STR: 1

SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUČNE STUDIJE

ELEKTRIČNE INSTALACIJE

NIKOLA BARANOVIĆ, dipl. ing

LENA GRGIĆ, dipl. ing

PROGRAM PREDAVANJA

A. UVOD B. INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA C. INSTALACIJE SLABE STRUJE D. INSTALACIJE ELEKTROMOTORNI POGONI, REGULACIJA I

DDC NADZOR

E. PROJEKTIRANJE

SPLIT, 02.01.2008

STR: 2

A. UVOD

1. OPĆENITO - GRAĐENJE OBJEKATA - INSTALACIJE U OBJEKTIMA - IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

2. ZAKON O GRAĐENJU 3. TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE

4. ZAKON ZAŠTITE OD POŽARA 5. ZAKON ZAŠTITE NA RADU

B. INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA 1. IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE

- GLAVNI IZVORI NAPAJANJA - V.N. MREŽE 10(20)Kv ; - TRAFO STANICA 10(20)/0,4Kv

- POMOĆNI IZVORI NAPAJANJA - ELEKTRO AGREGAT - UPS - AKU BATERIJE

2. KABELSKE MREŽE - TIPOVI KABELSKIH MREŽA - PRORAĆUNI - IZBOR TIPOVA KABELA - NAČINI POLAGANJA KABELA

3. RAZVODNE PLOČE - RAZVODNE PLOČE U OBJEKTU

- OPREMA U RAZVODNIN PLOČAMA - MJERENJE POTROŠNJE EL ENERGIJE - IZRADA ŠHEMA RAZVODNIH PLOČA

4. ZAŠTITNE MJERE - STUPANJ EL ZAŠTITE OPREME OSTVAREN POMOĆU

ZAŠTITNIH KUČIŠTA - TIPOVI RAZDJELNIH SUSTAVA U POGLEDU UZEMLJENJA

TN, TT I IT - ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA

- MALI NAPONI - ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA - ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA

- PROSTORI S EKSPLOZIVNIM PLINOVIMA I SMJESAMA “S” IZVEDBA

5 RASVJETA - IZVORI SVJETLOSTI

- TIPOVI RASVJETE U OBJEKTU - TIPOVI VANJSKE RASVJETE - PRORAČUN RASVJETE - PANIČNA RASVJETA

STR: 3

6 GROMOBRAN I UZEMLJENJA

- HVATALKE - ODVODI - UZEMLJIVAČI

TRAKASTI ŠTAPNI PLOČASTI - ELEMENTI GROMOBRANSKE INSTALACIJE

- IZJEDNAČENJE POTENCIJALA C. INSTALACIJE SLABE STRUJE 1. TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA

- PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE - TELEFONSKE KUČNE CENTRALE - TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI - RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE - RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREŽE - TELEFONSKE UTIČNICE

2. VATRODOJAVNA INSTALACIJA

- PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT - VATRODOJAVNE CENTRALE - VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAĆA - VATRODOJAVNE FUNKCIJE

3. ZAU , CATV I SATV

- PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU - ANTENE - PRIJEMNICI - RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA

4. PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL ZVONO

- PARLAFONSKI UREĐAJI - RAZVOD INSTALACIJE

5. PROTUPROVALNA INSTALACIJA

- PROTUPROVALNE CENTRALE - PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI - CCTV INSTALACIJA - RAZVOD INSTALACIJE

STR: 4

6. DETEKCIJA CO

- FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU - SONDE ZA DETEKCIJU - CENTRALE DETEKCIJE - RAZVOD INSTALACIJE

7. INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE

- FUNKCIE - ELEMENTI - CENTRALE - RAZVOD INSTALACIJE

8. INSTALACIJA EL. SATOVA

- MATIČNI SAT - SATOVI - RAZVOD

9. INSTALACIJA RAZGLASA - RAZGLASNI UREĐAJ - ZVUČNICI - MOKROVONI - RAZVOD INSTALACIJE - PRORAČUN OZVUĆENJA

10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE - KONTROLA ULAZA

- RADIO VEZE ( KOLA HITNE PONOĆI) - SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA - TRAŽIOC OSOBA - POZIV PACJENATA - SPORTSKI I NIFORMACIJSKI SEMAFORI

STR: 5

D. ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR

1. TEHNOLOŠKE SHEME - KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE - GRIJANJE - POTROŠNA TOPLA VODA - KLIMATIZACIJA

2. REGULACIJA - ANALOGNA - DIGITALNA

3. SHEME PLOČA EMP - ZAŠTITA MOTORA - MOTROR ZVJEZDA TROKUT - SHEME REGULACIJE

4. DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV - PRIMJENA - KONSTRUKCIJA SUSTAVA - TIPOVI TAČAKA AI, AO, DI I DO PODSTANICE CENTAR - SOFTWARE C. PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA

- STAMBENI OBJEKTI - POSLOVNI OBJEKTI - POGONI ZA PROIZVODNJU - BOLNICE - SPORTSKI OBJEKTI - JAVNI OBJEKT ( POŠTE, AERODROMI, KAZALIŠTA I SL)

2 FAZE PROJEKTIRANJA - IDEJNI PROJEKT - GLAVNI PROJEKT - IZVEDBENI PROJEKT

3 SADRŽAJ PROJEKTA - POTREBNI DOKUMENTI - OPISI - TROŠKOVNIK MATERIJALA I RADOVA - PRORAČUNI - NACRTI - SHEME - DETALJI

4 KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU

- IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) - IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) LITERATURA:

STR: 6

1. ELEKTRO MONTERSKI PRIRUČNIK DRAGO KELER, MILJENKO MARIČEVIĆ I VJEKOSLAV SRB 2. ELEKTRIČNE INSTALACIJE I NISKONAPONSKE MREŽE VJEKOSLAV SRB 3. ZBIRKA PROPISA ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA IZ

ELEKTROTEHNIČKE STRUKE 4. ZBIRKA PROPISA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG

NAPONA ZLATKO KOSEK I IVO VLAČIĆ

5. ELEKTROTEHNIČKI PRIRUČNIK DRAGUTIN KAISER 6. ZAKON O GRADNJI

STR: 7

UVOD - Tvrtke koje se bave projektiranjem , nadzorom i izvođenjem instalacija u objektima . - Vrste objekata : stambeni objekti ; stambeno-poslovni objekti ;

poslovni objekti ; hoteli , ugostiteljski objekti , kafići , restorani , marine i sl. ; bolnice , prostorije korištene u medicinske svrhe ; industrijski objekti ; sportski objekti ; trafostanice ; vanjski razvodi ( n.n. kabelski razvod , vanjska rasvjeta isl. )

Instalacije u objektima STROJARSKE INSTALACIJE - instalacija vodovoda i kanalizacije ; kotlovnice ; instalacija centralnog

grijanja ; instalacija razvoda tehnološke pare ; instalacija potrošne tople vode ; mehanička ventilacija ; zračno grijanje i klimatizacija ; instalacija razvoda plinova ; rashladni sustavi

ELEKTROINSTALACIJE - Instalacija jake struje ; instalacija gromobrana ; instalacija slabe struje - Instalacija DDC regulacije i centralnog nadzora

ZAKON O GRADNJI ( N. N. 175/03 i 100/04 ) Uređuje obavljanje poslova projektiranja , gradnje , nadzora i inspekcija . Sudionici u gradnji

- Investitor ; projektant ; revident ; izvođač ; nadzorni inženjer Idejni projekt Skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata , kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička riješenja Glavni projekt Skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i to : arhitektonski projekt ; građevni projekt ; projekt instalacija ; projekt ugradnje opreme ; ostali projekti ( tehnološki projekt , projekt uređenja okoliša i sl. ) Izvedbeni projekt Razrađeno tehničko rješenje građevine , koje mora biti u skladu sa glavnim projektom Kontrola projekata Kontrola projekata mora se obaviti za: mehanička otpornost i stabilnost ; zaštita od buke ; ušteda energije i toplinska zaštita Građevna dozvola Građevnu dozvolu izdaje županijski ured nadležan za poslove graditeljstva ili Ministarstvo graditeljstva za objekte šireg značaja predviđene ovim zakonom. Za manje objekte nije potrebna građevna dozvola. Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole Investitor prilaže : dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini ( vlasnički list , lokacijsku dozvolu ili izvod iz detaljnog plana uređenja ) ; četiri primjerka glavnog projekta ; izvješće o kontroli glavnog projekta Načelna dozvola Građevna dozvola za pripremne radove i privremene građevine

STR: 8

Gradilište Uređenje gradilišta ; dokumentacija na gradilištu Uporabna dozvola Zahtijev za izdavanje uporabne dozvole Investitor podnosi nadležnom državnom tijelu koje je izdalo dozvolu Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo koje je izdalo dozvolu Dozvola za uklanjanje Inspecijski nadzor ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA ( N. N. 58/93 ) ZAKON O ZAŠTITI NA RADU ( N. N. 59/96 ) TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE Najvažniji za ovo područje : 1. Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona ( Sl. list 53/88 ) 2. Pravilnik o standardima za električne instalacije u zgradama ( Sl. list 68/88 ) 3. Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima ( Sl. list 13/68 ) 4. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica ( Sl. list 13/78 ) 5. Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1 kV ( Sl. list 4/74 i 13/78 )

STR: 9

PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA I . OSNOVNE ODREDBE II. UREĐAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRIČNIH INSTALACIJA

1. Opći uvjeti ( vanjski utjecaji ) 2. Električna razdioba - presjeci neutralnog vodiča mora biti jednak presjeku faznog vodiča - presjeci zaštitnog vodiča može biti manji presjeku faznog vodiča - min. presjek bakrenog vodiča 1,5 mm ² - min. presjek aluminijskog vodiča 2,5 mm ² - dozvoljeni padovi napona

- el. instalacija napajanja iz n.n. mreže 3% za strujni krug rasvjete

5% za strujni krug ostalih trošila - el. instalacija napajanja iz trafostanice

5% za strujni krug rasvjete 8% za strujni krug ostalih trošila - zahtijevima za postavlajnje el. instalacija

3. Sklopni uređaji 4. Uređaji za isključenje električne instalacije 5. Transformatori 6. Rotacijski strojevi 7. Pretvarači 8. Akumulatori 9. Sklopni blokovi 10. El. oprema i uređaji koji troše el. energiju 11. Sigurnosni sistemi

III. TEHNIČKE ZAŠTITNE MJERE 1. Tehničke zaštitne mjere od električnog udara - zaštita od direktnog dodira ( ugradnja u kučišta , pregrađivanje i sl. ) - zaštita od indirektnog dodira ( automatsko isključenje napajanja , ostale

mjere ) 2. Tehničke zaštitne mjere od požara 3. Tehničke zaštitne mjere od nadstruje ( zaštita od struja preopterećenja ) 4. Tehničke zaštitne mjere od prenapona ( odvodnici prenapona , otpor

uzemljivača otpornika prenapona max. 5 Ohma ) 5. Tehničke zaštitne mjere od pada i nestanka napona 6. Tehničke zaštitne mjere razdvajanjem i isključenjem 7. Razdvajanje strujnog kruga 8. Isključivanje strujnih krugova radi mehaničkog održavanja 9. Isključenje u slučaju hitnosti 10. Funkcionalno uključenje i isključenje

IV. POSTUPAK I NAČIN KONTROLIRANJA I VERIFIKACIJE EL. INSTALACIJA 1. Provjera pregledom 2. Ispitivanja

STR: 10

PRAVILNIK O STANDARDIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA U ZGRADAMA Stupnjevi zaštite el opreme ostvarene pomoću kučišta ( stupnjevi zaštite IP XX) Opće karakteristike i klasifikacije ( tipovi razdjelnih sistema u pogledu uzemljenja ) Zaštita od el. udara Nadstrujna zaštita Trajno dopuštene struje Uzemljenje i zaštitni vodiči PRAVILNIK O TEHNIČKIM PROPISIMA O GROMOBRANIMA OPĆE ODREDBE O GROMOBRANIMA Materijali za vodove : pocinčane čelične trake ili žice FeZn ; bakrene žice ili trake ; aluminijske trake Hvataljke - metalni vodljivi dijelovi na krovu , koji prihvataju grom Odvodi - spaja hvataljke sa zemljovodom i dalje sa uzemljivačem Uzemljivači - ukopani metalni dijelovi Uzemljenje - skup uzemljivača spojenih međusobno Udarni otpor rasprostiranja smije iznositi najviše 20 Ohma za specifični otpor zemlje 250 Ohmm . POSEBNE ODREDBE O GROMOBRANIMA NA SPECIFIČNIM OBJEKTIMA Silosi , nemetalni tornjevi , tvornički dimnjaci Crkve , zvonici , metalni tornjevi i dimnjaci Žičare Pogonske prostroije i skladišta ugrožena eksplozijom Pogonske prostroije i skladišta eksploziva TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ZA IZRADU GROMOBRANSKE INSTALACIJE PREGLED I ISPITIVANJE GROMOBRANSKE INSTALACIJE PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU NISKONAPONSKIH MREŽA I PRIPADAJUĆIH TRANSFORMATORSKIH STANICA I. OPĆE ODREDBE II. ZAŠTITNE MJERE U N. N. MREŽI I PRIPADAJUĆIM T S

1. Zaštita od previsokog napona dodira ( 125 V u TS i 65V izvan TS ) Izjednačenje potencijala Zaštitne mjere od previsokog napona dodira u n. n. mreži primjenjuje se :

izjednačenje potencijala ; nulovanje ; zaštitno uzemljenje ; zaštitno izoliranje ; zaštitna strujna sklopka ; zaštitna naponska sklopka

2. Opći uvjet za nulovanje u n. n. mreži

Osnovni uvjet : Ik > Ii . Uf Uf Zk < ------ = -------- Ii kx In

STR: 11

Gdje je : - Zk impendancija petlje kvara - Uf fazni napon - Ii = kxIn struja isključenja - In nominalna struja osigurača ili okidača - k= 1,25 za elektromagnetske okidače 2,5 za osigurače Granična dužina n. n. voda do koje je zaštita nulovanjem efikasna . Uf L < ------------------------------ 10³ KxIn A/Sf+A/So+B Gdje je - Sf i So presjeci faznog i nul vodiča - A i B parametri za kabelske vodove sa Cu vodičima A= 19 za kabelske vodove sa Al vodičima A= 32 za kabelske vodove B=0,01 3. Posebni uvjeti za nulovanje u kabelskoj n. n. mreži 4. Posebni uvjeti za nulovanje u nadzemnoj n. n. mreži 5. Primjena zaštitnog uzemljenja u n. n. mreži 6. Primjena ostalih zaštitnih mjera 7. Uvjeti primjene nulovanja i zaštitnog uzemljenja u istoj n. n. mreži 8. Primjena zaštitnih mjera u TS - u pravilu se izvodi združeno uzemljenje - zaštitno uzemljenje , radno uzemljenje 9. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je neutralna točka v. n. mreže

uzemljena preko malog otpora Ud Ud

Rezdr = ----------- = ---------- Iz rxIk Gdje je Ud – dozvoljeni napon dodira Iz - dio struje dozemnog kratkog spoja R - redukcioni faktor Ik - ukupna struja dozemnog kratkog spoja

10. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je v. n. mreže sa izoliranom neutralnom točkom ili sa kompenziranom strujom zemljospoja

11. Zaštita od dodira dijelova uređaja i vodova pod naponom u TS 12. Zaštita od strujnog preopterećenja 13. Zaštita transformatora snage od strujnog preopterećenja 14. Zaštita niskonaponskih vodova od strujnog preopterećenja 15. Zaštita od požara 16. Zaštita od mehaničkih i dinamičkih naprezanja

STR: 12

1. IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE 1. Glavni izvori napajanja - distributivna elektroenergetska mreža

- niskonaponska mreža 0,4 kV - transformatorska stanica 20(10)/0,4 kV - srednjenaponska ( visokonaponska ) mreža 20(10) kV

2. Sigurnosni ( pomoćni ) izvori napajanja - elektroagragatska postrojenja - uređaji sa akumulatorskim baterijama

GLAVNI IZVORI NAPAJANJA 1. SREDNJENAPONSKA ( VISOKONAPONSKA ) MREŽA 20(10) kV Spajanje nove TS na postojeću 20(10)kV mrežu - interpolacija nove TS u postojeću srednjenaponsku mrežu izvodi se prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . Investitor je dužan ishoditi prethodnu e.e. suglasnost pri ishođenju lokacijske dozvole ili izvoditi prema detaljnom planu uređenja prostora. Kabelske veze ostvaruju se prema standardima HEP-a jednožilnim kabelom 20 kV sa aluminijskim vodičem tipa XHE 49 A ( 1x150 mm²) . Trasa kabela mora biti najekonomičnijeg i najsvrsihodnijeg pravca , i mora biti usklađena s postojećim i planiranim stanjem infrastrukturnih postrojenja ( suglasnosti HEP , HPT , VODOVOD I KANALIZACIJE , HRVATSKE CESTE i sl. ) Kompletan visokonaponski kabelski razvod izvodi se kabelima položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC cijevi . Spajanje kabela izvodi se odgovarajućim kabelskim spojnicama . Za korišteni kabel koriste se toploskupljajuće KB spojnice. Uže za uzemljenje polaže se duž cijele KB trase i spaja se sa ostalim uzemljivačkim sustavima . Koristi se prema standardu HEP-a bakreno uže Cu 50 mm². Polaganje kabela u rov vrši se ručno ili strojno. 2. TRANSFORMATORSKE STANICE ( POSTAJE ) 20(10) / 0,4 kV Tipske gradske distributivne TS 20(10 ) / 0,4 kV ; 1x 630 ( 400 ili 1000 kVA ) Projektiraju se i izvode u skladu s tipizacijom HEP-a i prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . Najčešće su sa transformatorom snage 1x630 kVA ( 1x400 kVA , 1x1000 kVA) . U građevinskom smislu TS je armiranobetonska građevina dimenzije cca. 220x450 cm izvedena kao samostalni objekt ili u sklopu većeg objekta . Ima dvoja metalna vrata i to jedna dvokrilna i jedna jednokrilna .Vrata su opremljena žaluzinama za ventilaciju . U energetskom smislu TS čine energetski transformator snage , te SN i NN postrojenje .Energetski transformator snage smješten je u jednoj strani objekta TS ( trafo komora ), koje je odijeljeno NN blokom od ostalog dijela TS , i u prostor trafo komore moguć je pristup kroz dvokrilna vrata . Kroz jednokrilna vrata moguć jr pristup SN i NN postrojenju . Postrojenje NN smješteno je uvijek do trafo komore . Trafostanica mora biti tako smještena da je moguć kamionski pristup. SN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. cca . 1800 mm ( visina ) , 1000 mm ( širina ) i 700 mm ( dubina ) , sa sklopnim blokovima punjenim plinom. Plin služi za izolaciju i medij za gašenje luka .

STR: 13

NN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. cca. 2000x 1200x400 mm sastavljen od transformatorskog dovodnog polja i odvodnih polja . Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) SN blok – izgled ( prilog ) NN blok – izgled ( prilog ) TS ostale namjene ( TS bolnica Nova Bila 20(10) / 0,4 kV , 2x630 kVA ) Transformatorska postaja smještena je u sklopu tehničkog bloka bolnice zajedno sa elektroagregatskim postrojenjem. Visokonaponsko postrojenje 10(20) kV sastoji se od tri vodna polja , mjernog polja i dva trafo polja. U vodnom polju ugrađen je rastavljač snage sa noževima za uzemljenje. U transformatorskom polju ugrađen je rastavljač snage sa prigrađenim v. n. osiguračima s udarnom iglom , koji prilikom pregaranja pokreću mehanizam za tropolno isklapanje. Mehanizam za ručno upravljanje nalazi se s prednje strane. Mjerenje potrošnje električne energije vrši se na visokonaponskoj strani. Mjerni strujni i naponski transformatori smješteni su u mjernom polju 10 (20) kV, a mjerna garnitura za trosistemsko indirektno mjerenje smještena je u mjernom ormariću. Transformacija napona izvodi se uljnim transformatorom snage 630 kVA , smještenim u trafokomori.Transformator se nalazi u istoj ravnini sa rasklopnim postrojenjem na posebnim nosačima od čeličnih profila , položenih preko otvora u podu koji služi za hlađenje transformatora. Osnovni podaci transformatora: nazivna snaga 630 kVA ; spoj Dyn 5 ; napon primara 10 (20) kV ; napon sekundara 400/231 V ; napon kratkog spoja 4% ; ručna regulacija napona 2,5% i 5% Spoj V. N. stezaljki transformatora sa VN postrojenjem 10(20) kV izvedeno je 20 kV jednožilnim energetskim kabelom XHP 48 presjeka 3x(1x50mm²). Niskonaponska strana transformatora spojena je na NN postrojenje bakrenim sabirnicama 3x(50x10 mm) + (50x5 mm). Ispod transformatora nalazi se uljna jama pokrivena reštkom. Transformatoru je osigurana prirodna cirkulacija zraka u svrhu hlađenja istog. Niskonaponsko razvodno postrojenje sastavljeno je iz niza tipskih polja dim. 2000x620x450 mm i 2000x550x450 mm, potpuno je blindirano.Izrađeno je od limenih "U" profila i dekapiranog lima . S prednje strane zatvoreno je vratima. Sabirnice su vertikalnog rasporeda izrađene od plosnatog bakra dim. 2x(40x10 mm), obojene bojama koje odgovaraju bojama trofaznih vodiča. Niskonaponska ploča sastoji se od slijedećih polja: 2 kom trafo polje ; 1 kom spojno polje ; 1 kom polje vanjske rasvjete ; 4 kom razvodna polja Kompenzacija jalove energije Većina električnih uređaja kao što su transformatori, asinhroni motori, fluorescentne svjetiljke i mnogi drugi trebaju za rad i reaktivnu energiju, što za posljedicu ima dodatni trošak za isporuku energije.Stanje poboljšavamo kompenzacijom reaktivne energije tako da potrošačima paralelno priključimo kondenzatore. Reaktivna energija energetskih transformatora kompenzira se stalno priključenim kondenzatorima snage 50 kVAr , priključenih na n. n. strani, kako je prikazano u jednopolnoj shemi trafopostaje .Reaktivna energija ostalih potrošaća kompenzira se uređajima namijenjenim za grupnu kompenzaciju sa automatskim uređajem za regulaciju jalove energije snage 105 kVAr ,kojim je omogućen popravak faktora snage 0,85 na željeni faktor 0,95 . Zaštita transformatora

STR: 14

Energetski transformator štiti se od kratkog spoja uvijek na strani visokog napona sa VV osiguračima sa udarnom iglom. Sekundarni bimetalni relej napaja se preko NN strujnih transformatora, koji imaju prenosni omjer izabran zavisno od snage ugrađenog transformatora. Navedeni strujni transformatori imaju niski mprekostrujni broj da ne bi došlo do pregaranja bimetalnog releja, koji ima nazivnu struju In=4,81 A. Uvjet za uspješno djelovanje opisane zaštite je u njenoj selektivnosti, tj. osigurači u bilo kom NN izvodu moraju pregoriti prije prorade bimetalnog releja i prije VV osigurača. Zaštita energetskog transformatora od preopterećenja ostvarena je pomoću dvostepenog ( 85°C i 95°C) kontaktnog termometra koji je ugrađen u transformator u području najtoplijeg ulja. Bucholz rele pruža zaštitu od unutarnjih kvarova transformatora.Sve tri spomenute zaštite djeluju na isklop rastavne sklopke transformatora na VN strani.

Standardno mjerenje je: -mjerenje opterećenja transformatora na NN strani sa tri bimetalna ampermetra skale 0-6A, s pokazivačem maksimalne struje.Ampermetri su priključeni preko strujnih mjernih transformatora nazivne sekundarne struje 5A. -mjerenje napona na NN strani direktno voltmetrom 0-500 V i voltmetarskom preklopkom.Mjere se svi fazni i linijski napon. Izjednačenje potencijala Da ne bi došlo do naponskih razlika između pojedinih metalnih dijelova, iste je potrebno međusobno povezati sa sabirnim vodičem za izjednačenje potencijala.Kao sabirni vodič koristi se željezno-pocinčana traka FeZn 25x4 mm Praktički se izvodi na slijedeći naćin: Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednačenje potencijala “IP” izvedena je u vidu bakrene šine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN čelija u cijeloj dužini. Spoj ove šine na temeljni uzemljivač izveden je pomoču FeZn 25x4mm preko rastavno mijernog spoja , koji se nalazi na bočnom zidu NN čelije. Na ovu sabirnicu spajaju se : “nul” točka transformatora preko sabirnice ; nul” točka dizel električnog agregata ; metalna konstrukcija transformatora ; zaštitno uzemljenje NN postrojenja u TS ; zaštitno uzemljenje NN postrojenja u DA - ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima , ali u slučaju kvara mogu doći pod opasni napon dodira Tlo oko trafopostaje je betonirano pa je i to jedna od zaštitnih mijera. Unutar trafopostaje ispod VN i NN postrojenja postaviti će se gumeni tepih. Uzemljenje U trafopostaji se izvodi združeno ( zaštitno) uzemljenje , a pošto građevina bolnice ,u kojoj je smještena trafopostaja ima izveden temeljni uzemljivač, to se navedeni uzemljivač koristi i za zaštitno ( združeno uzemljenje) trafopostaje. Na uzemljivač zaštitnog uzemljenja u trafopostaji spajaju se: svi metalni dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih uređaja i kučišta transformatora snage ; metalni plaštevi i ekrani energetskih kablova ; sekundarni strujni krugovi mjernih transformatora ; uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno izoliranih naponskih transformatora ; odvodnici prenapona ; nulti vodič niskonaponske mreže ; ostali uzemljivači , koji utječu na smanjenje ukupne vrijednosti otpora zaštitnog uzemljenja (uzemljenje vanjske rasvjete, uzemljivač za oblikovanje potencijala) Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) Tehnički proračuni ( prilog )

STR: 15

Tehnički proračuni 1. Proračun struje k.s. na 10 kV ( visokonaponskoj ) strani Kao osnova za proračun struje k.s. uzima se podatak distribucije da je tropolna snaga k. s. na 10 kV strani Pk= 250 MVA. Struja k.s. iznosi : Pk 250 Ik = ----------------=-----------------= 14,5 kA 3 x Um 1,73 x 10 Udarna struja k.s. iznosi : Iku = κ x 2 x Ik = 1,8 x 1,41 x 14,5 = 36,9 kA Trajna struja k.s. iznosi : Itr =μ x Ik = 0,9 x 14,5 = 13 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.s. iznosi : Ief = Ik x m² + n² = 14,5 x 0,1²+ 0,95² = 13,2 kA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------- = ----------------= 36 A 3 x Un 1,73 x 10 Spoj transformatora i trafo polja na 10 kV strani izveden je kabelom 10kV presjeka vodiča 50 mm ² , koji zadovoljava obzirom na zagrijavanje za vrijeme k.s. , jer min. presjek za proračunate struje iznosi : Smin = Ikef x C1 x t = 13 x 8,8 x 0,01 = 12 mm² 2. Proračun struje k.s. na 0,4 kV ( niskonaponskoj ) strani Prividni otpor petlje k.s. iznosi Z=Zm+Zt , gdje je Zm otpor 10kV mreže , a Zt je otpor transformatora . 1,1 x Un 1,1 x 10 Zm= ------------= ------------= 0,44 Ω ( na 10 kV strani ) Pk 250 U2 0,4 Zm=0,44 x ( -----)² = 0,44 x ( ------ )² = 0,0007 Ω U1 10 Un² x uk 0,4² x 4 Zt=-------------- = ----------------= 0,01 Ω 100 x Pn 100 x 0,63 Z = 0,0007 + 0,01 = 0,0107 Ω Efektivna vrijednost izmjenične komponente struje k.s. iznosi : 1,1 x Un 1,1 x 0,4 Ik” = ----------------=-----------------= 23,8 kA 3 x Z 1,73 x 0,0107

STR: 16

Udarna struja k.s. iznosi : Iku = κ x 2 x Ik” = 1,5 x 1,41 x 23,8 = 50 kA Trajna struja k.s. iznosi : Itr =μ x Ik” = 0,9 x 23,8 = 21,4 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.s. iznosi : Ief = Ik” x m² + n² = 23,8 x 0,08²+ 0,86² = 20,6 kA Snaga k.s. iznosi : Pk = 3 x Un x Ik” = 1,73 x 0,4 x 23,8 = 16,5 MVA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------- = ----------------= 910 A 3 x Un 1,73 x 0,4 Na izračunate vrijednosti kontroliramo opremu na 0,4 kV strani . Spoj transformatora i trafo polja na 0,4 kV izveden je od golog profilnog bakrenog vodiča dim. 50x10 mm , koji se može opteretiti strujom 1025 A. Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0,4 kV na termička naprezanja Najmanji dozvoljeni presjek bakrenog vodiča za vrijeme trajanja k. s. iznosi : S = 7,5 x It x t = 7,5 x 21,4 x 2 = 226 mm² Odabrani presjek od 500 mm² zadovoljava Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0,4 kV na mehanička naprezanja za razmak osi vodiča 0,12 m i razmak uporišta 1,1 m . Važno je napomenuti da za odabrani profil i i razmak osi vodiča i za kritično frekventno područje , kritični razmak uporišnih točaka iznosi 1,25 do 1,45 m , koje treba izbjegavati. 3.Proračun otpora rasprostiranja i dimenzioniranje uzemljivača Ukupan otpor združenog uzemljenja ( Rezdr ) , računajući utjecaj svih uzemljivača koji su spojeni sa nulti vodič niskonaponske mreže , mora zadovoljiti uvjet: Ud Ud Rezdr < ----- = ----- Iz rxIk gdje je: Ud - dozvoljeni napon dodira (V) , Iz - dio struje dozemnog kratkog spoja koji ide kroz uzemljenje trafopostaje u zemlju (A) , r - redukcioni faktor , Ik - ukupna struja dozemnog kratkog spoja Za nadzemne visokonaponske dalekovode bez zaštitnog užeta redukcioni faktor iznosi r=1 . Ukoliko je visokonaponski dalekovod izveden sa zaštitnim užetom r<1 . Tada se točna vrijednost redukcionog faktora određuje mjerenjem. Ukoliko ograničenje struje jednopolnog kvara u visokonaponskoj mreži iznosi 150 A , a dozvoljeni napon dodira u trafopostaji iznosi 80 V to , uz pretpostavljeni nepovoljniji slučaj da je visokonaponski dalekovod izveden bez zaštitnog užeta ( r=1 ) , otpor rasprostiranja združenog uzemljenja mora biti : 80 Rezdr = ----- = 0,533 Ohma 150 Ukupni otpor rasprostiranja uzemljivačkog sustava bolničkog kompleksa iznosi 0,364 Ohma . Kako se iz rezultata vidi ( Ruk < Rezdr ) , ova trafostra s pripadajućim razvodom 10 (20) kV i 1 kV , obzirom na uvjete bezopasnosti propisane važećim propisima može priključiti na visokonaponsku mrežu.

STR: 17

Prije uključivanja trafopostaje u postojeći elektroenergetski sustav obavezno treba izvršiti slijedeće provjere i mjerenja : - provjera vrijednosti ograničenja struje dozemnog kratkog spoja - vrijeme trajanja jednostrukog zemljospoja - mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivačkog sustava 4. Proračun hlađenja transformatora Hlađenje transformatora ostvaruje se prirodnim strujanjem kroz predviđene otvore . Ukupni gubici transformatora snage 630 kVA mjerodavne za dimenzioniranje otvora iznose : Pg = 1,1 x ( PFe + PCu ) 1,1 x ( 1,3 + 6,5 ) = 8,58 kW , gdje su : PFe gubici u željezu , a PCu gubici u bakru . SIGURNOSNI ( POMOĆNI ) IZVORI NAPAJANJA

- elektroagragatska postrojenja - uređaji sa akumulatorskim baterijama

1. ELEKTROAGREGATSKA POSTROJENJA Koriste se kao glavni sigurnosni izvor napajanja u bolnicama , hotelima i sl. Samostalni izvori električne energije . Osnovni sklop je motor-generatorska grupa ., koju čine pogonski motor (motor sa unutrašnjim sagorijevanjem ) i električni generator.

Konstruktivne izvedbe : prenosni ; prevozni ; kontejnerski ; stacionarni Stacionarno elektroagregatsko postrojenje montira se u posebnoj prostoriji (dim. cca. 6x4 m , visine 3,5 m , ovisno o snazi i izvedbi elektroagragata ), strojarnici . Strojarnica se izvodi u sastavu objekta , po mogućnosti blizu TS . Kompaktno , potpuno opremljeno elektroagregatsko postrojenje sa motor-generatorom montiranim na postolje preko gumenih amortizera , sa integralnim dnevnim spremnikom goriva , aku baterijom , komandnim ormarom za automatsko upravljanje. U slučaju ispada distributivne mreže preuzima napajanje potrošaća za 10-15 sekunda. Automatsko stacionarno postrojenje ( prilog blok shema ) Standardno stacionarno postrojenje ( prilog ) Standardno akustički izolirano stacionarno postrojenje ( prilog ) Nazivna snaga elektroagregata - prividna snaga P= Pm x g / cos Øg - radna snaga P= Pm x g - faktor snage za koji se projektiraju generatori cos Øg = 0,8 Izbor snage elektroagregata Prvi uvjet kod izbora snage elektroagregata je vršna snaga priključenih potrošača P = 3 x U x In x cos Øn gdje je In vršna struja , a cos Øn faktor snage priključenih potrošača Drugi uvjet kod izbora snage elektroagregata su prelazne struje Ip koje nastaju pri uključenju potrošača. Pri tome se uzima u obzir da je elektroagregat može biti kratkotrajno strujno preopterećen do 2,2xIg

STR: 18

Ip = kxIn = 2,2xIg = 2,2 xP / 3 x U Vrijednosti k kod elektromotora koji se uklapaju direktno iznosi cca 5-7 , a kod elektromotora koji se uklapaju uputnikom zvijezda – trokut cca 2,5-3,5 2. UREĐAJI SA AKUMULATORSKIM BATERIJAMA Najrašireniji uređaji su uređaji za bezprekidno napajanje , poznatiji kao UPS Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija ; baterija ; izmjenjivača ; statičke by-pass sklopke ; ručne by-pass sklopke Koriste se za sigurnosno napajanje kompjutera . Blok shema UPS ( prilog ) Uređaji sa akumulatorskim baterijama , kod kojih vrijeme uključenja iznosi 0,5 sek. Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija ; baterija ; izmjenjivača ; by – pass sklopke Koriste se za napajanje sigurnosne i panične rasvjete , napajanje operacione svjetiljke u operacionim salama, uređaja za održavanje vitalnih funkcija pacijenata i sl.

STR: 19

2. NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE Osnovni zahtijevi : osigurati potrošaču dobavu kvalitetne električne energije ; pouzdano snabdijevanje ; kabel ne smije biti opasan za okolinu ; snabdijevanje se mora vršiti uz minimalne troškove Tipovi kabelskih mreža : radijalni tip mreže ; petljasti tip mreže ; zamkasti tip mreže RADIJALNE NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE - PRORAČUNI 1. Vršna opterećenja i faktori istovremenosti Za odabiranje kabela osnovni podatak s kojim moramo raspolagati je snaga trošile (u kW) koje se mora napajati kabelom. Opterećenje, koje se javlja kao stvarno najveće opterećenje je vršno opterećenje, a računa se prema: Pv = i x Pi gdje je: Pv - vršno opterećenje (u kW) i - faktor istovremenosti Pi - suma nazivnih instaliranih snaga svih trošila Iznos faktora istovremenosti kreće se u intervalu od 0,05 do 1 .Pri svakom proračunu valja uzeti u obzir stvarne pogonske prilike . Poznavajući instalirane snage razdjelnika kao i stvarne pogonske prilike, određuje se faktor istovremenosti i vršna snaga pojedinog kraka radijalne mreže.Isto tako poznavajući instalirane snage svih razdjelnika i određujući s obzirom na stvarne pogonske prilike faktor istovremenosti čitavog objekta, proračunavamo vršnu snagu ( u KW). Iznos faktora istovremenosti grupe stanova prikazan je u tablici u prilogu . Faktori istovremenosti u praksi se kreću između 0,2 do 0,8 , u ovisnosti o stvarnim pogonskim prilikama. Vrijednosti vršnog opterećenja u W/m² kreću se u vrijednosti od 40 do 150 W/m² 2. Izbor presjeka kabela Presjek i tip izoliranih kabela i vodiča određuje se prema trajno dozvoljenoj struji, uzimajući u obzir ograničavajuće faktore zaštitnih mjera , karakteristike uređaja za zaštitu od kratkog spoja i preopterećenja , vanjski utjecaj temperature okoline i dozvoljenom padu napona. Dozvoljeni pad napona između napojne tačke el. instalacije i bilo koje druge tačke ne smije biti veći od vrijednosti prema čl. 20 Pravilnika o tehničkim nomativima za električne instalacije niskog napona ( Sl. list 53/88 ) 1. Za strujni krug rasvjete 3%, a za strujni krug ostalih trošila 5%, ako se električna instalacija napaja iz niskonaponske mreže. 2. Za strujni krug rasvjete 5%, a za strujni krug ostalih trošila 8%, ako se električna instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je priključena na visoki napon. Za električne instalacije čija je duljina veća od 100 m dopušteni pad napona povećava se za 0,005% po dužinskom metru iznad 100 m, ali ne više od 0,5%.

STR: 20

Proračun pada napona računamo prema: - za trofaznu struju: 100xlxPv u% = ---------- (R1cosØ+X1sinØ) gxSxU² Za presjek do 25 mm² induktivni otpor možemo zanemariti za bilo koji cosØ, te pad napona iznosi: 100x1xPv u% = ---------- gxSxU² - za jednofaznu struju uz zanemarivi induktivni otpor kabela pad napona iznosi: 200x1xPv u% = ---------- gxSxU² gdje je: u% pad napona u % Px1 moment opterećenja (KWm) S presjek faznog vodiča (mm²) g vodljivost (za Cu iznosi 56 Sm/mm² , za Al iznosi 34 Sm/mm²) U nazivni napon (V) Za kabele sa bakrenim vodičem presjeka iznad 25 mm² i cosØ=0,85 povećanje pada napona zbog induktivnog otpora kabela u % iznosi 10% za kabele presjeka vodiča 35 mm² , do 40% za kabele presjeka vodiča 150 mm² . Dozvoljena strujna opterećenja Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------- 1,73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------- Ux cosØ Najveća struja kojom možemo trajno opteretiti izolirane vodiče i kabele i vanjski utjecaji utvrđeni su standardom N.B2.752 . Očito je da se dozvoljene struje opterećenja prema navedenom standardu razlikuju od struja opterećenja koje je naveo proizvođač kabela kao max. struje kojima možemo opteretiti kabel. U praksi vršimo proračun najnepovoljnijih slučajeva i prikazujemo u tablicama .Primjer proračuna prema shemi iz priloga dat je u tablici Oznake simbola u tablicama: K - korekcioni faktor polaganja kabela It - trajno dopuštena struja ud - pad napona dionice uuk - ukupni pad napona

STR: 21

Dionica P(kW) I(A) l(m) S(mm²) K It(A) ud uuk TS - KRO1 178 290 110 2X150 0,90 320 1,38 1,38 KRO1- GRP1 65 110 40 95 1 138 1,05 2,43 GRP1- EO4 39 66 30 35 1 103 0,45 2,88 EO4 - RS 10 18 15 10 1 52 0,19 3,07 RS - S.K.4 2 13 15 2,5 1 29 1,47 4,54 RS - S.K.5 1 5 25 1,5 1 22 1,23 4,3 IZBOR TIPOVA KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Tipove kabele i izoliranih vodova odabiremo prema načinu polaganja . Zaštitni sloj kabela ima zadatak da vodič kabela zajedno sa njegovom izolacijom zaštiti od djelovanja okoline .Označavanje izoliranih vodova i kabela određene su standardom N.C0.006. , a boje za označavanje i sistem obilježavanja žila kabela i izoliranih vodova za nazivne napone do 1 kV standardom N.C0.010. U praksi se koriste izolirani vodovi i kabeli sa izolacijom i plaštem od PVC mase . Izolirani vodovi se u praksi koriste za razvod el. instalacije u zatvorenim , suhim prostorijama , za napajanje potrošaća manjih snaga .Najčešće se koriste sa Cu vodičima . Izolirani vodovi tipa P ( NYA ) – obični jednožilni vodovi prevučeni slojem PVC-mase . Vodiči su žice od 1,5 mm² do 16 mm² , ili uže od 10 mm² do 400 mm². Koriste se za polaganje u izolacionim cijevima ispod ili iznad žbuke . Samo u suhim prostorijama. Primjer označavanja 4x P1,5 mm²+ PY1,5 mm² Izolirani vodovi tipa PP/R ( NYIFY ) –dvožilni ili trožilni vodovi s razmaknutim žilama , s izolacijom i plaštem od PVC-mase , tako da između žila postojim staza . Vodiči su žice od 1,5 mm² do 6 mm² .Koriste se za polaganje u žbuku ili ispod žbuke . Samo u suhim prostorijama. Primjer označavanja PP/R 3x1,5mm² Izolirani vodovi tipa PP ( NYM , PGP ) –višežilni ( 2,3,4 i 5 ) vodovi s izolacijom i plaštem od PVC-mase . Vodiči su žice od 1,5 mm² do 35 mm². Koriste se za polaganje pod žbuku ili iznad žbuke ( na obujmice ili slobodno na kabelske trase ) . U suhim i vlažnim prostorijama , a ne smiju se polagati u zemlji . Primjer označavanja PPY 5x1,5mm² Kabeli se koriste za razvod el. instalacija kako u zatvorenim objektima , tako i za vanjske razvode u zemlji ili energetskim kanalima .Koriste se sa Cu , ali i sa Al vodičima . Kabel tipa PP00 ( NYY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase i ispunom od gume ili PVC-mase , jednožilni i višežilni . Koriste se za gradske razvodne mreže , industrijska postrojenja i sl. energetske razvode , na mjestima gdje nije izložen mehaničkom oštećenju . Primjer označavanja PP00 3x1,5mm², PP00 4x50mm² PP00 1x150mm², PP00 -A 4x50mm². Kabel tipa PP41 (NYBY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase , ispunom od gume ili PVC-mase i mehaničkim pojačanjem od čelične trake , jednožilni i višežilni . Koriste se za gradske razvodne mreže , industrijska postrojenja i sl. energetske razvode , na mjestima gdje može doći do mehaničkih naprezanja . Primjer označavanja , PP41 4x50mm², PP41 -A 4x50mm².

STR: 22

RAZVODI KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Izolirani vodovi Izolirani vodovi tipa P polažu se isključivo u instalacijskim PVC-cijevima ( crvene rebraste cijevi proizvod TICINO ili sl. ) , koje se polažu na oplatu prije betoniranja i to samo u suhim prostorijama . Izolirani vodovi tipa PP/R polažu se isključivo pod žbuku ili u žbuku i to samo u suhim prostorijama . Izolirani vodovi tipa PP polažu se pod žbuku ili u žbuku , a mogu se polagati i nadžbukno na odstojne obujmice , na perforirane metalne kabelske trase , u metalne kanale za el. priključke u nivou poda , u plastične parapetne kanale i sl. Pravilnikom o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona određeno je instalacijsko područje za polaganje kabela i izoliranih vodova na zidovima prostorija ( prilog ) . Polaganje el. instalacije u prostorijama s kadom ili tušem određeno je standardom N.B2.771. ( prilog ) . Sva spajanja moraju se izvoditi u razvodnim kutijama Kabeli Energetski kabeli u objektima polažu se na metalnim perforiranim ili ljestvičastim kabelskim nosačima (policama ) ili pojedinačno na odstojnim obujmicama ili u PVC cijevima .Police se pričvršćuju na konzole , koje se pričvršćuju metalnim tiplovima o strop ili zid prostorija ( prilog) Vanjski niskonaponski kabelski razvodi izvode se kabelima tipa PP00 ili PP41 položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi ( gdje kabeli prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih površina). Kabeli koji se polažu u zemljanom rovu polažu se na dubini od 80 cm. U rovu kabeli se polažu na posteljicu od pijeska debljine 10 cm, a potom se pokriju drugim slojem pijeska debljine 30 cm iznad kojeg se postavljaju plastišni štitnici i traka za upozorenje. Potom se rov zatrpava zemljom u slojevima od 10 cm, a na dubini od 20 cm postavlja se traka za upozorenje. (prilog ) Ispod ceste i prolaza kabeli se polažu u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno iskopani rov na dubini od min 1,1 m. Prijelaz kabela se vrši okomito na os prometnice.U pravilu kabeli se polažu izvan kolnika . Ukoliko se polažu u kolniku treba povećati dubinu kanala. . (prilog ) Pri paralelnom polaganju energetskih i telefonskih kabela minimalni razmak iznosi 50 cm. Pri paralelnom polaganju kabela i cjevovoda potrebno je ostvariti min. razmak od 50 cm.(prilog) Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 1 kV i vodovoda iznosi min 0,5 m odnosno 1,5 m za magistralni cjevovod (prilog ) Kao uzemljivač duž cijele KB trase koristi se Cu uže 50 mm² ( ili traka FeZn25x4 mm ). Uzemljivačko uže štiti kabel od direktnog udara groma . Na uže za uzemljenje spaja se : - metalni plašt kabela i svi metalni dijelovi KB završetka , koji u normalnom pogonu nisu pod naponom - zaštitne metalne cijevi ( telefonskih kabela i vodovodnih cijevi i sl. ) Nastavljanje i spajanje kabela u zemlji vrši se kabelskim spojnicama. Kabeli se polažu ručno , ili pomoću mehanizacije .

STR: 23

3. RAZVODNE PLOČE VANJSKI RAZVODI Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod el. energije u distributivnim , mrežama , industrijskim postrojenjima , razvoda javne rasvjete i sl. Razvod električne energije ostvaruje se putem rastavljačkih slogova osigurača 400 A s odgovarajućim sistemom sabirnica . Koriste se tipski kabelski ormari izrađeni od armiranog poliestera (to garantira trajnu otpornost prema atmosferskim utjecajima ) .Montiraju se na tipizirane armirano - betonske temelje pomoću vijaka. Betonski temelj se ukopava u zemlju do 900 mm , tako da još 300 mm ostaje iznad nivoa zemlje. Održavanje ormara nije potrebno . HEP koristi navedene ormare za razvod niskonaponske mreže po naseljima .Veći objekti priključuju se direktno na KRO . Kućni priključni ormarić ( KPO ) , koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku mrežu . Koriste se tipski ormari , razvod el. energije ostvaruje se osiguračima 100 A . Ugrađuje se na ogradnom zidu parcele ili na pročelju građevine . Kućni priključni-mjerni ormarić ( KPMO ) , koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku mrežu . Koriste se tipski ormari , razvod el. energije ostvaruje se osiguračima 100 A , a mjerenje se ostvaruje ugradnjom brojila potrošnje el. energije . Ugrađuje se na pročelju građevine . RAZVODNE PLOČE U OBJEKTIMA Višekatni stambeni objekti Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine . Ukoliko ima više ulaza svaki ulaz ima svoju GRP . GRP se sastoji iz više sekcija , međusobno odvojenih , svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . Shema GRP ( prilog ) Etažni razdjelnici ER ( ili etažni ormari EO ) U etažnim razdjelnicima smještena su brojila el. energije , u ovisnosti o broju stanova i glavni osigurači za svaki stan . Ukoliko na katu ima više od četiri stana koriste se dva EO-a . Shema EO ( prilog ) Stanski razdjelnici RS Koriste se tipski razdjelnici , plastične izvedbe , koji se montiraju u niše iznad ulaza u stan. Osim osigurača u RS montiraju se i limitatori i zaštitne strujne sklopke . Shema RS ( prilog ) Ostali objekti ( poslovni objekti , hoteli i ugostiteljski objekti , bolnice , gradilišta i sl. ) Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine , po mogućnosti u sredini da bi razvodi bili što kraći ( ili u blizini najvećih potrošača ) . GRP se sastoji iz više sekcija , međusobno odvojenih , svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom .

- dovodna sekcija sa dovodnim kabelom i mjernom garniturom za mjerenje potrošnje el. energije ( sekcija “ distribucije “)

- sekcija korisnika ( sekcija “mreža “ , sekcija “ agregat” i sl. )

STR: 24

Shema GRP ( prilog ) Ostale razvodne ploče ( RP ) Ostale razvodne ploče raspodjeljuju se po objektu po:

- katnost objekta ( u pravilu svaki kat ima najmanje jednu RP ) - tehnološke cijeline ( kuhinja , restoran , praonica , garaža , kotlovnica ,

rashlad i sl. ) - požarne zone

KONSTRUKCIJA RAZVODNIH PLOČA Materijal - Razvodne ploče u objektima izrađuju se uglavnom od pocinčanog čeličnog lima debljine 1,5 – 2,5 mm , ojačani L profilima , često plastificirani . - Razvodne ploče izrađuju se i od plastičnih materijala i od nehrđajučeg čelika . Izvedba : ugradni ( ugrađuju se u za to predviđene niše u zidu ) ; nadgradni ( montiraju se na zid ) ; samostojeći ormari OPREMA U RAZVODNIM PLOČAMA Veličine mjerodavne za dimenzioniranje i odabir opreme u razvodnoj ploči su

- struje opterećenja I - struje kratkog spoja Ik”

Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------- 1,73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------- Ux cosØ Struja kratkog spoja : 1,1 U Ik” = -------------- 1,73 x Zuk Grebenaste sklopke Služe za isklapanje pomoćnih i glavnih strujnih krugova za struje od 16,25,40,63,100,200,400,630 i 1200 A. Koriste se u kombinaciji sa osiguračima Za veće struje koriste se polužni rastavljači Niskonaponski prekidači Služe za isklapanje i zaštitu u n. n. strujnim krugovima . Nadstrujne okidače čine toplinski preopteretni ( bimetalni ) i magnetski kratkospojni okidači ( termomagnetni okidači ). Toplinski okidači su podesivi . Prekidači mogu imati prigrađen isklopni okidač , koji omogućuje daljinsko okidanje . Prekidači mogu imati prigrađene i elektromotorne pogone za daljinsko uklapanje i isklapanje . Izrađuju se za standardne :

- nominalne struje od 100 , 160 , 250 , 400 , 1000 , 2500 A - struje k. s. 10 , 35 , 50 kA

STR: 25

Osigurači velike prekidne moći ( visokoučinski osigurači , “nožasti “) Koriste se za prekidanje velikih struja k. s. ( ili preopterećenja ) , kao i za ograničavanje struja k. s. , što je vrlo povoljno za mrežu. Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka . Nazivne struje podnožja : 100 , 250 , 400 , 630 , 1250 A Nazivne struje topljivog umetka : 2,4,8,10,16,20,25,32,40,50,63,80,100,125,160,200,225,250,315,355,400,500,630, 1000, 1250 A. Struje k.s. 120 kA Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara . Instalacioni osigurači Koriste se za prekidanje struja k. s. ( ili preopterećenja ) . Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka . Nazivne struje podnožja : 25 , 63 , 100 A Nazivne struje topljivog umetka : 2,4,8,10,16,20,25,32,40,50,63,80,100A Vrijeme isključenja : brzi i tromi topljivi umeci Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara . Struje k.s. 50 kA Instalacioni automatski prekidači ( “automatski osigurači “) Sve više u uporabi za prekidanje struja k.s. (termomagnetski okidač )i struja preopterećenja ( bimetalni okidač) sa karakteristikama isklapanja B, C i D ( H, L, K ). Jednopolni , dvopolni , tropolni , četveropolni . Nazivne struje : 6,10,16,20,25,32,40,50,63,80,100 A Vrijeme isključenja odnosno karakteristikama isklapanja B, C i D ( H, L, K ). Struje k.s. 6,10 (15,25,50 ) kA Zaštitne strujne sklopke ( FID sklopke ) Zaštita od indirektnog dodira i za spriječavanje trajnog napona na uzemljenim metalnim dijelovima . Upotrebljavaju se svuda gdje su zaštitni i nulti vodič odvojeni Nazivne struje : 25, 40,63,80 A Nazivna struja greške : 0,03 ; 0,1 ; 0,3 ; 0,5 A Sklopnici Oblik sklopke , koji zadovoljava zahtijeve daljinskog upravljanja i automatizacije.Sklopnik se sastoji od glavnih strujni kontakti , pomoćni kontakti , magnetski svitak i komora za gašenje luka .Sklopnikom se upravlja pomoću tipkala ili pomoću sklopke. Nazivne struje : 14,16,25,36,40,60,90,110,160,250,400,500,630A Upravljački napon : 24,48,110, 220,380 AC DC Termički releji ( bimetalni releji ) U kombinaciji sa sklopnikom štite elektromotore od preopterećenja . Svaki termički rele odabire se prema nominalnoj struji elektromotora . Proizvode se za razna područja struje i svaki se može podešavati unutar područja (na pr. 0,3-0,5 A ; 3-5 A 35-50 A ; 300-500 A isl. )

STR: 26

Releji Uređaji koji se aktiviraju pod djelovanjem jedne ili više električkih veličina ( struja , napon, snaga ) da bi preko svojih kontakata i pomoćnih strujnih krugova djelovali na druge aparate .Kontakti releja su mirni , radni ,prijeklopni i trenutni Pomoćni releji , vremenski releji , zaštitni releji , Stubišni automat Odvodnici prenapona Za zaštitu trošila od indirektnih udara groma Transformatori Za snižavanje napona sa 220 V na 12, 24, 36 i sl. ili za zaštitu od dodirnog napona 220/220 V. Mjerni uređaji Brojila potrošnje el. energije :

- jednofazna , trofazna - jednotarifna , dvotarifna , trotarifna - za mjerenje radne ( djelatne ) el. energije kW sa pokazivačem maksimuma - za mjerenje jalove el. energije kVAr - priključak na mrežu izravno za potrošače do 60 A ili poluizravno za veće

potrošače preko strujnih mjernih transformatora xxx/ 5A Ampermetri , voltmetri , cosØ-metar UREĐAJI ZA KOMPENZACIJU JALOVE ENERGIJE Večina el. uređaja ( induktivni potrošači ) trebaju za rad pored radne i jalovu energiju . Pored troškova za isporuku , reaktivna energija dodatno opterećuje prijenosne linje .Osim toga HEP traži da cosØ bude najniže 0,9.Stanje poboljšavamo tako da paralelno priključimo kondenzatore , odnosno izvršimo kompenzaciju jalove energije . Postoji pojedinačna , grupna i centralna kompenzacija . Stalni kompenzacioni uređaji namijenjeni su za pojedinačnu kompenzaciju elektromotora i transformatora . Automatski kompenzacioni uređaji namijenjeni su za grupnu i centralnu kompenzaciju jalove energije . Proizvode se u spektru od 17,5 do 960 kVAr.Rade se od 3 do 6 i više stupnjeva regulacije , tako da se kompenzacioni uređaji automatski uključuju po potrebi kako se mijenja jalova snaga . Potrebna snaga kompenzacionog uređaja za kompenzaciju jalove energije iznosi : Q = Pv ( tgØ1 - tg Ø2 ) Proračunski faktor snage cos Ø1 iznosi 0,85 , a željeni faktor snage iznosi cosØ2 = 0,95 Q = Pv ( 0,62 - 0,329 ) kVAr .

STR: 27

4. ZAŠTITNE MJERE TIPOVI RAZDJELNIH SISTEMA U POGLEDU UZEMLJENJA (utvrđeni standardom N.B2.730.) U n.n. mrežama dozvoljeni su slijedeći sistemi napajanja : a) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa ovom

točkom pomoću zaštitnih vodiča U praksi najčešće se koristi TN-sistem i razlikuju se tri tipa TN-sistema i to

- TN-S –sistem , koji kroz cijeli sistem ima razdvojeni neutralni i zaštitni vodič

- TN-C-S –sistem , u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču samo u jednom dijelu sistema

- TN-C –sistem , u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču kroz cijeli sistem

b) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa zemljom preko uzemljenja koje je električni nezavisno od uzemljenja sistema napajanja

c) IT-sistem nema ni jednu direktno uzemljenu točku a mase su uzemljene ( prilog ) STUPNJEVI ZAŠTITE ELEKTRIČNE OPREME OSTVARENE POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA (utvrđeni standardom N.A5.070.) Stupanj zaštite ostvaren pomoću zaštitnog kučišta označava se sa dva karakteristična slova i dva broja na pr. IP 4 4 Prvi karakteristični broj ( od 0 do 6 ) označava stupanj zaštite od prodora stranih tijela i prašine Drugi karakteristični broj ( od 0 do 8 ) označava stupanj zaštite od prodora vode ( prilog ) ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA (utvrđena standardom N.B2.741. ) Zaštita sigurnosnim malim naponom ( istovremena zaštita od direktnog i indirektnog dodira ) Nazivni napon ne prekoraćuje 50 V. Zaštita od direktnog dodira Zaštita pregradama ili kučištima , zaprekama , zaštita postavljanjem izvan dohvata ruke . Kao dopunska mjera koristi se zaštitna strujna sklopka Zaštita od indirektnog dodira Zaštita automatskim isključenjem napajanja što znači da u slučaju kvara dolazi do automatskog isključenja napajanja. Izloženi vodljivi dijelovi ( mase ) moraju se spojiti sa zaštitnim vodičem za svaki tip razvodnog sistema . U svakoj zgradi vodič glavnog izjednačenja potencijala povezuje međusobno slijedeće vodljive dijelove : glavni zaštitni vodič ; PEN vodič ; glavni zemljovod ( temeljni uzemljivač ) ; metalne dijelove instalacija ( cijevi vodovoda , kanalizacije , centralnog grijanja , klimatizacije , instalacije plina i sl. ) ; metalne konstrukcije zgrade ; metalne konstrukcije unutar zgrade ; gromobransku instalaciju

STR: 28

TN – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TN sustavu napajanja koristi se izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške. Zaštitni uređaj u slučaju greške u strujnom krugu mora automatski isklopiti napajanje strujnog kruga u utvrđenom vremenu , tj. zaštitni uređaj treba imati takovu karakteristiku da je ispunjen uvjet : ZsxIa < Uo gdje je : Zs - impendancija petlje kvara Ia - struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja u propisanom vremenu Uo - nazivni napon prema zemlji Dozvoljena vremena isključenja u ovisnosti o karakteristikama strujnog kruga propisana su u standardu N.B2.741 i na pr. za 220 V iznosi 0,4 sekunde. Za prekidanje strujnih krugova u slučaju greške koriste se : - Niskonaponski prekidači sa nadstrujnim okidačima . Nadstrujne okidače čine toplinski ( bimetalni ) preopteretni i magnetni kratkospojni okidač.( termomagnetni okidač ) - Instalacioni automatski prekidači i kombinirani zaštitni prekidači - Zaštitno strujne sklopke PRILOG - PRORAČUN EFIKASNOSTI ZAŠTITE KOD KORIŠTENJA INSTALACIONOG AUTOMATSKOG PREKIDAČA Strujni krug br.2 u RS-1 Petlja kvara TS --------------KRO1--------GRP1-----------EO4----------RS-1--------st.krug br.2 l = 110 m l = 25m l= 12m l = 25m s =2x150mm² s = 35 mm² s= 10mm² s = 2,5 mm² Ro=0,231Ω/km Ro= 0,588Ω/km Ro= 2,06Ω/km Ro=8,23 Ω/km l = 40m s = 150 mm² Ro=0,231 Ω/km Ro - specifičan otpor kabela (Ω/km) ; t = 0,4 s ; Ia = 80A ( proradna struja osigurača 16 A ) Zs=2x0,231/2x0,110+2x0,231x0,04+2x0,588x0,025+2x2,06x0,012+2x8,23x0,025= = 0,025 + 0,018 + 0.029 + 0,049 + 0,412 = 0,533 Ω ZsxIa = 0,533 x 80 = 42,6 V < Uo=220 V TT – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TT sustavu napajanja koristi se zaštitni uređaj diferencijalne struje ( zaštitna strujna sklopka ) izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške. Mora biti ispunjen uvjet : RA x Ia < 50 V gdje je : RA - zbroj otpora uzemljivača i zaštitnog vodiča Ia - struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja odnosno nazivna diferencijalna struja ( 30 mA , 500 mA i sl. )

STR: 29

Strujni krug br.2 iz RS UZEMLJIVAČ ----KPMO----------------RS-------------st.krug br.1 l = 20 m l = 25m s = 10 mm² s = 2,5 mm² Ru=8,60 Ohm Ro= 2,06 Ohm/km Ro = 7,14 Ohm/km Ro - specifičan otpor kabela ( Ohm/km ) Ru - otpor uzemljivača Ia = 30 mA Ra = 8,60 + 2x2,06x0,020 + 2x7,14x0,025 = 9,15 Ohm RaxIa = 9,15 x 0,03 = 0,27 V < 50 V IT – sistem U IT-sistemu instalacija mora biti izolirana od zemlje . Ovaj sistem u kombinaciji sa kontrolnikom izolacije u praksi se koristi za napajanje potrošača u operacionim dvoranama i prostorijama za intenzivnu njegu , jer u slučaju kvara ne dolazi do isključenja , već kontrolnik izolacije daje zvučni i vizuelni signal. Mase ( vodljivi dijelovi moraju se uzemljiti . PRESJECI ZAŠTITNIH VODIČA Presjeci zaštitnih vodiča i vodiča izjednačenja potencijala određena su standardom N.B2.754 U praksi zaštitni vodiči su u jednofaznom napajanju treći , a u trofaznom napajanju bez nul-vodiča četvrti odnosno peti u trofaznom napajanju sa nul-vodičem . Za presjeke vodiča do 16 mm² zaštitni vodiči moraju biti istog presjeka . Za presjeke faznog vodiča iznad 16 mm² presjeci zaštitnog vodiča mogu biti upola manji . Presjeci glavnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 6 mm² , a u praksi se koriste sa presjekom 16 mm². Presjeci dodatnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 2,5 mm² , a u praksi koriste se vodiči presjeka 4 mm² . Kao vodiči za izjednačenje potencijala u pogonima koristi se uže Cu presjeka vodiča 50 mm² , ili traka FeZn 25x4 mm, koji se polažu na izolatore po pogonu. Zaštita upotrebom uređaja klase II ili odgovarajućom izolacijom Oprema sa dvostrukom ili pojačanom izolacijom Zaštita električnim odvajanjem Elekrično odvajanje jednog strujnog kruga ( napajanje utičnica za priključak brijačeg aparata preko odvojnog transformatora ) NADSTRUJNA ZAŠTITA ( utvrđena standardom N.B2.743 ) Uređaji za zaštitu od nadstruje ( struja preopterećenja i struja kratkog spoja ) postavljeni su na početku strujnog kruga , odnosno na mjestima gdje se smanjuje trajno dopuštena struja vodiča i kabela i na mjestima gdje se smanjuje dozvoljena struja kratkog spoja .

STR: 30

Zaštita od struje preopterećenja Odabrani zaštitni uređaji prekidaju struje preopterećenja prije nego što struja preopterećenja uzrokuje štetno povišenje temperature. Radne karakteristike uređaja koji štite električni kabel od preopterećenja zadovoljavaju ovim uvjetima : 1) Ib < In < Iz 2) I2 < 1,45xIz gdje su: Ib - struja za koju je strujni krug projektiran Iz - trajno podnosiva struja kabela In - nazivna struja zaštitnog uređaja I2 - struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uređaja Kontrola u pogledu zadovoljavanja navedenih uvjeta provodi se za sve strujne krugove. Zaštita od kratkospojnih struja Odabrani zaštitni uređaji osiguravaju prekidanje kratkospojne struje prije nego takva struja prouzrokuje opasnost od toplinskih i mehaničkih djelovanja u vodičima i spojevima . Svaki odabrani zaštitni uređaj zadovoljava slijedeće uvjete: - prekidna moć je veća od očekivane kratkospojne struje na mjestu postavljanja - svaka kratkospojna struja koja se pojavi u bilo kojoj točki strujnog kruga odabrani zaštitni uređaj prekida unutar vremena koje dovodi vodiče do dopuštene granice temperature. ELEKTRIČNA POSTROJENJA NA NADZEMNIM MJESTIMA UGROŽENIM OD EKSPLOZIVNIH SMJESA U praksi se susrećemo sa objektima i prostorima kod kojih je moguće nastajanje eksplozivnih smjesa kao : proizvodnja i razvođenje plinova , proizvodnja i razvođenje sagorivih tekućina , proizvodnja i upotreba lakova , proizvodnja i prerada umjetnih masa , obrada i uskladištenje sa nastajanjem prašine ( šećerane , skladištenje žitarica i sl. ) , skladište i pretakanje goriva , garaže za motorna vozila , akumulatorske stanice , benzinske crpke, …. U praksi u takove prostorije postavljamo najnužnije el. instalacije , uglavnom samo rasvjetu , a način izvođenja el. instalacije provjerimo u Pravilniku o el. postrojenjima na mjestima ugroženim od eksplozivnih smjesa ( SL. 18/67) . Protueksplozijski zaštićeni el. uređaji ( svjetiljke , sklopni uređaji , razvodne kutije i sl. ) , poznati kao “S” uređaji , izrađuju se u vrsti zaštite “povećane sigurnosti “ ili “neprodoran oklop “ . Kod benzinskih crpnih stanica zone opasnosti oko crpki , oko otvora tankova i oko odušaka odredimo prema Pravilniku o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom ( N.N. 93/98 ) , i na ta mjesta ne postavljamo nikakove el. instalacije .

STR: 31

RASVJETA OSNOVNE SVJETLOTEHNIČKE VELIČINE

- svjetlosni tok je cjelokupna emitirana snaga zračenja izvora svjetlosti , jedinica za svjetlosni tok je lumen ( lm ) , Φ

- svjetlosna jačina je vrijednost svjetlostikoja zrači u određenim smjeru , jedinica za svjetlosnu jačinu je cendela ( cd ) , I

- osvjetljenost predstavlja mjerilo za intenzitet svjetloszi koje pada na određenu površinu , jedinicu za osvjetljenost je lux ( lx ) , E

IZVORI SVJETLOSTI Žarulje sa žarnom niti Nit se grije do bijelog usijanja el. strujom u staklenom balunu ( vakumom ili kombinacijom inertnog plina ) .Sve standardne žarulje imaju dno sa navojom ( E40 , E27 , E14 ) ili sabajunetom ( B22 , B15 ). Standardna žarulja izrađuje se od 25 do 1000W . Osim standardnih proizvode se i kao ukrasne žaruljice ( oblika gljive , oblika svijeće itd ) , kriptonske , metalizirane , reflekta žarulje za usmjerenu rasvjetu , specijalne žarulje ( signalne , baterijske , auto žarulje itd ) Prednost im je niska cijena , te što daju svjetlost najbliža prirodnoj svjetlosti , imaju dobreu reprodukciju boje , a osnovna mana je slaba iskoristivost i kratak životni vjek . (do 1000 sati ) Halogene žarulje Nastale su iz potrebe za indirektnom rasvjetom velikih prostora s reflektorima i svjetiljkama za dekorativnu rasjetu . Halogene žarulje na mrežni napon i halogene cijevaste žarulje na mrežni napon manje su u upotrebi . Niskonaponske halogene žarulje su u velikoj upotrebi kod dekorativnih svjetiljki , najčešće su za napon 12V snage 20 , 35 , ili 50W . Prednost im je što daju svjetlost blizu prirodne svjetlosti , imaju dobru reprodukciju boje , a osnovna mana je slaba iskoristivost , ( životni vijek oko 4000 sati ) Fluokompaktne žarulje ( štedne fluo žarulje ) Nastale su iz potrebe da se smanji potruošnja el. energije i zagrijavnje , a produži trajnost , i da se na jednostavan način zamjene žarulje sa žarnom niti . To se postiglo navedenim fluokompaktnim žaruljama , kojima je potrošnja 5 puta manja , a životni vijek 10 puta veći . Fluokompaktne žarulje sa ugrađenim predspojnim napravama imaju dno s navojem ( E27 , E14 ) ili s bajunetom ( B22 ) i lako ih jezamjeniti umjesto žarulja sa žarnom niti . Izrađuje se snage 5 , 7 , 11 , 15 , 20 , 23 W

STR: 32

Fluorescentne cijevi Ekonomične u osvjetljavanju prostora . Imaju svjetlosnu iskoristivost 5 puta veću od žarulja sa žarnom niti i 2 puta veću iskoristivost od halogenih žarulja . Vijek trajanja oko 10000 sati . Da bi funkcionirale fluorescentna cijevi moraju imati predspojne naprave : startere za paljenje , prigušnice koje održavaju električno pražnjenje , čuvaju naboj i stabiliziraju struju, kondenzator , filtere za uklanjanje smetnji ( na zahtijev ) . Klasične predspojne naprave zamijenjuju se elektronskim predspojnim napravama. Standardne fluorescentne cijevi su : snage 18, 36 , 58 W ; dužine 600 , 1200, 1500 mm ; promjera Ø 38 ili Ø26 mm ; boje TB ( toplo bijela boja - 2900 K ) , SB ( svjetlo bijela boja - 3500 K ) , BB ( bijela boja 4500 K ) , DS ( danje svjetlo 6500 K ) Standardne fluorescentne cijevi nemaju dobru reprodukciju boja . Fluorescentne cijevi s “luksuznim bojama “ svjetlosti ( TBX , BBX ) odlikuju se dobrom reprodukcijom boja . Osim standardnih fluorescentnih cijevi proizvode se i fluorescentne cijevi za specijalne namijene : za visoke temperature , za niske temperature , s refleksnim slojem , bojane , za osvjetljenje akvarija i cvijeća , za kopirne aparate , za dezinfekciju zraka ( baktericidne ) , za rapid – start , za regulaciju svjetlosnog toka . Žarulje na izboj ( visokotlačne žarulje ) Nastale iz potrebe za veoma mnogo svjetla da bi se osvjetlile ulice gradova , velike i visoke industrijske hale , stadioni i sl. Visokotlačne živine žarulje ( HQL , VTFE ) koriste se za vanjsku rasvjetu ulica , rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša , skladišnih prostora i sl. Standardne su snage 50, 80, 125, 250, 400, 700 i 1000 W . Vrijeme propaljivanja cca. 3 min , vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 6 min. , vijek trajanja 16000 do 24000 sati. Visokotlačne metal-halogene žarulje ( HQI , HPI , VTHF ) koriste se za profesionalnu dekorativnu rasvjetu i rasvjetu velikih prostora ( stadioni , velesajamski paviljoni , povijesni spomenici , reklamni panoi , pročelja , sportske palače , dokovi kolodvori teniski i golf tereni , skijaške staze , parkirališta i sl. ) . Kompaktne za profesionalnu dekorativnu rasvjetu standardne su snage 35, 75, 150 W . Vrijeme propaljivanja cca. 2 min , vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 6 min. , vijek trajanja 6000 do 9000 sati. Cijevaste su snage 250, 400, 1000 , 2000 i 3500 W . Vrijeme propaljivanja cca. 3 min , vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 6 min. , vijek trajanja 10000 do 15000 sati. Visokotlačne natrijeve žarulje ( NAV , VTN ) su najekonomičnije visokotlačne žarulje i koriste se za vanjsku rasvjetu ulica , rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša , skladišnih prostora i sl. Standardne su snage 50, 70, 100,150, 250, 600 i 1000 W . Vrijeme propaljivanja cca. 6 min , vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 8 min. , vijek trajanja 12000 do 24000 sati.

STR: 33

SVJETILJKE Svjetiljke moraju zadovoljiti slijedeće zahtijeve :

- svjetlotehničke : odgovarajuća raspodjela svjetlosnog toka i svjetlosne jačine , ogračiničenje blještanja , povoljna iskoristivost

- mehaničke : dovoljna mehanička čvrstoča , otpornost prema koroziji , zagrijavanju , osiguranje protiv vlage I vode , jednostavna konstrukcija u cilju lakše montaže I održavanja

- elektromehaničke : pogonska sigurnost , zaštita od napona dodira , zaštita od smetnji , jednostavan I siguran priključak

- oblikovne : estetski izgled oblika i završne obrade , uklapanje u ambijent Elementi svjetiljaka :

- svjetlotehnički elementi : reflector , kapa , raster - mehanički elementi : kučišta , montažni pribor - elektrotehnički elementi :grla , vodiči za unutrašnje ožičenje , priključne

stezaljke , prigušnice , starteri , kodenzatori I sl. Svjetlotehničke karakteristike svjetiljki :

- raspodjela svjetlosnog toka u prostoru : direktna , pretežno direktna , jednolika , pretežno indirektna , indirektna

- raspodjela svjetlosne jačine : prikazuje se u vidu dijagrama , prema raspodjeli svjetlosne jačine svjetiljke se djele u uskosnopne ,širokosnopne , sa zračenjem na sve strane , na gore , na gore i dolje , svjetiljke sa kosim zračenjem

- raspodjela sjajnosti : prikazuje se u vidu dijagrama - iskoristivost podataka daju proizvođači

STR: 34

UNUTARNJE OSVJETLJENJE Faktori kvalitete unutarnjeg osvjetljenja su : Nivo osvjetljenosti Nivo osvjetljenosti određuje se prema važećim standardima , a kako je naš standard relativno star , u praksi se koriste preporuke CEI ili njemačke norm DIN . Standardima je određena minimalno srednja osvjetljenost , koju je potrebno postići u prostorijama . Nivo osvjetljenosti po preporukama je nazivna srednja osvjetljenost . Preporučena skala osvjetljenosti :

- vrlo mali zahtjevi 20-30-50 lux - mali zahtjevi 75- 100-150 lux - srednji zahtjevi 200-300 lux - veliki i vrlo veliki zahtjevi 500-750-1500-2000-3000-5000 lux

(prilog – nivo osvjetljenosti prema preporukama CEI ) Ravnomjernosti Ravnomjernost je odnos najslabije osvjetljenog mjesta u prostoriji i srednje osvjetljenosti iznosi :

- 1:3 za vrlo male i male zahtjeve - 1:2,5 za srednje zahtjeve - 1:1,5 za velike i vrlo velike zahtjeve

Boja svjetlosti Izvori su u pogledu temperature boje podjeljeni na : - topple boje ( temperatura boje manja od 3300 K ) ; žarulje sa žarnom niti , halogene žarulje , fluorescentne cijevi toplo bijele boje , visokotlačne natrijeve žarulje

- bijele boje ( temperatura boje od 3300 K ) ; fluorescentne cijevi bijele boje, visokotlačne metal-halogene žarulje , visokotlačne živine žarulje

- boje dnevne svjetlosti ( tempetatura boje veća od 5000 K ); fluorescentne cijevi dnevne svjetlosti , visokotlačne metal-halogene žarulje

Niski nivo osvjetljenosti zahtjevaju topple boje , a visoki bijele boje . Reprodukcija boja Opći indeks reprodukcije boja “Ra” kreće se u granicama od 40 do 90

STR: 35

Opće osvjetljenje Osim općeg osvjetljenja postoji još i lokalno , kao i dodatno osvjetljenje radnog mjesta , a u praksi se najčeščće izvodi opće osvjetljenje . U velikim prostorima može se rješavati i zonalno opće osvjetljenje , kada su zahtjevi osvjetljenosti po zonama različiti , ali je zonalno osvjetljenje isto opće osvjetljenje. Industrija Rasvjeta industrijskih pogona ( kao i radionica , stanica za tehničke preglede , garaže i sl. ) visine prostorija do 5m rješava se svjetiljkama s fluorescentnimcijevima , najčešće montiranim direktno na plafon u vidu svjetlosnih traka . Orjentacija svjetlosnih traka ovisi o radnim stolovima ili strijevima . Upotrebljavaju se svjetiljke s reflektorima ili kapama , stupanj zaštite IP55. ( prilog ) Rasvjeta industrijskih pogona visine prostorija iznad 5m rješava se svjetiljkama sa sjajnim reflektprom i visokotlačnom žaruljom ( živine , metal-halogene , natrijeve ), koje imaju prednost pred svjetiljkama sa . ( prilog ) Poslovni prostori ( uredi , biroi ) Osvjetljavaju se ugradnim ili nadgradnim UPRAVLJANJE RASVJETOM Konvencionalno upravljanje Konvencionalno upravljanje rasvjetom radi na način da direktno upravljamo sa naponom kojim napajamo svjetiljku . ( slika 1a i 1b) DALI kontrolni sistem upravlajnja Digital Addrssable Lighting Interface ( D A L I ) DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom sastoji se iz dvije komponente ( slika 2 ) :

- regulacijski uređaj ( controller ) - adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU )

Oba uređaja su inteligentna i elektronički krugovi upravljani su mikroprocesorima . Povezani su kabelom kojim se prenose podaci . ( DALI kontrolni signali ) . DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom razvijen je kroz zajedničku suradnju proizvođača elektronskih predspojnih uređaja za fluorescentne cijevi ( Phillips , Osram , Tridonic, Trilux ) Funkcija regulacijskog uređaja ( controller-a ) je da regulacijske komponente ( tipkala , osjetnici svjetla , IR prijemnici , osjetnici prisutnosti PIR prijemnici , daljinski upravljači i sl. ) pretvara u digitalne poruke i da ih putem DALI kontrolnog kabela prenese do adresibilnog elementa u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU )

STR: 36

adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Svrha adresibilnog element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) je da pročita poruku poslatu iz regulacijskog uređaja ( controller-a ) , i da u skladu sa komandnom porukom promijene napon kojim napajamo svjetiljke , pojednostavnjeno rečeno oni direktno upravljaju svjetiljkama na način sličan konvencionalnom upravljanju ( slika 3 ) Sa DALI kontrolnim sistemom upravlajnja rasvjetom postiže se slijedeće :

- ušteda energije ( do 70% ) regulacijom rasvjetnog toka u ovisnosti o danjem svjetlu

- fleksibilnost da svaka svjetiljka ili grupa svjetiljki može biti kontrolirana i upravljana neovisno jedna o drugoj i neovisno o napajanju

- sustav može biti povezan sa centralnim nadzornim sustavom građevine PRENAPONSKA ZAŠTITA OPĆENITO Prenaponi se ispoljavaju kao naponski valovi , koji putuju vodovima i prodiru u uređaje . Po porijeklu prenaponi mogu biti unutarnji i vanjski .

- unutarnji prenaponi su povišenje napona mreže , odnosno prenaponi koji nastaju uklapanjem i isklapanjem transformatora , elektromotora i vodova , te prenaponi koji nastaju pri zemljospoju ili pri kratkom spoju

- vanjski prenaponi koji nastaju prvenstveno atmosferskim pražnjenjem ( vidi sliku 1 ) , a nastaju direktnim udarom groma , induktivnim djelovanjem magnetskog polja ( indukcija napona u petlji ) ili kapacitivnim djelovanjem električkog polja ( izbijanjem napona iz jednog vodiča na drugi u slučaju velike potencijalne razlike )

ZAŠTITNE ZONE ( slika 2 i slika 3 ) ZONA 0 Prostor štićen gromobranskom instalacijom od direktnog udara ZONA 1 Prostor unutar građevine , glavni razvodi spojeni su sa glavnom

sabirnicom za izjednačenje potencijala preko odvodnika prenapona , koji mogu kontrolirati velike energije

ZONA 2 Prostor unutar građevine , etažni razvodi spojeni su sa sabirnicom za izjednačenje potencijala u etažnoj razvodnoj ploči preko odvodnika prenapona , koji mogu kontrolirati srednje energije

ZONA 3 “ Čista “ soba ZAŠTITA U NISKONAPONSKIM 0,4 kV INSTALACIJAMA Koordinacija izolacije je mjera zaštite u niskonaponskim 0,4 kV mrežama ( slika 4 )

STR: 37

Prvi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu kontrolirati vrlo velike energije ( ZONA 1 – odvodnici prenapona klase B ) Drugi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite , kao funkcija srednje zaštite , zahtijeva instaliranje odvodnika prenapona u etažnim razvodnim pločama koji mogu kontrolirati srednje energije ( ZONA 2 – odvodnici prenapona klase C ) Treći stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu biti ugrađeni u utičnici ( ZONA 3 – odvodnici prenapona klase D ) ZAŠTITA U INSTALACIJAMA SLABE STRUJE

- Telefonske i informatičke mreže - Video kabeli - Signalni kabeli

Navedene instalacije moraju biti integrirane u sustav izjednačenja potencijala i sustav prenaponske zaštite u svrhu zaštite uređaja koji su spojeni na mrežu ( slika 5 )

STR: 38

C. INSTALACIJE SLABE STRUJE 1. TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA (INSTALACIJA

STRUKTURNOG KABLIRANJA)

- PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE Vanjski priključak se izvodi iz HT (Hrvatske Telekomunikacije) telefonske mreže prema HT

suglasnosti. Razvod vanjske telefonske instalacije može biti zračni ili kabelski ( u zemlji ). Vanjske instalacije planira, projektira i izvodi HT prema zahtjevima prostornog uređenja. Pregledom tehničkih zahtjeva pojedinog objekta definira se potrebni broj telefonskih parica za svaki objekt. U objektu se definira mjesto glavnog priključka prema tehničkim zahtjevima objekta te prema položaju vanjskih instalacija. Na to mjesto se postavlja telefonski ormarić koji još zovemo ““Glavni ili Uvodni telefonski ormarić” Kabel iz vanjske mreže ulazi u taj ormarić i spaja se na letvice 10X2 mm ili takozvane “reglete”. Priklučak više inija za poslovne objekte uglavnom se rješava podzemnim optičkim kabelima.

- TELEFONSKE KUĆNE CENTRALE Kućne telefonske centrale koriste se u poslovnim objektima, te osiguravaju brze i jednostavne

komunikacije. Proizvode se centrale različitih kapaciteta . Analogne centrale danas su prešle u digitalne centrale koje prosljeđuju digitalne i analogne ( glas ) signale.

Najsuvremenija tehnologija i upravljanje pomoću računala daje sadašnjim centralama mnoštvo mogućnosti kao što su:

- bilježenje troškova telefonskih razgovora svakog pojedinog priključka - mogućnost upotrebe telefonskih aparata sa tonskim i dekadskim biranjem - mogućnosti produženog biranja - preuzimanje poziva - prebacivanje poziva - konferencijske veze - i sl. Brojne funkcije i mogućnosti same centrale korisnik programira po volji i konfiguraciji mreže. Posredničko mjesto služi za usmjeravanje vanjskih poziva unutar centrale. Moderne kućne telefonske centrale izvode se u zatvorenim kućištima i jednostavno se

postavljaju u objektima. Napajaju se iz NN mreže.

- TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI Telefonski razvodni ormarići koriste se u razvodu telefonske instalacije kao tačke

koncentracije. Izrađuju se kao ugradni ili nadgradni ormarići različitih kapaciteta. U urmariće su montirane letvice 10x2mm tzv. “reglete” na kojima se spajaju kabeli i vodići. Kapacitet razvodnog ormara ovisi o broju regleta ugrađenih u ormarić.

- RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE Telefonski razvod vodi se paralelno s kompjuterskom mrežom te se vodići razvoda svode na

iste ormare. Te ormare razmještamo po objektu prema potrebama mreže, i nazivano ih 19”(inč) Rack (600x600mm visine 600. 1000, 1600 ili 2000mm). U ovaj ormar slažu se telefonski ormarići s regletama i komunikacijski moduli kompjuterskih mreža ( habovi i patch paneli ) . Veličinu ormara određujemo prema opremi koju je u njega potrebno ugraditi. Prednosti ovakove koncentracije su u tome da se prespajanjem u ovim ormarima lako promjeni telefonski u kompjuterski priključak.

- RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREŽE

Telefonska instalacija završava ugradnim telefonskim utičnicama na koje se priključuju telefonski aparati. U objektu se predviđaju telefonski priključci u svim radnim prostorima pored radnih stolova , dok se u stambenim objektima predviđaju telefonski priključci u dnevnim boravcima. U bolnicama se predviđaju na bolesničkim kanalima u svakoj bolesničkoj sobi. Utičnice se vodičima spajaju na najbliže telefonske ormariće. Telefonska instalacija objekata koncentrirana je u glavnom razdjelniku ili direktno na telefonsku centralu. Spoj između glavne koncentracije ( glavnog odnosno uvodnog razdjelnika ili

STR: 39

telefonske centrale ) i ostalih razvodnih telefonskih ormarića izvodi se višeparičnim telefonskim kabelima. Ovi višeparični kabeli polažu se na perforirane kabelske trase slabe struje koji se nalaze u spuštenom stropu ili u cijevima u betonskim zidovima. Razvod od telefonskih utičnica izvodi se dvoparičnim vodičima koje se polažu u plastičnim cijevima ili na PK trasama slabe struje. Razvod u prostorima, koji nemaju spuštene stropove te u pregradnim zidovima izvodi se u plastičnim cijevima, koje se polažu direktno u beton. Svi telefonski ormarići se uzemljuju vodićem PY 4mm.² Horizontalni razvod u hodnicima i glavnim komunikacijama polaže se uvijek na suprotnoj strani od trasa polaganja jake struje. U slučaju prelaska iz jedne požarne zone u drugu kabelske trase se polijevaju protupožarnim sredstvom. Telefonska instalacija u stambenim objektima izvodi se u skladu sa uputama za izvođenje telefonskih preplatničkih instalacija u zgradama. Telefonski kabelski priključak će se izvesti iz javne HPT mreže kabelom odgovarajućeg broja parica prema HT suglasnosti . Uvođenje telefonskog kabela u objekt izvodi se kroz plastične cijevi objekta od telefonskih ormarića u zgradi. Telefonska instalacija u zgradi izvodi se u plastičnim cijevima vodičima tipa Ti20 ili Ti44. Telefonski rasplet po zgradi počinje od priključnog telefonskog ormarića koji je smješten u prizemlju objekta. Usponske telefonske kolone plažu se vertikalno kroz stubište. Sa ove koncentracije radijalno se razvodi po dvije parice telefonske instalacije za svaki stan. U svakom stanu predviđa se telefonska utičnica koja se montira u dnevnom boravku. Također se predviđen izvod za priključak sa dvije parice telefonske instalacije za svaki poslovni prostor. Zajedničko razvođenje instalacije telefona i prijenosa podataka (kompjuterske mreže) izvedeno je takozvanom tehnikom strukturnog kabliranja u skladu sa ISO/IEC 11801 . Na svim radnim mjestima predviđena je jedna dvostruka priključnica RJ45 na koju se može priključiti telefonski aparat ili kompjuter. Kod razvoda kompjuterske mreže ni jedna linija od 19” racka do utičnice ne smije biti duža od 100 m. Razvod od ormara do utičnica izveden je kabelima UTP CAT 5 položenim u PVC cijevi 23 mm. Završetci UTP kabela u GKO izvedeni su na patch panelima ili na telefonskim regletama te na drugom kraju na RJ45 utičnicama.

- TELEFONSKE UTIČNICE Telefonske utičnice se montiraju u objektu na mjestima gdje je potreban priključak telefonskog

aparata ili kompjutera. Postoje tropolne, dvopolne telefonske utičnice klasičnog tipa. U zadnje vrijeme se koriste višepolne telefonske utičnice tipa RJ. Način ugradnje ( podžbukni, nadžbukni i ugradnja u pulteve , podne i parapetne kanale ) također definra odabir telefonske utičnice .

STR: 40

2. VATRODOJAVNA INSTALACIJA

- PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT

Pri projektiranju objekata projektant mora poštovati sve požarne propise koji se odnose na vrstu objekta koji projektira. Uz arhitektonsko građevinski objekt izrađuje se i takozvani protupožarni projekt koji definira požarne zone objekta, protupožarne zidove, protupožarna vrata, požarne liftove , puteve evakuacije u slučaju požara te načine i mjere zaštite od požara. Ovaj projekt rješava evakuaciju ljudi iz objekta u slučaju požara te spriječava brzo širenje požara iz jedne zone u drugu ( protupožarni zidovi se projektiraju na granicama zona). Također definira i instalacije koje je potrebno ugraditi u objekt radi bolje zaštite objekta od požara. Instalacije koje služe za zaštitu objekta od požara su:

- instalacija vatrodojave - instalacija autonmatskog sustava za gašenje požara halonom ili CO plinom - instalacija odimljavanja - instalacija šprinkler uređaja - hidrantska mreža

Ovaj projekt je jedan od ulaznih podataka za izradu projekata instalacija kako elektroinstalacija tako i strojarskih instalacija. Instalacijski projekti trabaju poštovati sve požarne zone te osiguravati što manje proboja iz jedne zone u drugu. Sve proboje treba zatvoriti protupožarnim sredstvima ili protupožarnim klapnama.

Vatrodojavna instalacija služi za brzu detekciju požara u objektu. U nekim slučajevima vezana je i na instalaciju za automatsko gašenje požara ( halonom ili sa CO ).

- VATRODOJAVNE CENTRALE Instalacija vatrodojave sastoji se od: - vatrodojavne centrale - automatskih javljača požara

- ručnih javljača požara - alarmnih truba ili sirena - ulazno izlaznih elemenata - razvoda

Vatrodojavna instalacija može biti :

- linijska - adresibilna

Linijska vatrodojavna instalacija je analognog tipa i sve je manje u proizvodnji. Centrala ima određeni broj linija koje se dijele na linije automatskih ili linije ručnih javljača požara. Svaka linija može sadržavati do 20-ak javljača ( što zavisi o tipu centrale i proizvođaču centrale). Adresibilne vatrodojavne instalacije su instalacije s opremom digitalnog tipa. Svaki javljač se programira te u svom kodu nosi vlastitu adresu i stanje . Sama centrala prepoznaje svaki javljač posebno te se unosom programa definira i položaj i stanje svakog javljača . Ove centrale se proizvode sa jednom, dvije i četiri petlje. Javljači se slažu u petlju po redu prema dispoziciji u samom objektu. Obično svaka petlja sadržava do 124 elementa . U zadnje vrijeme instaliraju se uglavnom vatrodojavne instalacije adresibilnog tipa. Vatrodojavna centrala ima sve potrebne module za dojavu, alarmiranje, kontrolu i ispitivanje instalacije i opreme. Na prednjoj ploči centrale obično su predviđene sve komande za programiranje, testiranje i rad same centrale, te displej za očitavanje svih potrebnih informacija i alarma. Sama centrala spaja se na printer radi evidentiranja svih informacija. Centrala se napaja iz niskonaponske mreže objekta, a opremljena je NiCa baterijama za besprekidno napajanje. Svaka vatrodojavna centrala ima i relejni slog.Relejni slog vatrodojavne centrale osigurava od 4 do 12 programibilnih relea to jest 4 do 12 beznaponskih kontakata pripadajućih relea. Beznaponski kontakti proslijeđuju se izvršnim vatrodojavnim elementima kao što je sklopka za automatsko isključenje napajanja, zatvaranje protupožarnih vrata, okidanje požarnih klapni na klima sustavima , sustavu centralnog nadzora i sl.

STR: 41

U samu centralu obično se ugrađuje i telefonski automat za automatsko alarmiranje vatrogasnih postrojbi. Sama centrala montira se u prostor kao što su portirnice ili dežurni vatrogasci. Prema potrebama u neke centrale ( zavisi o proizvođaču opreme ) mogu se ugraditi slogovi za automatsko gašenje požara . To je elektronski slog centrale koji nadzire, alarmira i aktivira halonske spremnike ili spremnike ugljičnog monoksida. Programiranje i puštanje u pogon centrale vrši isporučioc opreme.

- VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAČA Zavisno o vrsti vatrodojavne instalacije javljače dijelimo na : - obične ili analogne - adresibilne ili digitalne

Prema namjeni javljače požara u objektu dijelimo na: - ručne vatrodojavne javljače požara - automatske vatrodojavne javljače požara

Ručni javljači montiraju se na svim izlazima (evakuacijskim putevima ) pored izlaznih vrata na visini 1,2m. Ovi javljači obično su crvene boje radi lakšeg uočavanja. Prednja strana ručnog javljača požara zatvorena je staklom na kojemu je natpis “ U SLUČAJU POŽARA RAZBIJ STAKLO” . Razbijanjem stakla ovog javljača mijenjamo položaj kontakta te dajemo informaciju vatrodojavnoj centrali da je aktiviran ručni javljač požara. Automatske javljače požara dijelimo na :

- optički javljači požara - ionizacioni javljač požara - termički javljač požara - termodiferencijalni javljač požara - ulazno izlazne jedinice za aktivni slog - kombinirani javljač požara

. Ovi javljači montiraju se na stropovima u odgovarajuća podnožja. U objektima gdje visina plafona ne prelazi 3,5m jedan automatski javljač kontrolira cca 50m² površine. Termički, termodiferencijalni i kombinirani javljači upotrebljeni su u prostorima gdje se očekuje dim ili prašina i u normalnim uvjetima rada ( kuhinja , praonica, strojarnica i sl.) Optički i ionizacioni javljači požara primjenjuju se u svim ostalim prostorima. ( Ionizaciski javljači rijeđe se koriste jer rade na bazi radioaktivnog elementa te nakon upotrebe od 7 godina treba ih mijenjati , a onda postaju radioaktivni otpad ). Uzoračne komore koriste se kao javljači požara koji se montiraju u kanale klimatizacije i ventilacije. Ulazno izlazne jedinice s aktivnim slogom koriste se u velikim prostorima s visokim plafonima kao što su sportske dvorane, velike konferencijske sale i sl. Ovi javljači sastoje se od sloga predajnika i prijemnika infracrvenog snopa. U slučaju požara dim prekida snop te se tako detektira požar. Ulazno izlazna jedinica prima od prijemnika informaciju te je prosljeđuje vatrodojavnoj centrali. Ove ulazno izlazne jedinice koriste se i za druge svrhe. Ona može poslužiti za spajanje alarmnih sirena ili za zatvaranje protupožarnih klapni, spajanje analognih linija postojećih dijelova objekta , grananje instalacije i sl. Razvod instalacije vatrodojave izvodi se oklopljenim vodičima tipa kao Iy(St)y 2x2x0,8mm ili negorivim vodičima , a ponekad i vodičima koje preporučuje proizvođač opreme. Vodiči instalacije vatrodojave polažu se trasama slabe struje ili u PVC cijevima uvijek na propisanim udaljenostima od instalacije jake struje.

- VATRODOJAVNE FUNKCIJE Funkcija vatrodojavne instalacije je neprestana kontrola stanja u objektu u smislu požara. Centrala

kontrolira stanje mreže i ispravan rad svih javljača i mreži. U slučaju kvara bilo kojeg javljača signalizira stanje kvara i daje informaciju o kojem se javljaču odnosno liniji radi. U slučaju požara centrala aktivira alarmne trube te na relejni slog ( prema programu ) aktivira požarne funkcije kao što je isključenje napajanja, uključenje ventilatora odsisa dima, zatvaranje požarnih klapni na klima kanalima i sl. Ako je predviđen telefonski automat automatski se bira telefonski broj dežurne vatrogasne postrojbe i daje obavijest o požaru i mjestu požara.

STR: 42

3. ZAU , CATV I SATV

Ovi nazivi za instalaciju prijema i razvoda TV signala po objektu znače: - razvoda TV signala iz zajedničkog antenskog uređaja - razvoda TV signala iz kabelske TV - razvoda TV signala iz satelitskog prijema

- PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU Razvod kabelske televizije u gradovima provodi se, gdje god je to moguće, paralelno s

telefonskom instalacijom . Planira se vanjski razvod u skladu s planom prostornog uređenja i tehničkim potrebama.

- ANTENE Antenski sustavi sa antenama za prijem TV signala postavlja se na krovištu objekta. Antene za

VHF i UHF ( zemaljske programe ) postavljaju se na anteski stup. Antenski stup je čelični stup visine cca 3 m koji se sidri za krovište čeličnim užetom i sidrenim vijcima . Stup je potrebno povezati na instalaciju IP pomoću vodiča PY 6mm². Odabir antena radi se prema prijemnim kanalima područja na kojem se nalazi objekt.

Satelitska antena s dipolima također se montira na krovištu objekta na pripadajuće nosače satelitske antene. Nosač satelitske antene vezuje se na instalaciju IP. Satelitska antena se bira prema satelitu kojeg hvata te prema potrebnoj jakosti satelitskog signala. Prijemnici TV signala , pretvarači i pojačala postavljaju se u objektu što je bliže moguće antenama.

- PRIJEMNICI Prijemne stanice za zemaljske i satelitske TV signale služe za prijem, pretvaranje i pojačanje

signala primljenog na antenama. Ovi elektronički uređaji montiraju se u zatvorena kućišta te se najčešće ugrađuju na zadnjoj etaži objekta ( u blizini samih antena). Izlazni nivo signala na izlazima iz prijemnika obično je cca 100dB/μV što normalno zavisi o proizvođačima opreme i potrebama same instalacije. Stanice se napajaju NN naponom 220V , a kućište se povezuje na IP sabirnicu vodičem PY6mm². Iz stanice razvodi se jedan ili više kabela (75Ω koaksijalni niskogušeći ) po objektu. Kabeli se na kraju zaključuju otpornikom 75Ω.

- RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA Postoji više načina razvođenja instalacije TV, što zavisi o konfiguraciji mreže, zahtjevima investitora te broju potrebnih TV utičnica u objektu. Kod razvoda zemaljskih programa i kod razvoda CATV obično se ( u stambenim objektima ) kroz stubište polaže glavni koaksijalni niskogušeči kabeli u PVC cijevi ( npr: niskogušećim koaksijalnim kabelima tipa KEL 75-7-420 i KEL 75/5/173.). Na svakoj etaži postavljaju se tzv. odcjepnici TV signala ( feritni odcjepnici ) za 1, 2, 3 ili 4 grane ( što zavisi o broju stanova na etaži ). Odabir ovih odcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te potrebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV). Kod većih razvoda na granama se postavljaju širokopojasna pojačala signala. Kod razvoda satelitskih programa koriste se SAT DIGITAL kabeli u PVC cijevi . Na svakoj etaži postavljaju se tzv. multiswitch odcjepnici za 4 grane. Odabir ovih otcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te portebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV). Razvod satelitskih programa moguće je izvesti i direktno iz same prijemne stanice koaksijalnim kabelima koji se uvlače u plastične cijevi do svakog pojedinog stana. Cijevi se polažu direktno u beton. U stanu kabel se dovodi do razvodne kutije 60 mm , od koje se dovodi do TV utičnice.

STR: 43

4. PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL. ZVONO

- PARLAFONSKI UREĐAJI

Kućni govorni uređaji služe za uspostavljanje govorne veza između posjetitelja na ulaznim vratima i osobe u pojedinačnom stanu u zgradi. Razgovor teče izmjenično. Video parlafoni osim govorne veze prenose sliku posjetitelja ispred ulaznih vrata. Kompletna instalacija se sastoji od:

- govornog aparata u svakom stanu sastavljenog od dinamičkog mikrifon-zvučnika, el zvona ili pozivnika (zujalice ) , releja i dugmadi za govor i otvaranje vrata. Kod video parlafona ugrađuje se i ekran za sliku.

- jedinica za napajanje i pojačavanje tona i slike koja se ugrađuje u ugradni ormarić na prizemlju ili direktno u glavnu razvodnu ploču. - pozivnog tabloa smještenog na vanjskom zidu pored ulaza u zgradu. Izrađen je u modularnoj izvedbi. Modularna izvedba omogućava slaganje tabloa u proizvoljnoj veličini. Kod video parlafona ugrađena je i mini kamera za snimanje posjetitelja. - električne brave koja se ugrađuje na ulazna vrata ulaza. - tipkala koje se montira pored ulaza u stan.

- RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije kućnog govornog uređaja izvodi se u PVC cijevima u koje se provlači vodič tipa Ti20 ili oklopljenim kabelima Iy(St)y 2x2x0,6mm ( ili kabelima koje preporuča proizvođač opreme ). Kod video parlafona uz ove kabele polaže se i kabel za prenos video signala. U velikim stambenom objektima glavni razvod instalacije izvodi se kroz stubište.

STR: 44

5. PROTUPROVALNA INSTALACIJA

Instalacija protuprovale služi za zaštitu prostorija objekta od provale, te otuđenja imovine. Instalacija se sastoji od: - protuprovalne centrale - protuprovalnih signalizatora - sirene - el. brave - šifratora - kabelskog razvoda

- PROTUPROVALNE CENTRALE Protuprovalne centrale su elektronički slogovi koji primaju signale iz provalnih javljača . U

centralu se ugrađuju relejni slogovi za aktiviranje sirena i sl. te akumulatorske baterije i telefonski automati za automatsku daljinsku dojavu provale. Proizvode se različitih kapaciteta tj za različiti broj provalnih zona. Centrala se postavlja na mjesto koje definira služba za projektiranje protuprovalnih instalacija. Centrala u slučaju detekcije provale automatski aktivira alarmne sirene i poziva telefonom programirani broj službe za zaštitu. Šifratori odnosno elektronske brave koriste se za aktiviranje odnosno deaktiviranje centrale provale. Kod većih sustava koristi se elektronska brava ili šifrator koji se montira ispred štićene zone i služi za aktiviranje, odnosno deaktiviranje zaštite.

- PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI

Protuprovalni signalizatori koji se najčešće koriste su: - infracrveni detektor provale – ovi detektori registriraju pomicanje toplog tijela u prostoru

koji pokrivaju - mikrokontakt signalizacije otvaranja varata- montiraju se u okvir vrata te se aktiviraju kod

otvaranja varata - vibracioni detektor provale – ovi detektori se postavljaju na kase te detektiraju svaku

vibraciju u slučaju razbijanja kase - detektori razbijanja stakla koji se montiraju na prozorima - nagazni tasteri koji se postavljau ispod pulteva šaltera u bankama - CCTV INSTALACIJA

CCTV instalacija ili tzv instalacija TV zatvorenog kruga je instalacija koja se također

postavlja u objektima za zaštitu objekata od provale. Ova instalacija se sastoji od kamera koje kontroliraju prostor, video rekordera, monitora te videomultipleksera.

- RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije izvodi se oklopljenim kabelima tipa kao Iy(St)y ili kabelima koje predlaže proizvođač opreme i polažu se trasama slabe struje ili podžbukno u PVC cijevima.

STR: 45

6. DETEKCIJA CO

- FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU

Detekcija koncentracije ugljičnog monoksida vrši se u zatvorenim garažama da ne bi došlo do trovanja ljudi u garaži. Kod povećane koncentracije pale se odsisni ventilatori koji izbacuju zrak s povećanom koncentracijom CO, a kroz otvore garaže ulazi svježi zrak te se na taj način smanjuje opasna koncentracija ugljičnog monoksida.

- SONDE ZA DETEKCIJU

Sonde za detekciji ugljičnog monoksida postavljaju se na visini h=1,2m na udaljenosti od

7-12m. Sonde su ugrađene u kućišta dimenzije cca 130x200x120mm i mogu se podešavati za različite koncentracije CO. Postoje analogne i adresibilne sonde za detekciju. Ove sonde spajaju se na centralu detekcije CO.

- CENTRALE DETEKCIJE Centrale za detekciju CO pojavljuju se na tržištu kao linijske ili kao adresibilne. Na centrali se programiraju nivo prvog alarma i drugog alarma . Kod prvog alarma samo se pali ventilacija garaže dok se kod drugog alarma uključuje svijetlosno obavještenje te se pale alarmne trube. Paljenje ovih elemenata vrši se automatski s relejnog sloga centrale. - RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije zavisi o opremi koja je odabrana u objektu. Kod linijskih centrala sonde se vezuju u liniju . Broj sondi u liniji definira proizvođač opreme . Kod adresibilnih centrala sonde se vezuju u petlju. Instalacija se izvodi višeparičnim oklopljenim vodičima.

STR: 46

7. INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE

- FUNKCIJE Sustav hotelske signalizacije ugrađuje se kao što samo ime kaže u hotelima i ima niz funkcija

kao što su: - Poziv SOS iz kupatila - Poziv sobarice - Signalizacija – gost u sobi - Signalizacija – soba pospremljena - Signalizacija – ne ometaj

Sustav bolničke signalizacije za bolnicu omogućuje poziv osoblja iz soba pacijenata, sanitarnih prostora, ordinacija, blagovaonica i sl. Omogućene su slijedeće vrste poziva:

- normalan poziv - bolesnik poziva iz sobe - hitan poziv - uključuje ga sestra iz bolesničke sobe, kada joj je neophodna pomoć u vezi

s bolesnikom - poziv iz kupaonice - noću je omogućeno isključenje zvučnog signala (tihi poziv).

Pozivi iz ovih soba manifestiraju se vizuelno i akustički. Svi signali se razlikuju i uključuju po prioritetu. Ove instalacije osiguravaju jednostavnije penošenje hotelskih odnosno bolničkih informacija.

- ELEMENTI Instalacije hotelske odnosno bolničke signalizacije sastoji se od slijedećih elemenata:

- Pozivne kombinacije - Razriješne kombinacije - Signalna svjetla - Centrale - Razvod

Pozivna kombinacija za bolničku signalizaciju postavlja se pored pacijenta ili se montira u bolnički kanal poviše svakog kreveta. U bolničkom kanalu instalacija se razvodi u sekciji predviđenoj za razvod slabe struje. Na ručnom handsetu, osim pozivnog tastera za poziv sestre predviđen je i prekidač lokalne rasvjete kreveta (instalacije jake struje predviđaju bolničke kanale i fluo lampe lokalne rasvjete iznad kreveta). Potezno tipkalo koje se montira u kupatilu također je jedna od pozivnih kombinacija i služi da se u slučaju pada može pozvati poziv “SOS”-a. Instalacija bolničke signalizacije često se povezuje na troprogramski razglas preko transformatora 100/10V. Za svaki krevet u bolesničkoj sobi predviđena je slušalica za slušanje radio programa. Biranje i atenuacija programa predviđena je na handsetu. Poviše ulaznih vrata u prostorije montirane su signalne sijalice za indentifikaciju prostora iz kojeg je upućen poziv ili u kojem se nalazi dežurna sestra. Na razriješnoj kombinaciji u prostoriji omogućeno je aktiviranje signala prisutnosti sestre. Tada se svi pozivi proslijeđuju na zujalicu u sobi u kojoj je registriran signal prisutnosti sestre.

- CENTRALE Centrale su izvedene tako da se na prednjoj ploči ugrađuju svi potrebni elementi za

signalizaciju kao što su signalne sijalice, display , zujalice , tasteri za resetiranje i sl. Uglavnom se postavljaju na recepcijske pulteve ili na sestrinske pulteve u bolnicama. Sam izgled i tehničke kerakteristike ovih centrala ovise o proizvođaču opreme.

Donedavno su se proizvodile relejne centrale signalizacije , dok se u zadnje vrijeme sve više na tržištu pojavljuju digitalne centrale. Pojavom digitalnih centrala normalno da se proširuju i mogućnosti samih instalacija signalizacije.

- RAZVOD INSTALACIJE Glavni razvod instalacije bolničke signalizacije ili hotelske signalizacije polaže se po hodnicima oklopljenim kabelima tipa IY(St)Y presjeka 0,8mm. Ovi vodiči se polažu trasama slabe struje ili se provlače u PVC cijevima položenim u betonu. Broj žila za spajanje instalacije zavisi o tipovima elemenata i o proizvođačima opreme.

STR: 47

8. INSTALACIJA EL. SATOVA

Ova instalacija predviđa se u svim objektima gdje je nužna točna orjentacija u vremenu, kao što su škole, bolnice, zdravstvene poliklinike, sportski objekti i sl.

- MATIČNI SAT

Matični sat je u stvari kvalitetni elektronički kvarcni sat spojen na gradsku mrežu 220V,50Hz. Osim funkcije mjerenja vremena ima i neke dodatne funkcije kao što je aktiviranje el. zvona u određenom vremenu, štopanje vremena, korekcije pokazivanja nakon ispada mreže. Matični satovi imaju akumulatore koji osiguravaju 24h rad bez napajanja što zavisi o tipu matičnog sata i proizvođaču opreme. - SATOVI Električni satovi postavljaju se na hodnicima, ulaznim holovima, sportkim dvoranama i

opreacijskim dvoranama i sl. Zavisno o položaju sata u prostoru odabiru se dvostrani ili jednostrani satovi ili čak

četverostrani. Veličina sata i dizajn također se odabire prema polažaju u prostoru i načinu montaže. Proizvode se satovi sa sekundaljkom i bez te satovi koji se mogu koristiti kao štoperice koje se naprimjer ugrađuju u operacijske dvorane.

- RAZVOD

Razvod instalacije električnih satova izvodi se kabelima tipa PP , koji se polažu trasama slabe struje ili u PVC cijevima..

STR: 48

9. INSTALACIJA RAZGLASA Instalacija razglasa sastoji se od :

- razglasne centrale - mikrofona

- zvučnika , atenuatora i birača programa - razvoda Ova instalacija primjenjuje se u objektima kao što su aerodromi, želježničke postaje , kino dvorane i kazališne dvorane, sportske dvorane, poslovni objekti, hoteli i sl.

- RAZGLASNI UREĐAJ

Centralni razglasni uređaj slaže se od modula 19” rack. Komponente razglasnog uređaja složene su prema potrebama funkcije razglasa te prema potrebama razvoda instalacije razglasa objekta. U 19” rack slažu se:

- napojni modul - ulazni modul

- potreban broj izlaznih pojačala - digitalni tuner - dvostruki autorevers programibilni kazetofon - kompakt disk reproduktor - linijski modul - modul gonga i sl Predviđeni ispravljač napojnog modula spaja se na niskonaponsku mrežu. Izlazna pojačala snage 200W/100V i 100W/100V odabiru se prema ukupnoj instaliranoj snazi ozvučenja. Linijski modul osigurava razvod zvučnih signala po potrebnim linijama razglasa.

- ZVUČNICI

Zvučnici se proizvode u različitim izvedbama prema izlaznoj snazi te prema načinu ugradnje. Mali zvučnici namjenjeni za ozvučenje jedne prostorije cca 20m² obično se proizvode sa transformatorom izlazne snage 6 W s tim da ih se može prespajati i na snage 5, 4, i 3W. Zvučnici viših snaga proizvode se od 10, 20,30W , a često se proizvode kao zvučni stupovi ( još ih zovemo i zvučne kolone ) sa više tipova zvučnika. Za vanjske montaže proizvode se zvučne trube ( često ih zovemo hornovi ). Prema načinu montaže proizvode se nadgradni ( za montažu na zid) te ugradni ( za montažu u spušteni plafon). Dizajn zvučnika je različit kod raznih proizvođača opreme. Odabir zvučnika po prostorima vršimo prema proračunu ozvučenja. Kod složenijih zahtjeva ( velike sportske dvorane, kazališta, konferencijske sale i sl.) zvučnosti proračun se izrađuje prema karakteristikama zračenja zvučnika, obliku i zvučnim karakteristikama obrade prostora. Ove složene proračune rade firme proizvođača opreme. Atenuatori i birači programa montiraju se pored ulaznih vrata u prostoru gdje se nalazi zvučnik, na visini 1,4m od poda.

- MIKROFONI

Mikrofoni su elementi instalacije za davanje potrebnih obavijesti tj za prenos govora . Mikrofoni se spajaju mikrofonskim kabelima na mikrofonske ulaze ulazne jedinice razglasnog sustava. Mikrofoni se montiraju na stolna postolja ili su slobodni te s postavljaju na tzv. žirafe.

STR: 49

- RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije ozvučenja izvodi se trasama slabe struje vodičima tipa PP 2x1,5mm², ili oklopljenim kabelima koji dozvoljavaju napone od 100V. - PRORAČUN OZVUČENJA Radi postizavanja zadovoljavajuće razumljivosti razglasnog sustava , potrebno je osigurati u svim prostorima potreban nivo zvuka. Radi toga je potrebno izvršiti proračun snage zvučnika u prostorijama. Potrebni nivo zvuka za prostore : očekivani nivi buke potreban nivo razglasa dB dB hodnici 68-72 82 radni prostori 60-68 88 kuhinje, praonica 72-78 90 strojarnice 76-82 92 Proračun ozvučenja vrši se prema formuli: V²/3 P = --------- 32 gdje je: P- ukupna snaga potrebna za ozvućenje prostora V- volumen prostora 1. Prostorija ulazni hol Volumen prostora: a = 4.3 m b = 15 m c = 2,9 m V = 188 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 2.1W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabrana su 4 zvučnika od 3W. 2. Prostorija administracije Volumen prostora: a = 5 m b = 3,4 m c = 2,9 m V = 49,3 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 0,9W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabran je 1 zvučnik od 3W.

STR: 50

10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE

- KONTROLA ULAZA Instalacija kontrole ulaska je instalacija kojom se kontrolira ulaz u prostor.

U svaku od štićenih prostorija može se ući jedino pomoću kartice za indentifikaciju.Osim kartica za indentifikaciju postoje riješenja sa tipkovnicama gdje se ulaz oslobađa utipkavanjem šifre ili sustav koji oslobađa ulaz pritiskom prsta na određeno mjesto na ulaznoj jedinici. Najčešće se koriste sustavi s magnetskim karticama. Čitači kartica se montiaju pored štićenih vrata na visini 1,2m, dok se el brava montira u dovratniku. Kartica se prinosi čitaču te se kod točne indentifikacije aktivira električna brava i vrata se mogu otvoriti. Konfiguracija sustava zavisi o zahtjevima korisnika te o proizvođaču opreme. Svi čitači povezuju se komunikacijskom linijom na centralnu jedinicu. Centrala kontrole ulaska vezana je na PC . Svaka aktivnost sustava automatski se ispisuje na printeru. Prema potrebi korisnika izlistavaju se memorirane akcije na sustavu. Instalacija se sastoji od: - centralne jedinice - PC kompjutera sa printerom - konektora - čitača kartica - električne brave - razvoda

Centralna jedinica se priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu, te napaje sve ostale elemente sustava.

- RADIO VEZE ( KOLA HITNE POMOĆI)

Sustav radiorelejnih veza osigurava dvostranu komunikaciju, u dupleks vezi, između službe hitne medicinske pomoći i kola hitne pomoći ili helihoptera. Oprema sustava radioveze napaja se iz niskonaponske mreže 220V. Mobilna stanica predviđa se u objektu na mjestu administracije hitne pomoći. Stanice se predviđaju u kolima hitne pomoći i helihopterima. Sustav se sastoji od: - primopredajnika smještenog u objektu - primopredajnika smještenog u kolima hitne pomoći - antene na krovu objekta - napojni moduli Na primopredajniku koji se nalazi u objektu bira se radna frekvencija za vezu sa pojedinim vozilom. Iz primopredajnika se signal vodi na linearni izlazni stupanj koji je smješten u neposrednoj blizini antene. Kolinearna štapna antena predviđena je na krovu objekta. Linearni izlazni stupanj sadrži izlazne stupnjeve snage za oba frekventna područja , duplekser za prilagođenje na kombiniranu ili odvojenu VHF i UHF antenu, te malošumno prijemno predpojačalo koje kompenzira gubitak prijemnog signala u koaksijalnom kabelu između primopredajnika i linearnog izlaznog stupnja.

- SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA Instalacija se predviđa u bolnicama u operacionim salama i intenzivnoj njezi. U bolnici se koriste slijedeći medicinski plinovi: - kisik - komprimirani zrak - nitro-oksidul - vakuum Zadatak ove instalacije je praćenje ispravnosti rada stanica i cijevne mreže instalacije medicinskih plinova te signalizacija neispravnog rada ili nestanak plina. Sve greške u instalaciji svake pojedine stanice medicinskih plinova detektira se i proslijeđuje na daljinski signalizator. Signalizatori su elementi za optičku i akustičku signalizaciju i montirani su u prostoriji dežurnog tehničara. Sve greške u instalaciji sekundarne cijevne mreže detektira se i proslijeđuje na daljinske signalizatore. U operacionim salama signalizatori se montiraju na panelima u samoj sali, zajedno sa elementima instalacija jake i slabe struje U intenzivnoj njezi i na odijelima signalizatori se montiraju u pultevima sestara. Instalacija signalizacije rada medicinskih plinova izvodi se višežilnim kabelima tipa PPOO,koji se polažu po kabelskim trasama slabe struje i u PVC cijevima.

STR: 51

- TRAŽIOC OSOBA

Sustav tražioca osoba ili tzv "Paging" sustav koristi se u bolnicama, tvornicama, poslovnim objektima i sl. Sustav tražioca osoblja ili paging sustav sastoji se od : - napojnog modula - centrale - modula za punjenje - predajnika UHF - antene - osobni prijemnici Napojni modul je transformatorsko-ispravljački modul 220AC/12DC. Modul se montira u blizini same centrale i modula za punjenje te služi za napajanje ovih uređaja. Centrala je potpuno digitalna i programira se po želji. S tipkovnice se može uputiti selektivni ( samo jedan prijemnik ) , grupni ( više unaprijed programiranih prijemnika ) ili opći poziv ( svi prijemnici ). Signal poziva se u digitalnom obliku dovodi na predajnik UHF odnosno na antenu. Predajnik UHF modulira digitalni signal na UHF val nositelj i s prikladnom snagom dovodi na antenu. Sam predajnik sa napaja naponom 220V i montira u blizini antene. Antena je postavljena na krovu objekta pomoću pribora za sidrenje. Postoje sustavi gdje se antena ugrađuje u betonsku konstrukciju samog objekta kao petlja. Osobni prijemnici se proizvode sa zvučnim pozivom ( beeper ) i sa zvučnim pozivom i displejom.. Malih su dimenzija , lagani i otporni na udare. Prijemnici se čuvaju se u modulu za čuvanje i punjenje. Ovi moduli se postavljaju na zid na mjesta glavnih ulaza.

- POZIV PACJENATA Ova instalacija predviđa se u bolnicama u općim ordinacijama gdje je predviđeno čekanje pacijenata. Instalacija zauzeća je lokalna i izvodi se za svaku ordinaciju ili dijagnostiku posebno. Instalacija zauzeća se sastoji od: - priključne kutije sa napojnim elementima - stolne kombinacije sa tasterima - informacijske svijetiljke - razvoda Priključna kutija montira se u zidu na visini 0,3m. Priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu i služi za transformaciju i razvod napajanja. Stolna kombinacija sa tasterima postavlja se na stolu doktora ili osobe koja poziva pacijente. Poviše ulaza u prostor ordinacije ili dijagnostike montira se informacijska svijetiljka sa obavijestima "zauzeto", "čekaj", "slobodno" i "odsutan"

- SPORTSKI INIFORMACIJSKI SEMAFORI Instalacija sportskih semafora predviđa se u sportskim dvoranama, slična instalacija su informacijski semafori u aerodromskim zgradama ili željezničkim i autobusnim kolodvorima. Instalacija se sastoji od :

- glavnih i pomoćnih semafora na zidu - konzola za upravljanje - razvoda

Semafori su digitalni displeji velikih dimenzija za ispis potrebnih informacija. Montiraju se na zid na visini od cca 3 m. Pomoću konzola upravljamo semaforima i na njima ispisujemo potrebne informacije. Konzole mogu biti i PC –ovi. Razvod ove instalacije obično se izvodi višežilnim oklopljenim kabelima.

STR: 52

D. ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR 1. TEHNOLOŠKE SHEME

U svakom objektu, osim elektroinstalacija jake i slabe struje, postoje i instalacije vodovoda i kanalizacije, instalacije grijanja i hlađenja te vrlo često i plinske instalacije. Strojarske instalacije grijanja i hlađenja upravljaju se i reguliraju pomoću elektro instalacija. Također kod instalacija vodovoda i kanalizacije nailazimo na potrebe za postavljanjem uređaja za podizanje pritiska vode, uređaje za prepumpavanje kanalizacije, uređaje za pročišćavanje ili neutralizaciju otpadnih voda i sl. Svi se ti uređaji napajaju i kontroliraju pomoću električnih instalacija. Elektromotorni pogon je elektroinstalacija koja napaja potrošače ovih instalacija kao što su motori crpki, motori ventilatora, plamenici kotlova, dizalice topline, rashladni sustavi, elektrogrijači bojlera isl.

Regulacija sustava obično u sebi sadrži i automatiku sustava i služi za upravljanje sustavom. Naime ona vodi potrebnu logiku rada sustava. Logika rada strojarskih sustava prikazue se tehnološkim shemama.

Tehnološke sheme su simbolički shematski prikaz strojarske instalacije. Kroz tehnološku shemu očitava se postupak funkcioniranja instalacije koju tehnološka shema prikazuje. Elementi sheme su simboli povezani crtama koje označavaju puteve prolaza medija ( zraka , vode , freona , glikola, mora i sl.)

- KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE - GRIJANJE - POTROŠNA TOPLA VODA

- KLIMATIZACIJA

OPIS RADA SHEME KLIMATIZACIJE

Prilikom starta sustava uključuje se tlačni ventilator pri čemu se otvara žaluzina svježeg zraka. Prilikom zaustavljanja sustava ventilator stane, a žaluzina svježeg zraka se zatvori. U slučaju nestanka napajanja, žaluzina svježeg zraka zatvorit će se povratnom oprugom.

Regulacija temperature Regulator pomoću osjetnika smještenog u odsisnom kanalu održava konstantnu temperaturu prostora. Željena vrijednost temperature prostora postiže se upravljanjem sa ventilom grijača odnosno hladnjaka..

Zamrzavanje U slučaju pada temperature iza grijača protusmrzavajući osjetnik daje signal regulatoru koji daje nalog da se otvara ventil grijača i uključuje pumpu. Ukoliko temperatura i dalje nastavlja padati, regulator zaustavlja tlačni ventilator i zatvara žaluzinu svježeg zraka, te javlja alarm.

Protok zraka Za ispravan rad sustava mora postojati zadovoljavajući protok zraka. Ako nema protoka zraka, diferencijalni presostat na tlačnom i odsisnom ventilatoru dojavit će alarm na regulator koji automatski isključuje sustav iz rada.

Zaprljanost filtera U slučaju zaprljanosti filtera diferencijalni presostat dojaviti će “ servisni alarm “ na regulatoru .

STR: 53

2. REGULACIJA

Regulacija sustava vrši se elektroničkim sklopovima –“regulacionim pojačalima “ , te elementima u polju kao što su osjetnici temperature, termostati, motorni ventili , motorne zračne žaluzine i sl.

Pod pojmom regulacije podrazumjevamo npr: vođenje temperature polazne tople vode centralnog grijanja prema temperaturi vanjskog zraka . Naime, kod niže temperature vanjskog zraka polazna voda za radijatore je toplija da bi osigurala dovoljno grijanje prostora. Osjetnik na polaznom vodu prati dali je ta temperatuta zadovoljena. U slučaju da temperatura u polaznom vodu pada regulacijako pojačalo, koje očitava temperaturu osjetnika u polaznom vodu, daje izlaz na motor ventila da se ventil više otvori i propusti više tople vode te poveća temperaturu u polazu.

- ANALOGNA Analogna regulacija je reguluranje preko analognih signala ( nema pretvaranja u digitalne

vrijednosti ) . Ovaj tip regulacije nalazimo na starijim instalacijama , a u zadnje vrijeme se sve više koristi digitalna regulacija .

- DIGITALNA Digitalna regulacija je reguliranje sustava tako da se analogne veličine pretvaraju u digitalne

te se programima definiraju izlazni rezultati zahtjevane regulacije.

3 SHEME PLOČA EMP EMP je izraz koji se koristi za instalaciju elektromotornog pogona, koja sadrži:

- razvodne ploče elektromotornog pogona - napojne kabele i vodiče elektromotornog pogona

Razvodne ploče elektromotornog pogona napajaju potrošače ( motore crpki, ventilatora, žaluzina isl.) U ovim pločama ugrađena je oprema za napajanje i zaštitu motora ( sklopnici , bimetalni relei ) , potrebni relei , sklopke , signalne sijalice isl. U ove ploče ugrađuju se svi potrebni elementi automatskog rada sustava te se često ugrađuju i regulacijska pojačala za regulaciju sustava. Kada se svaki sustav regulira posebnim regulacijskim pojačalom tada to nazivamo lokalna regulacije. U takovim instalacijama obično svaki sustav ima u svojoj ploči EMP svoje regulacijsko pojačalo.

- ZAŠTITA MOTORA - UPUTNIK “ZVJEZDA – TROKUT” - SHEME REGULACIJE

4. DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV

DDC sustav ( direct digital control ) je sustav za kontrolu, regulaciju i upravljanje svim tehničkim sustavima instalacija u objektu. Normalno da se ovako slošeni sustavi koriste samo u velikim objektima sa složenim sustavima instalacija koa što su bolnice, velike sportske dvorane, velke poslovne zgrade, hoteli, kazališne zgrade , aerodromi i sl.

- PRIMJENA Centralni nadzorni sustav je formiran tako da osigura centralni nadzor i kontrolu nad tehničkim sustavima kao što su energane s kotlovima i dizalicama topline, pripreme potrošne tople vode, klimatizacijom poslovnih prostora , kontrolu rada sustava odimljavanja i upravljanje radom ventilacije garaže preko detekcije CO , kontrolu tj paralelnu signalizaciju sa protuprovalne i vatrodojavne centrale , upravljanje i kontrolu rasvjete prostora te rasvjete garaže, mjerenjem utroška hladne i tople vode , kontrola vršnih opterećenja i slične instalacije koje se mogu električki kontrolirati. Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole (DDC) prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad navedenim instalacijama. Svaka DDC podstanica ima i mogućnost autonomnog djelovanja u slučaju prekida komunikacije sa središnjim računalom. Operater iz centra može komunicirati sa svakom DDC podstanicom, na centralnom računalu dobiti prikaz željenih veličina (statusi, alarmi, mjerenja i sl.), podešavati postavne vrijednosti reguliranih veličina, te uključivati/isključivati sustave prema potrebi. U svrhu osiguranja sustava od neovlaštenog korištenja, definiranjem lozinki formira se nekoliko razina pristupa. Na najnižoj razini moguć je samo indirektan pristup, ograničen na prikaze

STR: 54

glavnih veličina, poput stanja instalacije, vrijednosti pojedinih varijabli i sl. Na drugoj razini moguće je dobiti i grafičke prikaze vremenskih promjena pojedinih varijabli (npr. temperatura). Pristup nekoj višoj razini omogućava se samo osposobljenom osoblju koje će imati mogućnost promjene postavnih vrijednosti, ručnog uključivanja/isključivanja pojedinih elemenata u polju itd. Na centralnom računalu su dostupna očitanja i/ili ispisi statusi svih DDC podstanica. Sve važne informacije o instalacijama, npr. prekoračenja graničnih vrijednosti, postojeći alarmi, mjerenja temperatura, relativnih vlažnosti, statusi električnih motora, pumpi, ventilatora, stanja otvorenosti ventila i regulacijskih žaluzina i sl., mogu se očitati na centralnom računalu te ispisivati na printer. Programski kontrolirana automatska regulacija Sustav je kreiran tako da se određene unaprijed programirane radnje odvijaju u točno određena vremena. To se prvenstveno odnosi na uključivanja i isključivanja svakog pojedinog sistema i podsistema. Postoji mogućnost definiranja dnevnih i tjednih programa rada te programa rada za specijalne dane (praznike) koji se mogu automatski pokretati i provoditi. Ručni režim rada Osim automatski provođenih dnevnih i tjednih programa rada, iz centra je moguće pojedine instalacije po potrebi pokretati odnosno zaustavljati i ručno. To je osigurano pozivanjem potrebnih adresa i unošenjem naredbi putem tastature

- KONSTRUKCIJA SUSTAVA Sustav se sastoji od:

- centra, centralne jedinice - DDC podstanica - Opreme u polju - Rarvoda , primarne i sekundarne mreže - software

- CENTAR Centralno računalo je PC koji se sastoji od : - CPU matična ploča s PENTIUM procesorom i hard diskom 2GB, - 32MB memorije, - 3,5” floppy drive, 1.44MB, - CD ROM drive, - kolor monitor

- tastatura - miš,

- printer U hardverski sustav uključena je memorijska zaštita za slučaj gubitka napajanja. Sadržaj memorije također je zaštićen od neovlaštenog pristupa i promjena. Računalo se montira tako da omogućava jednostavan servis ili zamjenu štampanih pločica bez potrebe za promjenama u ožičenju.. U sustavu centralnog nadzora instaliran je printer za ispis alarma.

DDC PODSTANICE Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku. razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad instalacijama objekta. Svaka DDC podstanica ima mogućnost autonomnog upravljanja pripadajućim sustavima. Obično se sastoji od regulatora i ulazno-izlaznih modula. Veza između DDC regulatora i opreme u polju ostvarena je preko ulazno-izlaznih modula jednoznačno definiranih pomoću adresa. . Za svaku kontroliranu točku definirana je tehnička adresa putem koje DDC regulator komunicira s mjernim i izvršnim elementima instalacije. Unos, odnosno izmjena programa moguća je preko prijenosnog računala spojenog na DDC regulator. Iz jedne podstanice ostvaruje se nadzor i upravljanje većeg broja instalacija, tako što za svaku pojedinu instalaciju postoji zaseban program , pri čemu je izvršavanje svih programa simultano i sinkronizirano.

STR: 55

- TIPOVI TOČAKA : AI, AO, DI I DO PODSTANICE Ulazno-izlazni moduli omogućavaju povezivanje DDC regulatora i opreme u polju putem sljedećih vrsta signala: 1. Digitalni ulazi DI - beznaponski kontakti (statusi, alarmi) 2. Analogni ulazi AI - mjerenja (temperature, relativne vlažnosti, brzine strujanja zraka, diferencijalni tlak,...) 3. Digitalni izlazi DO

- start/stop komande (npr. start/stop ventilatora, pumpi, otvaranje/zatvaranje žaluzina,...)

4. Analogni izlazi AO - regulacijske komande (ventili, regulacijske žaluzine,...)

5.Modul za brojanje impumlsa CO

- mjerenje utroška rashladne , toplinske energije sa kalorimetara I utroška hladne odnosno tople vode sa vodomjera

- PRIMARNA I SEKUNDARNA MREŽA

Komunikacija između centra i pojedinih DDC podstanica ostvarena je putem ringa ( prstena ) po principu pitanje - odgovor, pri čemu se sve promjene koje registriraju DDC podstanice šalju preko ringa do centralne stanice gdje se podaci dalje obrađuju, prikazuju na ekranu, pohranjuju u memoriji i/ili ispisuju na printeru. Ring je organiziran tako da pri eventualnom prekidu komunikacije između centralne stanice i jednog DDC regulatora neće doći do prekida cijelog ringa već će DDC podstanice u ringu nastaviti normalno komunicirati s centrom. Ring još nazivamo i primarnom mrežom. Ovaj ring se često zove i bus ili primarna mreža

Sekundarna mreža su vodiči koji spajaju opremu u polju i module DDC podstanice.

- OPREMA U POLJU

Oprema u polju su osjetnici , ventili, termostati , presostati, motori žaluzina i sl. elementi koji se montiraju na sustavu. U to spadaju i kontakti sklopnika, relea, bimetala koji se nalaze u razvodnim pločama EMP-a. - SOFTWARE Sustav CN opremljena je operativnim sustavom i programskom podrškom koja omogućava jasan i jednostavan nadzor nad instalacijama. Centralni nadzorni sustav radi na principu multitaskinga - istovremenog praćenja većeg broja procesa i automatskog ažuriranja svih promjena koje se odvijaju u instalacijama. U slučaju nastanka kvara nekog elementa u instalaciji, automatski je vidljiva signalizacija na grafičkom prikazu, tekstualna poruka na ekranu i ispis na printeru. Radi onemogućavanja neovlaštenog ulaženja u sustav i obavljanja određenih akcija osigurano je nekoliko razina djelovanja različitih stupnjeva ovlaštenja. Za ulaz na određenu razinu djelovanja operater treba znati lozinku za tu razinu. Automatska regulacija instalacija provodi se pomoću DDC regulatora smještenih u DDC podstanicama prema algoritmima kreiranim programskim posebnom jezikom, razvijenim i prilagođenim za potrebe regulacije. Za svaku instalaciju zadužen je poseban program (task), a iz jedne podstanice moguće je kontrolirati veći broj instalacija simultanim i sinkroniziranim izvođenjem svih taskova.

STR: 56

D. PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA

- STAMBENI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana telefonska instalacija razvod TV signala instalacija kućnog govornog uređaja ( parlafon ) instalacija detekcije CO u garažama

- POSLOVNI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija protuprovale instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova razvod TV signala instalacija detekcije CO u garažama instalacija detekcije plina u kuhinji i pl. kotlovnici

- POGONI ZA PROIZVODNJU instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova

- BOLNICE

instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija bolničke signalizacije instalacija kontrole ulaska instalacija razvoda TV signala instalacija signalizasije medicinskih plinova instalacija pozivanja osoblja instalacija zauzeća instalacija el satova instalacija protuprovale

- SPORTSKI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave

STR: 57

instalacija sportskih semafora instalacija el. satova

- JAVNI OBJEKT ( POŠTE, AERODROMI, KAZALIŠTA I SL)

instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija semafora za obavjesti instalacija el. satova instalacija protuprovale instalacija TV zatvorenog kruga 5 FAZE PROJEKTIRANJA

- IDEJNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tlocrti s idejnim rasporedom opreme Principjelne sheme Troškovnici

- GLAVNI PROJEKT - Potrebni dokumenti - Tehnički opis - Tehnički proračuni - Tlocrti detaljnim rasporedom opreme i glavnim trasama - Sheme - Troškovnici glavnog projekta

- IZVEDBENI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti s detaljnim rasporedom opreme i ožičenjima Sheme Detalji Troškovnici idejnog projekta

6 SADRŽAJ PROJEKTA

- POTREBNI DOKUMENTI - TEHNIČKI PODACI - TEHNIČKI OPISI - TEHNIČKI PRORAČUNI - NACRTI - SHEME - DETALJI - ISKAZ TROŠKOVA

7 KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU

- IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) - IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD)

STR: 58