elektromiografija, zrna agacevic
DESCRIPTION
kolegij iz kineziometrijeTRANSCRIPT
UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA
S A R A J E V O
Kolegij: Kineziometrija
ELEKTROMIOGRAFIJA (seminarski rad)
MENTOR: KANDIDAT:
Prof. dr. Nusret Smajlović Zrna Agačević
Sarajevo, septembar 2009.g.
Elektromiografija Zrna Agačević
1
SADRŢAJ:
Uvod
1. Fiziologija elektromiografskog signala
2. Snimanje elektromiografskog signala
2.1 Vrste elektroda i njihove karakteristike
3. Analiza i interpretacija EMG signala
4. Primjene za elektromiografiju
5. Zaključak
6. Bibliografija
Elektromiografija Zrna Agačević
2
UVOD
Riječ elektromiografija dolazi od kombinacije grčkih riječi elektron+mys+gramma, što bi u
slobodnom prevodu značilo ćilibar+mišić+pisanje. Naime, grčka riječ elektron je označavala
različite fenomene vezane za prisustvo električnog naboja, poput munje ili statičkog
elektriciteta.1 Stari grci su znali da ćilibar izaziva ststički elektricitet kada se protrlja uz suh
materijal.
Elektromiografija (EMG) proučava mišićne električne impulse, koristeći instrument -
elektromiograf, koji biljeţi signal - elektromiogram. Elektromiograf detektuje električni
potencijal koji stvaraju mišićne ćelije. Analiza elektromiograma moţe otkriti nepravilnosti u
radu mišića. Često se korisi u analizi ljudskih ili ţivotinjskih pokreta, odnosno u biomehanici.
EMG je takoĎer korisna kod kliničkih dijagnoza neuroloških i neuromuskularnih problema.
Koristi se i u različitim istraţivačkim laboratorijama, uključujući one povezane sa
biomehanikom, neuromuskularnom fiziologijom, analizom hoda, kontrolom drţanja i
fizikalnom terapijom.2
Francisko Redi je prvi dokumentovao svoje eksperimente sa električnom jeguljom
1666.godine, kada je otkrio da ova vrsta jegulje ima mišić koji stvara elektricitet. MeĎutim,
Marej je prvi naučnik koji je snimio električnu aktivnost mišića 1890. godine. On je ujedno i
uveo termin elektromiografija. Mogućnosti otkrivanja i snimanja električnog signala su se
intenzivnije razvijale od 1930-1950 godine kada su naučnici počeli koristiti poboljšane
elektrode u svrhu proučavanja mišićne aktivnosti.3
Tek se 1980. godine počinju proizvoditi malene elektrode dovoljno lagane i pojačala
praktična za EMG. Danas postoji širok izbor pojačala i elektroda na trţištu, i zahvaljujući
tome istraţivanja su kvalitetnija i mnogobrojnija.
Postoji razlika izmeĎu kliničke elektromiografije, koja koristi intramuskularne (igle)
elektrode, koje snimaju električni signal u unutrašnjosti mišića, i elektromiografije koja koristi
površinske elektrode (SEMG - surface electromyografy - površinska elektromiografija), koje
se stavljaju na površinu koţe. MeĎutim, spontana mišićna aktivnost se ne moţe snimiti
površinskim elektrodama.4 Takve vrste elektroda se koriste u kineziološkim analizama mišića.
1 http://arc.iki.rssi.ru/mirrors/stern/Education/whelect.html
2 Jack H. Wilmore, Physiology of Sport and Exercise, Human Kinetics, 2008. p.27.
3 Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 163.
4 Echternach, John L., introduction to electromyography and nerve conduction testing, SLACK Incorporated,
2003. p. 2.
Elektromiografija Zrna Agačević
3
1. FIZIOLOGIJA ELEKTROMIOGRAFSKOG SIGNALA
Mišićnim vlaknima je potreban impuls, koji dolazi od motornog neurona, da bi mišić proizveo
silu. Centralni nervni sistem (CNS) aktivira motorni neuron, i električni impuls putuje niz
motorni neuron do svake sinapse. Sinapsa je zapravo komunikacijski spoj izmeĎu dva
neurona, jer se na tom mjestu signal prenosi sa jednog neurona na drugi. Sinapsa je mjesto na
kojem se stvara akcijski potencijal (AP).5
Podraţaj neurona dovodi do promjena na membrani koja ima otvore za propust iona. Ioni su
čestice koje imaju električni naboj, a taj naboj nastaje zbog razlike u broju protona i elektrona.
Kada ioni prolaze kroz tu membranu nastaje akcijski potencijal. Akcijski potencijal ne nastaje
odjednom u cijelom motornom neuronu, već mu je potreban mali dio membrane motornog
neurona. Kada nastane, putuje po čitavoj membrani. Putovanja akcijskih potencijala niz akson
ili uz dendrit su osnova mehanizama za prijenos informacija u mozgu.6
Slika1. Motorni neuron šalje signal do sinaptičkih veza, dendrit prepoznaje signal a akson ga odašilje
do svojih završetaka tzv. aksonskih noţica.7
5 Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 164
6 Jack H. Wilmore, Physiology of Sport and Exercise, Human Kinetics, 2008.p.27.
7 http://media-2.web.britannica.com/eb-media/64/72764-004-CFB3AF9A.jpg
Elektromiografija Zrna Agačević
4
Čak i kad je u stanju mirovanja, mišićno tkivo proizvodi električne signale. Unutrašnjost
mišićnog vlakna ima električni potencijal od oko 90 milivolta (mV). Ovaj potecijal varira u
zavisnosti od prisustva različitih koncentracija iona natrijuma (Na+), kalijuma (K+) i hlorida
(CL-).8
Slika 1.1. prikazuje širenje akcijskog potencijala mišićnog vlakna. Aksonski završeci ili
noţice motornih neurona nisu uvijek jednake, tako da se akcijski potencijal ne širi
ravnomjernom brzinom.
Slika 1.1 aktivacija vlakana je u zavisnosti od duţine vlakana.
1. AP motornog neurona započinje proces podraţivaja mišićnog vlakna
2. AP stiţe do kraja aksonkih noţica
3. Elektrohemijskim potupkom AP se širi čitavom duţinom vlakna
4. Suma svih potencijala mišićnih vlakana proizvodi motornu jedinicu AP
5. Motorna jedinica AP se moţe snimiti na površini koţe9
Različita brzina provodljivosti mišićnog vlakna je u zavisnosti od akcijskog potecijala, što
direktno utječe na elektromiografiju. Kada AP putuje sporije, to doprinosi niskim
frekvencijama na površni. Nastajanje akcijskog potencijala je ionski proces, pa samim tim
brzina širenja akcijskog potencijala zavisi od brzine razmjene iona.10
Motornu jedinicu čine: motorni neuron, sva mišićna vlakna koja neuron nadraţuje. Dakle,
neuron i sva vlakna jednog mišića čine jednu skladnu jedinicu. Na slikama 1.3 i 1.4 vidimo
motornu jedinicu.
8 Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 163.
9 Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 164.
10 www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf
Elektromiografija Zrna Agačević
5
Slika 1.3 jedna motorna jedinica
11 Slika 1.4 dvije motorne jedinice
12
Svaki motorni neuron nadraţuje nekoliko stotina mišićnih vlakana, mada taj broj varira u
zavisnosti od vrste mišića. Broj mišićnih vlakana koje podraţuje jedan motorni neuron je
omjer podraţja. Akcijski potencijal motorne jedinice (APMJ), predstvavlja sumu električne
aktivnosti svih mišićnih vlakana unutar te motorne jedinice. Jačina akcijskog potencijala
djelimičmo zavisi od omjera podraţaja. Dakle, motorne jedinice sa više mišićnih vlakana
imaju veći APMJ.
Slika 1.5 doprinos akcijskog potencijala svakog pojedinačnog vlakna elektromiogramu, vidi se da
vlakno broj 5 daje manji doprinos nego vlakno broj 1. Prikazane su dvije motorne jedinice, A i B, a
njihove amplitude su prikazane kao algebarska suma individualnih akcijskih potencijala mišićnih
vlakana. Glavni signal je algebarska suma akcijskih potencijala obe motorne jedinice, odnosno
ƩƩ APMJ.13
11
http://www.mona.uwi.edu/fpas/courses/physiology/muscles/MotorUnits.jpg 12
http://www.mona.uwi.edu/fpas/courses/physiology/muscles/MotorUnits.jpg 13
Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 165.
Elektromiografija Zrna Agačević
6
Postoji pet karakteristika elektromiografskog signala:
1. Voltaţa ili amplituda, koja sluţi za mjerenje od vrha do vrha. Mjeri se u mikrovoltima
(μV) ili u milivoltima (mV).
2. Trajanje, koje se mjeri u milisekundama (ms).
3. Talasi i njihove forme, elektromiografski signali imaju različite valovite forme.
4. Frekvencija, koja pokazuje koliko često se signal ponavlja.
5. Zvuk, EMG signali se mogu čuti preko pojačala, i njihove individualne zvučne
karakteristike mogu pokazati o kojoj vrsti EMG signala se radi.
Slika 1.6 neki od EMG signala: izvorni signal, punovalno ispravljen signal, linerani i integralni.
14
14
Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004. p. 173.
Elektromiografija Zrna Agačević
7
2. SNIMANJE ELEKTROMIOGRAFSKOG SIGNALA
Elektromiografski signal se moţe snimiti koristeći monopolarnu ili bipolarnu kombinaciju za
snimanje (slika 2.1).15
kod monopolarne kombinacie, jedna elektroda se stavlja direktno na
mišić, a druga elektroda se stvalja na električki neutralno mjesto, poput kosti. Monopolarni
signali daju niţu frekvenciju i manje su stabilni od bipolarnih, ali su prikladni za klinička
istraţivanja, gdje se koriste intramuskularne elektrode.
Bipolarna (jedan čvor) kombinacija snimanja je mnogo češća u praksi. Kod bipolarne
kombinacije se dvije elektrode stavljaju u mišić ili na koţu, a treća elektroda se stavlja ne
električki neutralno mjesto. Ovakva kombinacija zahtijeva pojačalo koje registruje razliku
izmeĎu dvije elektrode. Svaki signal, koji je zajednički elektrodama, pojačalo oslabi.
Zajednički signali, koji su oslabljeni ili odbijeni, se mogu predstaviti logaritmom ili linearnim
prikazom.
Slika 2.1 Prikaz monopolarne, bipolarne i kombinovane (dva čvora) kombinacije za snimanje EMG
signala.16
15
Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 165. 16
Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004. p. 166.
Elektromiografija Zrna Agačević
8
Slika 2.2 prikaz bipolarne kombinacije
17
2.1 Vrste elektroda i njihove karakteristike
Izbor elektroda za EMG zavisi od toga šta ţelimo istraţiti i analizirati, o kakvom je
istraţivanju riječ i od vrste mišića kojeg ćemo snimati. Danas je na trţištu dostupan cijeli niz
elektroda, raznih veličina, oblika, gramaţe...
Generalna podjela elektroda: površinske elektrode, ţičane elektrode, intramuskularne (igle)
elektrode, te longitudinalni niz elektroda.18
Prve EMG elektrode su bile jednostavne provodljive površine napravljene od različitih vrsta
metala, poput srebra, zlata, nehrĎajućeg čelika, pa čak i lima. Danas preovladavaju
polikarbonatni materijali kod izrade elektroda. Površinskih elektroda ima raznih vrsta, pa tako
postoje i one za jednokratnu upotrebu napravljene poput flastera. Zbog svojih neinvazivnih
karakteristika u većini slučajeva se površinske elektrode koriste u studijama lokomocije i
kineziološkim istraţivanjima.
17
http://www.smpp.northwestern.edu/Zhang/BMEC66/weightlifting/images/armelectrode.jpg 18
Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 168.
Elektromiografija Zrna Agačević
9
Slika 2.1.1 velika jednokratna elektroda
19 slika 2.1.2 tri jednokratne elektrode
srednje veličine20
Slika 2.1.3 pretpojačane elektrode
21 Slika 2.1.4 par malih
elektroda22
Slika 2.1.5 elektrode štipaljke Slika 2.1.6 elektrode štapići23
za prste24
19
http://educ.ubc.ca/faculty/sanderson/EMG/Images/Images-Images/0.jpg 20
http://educ.ubc.ca/faculty/sanderson/EMG/Images/Images-Thumbnails/1.jpg 21
http://educ.ubc.ca/faculty/sanderson/EMG/Images/Images-Thumbnails/5.jpg 22
http://educ.ubc.ca/faculty/sanderson/EMG/Images/Images-Thumbnails/2.jpg 23
http://www.jarisupply.com/images/277.jpg 24
http://www.jarisupply.com/images/295.jpg
Elektromiografija Zrna Agačević
10
Na slici 2.1.7 su prikazane elektrode zalijepljene
na donji dio leĎa. Svrha ove mreţice je da
spriječi pomicanje kablova. Jedan par elektroda
mjeri drţanje, tj. posturu, a drugi par elektroda
mjeri mišićnu aktivnost.25
Glavni nedostatak ovakvih elektroda jeste
nemogućnost mjerenja dublje mišićne aktivnosti,
a i teško ih je koristi kod mjerenja aktivnosti
manjih mišića, dakle detektuju samo površinsku
muskulaturu tijela. Slika 2.1. 7
26
Na slici 2.1.8 je prikazana EMG jedinica za
mjerenje sa kablovima. Ovo je mobilna vrsta
jedinice, jer dozvoljava ispitaniku da se slobodno
kreće i obavlja svoje poslove. Biljeţi sve potrebne
podatke, koji se kasnije mogu prebaciti na
kompjuter.
Slika 2.1.8
27
Slika 2.1.9 prikazuje dvije strane elektrode. Bijela
strana ide na koţu i ima silikonski dodatak radi
ugodnijeg osjećaja na koţi. Plava strana se zakači
na kablove koji povezuju elektrodu sa EMG
jedinicom za mjerenje.
Slika 2.1.9
28
25
http://www.cher.ubc.ca/backstudy/participantinfo.htm 26
http://www.cher.ubc.ca/backstudy/Images/EMGworn.jpg 27
http://www.cher.ubc.ca/backstudy/Images/EMGunitwithEMGcables.jpg 28
http://www.cher.ubc.ca/backstudy/Images/EMGElectrodes.jpg
Elektromiografija Zrna Agačević
11
Ţičane elektrode se koriste kod mjerenja aktivnosti manjih mišića. One se sastoje od dvije
sitne izolirane ţice koje se provuku kroz šuplju kanilu. Krajevi ţica su savijeni prema vani, i
nakon što se iglom postave u mišić, kanila se moţe uklonitii, tako da ostanu samo ţice
spojene na pojačalo.29
slika 2.1.10 ţičane elektrode30
slika 2.1.11 savijeni krajevi elektrode31
Inramuskularne elektrode se prave od nehrĎajućeg čelika, sa posebnom paţnjom usmjerenom
na ergonomiju. Ovakve vrste elektroda se koriste kod praćenja funkcionisnja jedne ili više
motornih jedinica. Zbog svoje oštrine i malih dimenzija vrlo lako prolaze kroz koţu i tkivo, i
ne nanose bol.
Slika 2.1.11
32 Slika2.1.12
33 Slika 2.1.13
34
Slika 2.1.14
35 Slika2.1.15
36 Slika 2.1. 16
37
29
Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 169. 30
http://educ.ubc.ca/faculty/sanderson/EMG/Images/Images-Thumbnails/6.jpg 31
http://www.drbezner.com/emg.jpg 32
http://www.emgequipment.com/110.jpg 33
http://www.emgequipment.com/115.jpg 34
http://www.emgequipment.com/231.jpg 35
http://www.emgequipment.com/232.jpg
Elektromiografija Zrna Agačević
12
Slika 2.1.17 longitudinalni niz na kvadricepsu38
Slika 2.1.18 popratna aparatura
Mnogi različiti tipovi elektroda za elektromiografiju su se razvili tokom zadnjih godina, i još
uvijek se razvijaju. Longitudinalni niz elektroda sluţi za snimanje karakteristika akcijskih
potencijala svih mišićnih vlakana u mišiću, i sastoji se od devet ili više elektroda poredanih u
niz. Ipak, za mjerenje pojedinačnog akcijskog potencijala koriste se ţičane ili iglene
elektrode.39
Prilikom snimanja elektromiografskog signala, moţe doći do različitih ometanja tehničke ili
fiziološke prirode. Česta je pojava različitih šumova ili buke, pa tako postoji šum koji
proizvode elektronska oprema, šum elektromagnetne radijacije kojeg proizvodi ljudsko tijelo,
itd. Bitno je razlikovati i odstraniti sve nepotrebne šumove, radi dobijanja što jasnijeg
elektromiograma.40
Faktori koji utječu na kvalitet EMG signala se mogu klasificirati:
1. Uzročni faktori - imaju direktan utjecaj na signale, i dijele se na:
a) vanjske - struktura elektrode, pozicioniranje elektrode, razmak izmeĎu elektroda,
itd.
b) unutrašnje – fiziološki, anatomski, biohemijski,
2. Posredni faktori – fizički i fiziološki fenomeni nastali po utjecajem uzročnih faktora,
poput brzine provodljivosti akcijskog potencijala, itd.
3. Deterministčki faktori – nastaju pod utjecajem posrednih faktora, broj aktivnih
motornih jedinica, mehanička interakcija mišićnih vlakana, itd.
Vrlo je bitno napomenuti vaţnost pravilnog postavljanja elektroda na mišić. Treba voditi
računa o par specifičnih zahtjeva kod postavljanja elektroda, kao što su: motorna ploča,
relativni pokreti trbuha mišića i fiksacija kabla pretpojačala.
36
http://www.emgequipment.com/242.jpg 37
http://www.neurosigndirect.com/resource/1750.11719.mainimage.jpg 38
http://www.bidmc.org/Research/Departments/Neurology/NeuromuscularDisease/~/media/Images/CentersandD
epartments/Neurology/Research/NeuromuscularDisease/EIM2.ashx 39
Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 169. 40
http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=1455479
Elektromiografija Zrna Agačević
13
3. ANALIZA I INTERPRETACIJA EMG SIGNALA
Od već pomenutih karakteristika EMG signala, najvaţnije su amplituda i frekvencija.
Amplituda je pokazatelj jačine mišićne aktivnosti. Frekvencija je u direktnoj zavisnosti od te
jačine, jer što je veći broj motornih jedinica aktivan, to je jači EMG signal i sam prikaz ima
više šiljaka odnosno vrhova.
Najjednostavniji način da se objasni jačina elektromiografskog signala jeste na primjeru
jednostavne PP (peak-to-peak) amplitude. Na primjer, kada se svi motorni neuroni simultano
aktiviraju, prozvode sinhronizirani signal koji se zove M-talas.
Slika 3.1 M-talas
41
Dobiveni signal je potrebno obraditi pa tako postoje razne vrste EMG signala: izvorni,
punovalno ispravljeni, usrednjeni signal, zatim tu je frekvencijski spektar signala kao i analiza
umora.
Slika 3.2 izvorni signal
42
Izvorni signal (raw signal) je nefiltriran i neobraĎen signal. On je obično u rasponu od +/-
5000 mikrovolti (utrenirani sportaši), a frekvencija mu iznosi izmeĎu 6 i 500 Hz.
41
Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 172. 42
www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf
Elektromiografija Zrna Agačević
14
Slika 3.3 izvorni signal filtriran, 20-500 Hz43
Slika 3.4 punovalno ispravljeni signal, obično se opisuje kao apsolutna vrijednost izvornog signala, i
uglavnom sluţi kao meĎukorak za neku drugu obradu.44
Slika 3.5 Usrednjen (averaged) signal, pogodan je za daljnu obradu i dobar za odreĎivanje razine
kontrakcije muskulature. 45
Da bi se izračunala reprezentativna usrednjena amplituda, signal se najprije treba pročistiti.
Pročišćavanje signala podrazumijeva pretvaranje negativne voltaţe u pozitivne vrijednosti
(apsolutne vrijednosti). Postoji alternativa izračunavanja koja ne zahtijeva pročišćavanje
signala, a to je uz pomoć formule:
43
www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf 44
www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf 45
www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf
Elektromiografija Zrna Agačević
15
gdje je EMG vrijednost elektromiografskog signala u svakom momenu (t), a T predstavlja
trajanje analiziranog signala. Zbog toga što ova formula sadrţi kvadratne vrijednosti izvornog
EMG signala, nije potrebno punovalno ispravljanje ili pročišćavanje signala.
Analiza frekvencije signala je jedna od čestih analitičkih metoda. Jedan od najjednostavnijih
načina opisivanja frevencije jeste brojanje šiljaka. Svaki put kada signal promijeni smjer,
stvara se zaokret u vršcima signala.46
Tehnika spektralne analize se često koristi kod opisivanja kakrakteristika EMG frekvencije.
Površinski snimljena EMG frekvencija se često pogrešno protumači, pa tako treba imati na
umu da:
pojačana frekvencija ne podrazumijeva da su aktivne sve motorne jedinice u mišiću,
smanjena frekvencija ne podrazumijeva povećanje sinhronizacije u motornim
jedinicama,
tokom dinamičkih kontrakcija, EMG frekvencija zavisi od zadatog zadatka, pa tako tokom analize i interpretacije frekvencije, potrebna je pojačana paţnja.
Analiza početka i kraja signala je takoĎer veoma interesantana, jer pokazuje kada mišićna
aktivnosti započne, te kada se završi. Glavni kriteri, kod odreĎivanja početka i kraja, jeste da
signal ne bude filtriran i pročišćen. Filtracija signala moţe odgoditi identifikaciju vremena
kada se desio početak, a ta odgoda zavisi od sadrţaja visoke frekvencije tokom analize.
Slika 3.6 filtracija ima znatan utjecaj na odreĎivanje početka EMG signala. Što je signal
pročišćeniji to je teţe odrediti početak (plava strelica).47
46
Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 173. 47
Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 175.
Elektromiografija Zrna Agačević
16
4. PRIMJENE ZA ELEKTROMIOGRAFIJU
Postoji više različitih oblasti naučnih istraţivanja u kojim je elektromiografija prikladna,
poput istraţivanja mišićne sile, zatim u istraţivanjima kineziolokše elektromiografije,
ergonomije, mišićnog zamora, itd.
Primjene za EMG kao dijagnostičkog alata u kliničkim istraţivanjima, se mogu naći u
otkrivanju neuromuskularnih poremećaja, kineziologiji, poremećajima motorike, itd.
Konkretna podjela područja primjene elektromiografije bi bila:48
1. Medicinska istraţivanja: ortopedija, hirurgija, funkcionalna neurologija, analiza hoda i
posture,
2. Rehabilitacija: postoperativna stanja, neurološka rehabilitacija, fizioterapija i aktivna
terapija u treningu,
3. Sportska istraţivanja: biomehanika, analiza pokreta, trening snage sportaša i
prevencija ozljeda,
4. Ergonomija: analize zahtjevnosti, prevencija rizika, ergonomički dizajn, itd.
Elektromiografijom se dobiva podatak o aktivnosti znatnog dijela mišića, odnosno većeg
broja motoričkih jedinica, kao i podatak o vremenu i amplitudi aktivacije pojedinog mišića.
Zbog toga je EMG primjenjiva i kod istraţivanja biološke povratne veze (biofeedback), kod
terapije, kao i kod detekcije mioelektričkih signala u svrhu upravljanja nekim vanjskim
ureĎajima, poput proteza i ostalih pomagala za hendikepirane osobe.
EMG takoĎer ima primjenu u kliničkoj praksi kada je potrebna jednostavna metoda praćenja
aktivnosti mišića, na primer fizikalna medicina i sportska medicina.
Veoma je interesantna primjena EMG u biofeedback-u, gdje nam EMG signali daju
informaciju trenutačnog stanja. Na primjer, signali stoja u mjestu kao posturalnog zadatka za
provjeru ravnoteţe i kordinacije nam mogu pokazati koji mišići aktivno a koji pasivno
sudjeluju u posturalnoj stabilnosti.
48
www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf
Elektromiografija Zrna Agačević
17
Slika 4.1 EMG signali stoja, koji nam pokazuju da li se radi o zdravoj ili poremećenoj posturi.
49
Slika 4.2 izvoĎenje jednostavnih motoričkih zadataka pokazuje nivo razgibanosti i pokretljivosti.50
49
www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf 50
www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf
Elektromiografija Zrna Agačević
18
Slika 4.3 ergonomska EMG analiza mišića ramena na radnom mjestu.51
Na osnovu dobivenih analiza moguće je ergonomski poboljšati pojedina radna mjesta, te
preventirati nastanak profesionalnih povreda.
slika 4.4 analiza hoda u kombinaciji sa EMG analizom, kinetikom i kinematikom.52
51
www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf 52
www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf
Elektromiografija Zrna Agačević
19
5. ZAKLJUČAK
Elektromiografija je moćan alat koji moţe dati značajan doprinos poboljšanju načina
današnjeg ţivota. Ţivotni stil mnogih ljudi je postao sedentaran (sedentary), što znači da se
ljudi ne kreću dovoljno, odnosno da previše vremena provode sjedeći. Mnoga radna mjesta
uvjetuju takav način ţivota, bez uzimanja u obzir posljedice po ljudsko zdravlje. Na primjer,
kompjuterske tastature i miševi su u toliko raširenoj upotrebi, a upravo takva aparatura stavlja
ogroman pritisak na ljudsku ruku, tj. karpalni tunel u zglobu.
Elektromiografska istraţivanja daju tačne podatke o količini pritiska i stanju povrede, i trebalo
bi obratiti više paţnje na takva istraţvanja, koja su danas lako dostupna.
Slika 5.1 Rezultati svakog EMG istraţivanja se pohranjuju u kompjuter i zahvaljujući tehnološkoj i
informacijskoj razvijenosti, ta istraţivanja mogu biti veoma lako dostupna.53
Kada doĎe do zamora mišića, EMG tehnikama se moţe utvrditi tačna lokacija zamora, te da li
dolazi iz mišićnih ili nervnih mehanizama. U SAD-u je standardna procedura da liječnik uputi
pacijenta na EMG pregled, jer je to zaista brz, bezbolan i jednostavan način otkrivanja stanja
muskulatore i uzroka boli. MeĎutim oprema za elektromiografiju je prilično skupa, pa bi
stoga i pregled takve vrste bio skup, tako da je to jedan od glavnih nedostataka.
EMG nam pruţa jedinstven uvid u ljudsku fiziologiju i anatomiju, to je zanimljiv spoj čovjeka
sa tehnologijom i naukom.
53
http://www2.fiit.stuba.sk/~bielik/proj/emg/sut-emma.pdf
Elektromiografija Zrna Agačević
20
6. BIBLIOGRAFIJA
Literatura:
1. Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics,
2004.
2. Echternach, John L., Introduction to electromyography and nerve conduction testing,
SLACK Incorporated, 2003.
3. Jack H. Wilmore, Physiology of Sport and Exercise, Human Kinetics, 2008.
Internet:
1. http://arc.iki.rssi.ru
2. http://media-2.web.britannica.com
3. http://www.mona.uwi.edu
4. http://www.smpp.northwestern.edu
5. http://educ.ubc.ca
6. http://www.jarisupply.com
7. http://www.cher.ubc.ca
8. http://www.drbezner.com
9. http://www.emgequipment.com
10. http://www.neurosigndirect.com
11. http://www.bidmc.org
12. http://www.pubmedcentral.nih.gov
13. www.kif.hr