elektronski fakultet u ni šu katedra za elektroniku
DESCRIPTION
Elektronski fakultet u Ni šu Katedra za Elektroniku. STUDENTI: Bojan Antonijević 3212, Dragan Županjac 3028. MENTOR prof. dr Mile K. Stojčev. PREDMET: MIKROPROCESORSKA TEHNIKA. TEMA: INDUSTRIJSKA TOKEN RING RAČUNARSKA MREŽA. TOPOLOGIJA MRE ŽE. TOPOLOGIJA MRE ŽE. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Elektronski fakultet u NišuKatedra za Elektroniku
Elektronski fakultet u NišuKatedra za Elektroniku
STUDENTI: Bojan Antonijević 3212, Dragan Županjac 3028
PREDMET: MIKROPROCESORSKA TEHNIKA
TEMA: INDUSTRIJSKA TOKEN RING RAČUNARSKA MREŽA
MENTORprof. dr Mile K. Stojčev
TOPOLOGIJA MREŽE
Topologija mreže se odnosi na fizički raspored računara i način kablovske instalacije mreže. Danas su upotrebi sledeće tri mrežne topologije:
• Magistrala (bus) • Zvezda (star)• Prsten (ring)
TOPOLOGIJA MREŽE
BUS MREŽE
Bus (magistrala) predstavlja najjednostavniji metod za umrežavanje. Bus mreža je povezana jednim kablom koji povezuje sve računare, servere i ostale periferijske uređaje
TOPOLOGIJA MREŽE
STAR MREŽE
Kod LAN mreža star topologije, svi umreženi računari se povezuju na centralnu tačku mreže, tzv. hab (hub).
TOPOLOGIJA MREŽE
RING MREŽE
Ring mreža povezuje računare u jedan logički krug. Izlazna (predajna) linija jednog računara se povezuje kao ulazna (prijemna) linija sledećeg računara, tako da podaci putuju u krug i prolaze kroz svaki računar. Kada računar želi da preda poruku on je šalje na predajnu liniju preko koje se poruka prenosi do prvog sledećeg računara.
TOPOLOGIJA MREŽE
Računar koji je primio poruku ispituje da li je poruka upućena njemu. Ako jeste, računar preuzima poruku; ako nije, računar prosleđuje poruku sledećem računaru.
TOPOLOGIJA MREŽE
Za prenos podataka kroz ring mrežu koristi se metod pristupa token passing. Token je oblik kontrolne poruke koja se neprekidno, sukcesivno prenosi od jednog do drugog računara sve dok ne stigne do računara koji želi da koristi mrežu. Na mreži uvek postoji samo jedan token. Ukoliko neki računar želi da preda poruku, a token je već u upotrebi, on mora sačekati da dobije token. Samo računar koji je primio token može da šalje podatke na mrežu
TOPOLOGIJA MREŽE
TOPOLOGIJA MREŽE
TOPOLOGIJA MREŽE
ALGORITAM TOKEN RING
ARHITEKTURA MIKROKONTROLERA
PIC 16F84
ARHITEKTURA MIKROKONTROLERA
PIC 16F84
• CPU sa RISC arhitekturom i 35 instrukcija
• programska memorija od 1024 bajta u flash tehnologiji
• RAM memorija od 68 bajta
• 15 registara specijalne namene
• EEPROM memorija od 64 bajta
• CPU sa RISC arhitekturom i 35 instrukcija
• programska memorija od 1024 bajta u flash tehnologiji
• RAM memorija od 68 bajta
• 15 registara specijalne namene
• EEPROM memorija od 64 bajta
PIC
16F
84
PIC
16F
84
OSNOVNE KARAKRERISTIKE MIKROKONTROLERA
PIC 16F84
• 8-nivoovski stek
• Takt frekvenca 4 MHz
• Četiri izvora interapta
• Integrisani brojač
• 8-nivoovski stek
• Takt frekvenca 4 MHz
• Četiri izvora interapta
• Integrisani brojač
PIC
16F
84
PIC
16F
84
OSNOVNE KARAKRERISTIKE MIKROKONTROLERA
PIC 16F84
U/I KARAKTERISTIKE U/I KARAKTERISTIKE
• 13 ulazno-izlaznih, pojedinačno upravljanih pinova
• max ulazna struja 25mA po pinu
• max izlazna struja 20mA po pinu
• 8- bitni tajmer/brojač sa programibilnim deliteljem frekvence
• 13 ulazno-izlaznih, pojedinačno upravljanih pinova
• max ulazna struja 25mA po pinu
• max izlazna struja 20mA po pinu
• 8- bitni tajmer/brojač sa programibilnim deliteljem frekvence
PIC
16F8
4
PIC
16F8
4
U/I KARAKTERISTIKE
POSEBNE KARAKTERISTIKEPOSEBNE KARAKTERISTIKE
• serijsko In-system programiranje• Power-up timer (određeno kašnjenje nakon uključenja )
• oscilatorski start-up timer ( određeno kašnjenje do
stabilizacije radne frekvence)• “sleep” način rada ( mod rada sa smanjenom trošnjom)• watch-dog tajmer• izbor vrste oscilatora
• serijsko In-system programiranje• Power-up timer (određeno kašnjenje nakon uključenja )
• oscilatorski start-up timer ( određeno kašnjenje do
stabilizacije radne frekvence)• “sleep” način rada ( mod rada sa smanjenom trošnjom)• watch-dog tajmer• izbor vrste oscilatora
POSEBNE KARAKTERISTIKE PIC
16F84
PIC
16F84
SLOBODNI BROJAČ
CPU
PORT A PORT B
RAM
EEPROMProgramska memorija
KućišteKućište
• PIC 16F84 ima ukupno osamnaest pinova. Najčešće se sreće u varijanti DIP18 kućištu ali se pakuje i u SMD kućište
• PIC 16F84 ima ukupno osamnaest pinova. Najčešće se sreće u varijanti DIP18 kućištu ali se pakuje i u SMD kućište
R A 2
R A 3
P IC1 6 F 8 4
M C L R_ _ _
1
2
3
4
5
6
7
8
9
R A 4 /T O C K 1
V ss
R B 0 /IN T
R B 1
R B 2
R B 3 R B 4
R B 5
R B 6
R B 7
V d d
O S C 2
O S C 1
R A 1
R A 0
1 0
11
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8R A 2
R A 3
P IC1 6 F 8 4
M C L R_ _ _
1
2
3
4
5
6
7
8
9
R A 4 /T O C K 1
V ss
R B 0 /IN T
R B 1
R B 2
R B 3 R B 4
R B 5
R B 6
R B 7
V d d
O S C 2
O S C 1
R A 1
R A 0
1 0
11
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
• pin br.1 RA2 Drugi pin porta A .
• pin br.2 RA3 Treći pin porta A.• pin br.3 RA4 Četvrti pin porta A. Na njemu se nalazi i TOCK1 koji ima brojačku funkciju.
• pin br.4 MCLR Reset ulaz i Vpp napon programiranja mikrokontrolera.
• pin br.1 RA2 Drugi pin porta A .
• pin br.2 RA3 Treći pin porta A.• pin br.3 RA4 Četvrti pin porta A. Na njemu se nalazi i TOCK1 koji ima brojačku funkciju.
• pin br.4 MCLR Reset ulaz i Vpp napon programiranja mikrokontrolera.
R A 2
R A 3
P IC1 6 F 8 4
M C L R_ _ _
1
2
3
4
5
6
7
8
9
R A 4 /T O C K 1
V ss
R B 0 /IN T
R B 1
R B 2
R B 3 R B 4
R B 5
R B 6
R B 7
V d d
O S C 2
O S C 1
R A 1
R A 0
1 0
11
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8R A 2
R A 3
P IC1 6 F 8 4
M C L R_ _ _
1
2
3
4
5
6
7
8
9
R A 4 /T O C K 1
V ss
R B 0 /IN T
R B 1
R B 2
R B 3 R B 4
R B 5
R B 6
R B 7
V d d
O S C 2
O S C 1
R A 1
R A 0
1 0
11
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
• pin br.5 Vss Napajanje , masa .• pin br.6 RB0 Nulti pin porta B. • pin br.7 RB1 Prvi pin porta B. • pin br.8 RB2 Drugi pin porta B. • pin br.9 RB3 Treći pin porta B. • pin br.10 RB4 Četvrti pin porta B.
• pin br.11 RB5 Peti pin porta B. • pin br.12 RB6 Šesti pin porta B. ' Clock ' linija
u programskom modu.
• pin br.5 Vss Napajanje , masa .• pin br.6 RB0 Nulti pin porta B. • pin br.7 RB1 Prvi pin porta B. • pin br.8 RB2 Drugi pin porta B. • pin br.9 RB3 Treći pin porta B. • pin br.10 RB4 Četvrti pin porta B.
• pin br.11 RB5 Peti pin porta B. • pin br.12 RB6 Šesti pin porta B. ' Clock ' linija
u programskom modu.
R A 2
R A 3
P IC1 6 F 8 4
M C L R_ _ _
1
2
3
4
5
6
7
8
9
R A 4 /T O C K 1
V ss
R B 0 /IN T
R B 1
R B 2
R B 3 R B 4
R B 5
R B 6
R B 7
V d d
O S C 2
O S C 1
R A 1
R A 0
1 0
11
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8R A 2
R A 3
P IC1 6 F 8 4
M C L R_ _ _
1
2
3
4
5
6
7
8
9
R A 4 /T O C K 1
V ss
R B 0 /IN T
R B 1
R B 2
R B 3 R B 4
R B 5
R B 6
R B 7
V d d
O S C 2
O S C 1
R A 1
R A 0
1 0
11
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
• pin br.13 RB7 Sedmi pin porta B .¨Data¨ linija u programskom modu.
• pin br.14 Vdd Pozitivan pol napajanja.• pin br.15 OSC2 Pin namenjen spajanju sa oscilatorom.• pin br.16 OSC1 Pin namenjen spajanju sa oscilatorom. • pin br.17 RA2 Nulti pin porta A. • pin br.18 RA1 Prvi pin porta A.
• pin br.13 RB7 Sedmi pin porta B .¨Data¨ linija u programskom modu.
• pin br.14 Vdd Pozitivan pol napajanja.• pin br.15 OSC2 Pin namenjen spajanju sa oscilatorom.• pin br.16 OSC1 Pin namenjen spajanju sa oscilatorom. • pin br.17 RA2 Nulti pin porta A. • pin br.18 RA1 Prvi pin porta A.
R A 2
R A 3
P IC1 6 F 8 4
M C L R_ _ _
1
2
3
4
5
6
7
8
9
R A 4 /T O C K 1
V ss
R B 0 /IN T
R B 1
R B 2
R B 3 R B 4
R B 5
R B 6
R B 7
V d d
O S C 2
O S C 1
R A 1
R A 0
1 0
11
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8R A 2
R A 3
P IC1 6 F 8 4
M C L R_ _ _
1
2
3
4
5
6
7
8
9
R A 4 /T O C K 1
V ss
R B 0 /IN T
R B 1
R B 2
R B 3 R B 4
R B 5
R B 6
R B 7
V d d
O S C 2
O S C 1
R A 1
R A 0
1 0
11
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
ORGANIZACIJA MEMORIJEORGANIZACIJA MEMORIJE
• Memorija mikrokontrolera PIC 16F84 podeljena je u dva bloka, programsku , i memoriju podataka.
• Programska memorija je veličine 1024 lokacija širine 14 bita. Adresa 0x00h rezervisana je za reset vektor, a lokacija 0x04h za prekidni vektor.
• Memorija podataka sastoji se od 64 osmobitnih lokacija EEPROM memorije i 68 lokacija RAM memorije od adrese 0x0C do 0x4F. Može se primetiti specifična podela memorije “po širini”, čime se formiraju dva segmenta, “banke”–BANK0 i BANK 1. Prvih dvanaest lokacija u obe “banke” zauzimaju registri specijalne namene – SFR .
• Stek čine osam trinaestobitnih lokacija, a programski brojac jedan trinaestobitni registar
• Memorija mikrokontrolera PIC 16F84 podeljena je u dva bloka, programsku , i memoriju podataka.
• Programska memorija je veličine 1024 lokacija širine 14 bita. Adresa 0x00h rezervisana je za reset vektor, a lokacija 0x04h za prekidni vektor.
• Memorija podataka sastoji se od 64 osmobitnih lokacija EEPROM memorije i 68 lokacija RAM memorije od adrese 0x0C do 0x4F. Može se primetiti specifična podela memorije “po širini”, čime se formiraju dva segmenta, “banke”–BANK0 i BANK 1. Prvih dvanaest lokacija u obe “banke” zauzimaju registri specijalne namene – SFR .
• Stek čine osam trinaestobitnih lokacija, a programski brojac jedan trinaestobitni registar
INDF INDF
TMR0 OPTION
PCL PCL
STATUS STATUS
FSR FSR
PORTA TRISA
PORTB TRISB
EEDATA EECON1
EADR ECON2
PCLATH PCLATH
INTCON INTCON
68 bajta RAM-a
GPR
Naeimplementirane
Mem.lokacije
00h
01h
02h
03h
04h
05h
06h
07h
08h
09h
0Ah
0Bh
0Ch
4Fh
50h
Adresa reseta
Adresa prekidnog vektora
Programska memorija 1024x14
bajta
0000h
0004h
1FFFh
PCL <12:0>
STEK NIVO 1
STEK NIVO 3
STEK NIVO 8
EEPROM ZA PODATKE 64x8
EE
AD
R
EEDATA
00h01h
3Fh
x 8
ADRESNA MAGISTRALA
ADRESNA MAGISTRALA
MAGISTRALA PODATAKA
BANK0 BANK1
85h
84h
83h
82h
81h
80h
87h
86h
88h
89h
8Ah
8Bh
8Ch
CFh
D0h
ULAZNO/IZLAZNI PORTOVIULAZNO/IZLAZNI PORTOVI
• PIC 16F84 ima dva ulazno izlazna porta – PORT A , registar na adresi 0x05h sa pridruženih pet pinova i PORT B na adresi 0x06h sa pridruženih osam pinova na kućištu mikrokontrolera. Definisanje portova kao ulaznih ili izlaznih vrsi se na nivou bita registrima specijalne namene TRISA, na adresi 0x85h i TRISB na adresi 0x86h. Setovanje odgovarajućeg bita u TRIS registru definiše pin kao ulazni a resetovanje bita definiše pin kao izlazni. Neki pinovi,vezani na U/I portove imaju dvostruku funkciju. Za definisanje namene takvog pina koriste se i drugi registri specijalne namene čije detaljnije objašnjenje tek sledi.
• PIC 16F84 ima dva ulazno izlazna porta – PORT A , registar na adresi 0x05h sa pridruženih pet pinova i PORT B na adresi 0x06h sa pridruženih osam pinova na kućištu mikrokontrolera. Definisanje portova kao ulaznih ili izlaznih vrsi se na nivou bita registrima specijalne namene TRISA, na adresi 0x85h i TRISB na adresi 0x86h. Setovanje odgovarajućeg bita u TRIS registru definiše pin kao ulazni a resetovanje bita definiše pin kao izlazni. Neki pinovi,vezani na U/I portove imaju dvostruku funkciju. Za definisanje namene takvog pina koriste se i drugi registri specijalne namene čije detaljnije objašnjenje tek sledi.
0
1
2
3
4
5
6
7
01234567
RA3
RA2
TRIS A
PORTA
1
0
OSCILATOROSCILATOR
R A 2
R A 3
P IC1 6 F 8 4
M C L R_ _ _
1
2
3
4
5
6
7
8
9
R A 4 /T O C K 1
V ss
R B 0 /IN T
R B 1
R B 2
R B 3 R B 4
R B 5
R B 6
R B 7
V d d
O S C 2
O S C 1
R A 1
R A 0
1 0
11
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
C 2
C 1
X TA L
R A 2
R A 3
P IC1 6 F 8 4
M C L R_ _ _
1
2
3
4
5
6
7
8
9
R A 4 /T O C K 1
V ss
R B 0 /IN T
R B 1
R B 2
R B 3 R B 4
R B 5
R B 6
R B 7
V d d
O S C 2
O S C 1
R A 1
R A 0
1 0
11
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
C 2
C 1
X TA L
• Za formiranje taktnog impulsa mikrokontrolera PIC 16F84 koriste se najčešće dve oscilatorske konfiguracije, sa kristalnim oscilatorom i otpornik - kondenzator parom . Bez obzira koji se oscilator koristi njegov takt se deli sa četiri, čime se dobija radni takt mikrokontrolera. Za priključivanje oscilatora na mikrokontroler predvidjeni su izvodi OSC1 i OSC2 na 15-tom i 16-tom pinu kućišta .
• Za formiranje taktnog impulsa mikrokontrolera PIC 16F84 koriste se najčešće dve oscilatorske konfiguracije, sa kristalnim oscilatorom i otpornik - kondenzator parom . Bez obzira koji se oscilator koristi njegov takt se deli sa četiri, čime se dobija radni takt mikrokontrolera. Za priključivanje oscilatora na mikrokontroler predvidjeni su izvodi OSC1 i OSC2 na 15-tom i 16-tom pinu kućišta .
RESETRESET
Mikrokontroler PIC16F84 poznaje nekoliko izvora reseta :
• Resetovanje pri dovođenju napajanja , power on reset – POR
• Resetovanje tokom rada, dovođenjem logičke nule na pin MCLR
• Resetovanje za vreme sleep režima mikrokontrolera
• Resetovanje pri prekotačenju sigurnosnog brojača (WDT) tokom regularnog rada
• Resetovanje na prekoračenje sigurnosnog brojača tokom sleep režima
Mikrokontroler PIC16F84 poznaje nekoliko izvora reseta :
• Resetovanje pri dovođenju napajanja , power on reset – POR
• Resetovanje tokom rada, dovođenjem logičke nule na pin MCLR
• Resetovanje za vreme sleep režima mikrokontrolera
• Resetovanje pri prekotačenju sigurnosnog brojača (WDT) tokom regularnog rada
• Resetovanje na prekoračenje sigurnosnog brojača tokom sleep režima
STATUS registarSTATUS registar
• STATUS registar pripada grupi SFR registara i može mu se, kao i ostalim registrima ove grupe, pristupiti na nivou bita. Sadrži aritmetički status ALU, RESET status i bitove za selekciju memorijske banke. Kako ovaj registar vrši selekciju memorijske banke , pristupačan je u svakoj banci , pa otud pristup adresama 0x03h u BANK0 i 0x83h u BANK1 daje isti rezultat.
• STATUS registar pripada grupi SFR registara i može mu se, kao i ostalim registrima ove grupe, pristupiti na nivou bita. Sadrži aritmetički status ALU, RESET status i bitove za selekciju memorijske banke. Kako ovaj registar vrši selekciju memorijske banke , pristupačan je u svakoj banci , pa otud pristup adresama 0x03h u BANK0 i 0x83h u BANK1 daje isti rezultat.
R/W- 0 R/W- 0 R/W- 0 R - 1 R - 1 R/W- x R/W- x R/W-x
IRP RP1 RP0 T0 PD Z DC C
7 6 5 4 3 2 1 Bit 0
STATUS REGISTAR
R=bit koji se može pročitati W= bit koji se može pisati- n = vrednost posle reseta
R=bit koji se može pročitati W= bit koji se može pisati- n = vrednost posle reseta
bit 0 C – (Carry) prenos 1 = pojavio se prenos sa najvišeg bita rezultata 0 = prenos se nije pojavio bit 1 DC - ( Digit Carry) DC prenos 1 = pojavio se prenos na četvrtom bitu po redu
rezultata 0 = prenos se nije pojavio bit 2 Z – ( Zero bit) indikacija nultog rezultata 1 = rezultat je jednak nuli 0 = rezultat je različit od nule bit 3 PD – ( Power – Down bit ) Bit koji se setuje dovođenjem napajanja , posle svakog regularnog reseta, resetovanjem se mikrokontroler prevodi u SLEEP režim.
bit 0 C – (Carry) prenos 1 = pojavio se prenos sa najvišeg bita rezultata 0 = prenos se nije pojavio bit 1 DC - ( Digit Carry) DC prenos 1 = pojavio se prenos na četvrtom bitu po redu
rezultata 0 = prenos se nije pojavio bit 2 Z – ( Zero bit) indikacija nultog rezultata 1 = rezultat je jednak nuli 0 = rezultat je različit od nule bit 3 PD – ( Power – Down bit ) Bit koji se setuje dovođenjem napajanja , posle svakog regularnog reseta, resetovanjem se mikrokontroler prevodi u SLEEP režim.
bit 4 TO - ( Time Out ) prekoračenje sigurnosnog brojača 1 = prekoračenje se nije desilo 0 = prekoračenje se desilo bit 6: 5 RP1:RP0 – ( Register bank select bits) izbor grupe registara Viši deo adrese za direktno adresiranje . RP1 bit se ne koristi , ali
je ostavljen za neka buduća proširenja ovog mikrokontrolera 01 = prva banka 00 = nulta banka bit 7 IRP – ( Register bank selekt bits ) izbor grupe registara 1 = banka 2 i 3 0 = banka 0 i 1
bit 4 TO - ( Time Out ) prekoračenje sigurnosnog brojača 1 = prekoračenje se nije desilo 0 = prekoračenje se desilo bit 6: 5 RP1:RP0 – ( Register bank select bits) izbor grupe registara Viši deo adrese za direktno adresiranje . RP1 bit se ne koristi , ali
je ostavljen za neka buduća proširenja ovog mikrokontrolera 01 = prva banka 00 = nulta banka bit 7 IRP – ( Register bank selekt bits ) izbor grupe registara 1 = banka 2 i 3 0 = banka 0 i 1
OPTION REGISTAROPTION REGISTAR
R/W- 1 R/W- 1 R/W- 1 R/W - 1 R/W - 1 R/W- 1 R/W- 1 R/W-1
RBPU INTEDG T0CS T0SE PSA PS2 PS1 PS0
7 6 5 4 3 2 1 Bit 0
R=bit koji se može pročitati W= bit koji se može pisati - n = vrednost posle reseta
R=bit koji se može pročitati W= bit koji se može pisati - n = vrednost posle reseta
OPTION REGISTAR
clock
OPTION
PS2 PS1 PS0
0 0 0
0 0 1
0 1 0
preskaler 1:2
preskaler 1:4
preskaler 1:8
bit 0:2 PS0,PS1,PS2 - ( Prescaler rate Select bit) Ova tri bita definišu faktor deljenja preskalera PS2 ,PS1,PS0 TMR0 WDT 000 1:2 1:1 001 1:4 1:2 010 1:8 1:4 111 1: 256 1:128 bit 3 PSA – ( Prescaler Assigment bit) Dodeljivanje preskalera. Ovim bitom se bira da li će preskaler
biti dodeljen TMR0 ili sigurnosnom brojaču 1 = preskaler je dodeljen sigurnosnom brojaču 0 = preskaler je dodeljen slobodnom brojaču
bit 0:2 PS0,PS1,PS2 - ( Prescaler rate Select bit) Ova tri bita definišu faktor deljenja preskalera PS2 ,PS1,PS0 TMR0 WDT 000 1:2 1:1 001 1:4 1:2 010 1:8 1:4 111 1: 256 1:128 bit 3 PSA – ( Prescaler Assigment bit) Dodeljivanje preskalera. Ovim bitom se bira da li će preskaler
biti dodeljen TMR0 ili sigurnosnom brojaču 1 = preskaler je dodeljen sigurnosnom brojaču 0 = preskaler je dodeljen slobodnom brojaču
bit 4 T0SE – ( TMR0 Source Edge Select bit ) Biranje ivice signala za okidanje brojača TMR0. Ukoliko je omogućeno da se TMR0 okida impulsima
sa pina RA4/TOCKI ovaj bit određuje da li će to biti na opadajuću ili rastuću ivicu signala.
1 = opadajuća ivica 0 = rastuća ivica bit 5 T0CS - ( TMR0 Clock Source Select bit ) Izbor izvora
takta za TMR0 Određuje da li će slobodni brojač uvećavati svoje stanje
iz internog oscilatora , na svaku 1/4 takta oscilatora ili spoljnim impulsima na pinu RA4/ T0CKI
1 = spoljnim impulsima 0 = 1/4 internog takta
bit 4 T0SE – ( TMR0 Source Edge Select bit ) Biranje ivice signala za okidanje brojača TMR0. Ukoliko je omogućeno da se TMR0 okida impulsima
sa pina RA4/TOCKI ovaj bit određuje da li će to biti na opadajuću ili rastuću ivicu signala.
1 = opadajuća ivica 0 = rastuća ivica bit 5 T0CS - ( TMR0 Clock Source Select bit ) Izbor izvora
takta za TMR0 Određuje da li će slobodni brojač uvećavati svoje stanje
iz internog oscilatora , na svaku 1/4 takta oscilatora ili spoljnim impulsima na pinu RA4/ T0CKI
1 = spoljnim impulsima 0 = 1/4 internog takta
bit 6 INTEDG - ( Interapt Edge Select bit) izbor ivice signala zahteva za spoljni prekid na koju se odgovara
1 = rastuća ivica 0 = opadajuća ivica bit 7 RBPU - ( PORTB Pull-up Enable bit )
ovaj bit uključuje ili isključuje interne pull-up otpornike na portu B 1 = isključeni 0 = uključeni
bit 6 INTEDG - ( Interapt Edge Select bit) izbor ivice signala zahteva za spoljni prekid na koju se odgovara
1 = rastuća ivica 0 = opadajuća ivica bit 7 RBPU - ( PORTB Pull-up Enable bit )
ovaj bit uključuje ili isključuje interne pull-up otpornike na portu B 1 = isključeni 0 = uključeni
EEPROM MEMORIJAEEPROM MEMORIJA
• Već je rečeno da PIC 16F84 ima 64 bajta EEPROM memorijskih lokacija na adresama 0x00h do 0x3Fh . EEPROM memorija se nalazi u posebnom memorijskom prostoru i pristupa joj se preko specijalnih registara :
• EEDATA na adresi 0x08h, koja sadrži podatak koji je ili pročitan ili ga treba upisati .
• Već je rečeno da PIC 16F84 ima 64 bajta EEPROM memorijskih lokacija na adresama 0x00h do 0x3Fh . EEPROM memorija se nalazi u posebnom memorijskom prostoru i pristupa joj se preko specijalnih registara :
• EEDATA na adresi 0x08h, koja sadrži podatak koji je ili pročitan ili ga treba upisati .
• EEADR na adresi 0x09h, koji sadrži adresu lokacije kojoj se pristupa.
• EECON1 na adresi 0x88h, koji sadrži pet kontrolnih bitova.Preostala tri bita se ne koriste i pri čitanju su uvek nule.
• EECON2 na adresi 0x89h, služi da zaštiti EEPROM od slučajnog upisa . Vrednosti 0x55h i 0xAAh su prvi i drugi ključ koji onemogućava da dođe do slučajnog upisa
• EEADR na adresi 0x09h, koji sadrži adresu lokacije kojoj se pristupa.
• EECON1 na adresi 0x88h, koji sadrži pet kontrolnih bitova.Preostala tri bita se ne koriste i pri čitanju su uvek nule.
• EECON2 na adresi 0x89h, služi da zaštiti EEPROM od slučajnog upisa . Vrednosti 0x55h i 0xAAh su prvi i drugi ključ koji onemogućava da dođe do slučajnog upisa
U-0 U-0 U-0 R/W-1 R/W - 1 R/W- x R/W- 0 R/W-x
- - - EEIF WRERR WREN WR RD
7 6 5 4 3 2 1 Bit 0
EECON1EECON1
R=bit koji se može pročitati W= bit koji se može pisati - n = vrednost posle reseta
R=bit koji se može pročitati W= bit koji se može pisati - n = vrednost posle reseta
INDF INDF
TMR0 OPTION
PCL PCL
STATUS STATUS
FSR FSR
PORTA TRISA
PORTB TRISB
EEDATA EECON1
EADR ECON2
PCLATH PCLATH
INTCON INTCON
68 bajta RAM-a
GPR
Naeimplementirane
Mem.lokacije
00h
01h
02h
03h
04h
05h
06h
07h
08h
09h
0Ah
0Bh
0Ch
4Fh
50h
EEPROM ZA PODATKE 64x8
EE
AD
R
EEDATA
00h01h
3Fh
x 8
BANK0 BANK1
85h
84h
83h
82h
81h
80h
87h
86h
88h
89h
8Ah
8Bh
8Ch
CFh
D0h
bit 0 RD – ( Read Control bit ) Start čitanja iz EEPROM-a Setovanje ovog bita inicira prenos podataka sa adrese definisane u EEADR
u EEDATA registar. 1 = inicira čitanje 0 = ne inicira čitanje bit 1 WR - (Write Control bit ) Start upisa u
EEPROM . Setovanje ovog bita inicira upis podataka iz EEDATA registra na adresu koja se nalazi u EEADR registru.
1 = inicira upis 0 = ne inicira upis
bit 0 RD – ( Read Control bit ) Start čitanja iz EEPROM-a Setovanje ovog bita inicira prenos podataka sa adrese definisane u EEADR
u EEDATA registar. 1 = inicira čitanje 0 = ne inicira čitanje bit 1 WR - (Write Control bit ) Start upisa u
EEPROM . Setovanje ovog bita inicira upis podataka iz EEDATA registra na adresu koja se nalazi u EEADR registru.
1 = inicira upis 0 = ne inicira upis
bit 2 WREN – ( EEPROM Write Enable bit) Omogućava upis u EPROM
1 = dozvoljen upis 0 = upis nije dozvoljen bit 3 WRERR – ( EPROM Error Flag bit) Greška prilikom upisa u EEPROM. Signalizira grešku kada je upis u EEPROM bio
prekinut reset signalom ili istekom vremena u sigurnosnom brojaču ukliko je isti aktivan.
1 = greška se desila 0 = greška se nije desila
bit 2 WREN – ( EEPROM Write Enable bit) Omogućava upis u EPROM
1 = dozvoljen upis 0 = upis nije dozvoljen bit 3 WRERR – ( EPROM Error Flag bit) Greška prilikom upisa u EEPROM. Signalizira grešku kada je upis u EEPROM bio
prekinut reset signalom ili istekom vremena u sigurnosnom brojaču ukliko je isti aktivan.
1 = greška se desila 0 = greška se nije desila
bit 4 EEIF – ( EEPROM Write Operation Interapt Flag bit) Bit kojim se obaveštava o završenom upisu
podataka u EEPROM. 1 = upis je završen 0 = upis još nije završen ili nije ni počeo
bit 4 EEIF – ( EEPROM Write Operation Interapt Flag bit) Bit kojim se obaveštava o završenom upisu
podataka u EEPROM. 1 = upis je završen 0 = upis još nije završen ili nije ni počeo
Slobodni brojač TMR0
• PIC 16F84 ima jedan osmobitni brojač koji se nalazi na adresi 0x01h. Stanje brojača se može uvećavati internim taktom ili spoljnim taktom preko pina RA4/TOCKI . Odgovarajućim bitovima OPTION registra definiše se faktor kojim preskaler deli oscilatorski takt. Najveći delilac je 256. Nakon svakog odbrojavanja do 255, brojač restuje svoju vrednost na nulu i kreće novi ciklus brojanja. Svakim prelaskom sa 255 na nulu setuje se bit T0IF u INTCON registru. Ukoliko je dozvoljena pojava prekida, ovo se može iskoristiti za generisanje prekida i obradu prekidne rutine.
• PIC 16F84 ima jedan osmobitni brojač koji se nalazi na adresi 0x01h. Stanje brojača se može uvećavati internim taktom ili spoljnim taktom preko pina RA4/TOCKI . Odgovarajućim bitovima OPTION registra definiše se faktor kojim preskaler deli oscilatorski takt. Najveći delilac je 256. Nakon svakog odbrojavanja do 255, brojač restuje svoju vrednost na nulu i kreće novi ciklus brojanja. Svakim prelaskom sa 255 na nulu setuje se bit T0IF u INTCON registru. Ukoliko je dozvoljena pojava prekida, ovo se može iskoristiti za generisanje prekida i obradu prekidne rutine.
1
INTCON 2 0 bit TMR0
1,..0, 255, 0, 1…
clock
OPTION
PS2 PS1 PS0
0 0 0
0 0 1
0 1 0
preskaler 1:2
preskaler 1:4
preskaler 1:8
Da bi se programirala programska memorija, mirokontroler mora biti postavljen u specijalni režim rada postavljanjem napona od 13.5v na MCLR, sa stabilnim naponom napajanja između 4.5v i 5.5v. Programiranje se vrši serijski preko dve data/clock nožice.
Da bi se programirala programska memorija, mirokontroler mora biti postavljen u specijalni režim rada postavljanjem napona od 13.5v na MCLR, sa stabilnim naponom napajanja između 4.5v i 5.5v. Programiranje se vrši serijski preko dve data/clock nožice.
Programiranje unutar sistema - In System Programing -
Programiranje unutar sistema - In System Programing -
Programski brojač (PC) je trinaesto bitni registar koji sadrži adresu instrukcije koja se izvršava. Njegovim uvećavanjem ili promenom (npr. u slučaju skoka) mikrokontroler izvršava jednu po jednu instrukciju
programa.
Programski brojač (PC) je trinaesto bitni registar koji sadrži adresu instrukcije koja se izvršava. Njegovim uvećavanjem ili promenom (npr. u slučaju skoka) mikrokontroler izvršava jednu po jednu instrukciju
programa.
PROGRAMSKI BROJAČPROGRAMSKI BROJAČ
PIC 16F84 ima trinaestobitni magacin sa osam nivoa. Njegova osnovna uloga je da sačuva vrednost programskog brojača nakon što se iz glavnog programa pređe na adresu podprograma koji se izvršava. Da bi program znao da se vrati na mesto odakle je pošao
mora sa magacina je da vrati vrednost programskog brojača. Pri prelasku iz programa u podprogram vrednost
gramskog brojača se smešta u magacin, a na kraju podprograma vraća iz magacina u programski brojač, da bi program mogao da nastavi tamo gde je prekinut.
PIC 16F84 ima trinaestobitni magacin sa osam nivoa. Njegova osnovna uloga je da sačuva vrednost programskog brojača nakon što se iz glavnog programa pređe na adresu podprograma koji se izvršava. Da bi program znao da se vrati na mesto odakle je pošao
mora sa magacina je da vrati vrednost programskog brojača. Pri prelasku iz programa u podprogram vrednost
gramskog brojača se smešta u magacin, a na kraju podprograma vraća iz magacina u programski brojač, da bi program mogao da nastavi tamo gde je prekinut.
MAGACINMAGACIN
PREKIDI KOD PIC16F84
PREKIDI KOD PIC16F84
Prekidi ( interrupt ) predstavljaju mehanizam kojim mikrokontroler odgovara na događaje onog trenuka kada se oni dese, bez obzira na to šta mikrokontroler radi u tom trenutku.
Pojavom prekida program menja tok izvršenja i nakon prekidne rutine nastavlja tamo gde je prekinut.
Na adresi 0x0Bh nalazi se registar INTCON, čija je uloga da omogući ili zabrani prekide, a u slučaju da su zabranjeni registruje pojedinačne zahteve prekida.
Prekidi ( interrupt ) predstavljaju mehanizam kojim mikrokontroler odgovara na događaje onog trenuka kada se oni dese, bez obzira na to šta mikrokontroler radi u tom trenutku.
Pojavom prekida program menja tok izvršenja i nakon prekidne rutine nastavlja tamo gde je prekinut.
Na adresi 0x0Bh nalazi se registar INTCON, čija je uloga da omogući ili zabrani prekide, a u slučaju da su zabranjeni registruje pojedinačne zahteve prekida.
PIC 16F84 ima četiri izvora prekida :PIC 16F84 ima četiri izvora prekida :
• Kraj upisivanja podataka u EEPROM• Kraj upisivanja podataka u EEPROM
• prekid uzrokovan prekoračenjem brojača TMR0• prekid uzrokovan prekoračenjem brojača TMR0
• Prekid pri promeni na RB4,RB5,RB6, i RB7 porta B • Prekid pri promeni na RB4,RB5,RB6, i RB7 porta B
• Spoljašnji prekid na RB0/INT • Spoljašnji prekid na RB0/INT
Svaki izvor prekida ima pridružena dva, odnosno tri bita, prvi kojim se detektuje pojava interapta a drugim omogućava ili zabranjuje odgovor na detektovani interapt. Treći bit je onaj kojim se dozvoljavaju ili zabranjuju svi interapti.Kada se izvrši instrukcija koja resetuje ovaj bit, svaki prekid se ignoriše.
Svaki izvor prekida ima pridružena dva, odnosno tri bita, prvi kojim se detektuje pojava interapta a drugim omogućava ili zabranjuje odgovor na detektovani interapt. Treći bit je onaj kojim se dozvoljavaju ili zabranjuju svi interapti.Kada se izvrši instrukcija koja resetuje ovaj bit, svaki prekid se ignoriše.
Kada se obradi prekid, mora se resetovati bit čije je setovanje izazvalo prekid, jer će se u suprotnom , pri povratku u glavni program prekidna rutina ponovo obraditi.
Kada se obradi prekid, mora se resetovati bit čije je setovanje izazvalo prekid, jer će se u suprotnom , pri povratku u glavni program prekidna rutina ponovo obraditi.
INTCON REGISTARINTCON REGISTAR
R/W- 0 R/W- 0 R/W- 0 R/W - 0 R/W - 0 R/W- 0 R/W- 0 R/W-0
GIE EEIE T0IE INTE RBIE TOIF INTF RBIF
7 6 5 4 3 2 1 Bit 0
R=bit koji se može pročitati W= bit koji se može pisati - n = vrednost posle reseta
R=bit koji se može pročitati W= bit koji se može pisati - n = vrednost posle reseta
bit 0 RBIF – ( RB Port Change Interrupt flag bit ) Bit koji obaveštava o promeni na 4, 5, 6, i 7-mom pinu PORTB 1 = najmanje jedan pin je promenio svoje stanje 0 = nije se desila promena ni na jednom od
pinova bit 1 INTF – ( INT External Interrupt Flag bit ) Javio se zahtev za spoljašnji prekid . Bit se u
prekidnom podprogramu mora resetovati da bi se naredni prekid mogao detektovati. 1 = prekid se desio
0 = prekid se nije desio
bit 0 RBIF – ( RB Port Change Interrupt flag bit ) Bit koji obaveštava o promeni na 4, 5, 6, i 7-mom pinu PORTB 1 = najmanje jedan pin je promenio svoje stanje 0 = nije se desila promena ni na jednom od
pinova bit 1 INTF – ( INT External Interrupt Flag bit ) Javio se zahtev za spoljašnji prekid . Bit se u
prekidnom podprogramu mora resetovati da bi se naredni prekid mogao detektovati. 1 = prekid se desio
0 = prekid se nije desio
bit 2 TOIF – ( TMR0 Overflow Interrupt Flag bit ) Prekoračenje brojača TMR0. Bit se u prekidnom
podprogramu mora resetovati da bi se naredni prekid mogao detektovati.
1 = brojač promenio stanje sa FFh na 00h 0 = prekoračenje se nije desilo bit 3 RBIE – ( RB port change Interrupt enable bit )
Omogućuje pojavu prekida na promenu stanja pinova 4, 5, 6, 7 – om PORTAB. Ako su istovremeno setovani RBIE i RBIF
nastupiće prekid1 = omogućena pojava prekida na promenu stanja
0 = onemogućena pojava prekida na promenu stanja
bit 2 TOIF – ( TMR0 Overflow Interrupt Flag bit ) Prekoračenje brojača TMR0. Bit se u prekidnom
podprogramu mora resetovati da bi se naredni prekid mogao detektovati.
1 = brojač promenio stanje sa FFh na 00h 0 = prekoračenje se nije desilo bit 3 RBIE – ( RB port change Interrupt enable bit )
Omogućuje pojavu prekida na promenu stanja pinova 4, 5, 6, 7 – om PORTAB. Ako su istovremeno setovani RBIE i RBIF
nastupiće prekid1 = omogućena pojava prekida na promenu stanja
0 = onemogućena pojava prekida na promenu stanja
bit 4 INTE – ( INT External Interrupt Enable bit ) Bit koji omogućava spoljni prekid sa pina
RB0/INT. Ako su istovremeno setovani INTE i INTF, nastupiće prekid
1 = spoljni prekid je omogućen0 = spoljni prekid je onemogućen
bit 5 T0IE – ( TMR0 Overflow Interrupt Enable bit )
Bit koji omogućava pojavu prekida prilikom prekoračenja brojača TMR0. Ako su istovremeno setovani TOIE i TOIF, nastupiće prekid.
1 = prekid je omogućen0 = prekid je onemogućen
bit 4 INTE – ( INT External Interrupt Enable bit ) Bit koji omogućava spoljni prekid sa pina
RB0/INT. Ako su istovremeno setovani INTE i INTF, nastupiće prekid
1 = spoljni prekid je omogućen0 = spoljni prekid je onemogućen
bit 5 T0IE – ( TMR0 Overflow Interrupt Enable bit )
Bit koji omogućava pojavu prekida prilikom prekoračenja brojača TMR0. Ako su istovremeno setovani TOIE i TOIF, nastupiće prekid.
1 = prekid je omogućen0 = prekid je onemogućen
bit 6 EEIE – ( EEPPROM Write Complete Interrupt Enable) Bit koji omogućava prekid na kraju upisa u EEPROM. Ako su istovremeno setovani EEIE i EEIF ( koji se nalazi u EECON1 registru ) , nastupiće prekid. 1 = prekid je omogućen
0 = prekid je onemogućen bit 7 GIE – ( Global Interrupt Enable bit ) Bit koji dozvoljava ili zabranjuje sve prekide.
1 = svi prekidi omogućeni 0 = svi prekidi onemogućeni
bit 6 EEIE – ( EEPPROM Write Complete Interrupt Enable) Bit koji omogućava prekid na kraju upisa u EEPROM. Ako su istovremeno setovani EEIE i EEIF ( koji se nalazi u EECON1 registru ) , nastupiće prekid. 1 = prekid je omogućen
0 = prekid je onemogućen bit 7 GIE – ( Global Interrupt Enable bit ) Bit koji dozvoljava ili zabranjuje sve prekide.
1 = svi prekidi omogućeni 0 = svi prekidi onemogućeni
ALL PIC PROGRAMATOR
ALLPIC programator
Programator korišćen u ovom projektu namenjen je programiranju većine serijskih PIC mikrokontrolera. ( PIC 16F8x, 16F62x, 16F87x, 12C50x, 12F6xx ).Odlikuju ga jednostavnost i kompaktnost. Povezuje se na računar preko serijskog porta. Za rad programatora potreban je i slabiji izvor napajanja ( 15v ). Poseduje zaštitu od suprotno priključenog polariteta iz ispravljača. Izvor napajanja može da bude i naizmenični napon, a stabilisani napon od 5v, potreban za napajanje mikrokontrolera obezbeđuje 78L05.
Indikator LED1 (crvena) informiše o prisustvu napona napajanja programatora , i on treba da bude u granicama 14v – 20v, pri čemu treba računati da pri naponu od 20v grejanje stabilizatora može biti primetno.
Indikator LED2 (zelena), indicira prisutan napon napajanja Vdd ( +5v) na čipu koji se programira .
Ukoliko je kratkospajač JP1 spojen, Vdd ( +5v ) napon će biti stalno prisutan, što će se videti upaljenom LED2. Ovaj mod rada je namenjen Microchip PIC mikrokontrolerima koji nemaju interni oscilator ( 16F84, 16F87x ), kao i EEPROM-ima.
Poseban konektor, koji je na šemi označen kao CON1, koristi se za eksterni priključak za in – circuit programiranje ( ICSP).
Za mikrokontrolere ( 16F627, 16F628, 12F629, 12F657) potrebno je skinuti JP1 i u tom modu Vdd se pojavljuje tek po uspostavljanju programskog napona Vpp ( 13v ), na početku programiranja. Kratkospajač JP2 služi za izbor write protect moda za EEPROME 24Cxx.
Da bi predhodno opisani mikrokonroler PIC16F84 bio prikazan i na delu, na štampanoj pločici je realizovan sistem (električno kolo) koje simulira talking ring komunikaciju. Naime, tri mikrokontrolera su povezana u strukturu «prsten». Svaki od mikrokontrolera komunicira sa susednim serijski, sa nepotpunim (delimičnim) handshaking-om (semihandshaking). Za ovakav oblik komunikacije dovoljna su sle-deća četiri signala:
· RXD – Prijem podatka (Receive Data)· TXD – Slanje podatka (Transmit Data)· RTS – Zahtev za slanje (Request To Send)· CTS – Brisanje za novo slanje (Clear To Send).
Sistem, poseduje sledeće karakteristike: • napaja se iz USB porta računara (5V±0.25V)• na svaki mikrokontroler se dovodi poseban kvarc od 4MHz• na MCLR pin svakog mikrokontrolera dovodi se globalni
reset• četiri moguće komande se zadaju preko džampera (jumpers) J1 i J2• preko J1 se definiše mikrokontroler kome je upućena komanda• preko J2 se definiše smer slanja komanda
token može da poseduje samo jedan mikrokontroler u jednom trenutku
za signalizaciju posedovanja token-a služe crvene LED
za signalizaciju izršavanja komande služe zelene LED
postoji mogućnost proširenja sistema preko 14-pinskog konektora.
električna šema kola
A2A3A4MclrVssB0B1B2B3
A0
B4B5B6B7
VddOs2Os1
A1
U1
PIC16F84
A2A3A4MclrVssB0B1B2B3
A0
B4B5B6B7
VddOs2Os1
A1
U2
PIC16F84
A2A3A4MclrVssB0B1B2B3
A0
B4B5B6B7
VddOs2Os1
A1
U3
PIC16F84
R4
100R5
100
R7
100
R6
100
Gnd Gnd
R12
100R13
100
R15
100
R14
100
A2A3B2B3
B5B4A1A0
Vdd VddMCLR MCLR
R17
2.4K
R19
2.4K
R21
2.4K
D2
LED
Gnd
D4
LED
Gnd
D6
LED
Gnd
1234
USB
CON4
F1
0.8A
Gnd
MCLR
Vdd
Vdd Vdd
Gnd
C1
220nF
MCLR
R1
4.7K
Gnd
S1
R2
4.7K
Gnd
MCLR
R3
4.7K
Gnd
S2S2S1
R8
100R9
100
R11
100
R10
100
GndMCLR
Vdd
Y1
4MHz
C230pF
C330pF
Gnd Gnd
Y2
4MHz
C430pF
C530pF
Gnd Gnd
Y3
4MHz
C630pF
C730pF
Gnd Gnd
X1.1 X1.2 X2.1 X3.1X2.2 X3.2
X1.1X1.2
X2.1X2.2
X3.1X3.2
R18
1.8K
Gnd
Gnd Gnd
S1SW-PB
D3
LED
R16
1.8K
D1
LED
Gnd
R20
1.8K
D5
LED
GndCN1
CONN14
J2J1
Izgled štampane ploče i rasporeda elemenata
Uređaj započinje svoj rad dovođenjem napajanja. U početnom trenutku mikrokontroler br. 1 (U1) ima ulogu mastera. Njegova LED signalizacija predstavlja ovo stanje konstantno upaljenom crvenom diodom – koja signalizira posedovanje token-a, i konstantno upaljenom zelenom LED koja signalizira obavlja-nje zadatka, tj. obradu komande koja je zadata preko J1 i J2.
Postoje četiri moguće kombinacije. Mikrokontroler (U2 ili U3) koji je dobio informaciju preuzima token i ulogu master-a u sistemu, a zatim «čita» sadržaj primljene informacije (komande). Kao indikacija da je token u njegovom posedu, odgovarajuća crvena LED će konstantno da svetli (gori). Ukoliko pročitani sadržaj informacije ukazuje da je komanda namenjena njemu, ona se izvršava – generiše se povorka impulsa na pinu na kome je povezana odgovarajuća zelena LED, a zatim se vraća token mikrokontroleru br.1 (U1). Ako, međutim, komanda nije namenjena njemu, prosleđuje je sledećem mikrokontroleru u prstenu. Po izvršenoj komandi, mikrokontroler br.1 (U1) ponovo poseduje token i može da izvrši (eventualnu) sledeću komandu. U slučaju gubljenja token-a, posle određenog vremena, mikrokontroler br.1 (U1) generiše novi token i proces počinje iznova.
MOD 1 Režim prvog moda podrazumeva da su J1 i J2
otvoreni. Ovakvom kombinacijom J1 i J2, mikrolontroler U1 se obraća mikrokontroleru U2. Mikrokontroler U2 po prijemu informacije signalizira svojom crvenom LED da je token u njegovom posedu i preuzima ulogu mastera. Kako pročitani sadržaj informacije ukazuje da je komanda namenjena njemu, on izvršava komandu, generiše povorku impulsa, a zelena LED indicira generisanu povorku impulsa. Po završenoj komandi, mikrokontroler U2 vraća token mikrokontroleru U1.
MOD2 Režim drugog moda podrazumeva da je J1 otvoren a J2
zatvoren. Ovakvom konbinacijom J1 i J2, mikrokontroler U1 se obraća mikrokontroleru U2. Zatvaranjem J2 promenjen je smer kretanja token-a prema mikrokontroleru U2. Mikrokontroler U1 šalje informaciju mikrokontroleru U3, koji po prijemu informacije svojom crvenom LED signalizira da je token u njegovom posedu i preuzima ulogu mastera. Kako pročitani sadržaj informacije ukazuje da informacija nije namenjena njemu, on informaciju prosleđije sledećem mikrokontroleru – U2.
Po prijemu informacije U2 signalizira svojom crvenom LED da je token u njegovom posedu i preuzima ulogu mastera. Kako pročitani sadržaj informacije ukazuje da je komanda namenjena njemu, on izvršava komandu, generiše povorku impulsa, a zelena LED indicira generisanu povorku impulsa. Po završenoj komandi, mikrokontroler U2 vraća token mikrokontroleru U1.
MOD3Režim trećeg moda podrazumeva da je J1 zatvoren a J2
otvoren. Ovakvom konbinacijom J1 i J2, mikrokontroler U1 se obraća mikrokontroleru U3. Mikrokontroler U1 šalje informaciju mikrokontroleru U2, koji po prijemu informacije svojom crvenom LED signalizira da je token u njegovom posedu i preuzima ulogu mastera. Kako pročitani sadržaj informacije ukazuje da informacija nije namenjena njemu, on informaciju prosleđije sledećem mikrokontroleru – U3. Po prijemu informacije U3 signalizira svojom crvenom LED da je token u njegovom posedu i preuzima ulogu mastera.
Kako pročitani sadržaj informacije ukazuje da je komanda namenjena njemu, on izvršava komandu, generiše povorku impulsa, a zelena LED indicira generisanu povorku impulsa. Po završenoj komandi, mikrokontroler U2 vraća token mikrokontroleru U1.
MOD4Režim prvog moda podrazumeva da su J1 i J2 zatvoreni.
Ovakvom kombinacijom J1 i J2, mikrolontroler U1 se obraća mikrokontroleru U3. Mikrokontroler U3 po prijemu informacije signalizira svojom crvenom LED da je token u njegovom posedu i preuzima ulogu mastera. Kako pročitani sadržaj informacije ukazuje da je komanda namenjena njemu, on izvršava komandu, generiše povorku impulsa, a zelena LED indicira generisanu povorku impulsa. Po završenoj komandi, mikrokontroler U2 vraća token mikrokontroleru U1.
Izgled makete
“TEORIJA FORMIRA PRAKSU ...PRAKSA KORIGUJE TEORIJU”
Prezime: Antonijević Ime: Bojan Datum rođenja: 12.09.1973. Nacionalnost: Srbin Bračno stanje: Neoženjen Obrazovanje :Saradnik u prirodnim naukama IV stepen Gimnazija SvilajnacApsolvent Elektronskog fakulteta u NišuStudent fakulteta civilne odbrane u BeograduPirotehničar
Živi i radi u selu Roćevcu kod Svilajnca, vlasnik privarne firme „ANTES“ – Svilajnac. Bavi se izradom i održavanjem uređaja za saobraćajnu signalizaciju i projektovanjem mikrokontrolerskih uređaja.
Prezime: Županjac Ime: Dragan Datum rođenja: 02.01.1971. Nacionalnost: Srbin Bračno stanje: Oženjen Marijanom,
otac Nemanje i StefanaObrazovanje :Elektrotehničar za Radio TV tehnikuElektrotehnička škola u KraljevuApsolvent Elektronskog fakulteta u NišuLicencirani serviser Fiskalnih uređaja, prateće
opreme i softvera Galeb GROUP –Šabac.
Živi i radi u Nišu, zaposlen u „MIKOPS-u“, nalazi se na radnom mestu Servisera Fiskalnih registar kasa i GPRS uređaja.Bavi se grafičkom obradom, softverskim projektovanjem za komunikaciju računara i Fiskalnih uređaja, kao i projektovanjem PCB- štampanih kola.