Univerzitet u BihauPedagoki fakultet

Seminarski rad iz predmeta Uvod u kulturalne studijeTema: Elementi popularne kulture u djelu Grika vjetica, Marije Juri Zagorke

Profesorica: dr. sc. eherzada DafiStudent: Majda Karaji

Biha, 2014.1. UvodTema moga seminarskog rada su elementi popularne kulture u djelu Grika vjetica, Marije Juri Zagorke. Pod popularnom kulturom podrazumjevamo skup svih promjena, procesa i tvorevina koje su nastale kao posljedica i duhovne intervencije i ljudskog drutva. Bez sumnje kaemo da je ovjek, prema tanom zapaanju De Ruzmona,bie koje aktivno uestvuje ''u svemu to predstavlja stvaralatvo u prirodi, istoriji i u duhovnom ivotu.Kroz svoj rad elim da prikaem kako su ljudi ivjeli u historiji, u vremenu kada nije bilo razvijene tehnike i tehnologije, kada su umjesto sijalica sijale svijee u ogromnim venecijanskim lusterima, ili, pak, jedna svijea u kutku male sobe. Spomenuu sam rad Marije Juri Zagorke, njeno stvaralatvo, te njenu borbu za prava ena i feminizam. Ovaj roman od sedam dijelova bogat je mnogim elementima popularne kulture, ali je i ovo jedan svestran roman, hrvatski bestseler koji i danas hara policama knjiara, biblioteka i sajmova knjiga. Njegovu popularnost potvruuje i to da je skoro doivio jo jedno izdanje Jutarnjeg lista.

2. O knjievnici i njenom djeluMarija Juri Zagorka, poznata knjievnica na koju su nae komije Hrvati itetkako ponosni, nije doivjela da novinari, njene kolege, izdaju djela prve ene-novinara u Hrvatskoj. Unato tome to je bila natprosjeno darovito dijete, te pisala odmalena i pokretala uenike novine, roditelji joj nisu omoguili daljnje kolovanje ve su je maloljetnu udali i poslali u Maarsku. Brak, u kojem je pretrpjela nervni slom, razvrgnula je tri godine kasnije bijegom od mua u Zagreb, gdje mukotrpno zapoinje novinarsku karijeru, tada neuobiajenu za ene. Odbija roditeljsku skrb i postavi punoljetnom odluuje se za samostalan i neovisan ivot u kojem e se izdravati iskljuivo vlastitim pisanjem. Tekstove objavljuje pod razliitim, esto i mukim pseudonimima (Jurica Zagorski, Petrica Kerempuh, Iglica), a najpoznatiji pseudonim Zagorka izabire zbog ljubavi prema ljudima iz hrvatskog puka.Iz ljubavi prema materinskom hrvatskom jeziku (koji je poetkom 20. stoljea bio potisnut iz javnosti zbog slubene uporabe maarskog i njemakog), a na nagovor i pod pokroviteljstvom biskupa Josipa Jurja Strossmayera, poinje oko 1910. pisati povijesne romane privlane irokoj italakoj publici (zbog ega prestaje s novinarskim radom). U zagrebakim, bekim i budimpetanskim arhivima istrauje dokumentarnu grau na ijim temeljima gradi uzbudljive zaplete i prie, s bogatom galerijom romanesknih likova, meu kojima su ene vani povijesni akteri. Ti su romani u nastavcima (njih etrdesetak u nizu) ivopisno evocirali ve zaboravljenu hrvatsku prolost 16, 17. i 18. stoljea, a bili su objavljivani kao prilozi u dnevnim novinama vrtoglavo podiui nakladu i Zagorkinu popularnost. Postajui hrvatskim spisateljskim i italakim fenomenom uskoro dobiva nadimke iz naroda: grika vila(nakon izlaska Grike vjetice) i kraljica Hrvata (nakon Gordane). No, za ivota, kritika joj nije bila sklona. Ignorirajui i spisateljski i italaki fenomen, literarni monici te romane proglaavaju trivijalnom und literaturom a nju zaobilaze u knjievnim pregledima, itankama i antologijama. 2.1. Borba za emancipaciju enaPedesetih godina, iako u poodmakloj ivotnoj dobi i naruena zdravlja, Zagorka intenzivno nastavlja angaman za ravnopravni status ene u drutvu, drei brojna predavanja u zemlji. To irenje feminizma i borba za emancipaciju ene pribavljaju joj podsmjeh i neprijateljstvo tadanjih mukih kolega koji joj pridaju rune epitete, proglaavaju luakinjom i mukobanjastom babom. Zbog toga se nitko za njezina ivota nije usudio ozbiljnije baviti njezinim djelom, bojei se da ne ispadne smijean. Takmiei se sa svojim mukim kolegama i borei se sa emancipaciju ena sukobljavala se za zastarjelim shvaanjima i tekim predrasudama. Vjerna feministikoj linija Zagorka pokree enski list 1925. To je bio prvi asopis u Hrvatskoj namjenjen iskljuivo enama. Ovaj asopis je pobudio panju ak i onih koji su osporavali Zagorkin rad jer se ona jo jednom uspjela pokazati kao dobar urednik i vrhunski publicist. Naalost, ovaj asopis namjenjen enama, zadat e Zagorki mnogo muke a malo zarade. Zagorkin feminizam, udruen sa pogrdno socijalistikim mentalitetom, nailazi na svestrani otpor. Otpor konzervativaca, otpor politiara, poslodavaca i to je najtraginije, otpor enskog svijeta koji je odbio da ju razumije. Kao to Eleine J. Hall i Marnie Salupo Rodriguez prave podjelu i sumiraju etiri savremena pogleda na feminizam: (1) podrka za pokret je (u periodu od 80-tih do 90-tih godina prolog vijeka) doivjela drastian pad; (2) antifeminizam cvjeta meu mladim djevojkama, domaicama sa punim radnim vremenom i crnakim enama; (3) feminizam je zaostao, prevazien, bilo od starijih aktivistkinja koje su izgubile svaku nadu u postizanje ravnopravnosti, ili od strane mladih ena koje smatraju da je feminizam postigao ono emu je teio i da vie nije potreban; (4) razvijena je ne, ali verzija feminizma, gdje ene odbijaju da se etiketiraju kao feministkinje. Tako i sama Zagorka nailazi na prepreke nakon I svjetskog rata kada su se pojavile prve enske organizacije u kojima se fakultetski obrazovane ene distanciraju od Zagorke i slinih ulinih vikaa. Zagorkinu feminizmu se opiru tri vrste ena: presvijetle i njihovi prirepci u Gospojinskom klubu, intelektulke koje se ponose svojim akademskim titulama i ene koje bi valjalo prodrmati, to e rei odgojiti, jer nisu drutveno svjesne. (Ivo Hergei)Svugdje sam bila doekivana s nepovjerenjem i prezirom jer je ena u politici u 19. stoljeu bila smatrana poput ene u javnoj kui. U redakciji Obzora svatko me gledao s uenjem ( ...) A ja sam u prvom redu irila feminizam i u enama budila volju da sudjeluju u javnom ivotu. Moja je tenja uvijek bila emancipacija ena." (orevi, 1979:161-162).U Grikoj vjetici, Zagorka kroz glavnu junakinju Neru istie feminizam. Nera je buntovna djevojka koja se opire zakonima, propisima i pravilima, koja ne eli da se ponaa kao svaka druga kontesa. Ona sama izlazi nou, odlazi na mjesta gdje se iskupljaju tobonje vjetice voena svojom radoznalou. Ona ak u jednom trenutku, kao prava feministkinja koja ne smatra da ene krasi samo ljepota, sjee svoju kosu i unakazuje se. Ta vidi, Sinia, ona nije zdrava,samo luakinja moe svoju ljepotu hotimice iznakaziti. (Malleus maleficarum, str.33)

2.2. Popularnost Zagorkinih likovaPored svih nedaa na koje je nailazila ova knjievnica, glavna i jedina utjeha joj je bila njena publika. Popularnost njenih likova bio je njen veliki uspjeh kao pripovjedaa. A koliko je Gordana i Damira, Sinia i Neri skrivilo Zagorkino pero? No primjeri njezine popularnosti, njezine vlasti nad publikom, mogli bi se nizati u nedogled. Kad sam bio dijete prialo se u Zagrebu o jednom itaocu Zagorkinih romana koji se nije mogao odluiti na poslovno putovanje, jer ga je zanimao nastavak. Stvar je rijeena tako da se njegova supruga obavezala da e putnika sistematski obavjetavati, saimajui telegrafski glave podatke. (Ivo Hergei)

3. Grika vjeticaGrika vjetica je ciklus Zagorkinih romana. Sastoji se iz sedam dijelova:1. Tajna Krvavog mosta2. Kontesa Nera3. Malleus maleficarum4. Suparnica Marije Terezije I5. Suparnica Marije Terezije II6. Dvorska kamarila7. Buntovnik na prijesotoljuOvaj ciklus romana rodio se tako to je nakon objave prvog dijela, Tajna Karvavog mosta, uspjeh djela bio takav da je tampa, ne pitajui autora, najavila da je to tek uvod i da e se uskoro pojaviti novi nastavak. Zagorka je, pod tim utjecjem, pisala no i dan i neposredno pred I svjetski rat obajvila Kontesu Neru i Malleus maleficarum. Poslije rata su uslijedili i ostali dijelovi.Grika vjetica je roman za koji moemo tvrditi i da je:- historijski- kriminalistiki- ljubavni (romansa)- gotiki roman U nastavku svoga rada u obrazloiti svaku tezu.

3.1. Grika vjetica kao kriminalistiki roman: Glas da pod Krvavim mostom lei mrtav ovjek otvarao je vrata purgarskih kua, budio gospodu na Kaptolu i dopro ak u spavae odaje grikih plemkinja. Bogatiji ljudi poslala svoje sluge, plemii inoe da vide ta se dogodilo, zato je u gradu nastala tolika graja i tko to lei pod Krvavim mostom. ( Tajna Krvavog mosta, str.6)

Usklik uasa pomijea se sa umom potoka. A ova pergamena, gospodine ranarnie? ponovo e noobdija. I ona je prikopana iglom. Da... venecijskom iglom. Ne bi li vae gospodstvo bilo tako dobro i kazalo na to pie n pergameni? zamoli jedan ugledan stariji graanin.Ranarnik otkopa s plata pergamenu i podigavi je k svjetlu proita latinski natpis: Tu es primus inter novem castigandos et octo soci te sequentur. Ti si prvi od devetorice koji treba da budu kanjeni, a slijedit e te osam tvojih drugova. ree ranarnik.Zauju se poklici straha i uasa. Svjetinja se uskomeala i nagrnula k mrtvacu da ga vidi. (Tajna Krvavog mosta, str. 7)

Iz ovih odlomaka vidimo elemente kriminalistikog romana koje Zagorka vjeto uvrtava i proimlje kroz cijeli prvi dio. Tu je neizostavni dio atmosfere misterija, strava i uas jer u ukletoj kui baruna Makara esto opaaju udne dogaaje, vjeruju u vjetice i njihove kletve. Pored te misterije, u prvom dijelu, Zagorka uplie i romansu izmeu Meka i Stanke prema modelu gotikog ljubavnog zapleta koji predlae Janice Radway u The Utopian Impulse in Popular Literature: Gothic Romances and Feminist Protest.

3.2. Grika vjetica kao historijski roman

Ni jedan luteran, ni jedan idov, nijedan vrag nije stranije popljuvao crkvu nego ovaj car kojega vi volite, kojemu kliete! Tko je s njim izdajica je crkve i vjere! ( Buntovnik na prijesotolju )

Jednom je zgodom Stjepan Bojanii, ravnatelj Zemaljskog arhiva, dao pismenu izjavu da ne ulazei u knjievnu vrijednost Grike vjetice moe i mora istai a se autorica sluila pouzdanim vrelima. Ili drugim rijeima ako ba tako nije bilo (drugo je roman, drugo historija), tako je moglo biti.Ipak nema sumnje da se Zagorka sluila historijom prema svome znanju i nahoenju. Povodom Josipa II, buntovnika na prijestolju , ona je sama izjavila da je to takav Josip II kakav je njoj trebao. A trebali su joj i jezuiti koje ne valja brkati s dominikancima, specijalistima za progone vjetica ( pa je Malleus maleficarum, zloglasni prirunik za otkrivanje i kanjavanje vjetica, djelo dvojice lanov dominikanskoga reda). A kako je isusovaki red osnovan u XVI stoljeu, nemojmo ga povezati sa Srednjim vijekom, ma kako mraan bio, to vie, to u svako doba ima svjetla i mraka, pa i dan-danas. ( Ivo Hergei)

3.3 Grika vjetica kao ljubavni roman

Ono zbog ega je Grika vjetica stekla toliku popularnost i postala bestselerom, definitivno je ljubav izmeu Sinie i Nere.Nera se nije opirala. Osjeala je da mu srce burno udara, da je svaki udar jedan krik za njom, vapaj k njoj, da je svaki dah ovog mukarca njezin... ( Malleus maleficarum )

Da mogu nai papir velik kao crna zemlja, i da na njega potroim svu krv svoga tijela, jo mi srce ne bi moglo iskazati svu ljubav to je osjeam za te. Znam da si vjerna, znam da si nedostina, ali sam sretan jer mi je sva grud ispunjena tobom... (Kontesa Nera, str. 161)Ovo nije obina ljubavna pria. Da je obina, sigurno ne bi odjeknula toliko da i dan-danas ujemo njen eho. Ovo je ljubavna pria koja ima svoju posebnost i ar. Dvoje mladih koji se na poetku romana ne vole, ne podnose i izbjegavaju. Ljubav izmeu Sinie, hladnokrvnog vojnika za kojim sve ene, osim Nere, lude i Nere, ljepotice pepeljaste kose za kojim svi mukarci, izuzev Sinie uzdiu. Ali, kad se svjetla pogase situacija se okree.Nera dobija ljubavna pisma od nepoznatog autora.Nero, ti ne zna ko sam i gdje sam. Od tebe me dijeli i nebo i zemlja. Sunce je daleko od tebe, ali ono te grli svojom zlatnom toplinom. Zvijezde su daleko od tebe, ali one ti apu drhtavim svojim titranjem u tihoj ljubavnoj noi. Ja sam jo dalje od tebe, a ipak budim te ujutro glasnim kucajima srca svoga, uspavljujem te uveer apatom pjesme zakopane ljubavi svoje.Zaplet ove ljubavne prie se deava kada Sinia spaava Neru sa lomae, ali ni tada joj ne priznaje da je to uradio iz ljubavi. Vrhunac je u muilitu kada joj na koljenima prizaje ljubav. Sinia ja bih morala kleati pred vamai svojim suzama vae zaustaviti, ali odve su mi drage i skupocjene...Ni ruke im se nisu dotakle, ni usta primakla. Samo se suze u njihovim oima nijemo zagrlie istim zagrljajem. Ni jedno nije progovorilo. Kao da su oboje eljeli da se taj trenutak vine u vjenost. ( Malleus maleficarum, str. 198)

U raspletu, ova ljubav doivljava mnoga iskuenja, ali kraj je, naravno, kao u svakom ljubiu, sretan.

3.4. Grika vjetica kao gotiki romanPokuaji definiranja rijei gotiki mnogostruki su: od naglaska na transgresiji i degeneraciji, preko ispreplitanja stvarnosti i mate do rodne odredivosti kao muki i enski. Veini definicija zajedniko je sljedee: jedna je od najeih konotacija rijei gotiki strah: strah od nepoznatog, strah od natprirodnog, strah od nerazumljivog.Njegovo je postojanje znanstvena injenica, a njegov opis, uzroci i nastanak predmet prouavanja razliitih znanstvenih disciplina psihologije, sociologije, antropologije, medicine. Neupitna je i njegova kontekstualizacija u jo jednoj znanstvenoj disciplini knjievnosti, koja ga, budui da je strah iskonski osjeaj, tematizira u usmenom ili pismenom obliku od trenutka nastanka ovjeanstva. Elementi strave, uasa i fantastike pojavljuju se sporadino u knjievnim djelima razliitih razdoblja da bi u drugoj polovini osamnaestog stoljea postali dijelom knjievnog kanona kao dio nove knjievne (pod)vrste gotikog romana. Elemente gotikog vidimo im uzmemo u ruke ovaj roman i ponemo od samog njegovog naslova. Svaki gotiki roman ima u svom naslovu neku pomalo gotinu rije poput dvorac, misterij, vjetice...Tako i Zagorka, pogotovo prvim dijelom, Tajna krvavog mosta, poigrava se rijeima i daje nam do znanja da e pripovijedati o neem udnom, tajnovitom, stranom. Slijedei element gotinog nalazimo u temi: vjetice, njihovo spaljivanje, zloini meu hrvatskim plemiimaZagorka je napadana da je izmislila sam proces protiv vjetica, ali dovoljno je da otvorimo pravno-povijesni prirunik Vladimira Maurania pod natuknicama: bajanje, coprati, udo, duh itd. Pored tih pojmova imamo jo mnoge pojmove koji nas podsjeaju na bajku a proteu se kroz cijeli roman poput Lucifera, sotone, vraga, coprnice... I vi drite da je ona koju ste ondje nali vjetica?- Tko bi znao? Nisam je ni vidio, a ona me ve zaarala. Nije li to arolija koju umiju samo vjetice? ( Kontesa Nera, str. 94)

U ljudima se probudila odvratnost prema stranim vjeticama. Vjetica je, dakle, i ova mlada djevojka koja bi trebala biti nevina, ista i kreposna! Odvratnost se uskoro pretvprila u bijes. Ljudi su sve vie vikali, psovali i proklinjali vjeticu. Gurali su i pomagali pandurima da je odvuku u toranj. Od silnog straha i uasa srui se Jelica na zemlju i izgubi svijest. Nitko nije osjetio smilovanja. Panduri i oni koji su joj blizu stadoe je tui i ciktati: Vrag ju je uspavao! Gledajte prokletnicu, sad nita ne osjea. Vrag je pomogao da nita ne osjeti kad je tuemo! (Kontesa Nera, str. 166)Nerina ljepota i nain na koji ju Zagorka predstavlja i doarava takoer podsjea na bajku. Ona je prelijepa mlada djevojka,olienje dobrote i svega onog to krasi jednu princezu iz bajke.Pred njim stajae djevojka, mlada i stasita, odjevena u ruiastu haljinu. Lijepo ovalno lice s finim , odrjeitim nosiem srdano mu se smijeilo, a velike oi, crne poput noi i duboke poput svemira, gledale ga pronicavo. Po elu i oko sljepooica leprali su joj gusti pramenovi udne pepeljaste boje i tako senapadno odraavali od barunastog crnila oiju da je kapucin gotovo zaboravio na ono zbog ega je doao. (Malleus maleficarum str.32)

4. Elementi popularne kulture u djelu Grika vjetica

U dubokoj noi crni oblaci. Munje sijevaju po grikim krovovima i kaptolskim kulama. Odsjev bljeska pad po tamnom mostu nad nabujalim potokom koji dijeli grad na brdu od Kaptola. Tutnje gromovi crnim nebom, zemlja se trese. Ljudi u kuama ne spavaju, pale svijee, krste se; strahuju nije li propast svijeta. I kum Matijak bdije u svome mlinu na grikoj obali potoka, u blizini mosta. S njime su znanci. U kutu sjedi kova Klement. Iz mrkih, obrvama zaraslih oiju viri mu strah. (Tajna Karvavog mosta, str. 3)Ovo je prvi odlomak prvog dijela Grike vjetice, Tajna Krvavog mosta. Izdvojila sa ga, da bih za sam poetak predstavila, ili bar dala naznake, o kojem je historijskom periodu rije, kako su se ljudi ponaali i kako je izgledao jedan dio Zagreba. Mada, sam naslov Grika vjetica, naglaava vanost prostora gdje se radnja dogaa grad Zagreb i njegov stari dio Gri, ali i nam govori i o neem natprirodnom i udnom to se vezuje za ovaj prostor. Kao to vidimo ljudi su bili praznovjerni, strahuju od propasti svijeta, ali ta njihova praznovjernost se ne ogleda samo tu, ve se protee kroz svih sedam dijelova. Ljudi su se zgraali, uzbueno raspravljali i dolazili blie k mrtvom ovjeku da ga pogledaju. To je paklensko djelo! Iglom ubiti ovjeka, to se jo nije ulo! A ubit e ih jo osam! To mogu uiniti samo vjetice!( Tajna Karvavog mosta, str. 7)

Tu, eto, vidje vraga! Na svoje zdrave oi! Onog vraga o kome je svaki dan sluala i govorila. Da je to doista bio sotona, o tom nitko nije posumnjao. Onaj podivljali konj mogao je doi samo iz pakla. Strani konjanik, s dugim crvenim rukama i nogama, crvenom glavom i crvenim kaputiem, koji je leprao na zraku kao da su krila, mogao je biti samo pravi pravcati vrag. Tako on izgleda! Tako su ga opisivale i vjetice. Odijelo crveno ili zeleno, ali najvie crveno! Ovaj je, dakle, bio crven, ba onakav, kakva su ga uvijek zamiljali! (Kontesa Nera, str. 302)

4.1. Element popularnog odjea

Svi su se okrenuli prema vratima na koja je uao barun Makar u odijelu od svijetlomodre svile, s naranastim svilenim prslukom, kakav je uvijek nosio. Hlae su mu bile iznad koljena vezane utim vrpcama. Bijele svilene arape takoer su bile vezane vrpcama. Probudio je senzaciju. Bila je to novost u Zagrebu. Oko vrata barun je nosio bijelu kravatu od ipaka, prikopanu briljantom. Uao je ponosno, ali se drutvu naklonio dubokim poklonom.U ovo vrijeme odjea je, zaista, inila ovjeka. to je neko imao skupocjeniju ipku ili svilu znalo se da je i bogatiji. Tadanja moda je imala stroga pravila i kodeks oblaenja. Nije bilo slobodne kao to je danas imamo. Dobro se znalo ta je popularno a ta ne.Na vratima se pojavi visoka, tanka princeza Elizabeta, u kostimu neke neobine kraljice. arolike i neskladne boje pruale su groteskni dojam. Kruna od svakojakih kamenia neugodno je isticala koziavo lice. Ukoen pogled lijepih oiju neprijatno se dojmio carice. Ova djevojka doista nema nikakva ukusa u odijevanju-pomisli carica. (Suparnica Marije Terezije I)

4.2. Popularni izgled kua i dvorovaPosue od porculana sa zlatnim obrubom i srebrni tanjiri sa zlatnim ukrasima; zlatni drci viljuaka i noeva blistali su u rukama gostiju, dok su na stolu stajali vrevi od stakla utaknuti u zlatne i srebrne koarice. Oko stolova stajali su u crveni barun odjeveni lakaji. Sve je, naravno, vodio Francuz, kuni maral koji je doao u grofovu slubu iz Pariza.m zagorskom Parizu, kako ga ve zovu. Lakaji i trgovci koji dolaze odanle priaju da je u Varadinu dan i no pijaa. Gozba, ples, muzika i ludovanje. (Tajna krvavog mosta str.4)

4.3. Popularni naini zabave

Ne, nikada nije bilo toga na Griu! Priredila bi se katkada sveanost, kad bi ban dolazio iz Varadina u posjete Griu. Tada bi se za njim dovukli i velikai, a inae su oni sve orgije slavili tamo u on m zagorskom Parizu, kako ga ve zovu. Lakaji i trgovci koji dolaze odanle priaju da je u Varadinu dan i no pijaa. Gozba, ples, muzika i ludovanje. (Tajna krvavog mosta str.4)

4.4. Tadanji zakon

Znate li, gospodine, ta je ovo?-Ne znam. To je malleus maleficarum. Zakon, posveeni zakon o kanjavanju vjetica. Vi ste vojnik i duni ste taj zakon tovati. Svi suci Evrope crpe iz ove knjige dokaze o tom koliko zla mogu poiniti vjetice. (Malleus maleficarum, str. 12)Ovdje je rije o zakonu Malleus maleficarum, Malj za vjetice, teoloko djelo dominikanca Henrika Institorisa i Jakoba Sprengera, objavljeno 1486. godine, u kojem se iznosi itav sustav o vjeticama i arobnjatvu.[

4.5. Muilita i muenje ena

Nera je sjedila na muenikoj klupi, jedan ju je grabant drao, a drugi joj stavljao na lijepu bijelu nogu panjolsku izmu, podstavljenu ortim avlima. Jedna strana izme ve se napola zabola u meso, a drugu je pripremao da onda obje strane privrsi na nogu.

4.6. Popularne titule koje su znaile mnogo

Nagovarala sam vas da je zaprosite, a sada vas molim da to ne uinite! Tko zna, moda vas ona patajice ljubi, ali dre od straha da e je mu optuiti a vi joj morate suditi.-Njezin suprug nije ovdje, on je daleko!-Zar je ne moe optuiti svatko ko god eli? Niste zaboravili da prema naim zakonima moe bilo tko prijaviti enu da je nevjerna, i vi ete je dati ibati, muiti ili osramotiti?-Ali enu koju ljubim neu osuditi! Ili u tubu odbiti ili rijeiti negativno. Nisam tako strog kao to mislite! Zar vi, uostalom, mislite da su ove nae gospoe to ih vidite ovdje vjerne svojim muevima?-Sumnjiite?-To nisu sumnjienja! Eto, gledajte: grofici Keglevi ljubavnik je barun Weigler, barunici Vilmi Erdody mladi Ori, grofici Bathyani pukovnik Holzendorf; ali one su bogate, otmjene dame i ja nita ne vidim, osim-rente!(Tajna Krvavog mosta)

Ali, ne nuno i sreu:

Ja sam samo tvorniar habsburgovaca. Moja je dunost brinuti se da se habsburka monarhija mnoi. Zapamtite: ako vas tko izabere da budete muem kraljice koja nosi vlast, onda recite: hvala,radije u biti sluga. U obinim brakovima mu je brana polovica i gospodar. Ja sam samo brani posluitelj-manje od sluge. Njega zovu i trebaju itav dan mene primaju samo kojih etvrt sata nakon veere, a onda me opet alju k dvorskom nosorogu. (Suparnica Marije Terezije, str.27)

.

4.7. Popularna i zabranjena knjievnost

Recite mi ime onoga koji ita Voltaira. Zapovjedam vam!Kad velianstvo zapovjeda, duan sam izvjestiti. Ispovjednik njegova velianstva mladog cara i prijestolonasljednika Josipa veli da je na carevu stolu vidio Voltairea.Moj sin Josip? To bi bila strana ironija, oe. Ne, ne mogu vjerovati. Moj sin, prijestolonasljednik, da je uskoio u drutvo modernih fantasta? To bi znailo slom itavog mog ivota, svih rtava to sam ih pridonijela dinastiji.( Suparnica Marije Terezije II)

5. Zakljuak: Posmatramo li ovo djelo iz ugla kulturalnih studija zakljuujemo da je Zagorka u ovom historijskom, ljubavnom i pomalo kriminalistikom romanu doarala nam vrijeme kada je narod bio praznovjeran, kada su vladao pojedinac i sva mo je bila u njihovim rukama, kada se o sudbini odluivalo prema tituli i kada je postojao kodeks oblaenja, to moemo danas svrstati u nisku kulturu. Voltaire, koji je tada bio zabranjen danas je visoka kultura. No, ovo djelo, od svog prvog izdanja pa sve do danas je bilo i ostalo popularno. Rasko ovog romana se ne ogleda samo u njegovih sedam dijelova, ono se ogleda u svakoj stranici i svemu to nam je Zagorka poruila. Od udarca vlastima i ismijavanju zakona, preko jezuita koji kradu i imaju ljubavnice pa sve do ljepotice pepeljaste kose i markantnog mukarca. Zagorka je i ovim djelom iznosila svoje feministike misli i stavove i nije odustajala od njih u inat svim preprekama. Roman je namjenjen razliitoj publici jer ima elemente i historijskog i kriminalistikog i gotikog romana, proeto jedinstvenom romansom. Stranice ovog djela e vas odvesti u doba plemstva, raskoi i ogromnih venecijskih lustera, prineva i princezi, vjetica i vragova, moi i borbe za mo. Doba strasti, intrige, spletke, vina i krvi, doba kada ene gore na plamenima lomae, ali kada ni plamen lomae ne izgara kao plamen ljubavi.

6. LiteraturaGrika vjetica, Marija Juri Zagorka, Tisak, Zagreb, 2012.Tajna krvavog mosta, Grika vjetica, 1986, predgovor Ivo HergeiBiljana Oklopi, Ana-Marija Posavec, Gotiki tekst, kontekst i intertekst Tajne krvavog mosta, Marije Juri ZagorkeMaja Abadija, Konzumiranje nove enstvenosti

SADRAJ:1.Uvod.........................................................................................................................................22. O knjievnici i njenom djelu..........................................................................................32.1. Borba za emancipaciju ena.....................................................................................32.2. Popularnost Zahorkinih likova...............................................................................53. Grika vjetica..............................................................................................................63.1. Grika vjetica kao kriminalistiki roman.......................................................63.2. Grika vjetica kao historijski roman.............................................................73.3. Grika vjetica kao ljubavni roman................................................................83.4. Grika vjetica kao gotiki roman.........................................................................94. Elementi popularne kulture u djelu...............................................................................114.1. Element popularnog odjea...........................................................................124.2. Popularni izgled kua i dvorova...................................................................124.3. Popularni naini zabave................................................................................134.4. Tadanji zakon...............................................................................................134.5. Muenje ena i muilita................................................................................134.6. Popularne titule koje su znaile mnogo..............................................................144.7. Popularna i zabranjena knjievnost............................................................155. Zakljuak.........................................................................................................................166.Literatura................................................................................................................................17

18