode

(Narodne novine, broj 80/13) (poglavlje C.9., Slika 13.).

S obzirom na obuhvat i značajke zahvata te udaljenost od zaštićenih područja,

procjenjuje se da neće biti utjecaja na iste tijekom građenja i korištenja zahvata.

D.4 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA

S obzirom na značajke zahvata i udaljenost od državne granice, neće biti

prekograničnih utjecaja.

D.5 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA

Predviđeni zahvat u prostoru uobičajenog je karaktera za graditeljstvo i gradsko

područje te mogućim izborom gradbenih materijala ne predstavlja opasnost za okoliš.

Građevina je projektirana tako da je uporaba prirodnih izvora održiva, a posebno jamči

ponovnu uporabu ili mogućnost reciklaže građevine, njezinih materijala i dijelova nakon

uklanjanja, trajnost građevine te uporabu okolišu prihvatljivih sirovina i sekundarnih

materijala u građevinama.

Za zahvat se ne predviđa prestanak korištenja. U slučaju uklanjanja zahvata će se, s

obzirom na tada važeću zakonsku regulativu i stanje okolnog područja, prilagoditi mjere i

aktivnosti u odnosu na zaštitu okoliša.

D.6 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ U SLUČAJU EKOLOŠKE NESREĆE

Do neželjenih događaja može doći u slučaju pojave požara te su već tijekom

projektiranja zahvata i definiranja tehnoloških procesa i opreme, u najvećoj mjeri otklonjeni

bitni mogući uzroci nastajanja požara i predviđeni su sustavi i oprema kako bi posljedice

eventualnog požara bile svedene na najmanju moguću mjeru.

Sustavna zaštita od požara građevine podrazumijeva organizacijske, tehničke i druge

mjere i radnje za otklanjanje opasnosti od nastanka požara u građevini, rano otkrivanje

požara u građevini, obavješćivanje korisnika građevine o izbijanju požara, sprječavanje

širenja požara i dima u građevini te učinkovito gašenje požara u građevini, sigurno


C.I.A.K. d.o.o. 54

spašavanje ljudi i životinja ugroženih požarom građevine, sprječavanje i smanjenje štetnih

posljedica požara u građevini.

Građevina je projektirana tako da u slučaju izbijanja požara nosivost građevina može

biti zajamčena tijekom određenog razdoblja, da se ograniči i/ili onemogući širenje požara i

dima unutar građevine i na okolne građevine, da korisnici mogu napustiti građevinu ili na

drugi način biti spašeni, pri čemu je sigurnost spasilačkog tima uzeta u obzir. Elaboratom

zaštite od požara dani su uvjeti koji moraju biti primijenjeni tijekom projektiranja i kasnije

tijekom gradnje.

U cilju zaštite ljudi, okoliša i imovine, tijekom rada pogona provodit će se održavanje

građevine tako da se tijekom trajanja građevine očuvaju njezina tehnička svojstva i

ispunjavaju zahtjevi određeni glavnim projektom građevine, propisima te aktima za građenje

u skladu s kojima je građevina izgrađena.

Sukladno propisima i planiranom kapacitetu proizvodnje boja, lakova i ostali premaza

do 300 kg/dan, Nositelj zahvata će utvrditi moguću prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i

količinama te napraviti obavijest prema Hrvatskoj agenciji za zaštitu okoliša i prirode,

sukladno Uredbi o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (Narodne novine

44/14) – na obrascu obavijesti koji je propisan u Prilogu II. A Uredbe.

D.7 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA NA PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE

Lokacija zahvata se ne nalazi unutar područja ekološke mreže proglašenih Uredbom o

ekološkoj mreži (Narodne novine, brojevi 124/13 i 105/15)) (poglavlje C.10., Slika 14.).

S obzirom na značajke zahvata s malom zonom utjecaja (rekonstrukcija se izvodi u

krugu postojeće proizvodne zgrade, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja)

te s obzirom na udaljenost od najbližih područja ekološke mreže (udaljenosti veće od 1,5 km)

procjenjuje se da zahvat neće imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i

cjelovitost područja ekološke mreže, odnosno zahvat je prihvatljiv za ekološku mrežu.

E. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Sagledavanjem postojećeg stanja na lokaciji te analizom planiranog zahvata

rekonstrukcija postojeće proizvodne zgrade za proizvodnju boja, lakova i sličnih premaza (za

zaštitu drva, metala i betona), grafičkih boja, kitova i ostalih kemijskih proizvoda, s gradnjom

nadstrešnice u cilju poboljšanja tehnoloških standarda proizvodnog pogona i

prepoznavanjem mogućih utjecaja na sastavnice okoliša, opterećenja okoliša, kao i na

zaštićena područja te područja ekološke mreže, procjenjuje se da prepoznati i opisani

utjecaji nisu značajni te se mogu ublažiti, odnosno svesti na najmanju moguću mjeru uz

pridržavanje mjera zaštite koje su definirane zakonskim propisima (poglavlje F).


C.I.A.K. d.o.o. 55

Nositelj zahvata obvezan je poštivati i primjenjivati mjere zaštite tijekom izvođenja i

rada zahvata koje su obvezne sukladno zakonima i propisima donesenih na osnovu istih te

pridržavati se uvjeta i mjera zaštite koje će biti određene suglasnostima i dozvolama izdanim

prema posebnim propisima – u svezi graditeljstva, zaštite voda, zaštite od požara, zaštite na

radu, zaštite prirode, konzervatorskim uvjetima – kako tijekom građenja tako i tijekom

korištenja zahvata kako ne bi došlo do značajnog negativnog utjecaja na okoliš.

U skladu s navedenim te sukladno predviđenim mjerama u projektnoj dokumentaciji

za zahvat nisu određene dodatne mjere zaštite okoliša, kao ni program praćenja stanja

okoliša.


C.I.A.K. d.o.o. 56

F. POPIS PROPISA

Okoliš i priroda

Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine, brojevi 80/13, 153/13 i 78/15)

Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/13)

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine, broj 61/14)

Uredba o ekološkoj mreži (Narodne novine, brojevi 124/13 i 105/15)

Uredba o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (Narodne novine

44/14)

Zrak

Zakon o zaštiti zraka (Narodne novine, broj 130/11 i 47/14)

Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na

teritoriju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 1/14)

Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih

izvora (Narodne novine, brojevi 117/12 i 90/14)

Vode

Zakon o vodama (Narodne novine, brojevi 153/09 , 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14)

Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. (Narodne

novine, broj 66/16)

Gospodarenje otpadom

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 94/13)

Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine, brojevi 23/14, 51/14, 121/15 i

132/15-ispr.)

Pravilnik o katalogu otpada (Narodne novine, broj 90/15)

Zaštita od buke

Zakon o zaštiti od buke (Narodne novine, brojevi 30/09, 55/13 i 41/16)

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

(Narodne novine, broj 145/04 i 46/08)

Ostalo

Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13)

Zakon o gradnji (Narodne novine, broj 153/13)

Zakon o kemikalijama (Narodne novine, broj 18/13)


C.I.A.K. d.o.o. 57

Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanje na tržište i

korištenje opasnih kemikalija (Narodne novine, brojevi 99/13, 157/13, 122/14)


C.I.A.K. d.o.o. 58

POPIS SLIKA

Slika 1. Lokacija zahvata- proizvodna zgrada 8 Slika 2. Raspored objekata na lokaciji zahvata 9 Slika 3. Lokacija zahvata – postojeće stanje 11 Slika 4. Lokacija zahvata – projektirano stanje 13 Slika 5. Lokacija zahvata – pročelja 15 Slika 6. Šire područje zahvata (Izvor: DGU GEOPORTAL) 24 Slika 7. Uže područje zahvata (Izvor: DGU GEOPORTAL) 25 Slika 8. Lokacija zahvata – katastarska čestica broj 477/4 na kojoj se planira zahvat

(Izvor: DGU GEOPORTAL) 26 Slika 9. Kartografski prikaz br. 1. „Korištenje i namjena površina“, Prostorni plan

uređenja Općine Dubravica (Službeni glasnik Općine Dubravica, brojevi 01/06, 02/09, 02/13, 04/15 i 01/16-pročišć. tekst) 29

Slika 10. Izvadak iz kartografskog prikaza br. 1. „Korištenje i namjena površina“, Prostorni plan uređenja Općine Dubravica (Službeni glasnik Općine Dubravica, brojevi 01/06, 02/09, 02/13, 04/15 i 01/16-pročišć. tekst) –uvećani prikaz 30

Slika 11 Karta opasnosti od poplava 39 Slika 12. Izvod iz karte staništa RH (izvor: web portal Informacijskog sustava zaštite

prirode „Bioportal“; http://www.iszp.hr/gis/; pristupljeno: 30. studenog 2016.) 44 Slika 13. Izvod iz karte zaštićenih područja RH (izvor: web portal Informacijskog sustava

zaštite prirode „Bioportal“; http://www.iszp.hr/gis/; pristupljeno: 14. studenog 2016.) 45

Slika 14. Izvod iz područja ekološke mreže RH – lokacija zahvata u odnosu na najbliža područja ekološke (izvor: web portal Informacijskog sustava zaštite prirode „Bioportal“; http://www.iszp.hr/gis/; pristupljeno: 14. studenog 2016.) 47


C.I.A.K. d.o.o. 59

Prilog 1.


C.I.A.K. d.o.o. 60


C.I.A.K. d.o.o. 61


C.I.A.K. d.o.o. 62


C.I.A.K. d.o.o. 63

Prilog 2. Rješenje o izvedenom stanju


C.I.A.K. d.o.o. 64


C.I.A.K. d.o.o. 65

elaorat zaŠtite okoliŠa za postupak o jene o …mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_3.pdf ·...

Documents