električne instalacija

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA

LABORATORIJSKE VJEŽBE

PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE ELEKTROTEHNIČKE INSTALACIJE

MARKO VUKOBRATOVIĆ

Osijek, 2008.

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA Laboratorijske vježbe

1

Sadržaj:

ELEKTRIČNE INSTALACIJE: ........................................................................................................................ 2

PROJEKTIRANJE, PROJEKTI: ...................................................................................................................... 3

FORMAT ELEKTROTEHNIČKE DOKUMENTACIJE: ............................................................... 4

SHEME: ............................................................................................................................................. 5

CAD I CAE PROGRAMSKA PODRŠKA PROJEKTIRANJU ...................................................................... 6

GRAFIČKI SIMBOLI: ......................................................................................................................................... 7

OZNAČAVANJE ELEMENATA ELEKTRIČNIH POSTROJENJA .............................................................. 8

IZVADAK IZ ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI ....................................................... 10

PRIMJER PROJEKTNOG ZADATKA: ......................................................................................................... 16

RASPORED TROŠILA: ................................................................................................................ 18

JEDNOPOLNE SHEME: .............................................................................................................. 19

NACRT UZEMLJENJA: ................................................................................................................ 22

TEHNIČKI OPIS ............................................................................................................................. 23

NAPAJANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM .......................................................................... 23

ELEKRIČNA INSTALACIJA I INSTALACIJA UZEMLJENJA TE MJERE ZAŠTITE .......... 23

IZJEDNAČENJE POTENCIJALA ............................................................................................... 25

TELEFONSKA INSTALACIJA .................................................................................................... 25

PRORAČUN OTPORA INSTALACIJE UZEMLJENJA ......................................................... 26

RASVJETA ZATVORENIH PROSTORIJA: ................................................................................................. 27

ZAHTJEVI ZA DOBRU RASVJETU: .......................................................................................... 27

SKLOPNI APARATI NISKOG NAPONA: ..................................................................................................... 29

PITANJA ............................................................................................................................................ 31


2

JAKA I SLABA

STRUJA !

ELEKTROTEHNIČKA

REGULATIVA

ELEKTRIČNE INSTALACIJE:

Električne instalacije su skup međusobno spojene niskonaponske električne opreme u promatranom prostoru ili prostoriji, predviđena za ispunjavanje određene namjene.

Izvode se u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima, gradilištima i ostalim građevinskim objektima.

Svaka instalacija mora biti izvedena da ne predstavlja za živa bića nikakvu opasnost, a ni opasnost od požara. Zato je potrebno da se instalacijski materijal izrađuje prema određenim propisima i da se instalacije izvode onako kako to zahtjevaju propisi. Tako će opasnost od električne struje biti smanjena na minimalnu mjeru, postrojenje će imati dulji životni vijek, a održavanje minimalno.

Postoje sljedeće vrste instalacija: elektroenergetske gromobranske telekomunikacijske signalne

Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potrošača električnom energijom. Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zaštite ljudi i objekata od štetnog djelovanja atmosferskog električnog pražnjenja. Telekomunikacijske instalacije omogućavaju prijenos podataka. Postoje sljedeće vrste telekomunikacijskih instalacija: telefonske instalacije, instalacije interfona, instalacije zajedničkih radio i TV sustava, instalacije interne televizije, instalacije razglasa, instalacije mrežnog sustava. U signalne instalacije spadaju: instalacije električnog zvona, instalacije protupožarnog sustava, instalacije protuprovalnog sustava. Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija jake struje dok se telekomunikacijske i signalne instalacije ubrajaju u instalacije slabe struje. Za poslove projektiranja potrebno je poznavati zakonske norme i cjelokupnu zakonsku regulativu koja se tiče elektrotehničkih pravila i propisa. Elektrotehnička regulativa je skup pisanih pravila koji se izdaju u obliku propisa ili standarda. Njihova primjena je obavezna za izvođenje instalacija i treba je se pridržavati. Jednako tako potrebno je poštovati sljedeće: Tehnički uvjet – dokument koji određuje karakteristike nekog proizvoda ili usluge kao što su: nivo kvalitete, eksploatatorske karakteristike, sigurnost itd. Standard – tehnički uvjet pripremljen u suradnji svih zainteresiranih (proizvođača i potrošača) Tehničke preporuke – zahtjevi koji nisu obavezni Znakovi kvalitete i sigurnost Tipizacija – izbor iz standarda (interni standard poduzeća – imaju veću pogonsku spremnost, manji troškovi, održavanje)

VRSTE

INSTALACIJA!


3

PROJEKT

VRSTE

PROJEKTA

PROJEKTIRANJE,

PROJEKTANT

PROJEKTIRANJE, PROJEKTI:

Projektiranje je izrada idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavnje načelne i građevne dozvole, izradba izvedbenog projekta za potrebe gradnje te projekta za uklanjanje građevine. Projektant je osoba ovlaštena za projektiranje sukladno posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju zakona; odgovoran je da projekti koje izrađuje zadovoljavaju uvjete iz zakona o gradnji i posebnih zakona te drugih propisa. Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, investitor je dužan imenovati glavnog projektanta. Glavni projektant odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata. ("Zakon o gradnji.’’)

Projekt je pisani rad kojim se određuju svi potrebni podaci za izvedbu i održavanje. Generalno, aktivnosti na projektiranju električnih instalacija i elektrotehničke dokumentacije mogu se podijeliti u tri faze:

preliminarni ili istražno-pripremni dijelovi projektiranje, izbor optimalnih tehničkih rješenja instalacije, uređaja i opreme obrada projektne dokumentacije i izrada podloga za organizaciju građenja

Preliminrani i istražno-pripremni dijelovi podrazumjevaju definiranje svih bitnijih parametara nove aplikacije (strujna opteretivost, veličine pri normalnom i iznimnom pogonu, podijeliti trošila prema funkcionalnošću i ostalim karakteristikama), stvaranje podloge za projektiranje i razvijanje projekcije buduće tehničke realizacije.

Projektna faza podrazumjeva detaljniju razradu izbora opreme, posebno kabela i zaštite, razmještaj potrošača unutar instalacije, kao i ključnu fazu u okviru koje se izvode svi potrebni električki proračuni.

Obrada projektne dokumentacije predstavlja manje-više rutinski proces elaboriranja projektnog rješenja, organizaciju tehničke dokumentacije i sortiranje dijelova projekta.

Nekoliko je vrsta projekta:

ldejni projekt - skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna

oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja građevine smještaj u prostoru

Tender - Na temelju obrade tendera projektant vrši specifikaciju opreme, te izrađuje stijedeće dijelove ponude

Ponuda – bitna razlika između tendera i ponude je sadržaj troškovnika.

Glavni projekt – sadrži opće dokumente, tehnički opis, tehničke proračune, specifikaciju opreme, nacrte (situacija, jednopolne sheme, dispozicije, pregledni nacrti, blok-sheme,...) elaborate (zaštite na radu, zaštite okoliša, protupožarne zaštite i osiguranja kvalitete)

Dokumentacija za izvođenje (Izvedbeni projekt) sadrži strujne sheme, priključni plan, kabelsku listu, nacrte kabelskih trasa, pregledne nacrte ormara

Upute za montažu i rukovanje - U nekim ugovorima (npr. gdje montažu izvodi netko drugi ili gdje se uvodi nova oprema i tehnologija) izvoditelj je dužan izraditi i predati detaljne upute


4

FORMAT

DOKUMENTACIJE

za montažu i upotrebu ugovorenog električnog postrojenja Dokumentacija izvedenog stanja - Dokumentacija glavnog projekta i dokumentacija za

izvođenje, s unesenim korekcijama izvršenim u tijeku proizvodnje i izgradnje. Dokumentacija izvedenog stanja se u skladu s ugovorom isporučuje Investitoru u prikladno formatu (paprnatom obliku i/ili digitalnom obliku npr. CD); Dokumentacija izvedenog stanja se pohranjuje i kod Izvođača.

FORMAT ELEKTROTEHNIČKE DOKUMENTACIJE: Tekst se piše na papiru formata A4 (210 x 297mm). Nacrti se izdaju u fomatima A4, A3, A2, A1 ili A0, ovisno o potrebi.

Veličina oznaka (slova i brojaka) je ovisna o formatu nacrta (npr. za format A1 i A0 vrijedi:

naslov crteža 5-7 mm broj crteža 7 mm tekstovi, napomene 3,5-5 mm

Debljina glavnih, srednjih i pomoćnih linija je ovisna o formatu nacrta.

Cilj i zadatak projekta:

tehnički: - izvedba - održavanje

ekonomski: troškovi regulativni:

- elektroenergetska suglasnost - urbanistička suglasnost

Projekt se sastoji od:

Uvoda (podaci o investitoru i projektantu) Projektnog zadatka Regulativnog djela Tehničkog opisa Proračuna Troškovnika Specifikacije materijala

Proračun sadržava:

Određivanje snage trošila Određivanje vršnog opterećenja pojedinih dijelova elektrotehničke instalacije i cijele

elektrotehničke instalacije Određivanje tipa presjeka voda Proračun otpora uzemljenja, izbor tipa i presjeka voda potrebnog za zaštitu od previsokog

napona dodira i prenapona


5

SHEME, DIJAGRAMI, TABLICE

VRSTE SHEMA

JEDNOPOLNA i VIŠEPOLNA

SHEMA

RAZVIJENE SHEME

Projektna dokumentacija sadrži između ostalog:

Sheme – prikazuju način na koji se razni dijelovi mreže, postrojenja, grupe aparata ili aparati međusobno povezani i u kakvom su funkcionalnom međusobnom odnosu. Sve elemente, uređaje i dijelove sheme prikazujemo simbolima , skicama ili konstrukcijskim nacrtima.

Dijagrami – prikazuju odnose između raznih operacija, operacija i vremena, stanje raznih elemenata...

Tablice – nadomješta ili dopunjuje shemu ili dijagram. Mora biti tako prikazana da ne zahtjeva dodatni tekst za objašnjenje.

SHEME: Sheme djelimo prema namjeni:

Pregledna shema – je pojednostavljen prikaz postrojenja radi jednsotavnijeg razumjevanja djelovanja. Pomoću simbola daje prikaz najvažnijih dijelova postrojenja ili jednog dijela postrojenja s funkcionalnim međuvezama. Prikazuje također podjelu postrojenja prema funkcionalnoj ili prostornoj osnovi.

Strujna shema – je iscrpan prikaz djelovanja postrojenja ili dijela postrojenja sa svim pojedinostima. Uz pomoć simbola prikazuje sve električne i ostale veze s drugim dijelovima postrojenja.

Nadomjesna shema – je vrlo pojednostavljen prikaz strujnog kruga ili njegova dijela, za potrebe analize i proračuna

Priključni plan unutrašnjih spojeva – je prikaz svih spojeva unutar jednog aparata ili sklopa.

Priključni plan vanjskih spojeva – je prikaz svih spojeva između raznih sklopova ili dijelova postrojenja.

Priključni plan rednih stezaljki – je prikaz rednih stezaljki električnog uređaja ili sklopa i na njih priključnih unutrašnjih i vanjskih spojeva

Prema načinu prikazivanja vodiča razlikujemo:

Jednopolne sheme – u kojima se dva ili više vodiča nadomjeste jednom crtom. Jednopolno se također mogu prikazati vodiči fišefaznih sustava, paralelni vodiči, vodiči slične funkcije, vodiči istog fizičkog smještaja i slično.

Višepolne (tropolne) sheme – svaki se vodič prikazuje posebnom crtom, a svaki element jednim simbolom

Sheme možemo podijeliti i prema načinu prikazivanja simbola (skupne, poluskupne i razvijene) gdje je potrebno izdvojiti razvijeni prikaz u kojem se simboli raznih elementa istog aparata ili uređaja prikazuju razdvojeno, a raspoređeni su tako da se lako i jednostavno može slijediti strujni krug.


6

CAD

CAE

CAD I CAE PROGRAMSKA PODRŠKA PROJEKTIRANJU

Primjena računala u projektiranju elektrotehničkih instalacija ima relativno dugu tradiciju i danas već postoje brojni visokointegrirani CAD (Computer Aided Design) sustavi za sve ranije navedene djelatnosti. Među njima najznačajniji su dakako AutoCAD (čak i inačica Electrical 2008), FreeCAD te manje poznati Python.

Slika 1 - CAD okruženje

U posljednje vrijeme sve se više u domeni elektro projektiranja koriste CAE (Computer Aided Engeenering) programi. Neki od poznatijih su ePlan, Caddy te E3 Series. Glavna prednost ovih programa u odnosu na CAD programska rješenja jest u tome što korisnika projektanta oslobađaju dizajnerskog dijela i grafičke obrade dokumentacije i koji u tom slučaju pomoću gotovih simbola (makroa, engl. Macro) po svim elektrotehničkim normama stvara elektrotehničku dokumentaciju.

Slika 2 - CAE okruženje


7

GRAFIČKI SIMBOLI:


8

OZNAČAVANJE ELEMENATA

OZNAČAVANJE ELEMENATA ELEKTRIČNIH POSTROJENJA

Sve komponente, sklopovi ili dijelovi postrojenja predstavkljeni jednim simbolom nazivaju se elementi. Oznake elemenata moraju biti jedinstvene i jednoznačne u cijeloj projektoj dokumentaciji jednog postrojenja, građevinskog objekta ili pogona. Jednako tome, oznake svih elemenata moraju biti jasno naznačene u samom postrojenju kraj elementa, kao i u svim popisima opreme, uputama, tehničkim opisima i sl. Prema IEC – 750/1983 normi oznaka se dijeli u četiri grupe:

– grupa 1 = postrojenje ili dio postrojenja

– grupa 2 + mjesto ugradnje

– grupa 3 - vrsta, broj i funkcija

– grupa 4 : priključnica


9


10

IZVADAK IZ ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

Elektrotehnička regulativa jest skup pisanih pravila koji se izdaju u obliku propisa ili standarda. Primjena njihova je obavezna za izvođenje instalacija treba se pridržavati tehičkog propisa za izvođnje elektroenergetskih instalacija u zgradama Tehnički uvjet definia se kao dokument koji određuje karakteristike nekog proizvoda ili usluge kao što su: nivo kvalitete, eksploatatorske karakteristike, sigurnost itd. Standard je upravo tehnički uvjet pripremljen u suradnji svih zainteresiranih (proizvođača i potrošača) Tehničke preporuke su općeniti zahtjevi koji nisu obavezni

Tehnički propisi

Članak 19.

(1) Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva razrađuju, odnosno određuju bitni zahtjevi za građevinu, tehnička svojstva koja moraju imati građevni proizvodi i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i njihovim građenjem.

(2) Tehničke propise donosi ministar.

(3) Tehnički propisi objavljuju se u »Narodnim novinama«

Projekti

Članak 190.

(1) Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u mjerilu 1: 200, glavni projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50, a iznimno u drugom primjerenom mjerilu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, izvedbeni projekt infrastrukturnih i industrijskih građevina može se izraditi i u drugom mjerilu kojim se osigurava dobra čitljivost projekta i odgovarajući prikaz smještaja građevine u prostoru.

(3) Projekt ovisno o namjeni i razini razrade, mora sadržavati sve propisane dijelove, te mora biti izrađen tako da građevina izgrađena u skladu s tim projektom ispunjava bitne zahtjeve i uvjete iz članka 14. stavka 1. i članka 106. ovoga Zakona.

Idejni projekt


11

Članak 191.

(1) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja ili je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno-tehničko rješenje) te smještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi.

(2) Idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje građevinska dozvola osim sadržaja iz stavka 1. ovoga članka, ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine, sadrži i idejno-tehničko-tehnološko rješenje u skladu s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša te druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta.

(3) Idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja dužan je investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati.

(4) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja mora sadržavati podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima.

Glavni projekt

Članak 192.

(1) Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva prema ovom Zakonu i posebnih propisa te tehničkih specifikacija.

(2) Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom.

(3) U slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je dužan projektantu idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta odnosno građevinske dozvole dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projekta s idejnim projektom.

(4) Mišljenje iz stavka 3. ovoga članka u slučaju neusklađenosti idejnog i glavnog projekta, projektant idejnog projekta dužan je dostaviti i nadležnom upravnom tijelu odnosno Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

(5) Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta dužan je investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati.

Članak 193.

(1) Glavni projekt ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži:

– arhitektonski projekt,


12

– građevinski projekt,

– elektrotehnički projekt,

– strojarski projekt,

– troškovnik projektiranih radova.

(2) Glavni projekt iz stavka 1. ovoga članka za građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnim propisima, sadrži i tehničko tehnološko rješenje.

(3) Ovisno o vrsti građevine glavni projekt sadrži i druge vrste projekata (geodetski projekt, projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr.).

(4) Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje.

(5) Građevinski projekt iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i geotehnički projekt za građevine za koje je potreban dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine u dijelu koji se odnosi na međusobno djelovanje građevine na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlaštenog revidenta.

(6) Elaborati iz stavka 4. ovoga članka moraju se izrađivati u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

Članak 194.

U glavnom projektu projektant može zahtijevati pregled radova u određenoj fazi građenja. U tom slučaju investitor je dužan projektantu pravodobno omogućiti pregled radova, a projektant potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik.

Članak 195.

Za građevine, odnosno za određene vrste građevina, uvjete za građenje i održavanje te potrebne projekte i sadržaj projekata određuje odnosno propisuje ministar pravilnikom.

Članak 196.

(1) Za predgotovljene dijelove građevine i opreme koji imaju certifikat o sukladnosti ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), o čemu je Ministarstvo izdalo rješenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu.

(2) Tipski projekt može biti sastavni dio pojedinog projekta iz članka 190. stavka 1. ovoga Zakona.


13

Članak 197.

(1) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je u smislu članka 179. stavka 2. ovoga Zakona za cijeli projekt.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje na glavnog projektanta.

Izvedbeni projekt

Članak 198.

(1) Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.

(2) Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno.

(3) Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavnih građevina određenih pravilnikom iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona.

(4) Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji.

Članak 199.

(1) U slučaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor je dužan projektantu glavnoga projekta prije početka građenja, odnosno izvođenja određenih radova dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom.

(2) Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka u slučaju neusklađenosti glavnog i izvedbenog projekta, projektant glavnog projekta dužan je dostaviti i Ministarstvu odnosno nadležnom tijelu državne uprave koje je izdalo građevinsku dozvolu odnosno potvrdu glavnog projekta, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

Opremanje i označavanje projekta

Članak 200.

(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).


14

(2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se na papiru, drugom odgovarajućem materijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektronički zapis, tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja osim u slučaju i na način propisan pravilnikom iz članka 201. ovoga Zakona, kao i kojim je onemogućena zamjena njihovih sastavnih dijelova.

Članak 201.

Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje ministar pravilnikom.

Kontrola projekata

Članak 202.

(1) Kontrola glavnog projekta, ovisno o obilježjima građevine, odnosno radova mora se provesti s obzirom na:

– mehaničku otpornost i stabilnost,

– zaštitu od buke,

– uštedu energije i toplinsku zaštitu,

– higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, u dijelu zaštite okoliša prema posebnom zakonu.

(2) Revident je dužan nakon što obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvješće i ovjeriti dijelove projekta na propisani način.

(3) U izvješću o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati da:

– prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove,

– obavi pregled radova u određenoj fazi građenja.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka investitor je dužan revidentu pravodobno omogućiti provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova. Revident potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik, a po pregledu izvedbenog projekta izrađuje dodatak izvješća o kontroli projekta.

Članak 203.

Sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta, način izračuna naknade za obavljenu kontrolu, te popis građevina, odnosno


15

radova za koje je obvezatna kontrola projekta i način verifikacije podataka značajnih za kontrolu tih građevina, odnosno radova propisuje ministar pravilnikom.

Utvrđivanje usklađenosti (nostrifikacija) projekta

Članak 204.

(1) Utvrđivanje usklađenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta izrađenog prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se provesti neovisno o obilježjima građevine.

(2) Idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije osim u slučaju propisanom pravilnikom iz članka 206. ovoga Zakona. Uz prijevod na hrvatski jezik, idejni, glavni i izvedbeni projekt može zadržati izvorni tekst na stranom jeziku.

(3) Obveza nostrifikacije projekta ne odnosi se na projekte koji su izrađeni prema propisima zemalja članica Europske unije u dijelu u kojem su ti propisi usklađeni s hrvatskim propisima.

(4) Neovisno o odredbi stavka 3. ovoga članka, projekt mora biti preveden na hrvatski jezik.

(5) Popis usklađenih propisa iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje ministar. Popis se objavljuje u »Narodnim novinama«.

Članak 205.

(1) Nostrifikaciju projekta provodi ovlaštena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja.

(2) Pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome na propisani način sastaviti pisano izvješće, ovjeriti projekt i izdati potvrdu.

(3) U slučaju da projektu koji se nostrificira nedostaju dijelovi propisani ovim Zakonom, pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju može izraditi te dijelove projekta.

(4) Ovlaštenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva, daje i oduzima ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar.

Članak 206.

Postupak nostrifikacije, sadržaj pisanog izvješća i potvrde, slučajeve u kojima dijelovi projekta ne moraju biti prevedeni, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način izračuna naknade za nostrifikaciju, uvjete glede broja, radnog i stručnog iskustva zaposlenika za davanje, produženje važenja i oduzimanje ovlaštenja pravnoj osobi za nostrifikaciju te sredstva, odnosno način kojim se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta propisuje ministar pravilnikom.


16

Članak 207.

Odredbe posebnog zakona koje uređuju odgovornost osobe registrirane za projektiranje na odgovarajući se način primjenjuju na pravnu osobu ovlaštenu za nostrifikaciju. Odredbe ovoga Zakona i posebnog zakona koje uređuju odgovornost projektanta na odgovarajući se način primjenjuju na ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera koji je sudjelovao u nostrifikaciji projekta.

Usklađivanje idejnog i glavnog projekta s posebnim propisima

Članak 208.

(1) Idejni, odnosno glavni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta, odnosno građevinske dozvole, mora biti usklađen s prostornim planom, odnosno lokacijskom dozvolom te s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te posebnih propisa za što je odgovoran projektant.

(2) Nadležno upravno tijelo, ovisno o vrsti građevine, u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja pribavlja od tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima uvjete, suglasnosti ili mišljenja (u daljnjem tekstu: potvrde) o usklađenosti idejnog projekta s posebnim propisima.

(3) Ministarstvo, ovisno o vrsti građevine i na način propisan ovim Zakonom, u postupku izdavanja građevinske dozvole pribavlja potvrde tijela i/ili osoba iz stavka 2. ovoga članka o usklađenosti glavnog projekta s posebnim propisima.

PRIMJER PROJEKTNOG ZADATKA:


17

Projektant elektrotehničkog djela projekta radi elektrotehničku instalaciju na podlogama prethodno usaglašenim arhitektonskim i građeviskim dijelom projekta. Tijekom planiranja i projektiranja elektrotehničke instalacije ovlašteni Projektant dužan je voditi računa o svim pravilima struke i tehničkim zahtjevima za planiranje, projektiranje i izvođenje elektrotehničke instalacije. Za idejni projekt, koji će se i obraditi kroz ovaj kolegij, potrebno je na tloris građevinske podloge ucrtati predviđen raspored trošila. Pri tome treba sa nacrta ukloniti sve građevinske oznake i pomoćne linije kako bi se jasno i jednoznačno mogao razumjeti nacrt.

Trošila se označavaju od broja 1 (jedan) redom, po strujnim krugovima. Jedan strujni krug ima jedan broj, bez obzira koliko trošilo bilo u njemu. Sva trošila istog strujnog kruga imaju isti broj i istu oznaku, bez obzira na njihov prostorni raspored u nacrtu. Za strujne krugove kod kojih je potrebno manipulirati sklopkama te je sklopke također potrebno ucrtati u nacrt.

Preporučeno je numerički označavati redom prvo strujne krugove rasvjete, zatim vlažne prostore, a posljednje numerirati strujne krugove pokretnih trošila. Time se dobila sljednost shema na jednopolnom prikazu instalacije.

Jednopolne sheme sastavni su dio svakog idejnog projekta. U njima se definira razvod i zaštita elektrotehničke instalacije. Jednako tako, u nacrtu jednopolnih shema Projektant je dužan definirati presjek i tip kabela s kojim se izvodi instalacija, kao i predviđene tipove utičnica za pokretna trošila te projektiranu snagu rasvjetnih tijela.

Nacrt uzemljenja je obavezni dio svakog idejnog projekta, a njegova izvedba i kvaliteta objekt je analize većine vještaka ovlaštenih za tehnički pregled. Kvalitetno izvedeno uzemljenje u kombinaciji sa kvaliteno projektiranom zaštitom strujnih krugova jedina je sigurnost za ljudske živote ukoliko dođe do kvara u instalaciji. Shodno tome, vlažne prostore i prostore gdje postoji opasnost od prskanja vodom dijelova elektrotehničke instalcije potrebno je osigurati FID sklopkom.

Sve pojedinosti elektrotehničke instalacije dane su u Tehničkom opisu koji je sastavni dio svakog projekta, idejnog i glavnog. Tehnički opis glavnog projekta bitno je detaljniji o tehničkog opisa idejnog projekta. Jednako tako, u nacrtu rasporeda trošila kod glavnog projekta potrebno je ucrtati trase kabela elektrotehničke instalacije, isplanirati načine priključenja trošila te optimizirati broj razvodnih kutija i količinu kabela.


18

RASPORED TROŠILA:


19

JEDNOPOLNE SHEME:


20


21


22

NACRT UZEMLJENJA:


23

TEHNIČKI OPIS Za stambenu građevinu čija se izgradnja predviđa za potrebe investitora, a sastoji se od prizemlja potrebno je projektirati električnu instalaciju. Kako je građevina nova i ne posjeduje NN priključak potrebno ga je projektirati prema granskim normama HEP-a.

NAPAJANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

Unutrašnji priključak izvesti kabelom SKS 4x16 mm2 sa postojećeg drvenog stupa do kuke na krovištu novoizgrađenog objekta te ga neprekinuto položiti kroz rebrastu, savitljivu izolacionu, zaštitnu cijev Ø 40 mm krovnom konstrukcijom i kroz zid do kućnog priključnog mjernog ormarića (KPMO).

KPMO mora biti atestiran i izrađen od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili od vodljivog materijala koji ispunjava uvjete klase II zaštite od neizravnog napona dodira (50 V). U KMPO ugraditi glavni osigurač sa osnovom D-III ili NH00 i rastalnim uloškom 36 A i mjernu garnituru. KPMO s prozorčićem za očitanje brojila treba ugraditi u zid na fasadi a prozorčić za očitavanje treba biti približno na visini 1,7m od gazišta. Položaj KPMO dan je u planu električne instalacije.

Priključak između KPMO i glavne razdjelnice objekta (GRO) izvesti kabelom PP00-Y 3x6 mm2

GRO mora biti atestiran i izrađeni od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili vodljivog materijala koji ispunjava uvjete klase II zaštite od neizravnog napona dodira (50 V).

U razdjelnice GRO ugraditi jednopolni limitator propisan od HEP-a (20A), osigurače i uređaje diferencijalne zaštite prema jednopolnoj shemi.

Prema jednopolnoj shemi, izvodi se razvod i zaštita električne instalacije.

ELEKRIČNA INSTALACIJA I INSTALACIJA UZEMLJENJA TE MJERE ZAŠTITE Električna instalacija građevine sastoji se od električne instalacije rasvjete, utičnica i uzemljenja. Izvodi se instalacijskim vodovima PP00-Y i PP/R-Y položenim podžbukno ili nadžbukno.

Instalaciju izvesti materijalima koji su u skladu s važećim tehničkim propisima za ovakav prostor i namjenu.

Zaštita od električnog udara osigurava se primjenom odgovarajućih tehničkih zaštitnih mjera:

- zaštitne mjere od direktnog dodira

- zaštitne mjere od indirektnog dodira.

Zaštita od direktnog dodira dijelova pod naponom ostvaruje se uporabom materijala, pribora, vodova i opreme u granicama nazivnih vrijednosti i odgovarajuće namjene.


24

U prostorijama s kadom i tušem instalaciju izvesti prema posebnim tehničkim uvjetima za ovakve prostorije. Dodatna mjera zaštite u ovakvim prostorijama je primjena uređaja diferencijalne strujne zaštite i dodatnog izjednačenja potencijala.

Na svim metalnim dijelovima instalacije potrebno je izvesti izjednačenje potencijala. Vodove izjednačenja potencijala spojiti na sabirnicu u kutiji za izjednačenje potencijala, a nju na zaštitni PE vod.

Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom u TN-C-S sustavu raspodjele predviđena je automatskim isklapanjem napajanja. Efikasnost zaštite treba nakon izvođenja instalacije provjeriti mjerenjem.

Zaštita vodova od preopterećenja i kratkog spoja predviđena je primjenom osigurača odgovarajuće vrijednosti.

Vodovi i osigurači odabrani su tako da struja kroz vod bude manja od nazivne struje osigurača, a ova od trajno dopuštene struje u vodu uz to da pad napona bude manji od propisom dozvoljenog. Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom djelotvorna je ako je zadovoljeno:

Zs x Ia < Uo gdje je:

Zs - impedancija petlje kvara

Ia - struja djelovanja zaštitnog uređaja

Uo - nazivni fazni napon

Dozvoljeno vrijeme isključenja za napon 220V je 0,4 sekunde. Nakon izvođenja električne instalacije potrebno je izmjeriti impedanciju petlje kvara svakog potrošača i ona mora biti manja od danih vrijednosti:

Nazivna struja

osigurača (A)

Struja djelovanja

osigurača (A)

Impedancija petlje

kvara (W)

Ino = 6A Ia = 42A Zs = 5,2 W

Ino = 10A Ia = 71A Zs = 3,1 W

Ino = 16A Ia = 130A Zs = 1,8 W

Ino = 35A Ia = 265A Zs = 0,8 W


25

IZJEDNAČENJE POTENCIJALA

Unutar zgrade izvesti izjednačenje potencijala s posebnom pažnjom. Izjednačenje potencijala izvesti polaganjem vodova P/F 16 mm2, te povezati metalne mase. U sanitarnim čvorovima izjednačenje potencijala izvesti preko kutije za izjednačenje potencijala vodovima P/F 6 mm2, a vodom P/F 16 mm2 povezati se na najbliži razdjelnik. Sabirnica za izjednačenje potencijala je centralno mjesto potencijalnih izjednačenja pojedinih sistema.. U cilju izjednačenja potencijala, na sabirnicu za izjednačenje potencijala treba spojiti:

- cijevi centralnog grijanja - uzemljivač kućne telefonske centrale

Sabirnica za izjednačenje potencijala izrađuje se od bakra. Kada se na nju izvedu sve potrebne veze, tada se zatvori poklopcem, radi zaštite svih spojnih mjesta od dodira i mehaničke povrede. Svaki priključni vodič na sabirnici za izjednačenje potencijala, mora biti označen, da se jasno zna koji dio instalacije u zgradi štiti. Sve spojeve na sabirnicu za izjednačenje potencijala treba izvesti vodičima P u izolacionoj cijevi. Vod za izjednačenje potencijala izvodi se bez prekidanja. Boja izolacije (PV) vodiča za izjednačenje potencijala je žuto-zelena. Nije potrebno da svaka metalna cijev ima svoj vod za izjednačenje potencijala. Dozvoljeno je povezivanje više cijevi međusobno, a jedan zajednički vodič tada predstavlja vod za izjednačenje potencijala. Spoj sabirnica na izjednačenju potencijala i temeljnog uzemljivača treba izvesti pomoću FeZn trake 25 x 4 mm.

TELEFONSKA INSTALACIJA Kako je građevina nova, priključak na javnu TK mrežu treba izvesti u dogovoru sa lokalnim centrom. U kutiju RTK 50, smještenu na vanjski zid zgrade, na visini 1.60 m, izvršiti koncentraciju kućne instalacije, koju treba izvesti podžbukno u cijevima, kabelima tipa TI44 2x2x0.4 do svake kombinirane utičnice na visini 0.3 m od gotovog poda. Instalaciju izvesti u skladu sa važećim tehničkim propisima i zahtjevima HT-a.


26

PRORAČUN OTPORA INSTALACIJE UZEMLJENJA Otpor rasprostiranja trakastog uzemljenja cijele građevine dobije se iz izraza:

22ln

2r

lR

l a h

- otpor rasprostiranja uzemljenja građevine ()

- specifični otpor tla (pretpostavljeni) = 100 (m)

l - ukupna duljina uzemljivača = 50 (m)

a - širina trake uzemljivača = 0,025 (m)

h - dubina polaganja uzemljivača = 1 (m)

U ovome slučaju uzemljivač se izvodi pocinčanom čeličnom trakom 25x4 mm položenom na dubinu 1 m u beton temelja, pa otpor rasprostiranja iznosi:

22ln

2r

lR

l a h

= 3,88

Iz prethodne računice vidljivo je da je otpor uzemljenja manji od 5 , što znači da zadovoljava propis o veličini otpora uzemljenja.


27

RASVJETA ZATVORENIH PROSTORIJA:

ZAHTJEVI ZA DOBRU RASVJETU:

Dovoljna rasvjijetljenost E u luxima daje nazivnu rasvjetljenost koju treba održati kao srednju vrijednost u prostoriji. Ona se odnosi na srednje stanje starenja prostorija i mjeri se 0,85m od poda. Nazivnu rasvjetljenost treba povećati za 1 u uvjetima otežanih zadataka (boja, kontrast, brzina rada, prostorija bez prozora, stariji ljudi). U prostorija gdje se trajno zadržavaju ljudi ne smije biti manje od 120 lx. U tablici su dane nazivne rasvjetljenosti.

Zahtjevi Stupanj E [lx] Vidni zadaci Vrlo mali 1 60 Srednje prostorije,

orijentacija, prolazno zadržavanje

Mali 2 120 Laki vidni zadaci, veliki detalji s jakim kontrastima

Srednji 3 3a

250 500

Normalni vidni zadaci, veliki detalji sa srednje jakim kontrastima

Veliki 4 1000 Teški vidni zadaci, mali detalji sa malim kontrastima

Vrlo veliki 5 1500 Teški vidni zadaci, mali detalji sa vrlo malim kontrastima

Izvanredno veliki 6 2000 Vrlo teški vidni zadaci, vrlo mali detalji, vrlo malo kontrasta

Pri tome se zahtjevi detaljnije definiraju:

Vrlo mali: sporedne i podrumske prostorije, skladišta ambalaže, hodnici, garderobe, toalete, kinodvorane, stubišta

Mali: glavni prolazi i glavni hodnici, garaže, zahodi, kotlovnice, kuponice, dnevni boravak, blagovaonice, čekaonice.

Srednji 250lx: uredski rad bez velikih vidnih zahtjeva, arhive, blagajne, dvorane za sjednice, strojarnice, učionice, biblioteke, zbornice, čitaonice, muzeji, restorani, kuhinje, dnevne sobe

Srednji 500lx: laboratorijski rad, kontrola robe, radovi na strojevima, fina montaža, komandne prostorije, normalniji uredski rad (knjigovodstvo, obrada podataka), ordinacije, ljekarne, previjališta, hotelske kuhinje, u stambenoj gradnji: mjesta za čitanje, iznad ogledala i kreveta

Veliki: tehničko crtanje, velike zajedničke uredske prostorije, dvorane za operacije i obdukcije, obrada stakla, fini alatničarski radovi

Vrlo veliki: montaža elektroničkih sklopova, graviranje, kontrola boja kod višebojnog tiska,

Izvanredno veliki: izrada preciznih mjernih instrumenata, zlatarstvo


28

Proračun električnog osvjetljenja vrši se prema formuli:

Ak E

Gdje je:

k – koeficijent za starenje i zaprašivanje rasvjetnih tijela. Uzima se da je 1,25 kod normalnog starenja i zaprašivanja, a kod pojačanih uvjeta treba faktor podići ma 1,5 ili 1,8

η – korisnost; predstavlja gubitke od izvora do radne površine

E – nazvina rasvjetljenost iz tablice

A – površina prostorije

Broj svejtiljki za potrebno osvjetljenje dobije se iz izraza

s

Gdje je Φs osvjetljenje pojedine svjetiljke i dobije se iz kataloga proizvođača.

Za potrebe seminarskog rada uzet će se u obzir faktor k=1,7 , a η=1.

Proračune rasvjete prema namjeni poslovnog prostora preporučeno je izvoditi alatom DIALux koji se može besplatno nabaviti na:

http://www.dial.de/CMS/English/Articles/DIALux/Download/Download_d_e_fr_it_es_cn.html

veličina datoteke je 232 MB.

Ili se može koristiti alat koji se nalazi se na računalima u laboratoriju 2-27.


29

SKLOPNI APARATI NISKOG NAPONA:

Generalno, sklopni aparati mogu se podijeliti u dvije grupe:

• Zaštitne sklopke tj. automatske zaštitne sklopke koje se koriste kao zaštita od previsokog napona dodira (struja zaštitna sklopka (FI ili ZS sklopka), naponska zaštitna sklopka)

• Instalacijske sklopke tj. sklopni uređaji za sklapanja u instalacijskim krugovima u domaćinstvima. Izrađuju se za maksimalne napone 500 V, i nazivne struje 2,4,6,10,16 i 25 A. Predviđeni su za sklapanja struja do nazivnih vrijednosti

Prema izvedbi unutrašnjih spojeva razlikujemo:

• jednopolne • dvopolne • grupne (serijske) • izmjenične • križne


30

FID (RCD) sklopke se koriste kao osnovna zaštita od električnog udara i kao jedina zaštita ljudksog života. Naziv FID potječe od engleskih riječi Fail (greška) i Device ( uređaj), odnosno uređaj struje greške, a naziv RCD potječe od engleskih riječi Residual Current Device (uređaj diferencijalne struje). Ponekada se koriste i skraćenice FI i ZUDS (Zaštitni Uređaj Diferencijalne Struje). Postoje jednofazne i trofazne FI (dvopolne i četvoropolne). Princip rada sklopke objašnjen je na slici.

Kada na potrošaču nema kvara suma struja koje proteku kroz feritni prsten je jednaka nuli tako da se u namotajima na prstenu ne inducira struja. U slučaju kvara kroz feritni prsten i zaštitni provodnik PE poteče struja kvara Id, usljed čega se u namotajima inducira struja. Ova struja teče kroz elektromagnet koji privuče kotvu i isključi prekidač. Radi ispitivanja FI sklopke se postavlja tipkalo S i otpornik R. Kada pritisnemo tipkalo sklopka mora isključiti napajanje. Najvažniji podaci o FI sklopki su nominalna struja In i proradna struja greške Id. Najčešće se koriste sklopke sa proradnom strujom greške Id = 0,03 A, jer je to struja koja nije opasna po ljudski život. Postoje potrošači kao što su npr. jači elektromotori koji u normalnom radu imaju izvjesnu struju


31

greške koja nije opasna. Ovakvi potrošači se napajaju preko FI sklopki sa jačom strujom greške npr. Id = 0,5 A, Id = 1 A ili više. FID sklopka može imati K, G i S karakteristiku. FID sklopke sa K karakteristikom imaju veoma kratko vrijeme isključenja od maksimalno 200 ms, dok G sklopke, koje se najviše koriste imaju vrijeme isključenja do 300 ms. Sklopke sa S karakteristikom su selektivne i koriste se u glavnim strujnim krugovima. Imaju veoma dugo vrijeme isključenja od 500 ms. Proizvode se FID sklopke tipova AC, A i B. AC sklopke se koriste samo za izmjeničnu struju, sklopka A za izmjeničnu i pulsirajuću jednosmjernu struju dok se B sklopke mogu koristiti i za izmjeničnu i za istosmjernu struju.

PITANJA

1. Što su električne instalacije i koje su vrste električnih instalacija? 2. Što nazivamo instalacijama slabe struje? Navedite primjere! 3. Što je potrebno poznavati za poslove projektiranja? Što smatramo pod projektiranjem? 4. Što je i od čega se sastoji projekt? Navedite vrste projekta! 5. Kako dijelimo sheme? Kako djelimo sheme s obzirom na prikazivanje vodiča? 6. Što je strujna shema? 7. Po čemu se razlikuju CAD i CAE programski alati? 8. Što označava oznaka –K2:14? 9. Što je idejni, a što glavni projekt? Što sadrži glavni projekt? 10. Kako se označavaju trošila u nacrtu idejnog projekta? 11. Što na jednopolnoj shemi znači FA1? A što znači FU? 12. Kako se osigurava zaštita od električnog udara? 13. Izračunajte otpor rasprostiranja trakastog uzemljivača duljine 38m, koristivši podatke kao u

primjeru? Udovoljava li takav uzemljivač propisima? 14. Izračunati potreban broj rasvjetnih tijela sa četiri fluo cijevi 20W za osvjetljenje ureda

površine A=30m2 . Osvjetljenje jedne svjetiljke je Φs = 3300 lm. Potrebno osvjetljenje je E=250 lx.

Odgovori na pitanja prilažu se seminarskom radu i uvjet su kolokviranje laboratorijskih vježbi.

električne instalacija

Documents