energetska obnova djeČjeg vrtiĆa tratinČica k.č.11/2 … · recknagel - sprenger priručnik za...

Uzgon d.o.o., Skvažići 2, 51 216 Viškovo OIB:33348693099

Građevina: ENERGETSKA OBNOVA DJEČJEG VRTIĆA "TRATINČICA" k.č.11/2 k.o. BRINJE GP 63/2016

1

_građevina ENERGETSKA OBNOVA DJEČJEG VRTIĆA "TRATINČICA" k.č.11/2 k.o.

BRINJE _faza izrade GLAVNI PROJEKT _vrsta projekta PROJEKT STROJARSKIH INSTALACIJA _zajednička oznaka projekta 5O GP-2016 _investitor OPĆINA BRINJE FRANKOPANSKA 33, 53 260 BRINJE OIB: 37242293454

_izvršitelj Uzgon doo, Skvažići 2, 51 216 Viškovo Izrada projekata za kondicioniranje zraka, hlađenje, grijanje i stručni nadzor građenja

_broj projekta GP 63/2016 _projektant Andrija ČULJAK, mag.ing.mech ovl.ing.stroj _glavni projektant Tonka RADETIĆ,mag.ing.aedif. _direktor Andrija ČULJAK, mag.ing.mech ovl.ing.stroj _datum i mjesto izrade Rijeka, prosinac 2016.



2

_građevina ENERGETSKA OBNOVA DJEČJEG VRTIĆA "TRATINČICA" k.č.11/2 k.o. BRINJE

_faza izrade GLAVNI PROJEKT _vrsta projekta PROJEKT STROJARSKIH INSTALACIJA _zajednička oznaka projekta 5O GP-2016 _investitor OPĆINA BRINJE FRANKOPANSKA 33, 53 260 BRINJE OIB: 37242293454 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- PREGLED SVIH KNJIGA MAPA 1 – GLAVNI PROJEKT ENERGETSKE OBNOVE (PREDMETNA MAPA) Glavni projektant: Tonka Radetić, mag.ing.aedif. Arhitektonski projekt Projektant: Željko Paliska, d.i.a. Fizika zgrade Projektant: Tonka Radetić, mag.ing.aedif. MAPA 2: ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT Izradio: OM PROJEKT j.d.o.o., Tizianova 32, Rijeka,projekt broj 1654-GL MAPA 3: STROJARSKI PROJEKT Izradio: Uzgon doo, Skvažići 2, Viškovo, projekt broj: GP 63/2016



3


_faza izrade GLAVNI PROJEKT _vrsta projekta PROJEKT STROJARSKIH INSTALACIJA _zajednička oznaka projekta 5O GP-2016 _investitor OPĆINA BRINJE FRANKOPANSKA 33, 53 260 BRINJE OIB: 37242293454 SADRŽAJ:

1.OPĆI DOKUMENTI ...................................................................................................................................................... 3

2. PROJEKTNI ZADATAK .......................................................................................................................................................... 45

3. TEHNIČKI OPIS .................................................................................................................................................................... 48

4. TEHNIČKI PRORAČUN I ODABIR OPREME .......................................................................................................................... 55

5. POPIS PRIMJENJENIH PROPISA .......................................................................................................................................... 70

6. POSEBNI TEHNIČKI UVJETI GRADNJE I NAČIN ZBRINJAVANJA OTPADA ............................................................................. 75

7. OPĆI UVJETI IZVOĐENJA ..................................................................................................................................................... 78

8. PROCJENA INVESTICIJE ....................................................................................................................................................... 82

_datum i mjesto izrade Rijeka, prosinac 2016.



4


_faza izrade GLAVNI PROJEKT _vrsta projekta PROJEKT STROJARSKIH INSTALACIJA _zajednička oznaka projekta 5O GP-2016 _investitor OPĆINA BRINJE FRANKOPANSKA 33, 53 260 BRINJE OIB: 37242293454


OPĆI DOKUMENTI

Isprava o imenovanju projektanata 4 Rješenje trgovačkog suda 5 Rješenje o upisu u Imenik ovl.inženjera stroj. HKIS 7 Izjave projektanata o usklađenosti glavnog projekta 9 Izjava sukladnosti 13 Prethodni energetski uvjeti 14

_broj projekta GP 63/2016 _projektant Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. _glavni projektant Tonka RADETIĆ,mag.ing.aedif. _direktor Andrija ČULJAK, mag.ing.mech _datum i mjesto izrade Rijeka, prosinac 2016.



5

Temeljem Zakona o gradnji NN 153/13

donosimo:

R J E Š E N J E

imenuje se:

ANDRIJA ČULJAK, mag.ing.mech. (ime, prezime i stručna sprema)

da kao:

P R O J E K T A N T

obavlja poslove projektiranja, odnosno rukovodi izradom projektne dokumentacije za: PROJEKT STROJARSKIH INSTALACIJA GLAVNI PROJEKT GP 63/2016 (vrsta projekta, faza izrade, br.ev.)

ENERGETSKA OBNOVA DJEČJEG VRTIĆA "TRATINČICA" k.č.11/2 k.o. BRINJE (naziv građevine)

OPĆINA BRINJE FRANKOPANSKA 33, 53 260 BRINJE OIB: 37242293454

(investitor) Gore navedeni projektant s obzirom da je član Hrvatske komore inženjera strojarstva, upisan pod rednim brojem 1661. u Imeniku ovlaštenih inženjera strojarstva, ispunjava uvjete za obavljanje poslova temeljem članka 25. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u građevinarstvu (NN 47/98), a u svezi s člankom 4. stavkom 1. Statuta Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (NN 40/99 i NN 112/99), te ostala prava i dužnosti sukladno posebnim propisima. Direktor:

Andrija ČULJAK,mag.ing.mech

Rijeka, prosinac 2016. (mjesto i datum)



6



7



8



9



10



11

Temeljem Zakona o gradnji (NN 153/13)daje se:

IZJAVA PROJEKTANTA STROJARSKIH INSTALACIJA o sukladnosti izvedbenog projekta

br63/2016-1

PROJEKTANT: ANDRIJA ČULJAK, mag.ing.mech. ovlašteni inženjer strojarstva upisan u Imenik ovlaštenih inženjera strojarstva pod rednim brojem 1661

GRAĐEVINA: ENERGETSKA OBNOVA DJEČJEG VRTIĆA "TRATINČICA" k.č.11/2 k.o. BRINJE INVESTITOR: OPĆINA BRINJE FRANKOPANSKA 33, 53 260 BRINJE OIB: 37242293454 OZNAKA PROJEKTA: GP 63/2016 Ovaj projekt je usklađen s odredbama posebnih zakona i drugih propisa, odnosno s posebnim uvjetima : AD 1. Zakoni vezani uz građevinu: Zakon o gradnji NN 153/13 Zakon o prostornom uređenju NN 153/13 ZaZakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji NN 152/08, NN 49/11 Zakon o građevnim proizvodima NN 86/08, NN25/13 Zakon o općoj sigurnosti proizvoda NN 30/09 Zakon o normizaciji NN 163/03 Zakon o zaštiti zraka NN 178/04, NN 60/08, NN 110/07 Zakon o mjernim jedinicama NN 58/93 Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07 Zakonom o akreditaciji NN 158/03, NN 75/09 Zakonom o mjeriteljstvu NN 163/03, NN 194/03, NN 111/07 Zakonom o vodama NN 153/09 Zakonom o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti NN 158/03, NN 79/07 Zakonom o otpadu NN 178/04, NN 111/06, NN 60/08 i NN 87/09 Zakon o energiji NN 68/01, NN 177/04, NN 76/07, NN 152/08 Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima NN 21/09, NN 126/10 Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada NN 36/10 Tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada HRN U.J5.600 Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama NN 110/08, NN 89/09 Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama NN 79/05, NN 74/06,



12

NN 155/05 Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenu sukladnosti NN 20/10 Tehnički propis o građevnim proizvodima NN 33/10 Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj NN 120/05 Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, NN 116/07 prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu Pravilnikom o ocjenjivanju sukladnosti i izgledu oznake sukaladnosti proizvoda NN 46/08 s propisanim tehničkim zahtjevima Pravilnikom o energetskom certificiranju zgrada NN 36/10 Pravilnikom o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog projekta NN 98/99 s odredbama posebnih zakona i propisa Arhitektonskim projektom, projektom konstrukcije, projektom dovoda i odvoda vode, projektom elektroinstalacija jake i slabe struje. Ad 2. Zakoni vezani uz tehničku dokumentaciju: Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za izradu tehničke dokumentacije za objekte u građevinarstvu Sl. list br. 30/74 Pravilnik o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa NN 98/99 Pravilnik o kontroli projekta NN 89/00 Pravilnikom o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog projekta NN 98/99 s odredbama posebnih zakona i propisa Ad 3. Zakoni vezani uz zaštitu na radu: Zakon o zaštiti o na radu NN 59/96, NN 94/96

NN 114/03, NN 100/04, NN 86/08, NN 116/08, NN 75/09

Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore NN 06/84,NN 42/05, NN 113/06 Zakon o zaštiti od buke NN 20/03 Zakon o inspekciji rada NN 59/96 Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade NN 145/04 Pravilnik o općim normativima zaštite na radu za građevinske objekte namjenjene za radne i pomoćne prostorije NN 6/84 Pravilnik o maksimalnim dopuštenim koncentracijama štetnih tvari u zraku radnih prostora MDK I graničnim bilološkim vrijednostima GBV NN 92/93 Pravilnik o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta NN 66/10 Pravilnik o načinu pečaćenja oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad izvođača na gradilištu NN 66/10 Pravilnik o sigurnosti strojeva NN 28/11 Pravilnikom o mjerama i normativima zaštite na radu na oruđu za rad SL 18/91 Ad 4. Zakoni vezani uz zaštitu od požara: Zakon o zaštiti od požara NN 92/10 Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima NN 108/95 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima NN 56/2010 Zakon o eksplozivnim tvarima NN 178/04 Klasifikacija požara prema vrsti zapaljivih materijala Z.CO.003



13

Požarno opterećenje U.J1.030 Pravilnik o zapaljivim tekućinama NN 54/99 Pravilnik o mjerama zaštite od požara pri izvođenju radova zavarivanja, rezanja, lemljenja i srodnih tehnika rada NN 44/88 Pravilnikom o tehničkim normativima za uređaje za automatsko zatvaranja vrata SL 35/80 ili zakolpki otpornih prema požaru Pravilnikom o tehničkim normativima za sisteme za odvod dima i topline nastalih u požaru SL 45/83 Ad 5. Propisi termotehničkih instalacija: Način proračuna gubitaka topline HRN EN 12831 Proračun toplinskih dobitaka topline VDI 2078 Sustavi grijanja u zgradama – izvedba sustava toplovodnog grijanja HRN EN 12829 Postrojenja za centralno grijanje. Sigurnosno tehnička oprema postrojenja za grijanje toplom vodom s temperaturom razvodne vode do 110 °C HRN M.E6.201/84 Postrojenja za centralno grijanje. Sigurnosno tehnička oprema postrojenja za grijanje toplom vodom s temperaturom razvodne vode do 110oC učinka do 350 kW s termostatskim osiguranjem HRN M.E6.202/84 Centralna grijanja i ispitivanje sustava HRN M.E012 Upute proizvođača opreme RECKNAGEL - SPRENGER Priručnik za grijanje i klimatizaciju Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama NN 74/06, NN 155/05 Tehnički propis za dimnjake u građevinama NN 03/07 Sigurnosno tehnička oprema postrojenja za grijanje toplom vodom s temperaturom polazne vode do 110 °C HRN M. E7. 201. Sigurnosno tenička oprema na toplovodnim grijanjima do 110 °C DIN 4751-list 1 i 2 Standardi za čelične bešavne cijevi i uvijeti isporuke cijevi HRN C. B5. 221, C. B5. 222, C.B5. 020, C.B5.021, C.B5. 022, C.B5.22 i ostali hrvatski standardi i njemačke industrijske norme DIN 4751 Pravilnikom o tlačnoj opremi NN 135/05, NN 44/06, NN 126/08 Tehničkim propisom o grijanju i hlađenju zgrada NN 110/08 Rashladni sustavi i dizalice topline – Zahtjevi s obzirom na okoliš i sigurnost 1-4 dio HRN EN 378 1 do 4 Sustavi grijanja u zgradama – izvedba toplovodnog grijanja HRN EN 12829

potpis i pečat ovlaštenog projektanta: Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. ovl.ing.stroj.



14

GRAĐEVINA: ENERGETSKA OBNOVA DJEČJEG VRTIĆA "TRATINČICA" k.č.11/2 k.o. BRINJE INVESTITOR: OPĆINA BRINJE FRANKOPANSKA 33, 53 260 BRINJE OIB: 37242293454 OZNAKA PROJEKTA: GP 63/2016 Temeljem Zakona o gradnji (NN br. 153/13) Uzgon d.o.o. daje :

IZJAVU SUKLADNOSTI br. 63/2016-2

za glavni projekt:

- se utvrđuje da je izvršena provjera cjelokupne tehničke dokumentacije, te se utvrđuje potpunost i međusobna usklađenost projekata za projektiranu građevinu

potpis i pečat projektanta: potpis i pečat glavnog projektanta: Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. TONKA RADETIĆ,MAG.ING.MECH. Rijeka, prosinac 2016.



15

GRAĐEVINA: ENERGETSKA OBNOVA DJEČJEG VRTIĆA "TRATINČICA" k.č.11/2 k.o. BRINJE INVESTITOR: OPĆINA BRINJE FRANKOPANSKA 33, 53 260 BRINJE OIB: 37242293454 OZNAKA PROJEKTA: GP 63/2016

PRIKAZ ZAŠTITNIH MJERA Tehnička rješenja za primjenu pravila zaštite od požara Sva oprema smještena na podu, kao što su rashladni uređaji i sl. postavljeni su na postolja uzdignuta od poda. Cijevi i kanali za transport topline postaviti će se i opremiti tako da ne mogu prouzročiti požar na materijalu koji se nalazi u blizini.U blizini opreme se ne smiju nalaziti predmeti ili sredstva koja povećavaju opasnost od požara ili eksplozije. Sve električne potrošače uzemljiti, a prirubničke spojeve premostiti. U slučaju požara napajanje svih uređaja strujom isključuje se sa jednog mjesta. Ugradnjom instalacije grijanja i hlađenja ne povećava se opasnost od izbijanja požara za čitavu zgradu. Sve ostale mjere protupožarne zaštite prikazane su u glavnom arhitektonsko - građevinskom projektu. Tehnička rješenja za primjenu pravila zaštite na radu U skladu s Zakonom o zaštiti na radu NN 59/96, 94/96-ispravak, 114/03, 86/08, 75/09, 143/12 izrađen je prikaz tehničkih rješenja za primjenu pravila iz zaštite na radu kojima projektirani objekt kada bude u upotrebi mora udovoljiti. Obzirom na karakter građevine koja je predmet ovog projekta mogu se izdvojiti slijedeće potencijalne opasnosti vezano za zaštitu životne i radne okoline od neželjenih djelovanja na život , zdravlje i rad ljudi , te njihova materijalna dobra. - opasnost od požara i eksplozije - opasnost od kontakta s medijima - opasnost od povišenih tlakova i temperatura. Opasnost od požara i eksplozije strojarskih uređaja proizlazi iz njihovih električnih dijelova, što je predmet Elektrotehničkog projekta. Mjere predviđene za uklanjanje nastanka kontakta s medijima : Kontakt s toplom vodom sprečava se ispravno i u skladu s propisima izvedenim spojevima na instalacijama i uređajima te povremenim kontrolama u skladu s programom održavanja koje mora dati proizvođač i izvođač koji montira opremu i izvodi instalacije . Mjere predviđene za uklanjanje opasnosti od povišenih tlakova i temperatura: Sva oprema, posude i cjevovodi kod kojih je temperatura neizoliranog metala iznad 70°C izoliraju se radi zaštite osoblja i toplinskih gubitaka. Izolacija cjevovoda će biti tako izvedena da na površini izolacije temperatura ne prelazi 45°C. Svi prolazi cijevi kroz podove i zidove, odnosi se na toplovode, plinovode, vodovode moraju biti izvedeni nepropusno za prolaz plina svi kanali i rešetke su izrađeni od nezapaljivog materijala.



16

Mikroklima objekta: Račun gubitaka topline rađen je prema EN 12 831 uz vanjsku temperaturu - 21°C, φ= 90%, svi prostori se griju na temperature koje su predviđene za ovakav tip prostora pravilnikom (vidljivo na crtežima). Rekapitulacija projektnih temperatura pojedinih prostora i toplinski gubici te kapacitet dani su u poglavlju Proračuni. Buka: Razina buke ne predviđa se iznad dopuštene granice definirane predviđenim Zakonom o zaštiti na radu, te samim Pravilnikom o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu. Montaža ventilacijskih uređaja će biti tako izvedena da se ne prenaša buka i vibracije na elemente zgrade i instalaciju. Sve navedene mjere zaštite na radu potrebno je potkrijepiti zapisnicima i atestima koji su navedeni na kraju poglavlja PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE. potpis i pečat projektanta: Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. Rijeka, prosinac 2016.



17

GRAĐEVINA: ENERGETSKA OBNOVA DJEČJEG VRTIĆA "TRATINČICA" k.č.11/2 k.o. BRINJE INVESTITOR: OPĆINA BRINJE FRANKOPANSKA 33, 53 260 BRINJE OIB: 37242293454 OZNAKA PROJEKTA: GP 63/2016 Temeljem članka br. 25 Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10) daje se:

ISPRAVA o zaštiti od požara

Provedenim ispitivanjem ustanovljeno je da projektna dokumentacija za građevnu dozvolu sadrži tehnička rješenja za primjenu pravila zaštite od požara kojima projektirana građevina mora udovoljiti, u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara , propisima donesenim na temelju Zakona o zaštiti od požara , posebnim uvjetima , tehničkim normativima i normama. Ova izjava izdana je nakon kontrole kojom se utvrđuje da su mjere zaštite i tehnička rješenja koja su primijenjena u tehničkoj dokumentaciji izvedena u skladu s tehničkim normativima i normama. potpis i pečat projektanta: Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. Rijeka, prosinac 2016.



18

GRAĐEVINA: ENERGETSKA OBNOVA DJEČJEG VRTIĆA "TRATINČICA" k.č.11/2 k.o. BRINJE INVESTITOR: OPĆINA BRINJE FRANKOPANSKA 33, 53 260 BRINJE OIB: 37242293454 OZNAKA PROJEKTA: GP 63/2016

PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE

Temeljem Zakona o gradnji NN 153/13 projektant propisuje:

TEHNIČKE UVJETE ZA IZVOĐENJE STROJARSKIH RADOVA

Ovim programom navode se mjere, koje sudionici u građenju predmetnog objekta trebaju provoditi, kako bi se osigurala kakvoća pojedinih faza radova i objekta kao cjeline. Program se odnosi na radnje koje slijede nakon završetka glavnog projekta, te pisane i crtane dokumente obvezne u fazi pripreme i građenja. 1. OPĆI UVJETI Ovi uvjeti reguliraju i specificiraju: • prava, dužnosti i obveze investitora, izvođača radova i projektanta ovom projektnom dokumentacijom tretiranog postrojenja ili instalacije • izbor, nabavu i izradu opreme specificirane u predračunu • montažu, ispitivanje i preuzimanje projektiranog postrojenja ili instalacije • garanciju za kvalitetu i funkcionalnost postrojenja ili instalacije Stavke iz ovih općih uvjeta treba dosljedno primjenjivati osim: • ako nije drugačije precizirano ugovorom izmenu investitora i izvođača radova

• ako nije drugačije regulirano Zakonom

1.2. UGOVARANJE • Zaključivanjem ugovora o izvođenju postrojenja ili instalacije po ovoj projektnoj dokumentaciji, izvođač radova usvaja sve točke ovih općih uvjeta kao i tehničkih uvjeta koji su dio ove dokumentacije i isti se tretiraju kao dio ugovora o izvođenju radova. • Sukladno važećim zakonskim propisima investitor može na osnovi ove projektne dokumentacije, kada je ista revidirana i odobrena od nadležne službe, zaključiti i ugovor o isporuci i montaži opreme i materijala pod uobičajenim uvjetima za ovu vrstu radova. • Investitor može zaključiti ugovor samo sa onim izvođačem radova koji je registriran za izvođenje radova specificiranih predračunom ove projektne dokumentacije, te da ima odgovarajuće reference. • Prije sklapanja ugovora izvođač radova dužan je proučiti projektnu dokumentaciju, provjeriti istu u kvantitativnom i kvalitativnom smislu, provjeriti rokove i mogućnost nabavke opreme i materijala, mogućnost transporta, unošenja i montaže opreme, naročito opreme većih gabarita i specijalnih zahtjeva. • U slučaju bilo kakvih primjedbi i-ili nejasnoća u smislu prethodno navedenih, izvođač radova je dužan iste prije sklapanja ugovora razriješiti s projektantom ili investitorom i sukladno svom nahođenju o tome se pismeno obratiti investitoru. U protivnom se smatra da nema primjedbi niti bilo kakvih naknadnih potraživanja s naslova opisanih radnji.



19

• U slučaju potrebe za bilo kakvim promjenama u projektnoj dokumentaciji izvođač radova je dužan za to ishoditi pismenu suglasnost projektanta i investitora. Radovi se ugovaraju po sistemu definiranim ugovorom, a sukladno tehničkim normama, propisima i standardima važećim za predmetne radove. Svaka izmjena i nadopuna opsega radova iz ugovora nakon stupanja na snagu istog, sporazumno se utvrđuje u pismenom obliku u pogledu cijena i rokova, te potpisuje od strane investitora i izvođača radova. 1.3.PRIPREMA RADOVA • Izvođač radova je obvezan po potpisu ugovora imenovati za rukovoditelja radova na građevini osobu u skladu sa zakonskim propisima i o tome pismeno obavijestiti investitora. • Izvođač radova je obvezan dostaviti investitoru usuglašenu dinamiku izvođenja radova od početka do završetka istih, sa spiskom radnika na građevini. Usuglašena dinamika radova treba biti izrađena na način da ista ne remeti kontinuitet proizvodnje ili investitora. • Investitor je dužan prije početka izvođenja radova osigurati izvođaču projektnu dokumentaciju za izvođenje istih u dva primjerka, slobodan prostor za smještaj opreme, materijala i alata, čuvarsku službu, vatrogasnu službu na mjestima gdje može doći do požara, te priključak električne energije i vode na mjestu radova, bez naknade. • Prije početka radova izvođač radova dužan je detaljno proučiti i provjeriti projektnu dokumentaciju, kontrolirati kompletnost dokumentacije te predložiti eventualno potrebne izmjene i dopune iz naknadnih razloga, više sile ili sl. i o tome pismeno zatražiti suglasnost projektanta i investitora. • Izvođač radova je dužan provjeriti na građevini da li se radovi mogu izvesti prema projektnoj dokumentaciji, da li na mjestu gdje je predviđeno postavljanje projektiranog postrojenja i instalacije već postoji neko drugo postrojenje ili instalacije koje ne dopuštaju da se radovi izvedu prema projektnoj dokumentaciji. • Također je izvođač radova dužan prije početka radova provjeriti stanje građevinskih i drugih radova (stupanj izvedenosti) kao i građevinske mjere vezane za postavljanje strojarskog postrojenja i instalacije. Pri tom je bitno sagledati raspoloživ prostor, kote, mogućnost unašanja opreme i sve ostale relevantne čimbenike. 1.4. OPREMA • U projektirano postrojenje ili instalaciju izvođač radova dužan je ugraditi opremu specificiranu projektnom dokumentacijom ili neku drugu, ali karakteristike koje odgovaraju zahtjevima navedenim u istoj. Kompletnu opremu i materijal neophodan za izvođenje predmetnih radova koji treba ugraditi, osim materijala koji je dužan nabaviti i dopremiti investitor, izvođač radova treba dopremiti na mjesto ugradnje. • Sva oprema i materijal moraju biti kvalitetni i imati ateste, odnosno moraju odgovarati odgovarajućem standardu (HR standard, a ako nema odgovarajućeg HR standarda moraju odgovarati nekom priznatom svjetskom standardu). • Prilikom utovara, istovara, manipulacije na građevini, opremom i materijalima treba pažljivo manipulirati kako ne bi došlo do onečišćenja i oštećenja istih. • Također treba obratiti pažnju na zaštitu opreme i materijala od nepovoljnih vremenskih utjecaja. • Ugrađivati se smije samo ispravna oprema. Kod zaprimanja opreme obavlja se vizualna kontrola iste. O uočenim nedostacima sastavlja se zapisnik koji potpisuje izvođač radova i prijevoznik. O tome se obavještava investitor i isporučitelj opreme. • Nije dozvoljena ugradnja neispravne opreme, osim ako se popravak može obaviti i onda kada je ista već ugrađena i ako to ne ide na uštrb održavanja roka za montažu i kvalitete postrojenja ili instalacije.



20

1.5.IZVOĐENJE RADOVA • Radove treba izvoditi pod stručnom kontrolom rukovoditelja gradilišta koji će zastupati izvođača radova, obavljati svu potrebnu koordinaciju s investitorom, te rješavati aktualnu tehničku problematiku na građevini. Izvođač radova postrojenja ili instalacije dužan je isto izvesti tako da bude funkcionalno, trajno i kvalitetno. Radovi se moraju izvoditi sukladno postojećim tehničkim propisima, normativima, standardima. • Ukoliko izvođač radova utvrdi da se uslijed eventualno naknadno utvrđenih grešaka u projektnoj dokumentaciji ili pogrešnih uputa od strane investitora, odnosno njegove nadzorne službe radovi bili izvedeni na uštrb trajnosti, kvalitete ili funkcionalnosti postrojenja ili instalacije, dužan je o tome pismeno izvijestiti investitora, da ovaj prekine započete radove. Ako investitor to ne učini, snosi punu odgovornost za nastalu štetu. • Ako izvođač radova odstupi od projektne dokumentacije bez pismene suglasnosti projektanta ili nadzorne službe, isti snosi punu odgovornost za funkcioniranje i trajnost postrojenja ili instalacije. • Pri ugradnji, puštanju u pogon kao i eksploataciji pojedine tehnološke cjeline postrojenja potrebno je strogo se pridržavati uputa proizvođača ugrađene opreme. • Izvođač radova je dužan prilikom izvođenja radova voditi montažni dnevnik koji mora kontrolirati i potpisivati nadzorna služba investitora. U montažni dnevnik unosit će se svi podaci o građevini, kao: opis radova koji se izvode, broj radne snage, poteškoće u radu kao i sve izmjene koje se ukažu tijekom izvođenja radova u odnosu na tehničku dokumentaciju. Svi podaci uneseni u montažni dnevnik, potpisani od strane nadzorne službe investitora i rukovoditelja radova izvođača, obvezni su za obje strane. • Izvođač radova je dužan prilikom izvođenja radova voditi i građevinsku knjigu u koju unosi sve izvedene radove, isporučenu opremu i materijal. Građevinska knjiga služi kao baza za sastavljanje situacije za isplatu, kao dokument pri tehničkom pregledu i konačnom obračunu. Ista se potpisana od njega i nadzorne službe predaje investitoru. • U slučaju da tijekom izvođenja radova dođe do zastoja ili prekida istih zbog razloga za koje nije kriv izvođač radova, nadzorna služba investitora je dužna vrijeme prekida ili zastoja radova upisati u građevinsku knjigu ili montažni dnevnik. Vrijeme zastoja ili prekida obračunava se vrijednošću režijskog sata izvođača radova po prisutnom radniku. • U slučaju nastupa više sile koja se zapisnički obostrano konstatira, izvođač radova nema pravo na naknadu za vrijeme trajanja prekida radova. Ako do prekida izvođenja radova dođe zbog razloga za koje je odgovoran izvođač radova, ili ako isti učini materijalnu štetu na građevini ili uređajima investitora, dužan je učinjenu štetu u potpunosti nadoknaditi investitoru. Šteta se mora utvrditi zapisnički između zainteresiranih strana. • Ako do prekida izvođenja radova dođe zbog razloga za koje je odgovoran investitor ili ako isti odustane od ugovora, investitor je dužan isplatiti do tada obavljene radove, kao i svaku započetu fazu radova kao završenu. • Ukoliko izvođač radova ne izvodi radove solidno i sukladno pravilima struke investitor ima pravo radove prekinuti i povjeriti ih drugom izvođaču radova, a na teret izvođača radova potpisnika ugovora, neovisno o opsegu neizvedenih radova i cijeni koju će postići investitor s drugim izvođačem radova. • Za izvođenje naknadnih radova koji nisu obuhvaćeni ugovorom izvođač radova je dužan investitoru podnijeti pismeni zahtjev, uz koji prilaže odgovarajuću dokumentaciju kojom se ti radovi specificiraju. • Po završetku radova investitor je dužan u roku najviše 15 dana dati svoje primjedbe na izvedene radove, a po otklanjanju istih preuzeti instalaciju. 1.6.DOKUMENTACIJA • Radioničku dokumentaciju, ukoliko je ista potrebna, izrađuje i isporučuje izvođač radova. • Izvođač radova dužan je u projektnu dokumentaciju unijeti sve izmjene i dopune na postrojenju ili instalaciji nastale tijekom izvođenja radova u odnosu na istu, te u vidu projektne dokumentacije izvedenog stanja isporučiti investitoru u dva primjerka. • Izvođač radova dužan je izraditi upute za rukovanje postrojenjem ili instalacijom u dva primjerka. Upute se sastoje od tekstualnog i grafičkog dijela te zasebne ostakljene i uokvirene funkcijske sheme.



21

1.7. NADZOR NAD IZVEDBOM RADOVA • Investitor je obvezan po potpisu ugovora imenovati nadzornu službu koja će pratiti radove i o tome pismeno obavijestiti izvođača radova. • Nadzorna služba ovlaštena je da zastupa investitora u svim pitanjima vezanim za izvođenje ugovorenih radova kao njegov opunomoćenik. 1.8.PREUZIMANJE INSTALACIJA • Po završetku svih radova i instalacija na zgradi izvođač je dužan ukloniti privremene objekte i priključke, zajedno sa svim alatom, inventarom i skelama, da očisti gradilište i da sva ostala prekopavanja dovede u prvobitno stanje, da u svom trošku, odgovarajućim sredstvima čišćenjem, pranjem, i sl. dovede cijeli pogođeni objekt sa instalacijama u potpuno čisto i ispravno stanje i da ih u tom stanju održava do predaje na korištenje. Čišćenja u toku izrade objekta, kao i završno čišćenje ulaze u cijenu rada. • Nakon obavljene montaže, obavljenih ispitivanja, balansiranja i reguliranja postrojenja ili instalacije, te obavljenog probnog pogona, izvođač radova daje investitoru zahtjev za primopredaju postrojenja ili instalacije. • Investitor je dužan u roku od 8 dana od dobivanja zahtjeva (s priloženim kopijama zapisnika o obavljenim ispitivanjima) imenovati komisiju koja će u njegovo ime od izvođača radova preuzeti postrojenje - instalaciju. • Izvonač radova je dužan prilikom primopredaje radova uručiti investitoru svu relevantnu dokumentaciju, postaviti upute za rukovanje postrojenjem ili instalacijom na pogodno mjesto u prostoriji iz koje se rukuje istima. • Na zahtjev investitora izvođač radova je dužan obučiti osoblje koje će rukovati postrojenjem kad ga investitor preuzme, a troškovi obuke padaju na teret investitora. Troškove pogonskog medija i energije za potrebe ispitivanja, regulacije i probnog pogona snosi investitor. • Troškove komisije primopredaje u cijelosti snosi investitor. 1.9. GARANCIJA • Projektant garantira za funkcionalnost i ostvarenje projektiranih parametara postrojenja ili instalacije pod uvjetom da se radovi izvode kvantitativno i kvalitativno kako je predviđeno projektnom dokumentacijom, odnosno pravilima struke. • Izvođač radova daje garanciju na izvedene radove od dana primopredaje radova za period preciziran ugovorom. • Izvođač radova daje garanciju za kvalitetu radova, trajnost postrojenja ili instalacije, te ugrađenu opremu i materijal koji nije atestiran ili nije pod garancijom proizvođača. Za ugrađeni materijal i opremu koju ne proizvodi izvođač radova vrijede tvorničke garancije proizvođača istih. Garancija ne vrijedi za one dijelove opreme koja bi postala neupotrebljiva nestručnim rukovanjem i održavanjem od strane investitora ili pak uslijed više sile. • Izvođač radova je dužan u garantnom roku otkloniti o svom trošku sve nedostatke na postrojenju ili instalaciji odnosno njegovim dijelovima za koji daje garanciju, a po pozivu investitora u zakonskom roku. Ukoliko izvođač radova to ne učini u vremenu koje je prema naravi nedostatka potrebno da se otkloni, investitor mora otklanjanje nedostataka povjeriti nekoj drugoj ovlaštenoj organizaciji, a na trošak izvođača radova. 2. ATESTI, MJERENJA I ISPITIVANJA KOJE JE POTREBNO PRILOŽITI UZ ZAHTJEV ZA TEHNIČKI PREGLED I UPORABNU DOZVOLU • Atesti ugrađene opreme i materijala. • Atest o obavljenom mjerenju izmjene uzduha u prostorima koji prema propisima moraju imati izmjenu istog. • Atest o obavljenom mjerenju buke u prostorima. • Mjerenje o postignutim parametrima postrojenja: tlakovi, temperature. • Atest o obavljenom funkcijskom ispitivanju postrojenja. • Dokaznica o postignutom kapacitetu postrojenja. • Zapisnik o mjerenju mikroklime građevine: temperatura, vlaga i strujanje u zoni boravka



22

3. MJERENJA I KONTROLNI PREGLEDI • Najmanje jedanput godišnje treba obaviti kontrolu i funkcionalno ispitivanje svih uređaja. • Kontrola uređaja i opreme kao što su filtri, mjerni uređaji i slično obavlja se više puta u godini, prema potrebi i tehničkim zahtjevima. • Sve uređaje i opremu koja ima posebnu namjenu i posebne tehničke zahtjeve treba kontrolirati i servisirati prema posebnim tehničkim uputama koje su dane uz navedene uređaje. • Preventivno održavanje, kontrolu i servis mogu obavljati samo osobe koje su za to tehnički osposobljene i ovlaštene od strane odgovorne osobe. 4. ZAVRŠNI RAČUN • Nikakve režijske sate neće biti moguće priznati jer sve otežavajuće okolnosti moraju biti ukalkulirane u ponudi uz radove kojima pripadaju. • Rizik nekvalitetno izvedenih radova snosi isključivo izvoditelj, i dužan je otkloniti nedostatke (izmjene materijala, ponovljen rad i slično). • Tehnički uvjeti za grupe radova, bilo građevinskih ili obrtničkih, dani su posebno uz svaku grupu gdje su naznačeni uvjeti za nuđenje i izradu propisanih radova u troškovniku. • Obračun količina radova vrši se na način opisan u svakoj poziciji troškovnika, predviđen za taj rad u prosječnim građevinskim i obrtničkim normama. • Ni jedan rad se ne može dva puta platiti, ukoliko nije dva puta rađen bez krivice izvođača, što se utvrđuje arbitražno, a na zahtjev jedne strane. Troškove arbitraže plaća strana koja nije bila u pravu. • Sve obaveze i izdatke, te troškove po odredbama ovih uvjeta dužan je izvođač ukalkulirati u ponuđene jedinične cijene za sve radove na objektu i ne može zahtijevati da se ti radovi posebno naplaćuju. • Iz prethodno navedenog slijedi da jedinične cijene obuhvaćaju sve potrebne radove, pribor, vezna sredstva, brtvila, sav okov i pribor, te ugradbeni materijal. Jedinična cijena po jedinici mjere obuhvaća: - dobavu, odnosno izradu na gradilištu ili radionici - transport vanjski i na gradilištu - ugradnju i testiranje - preuzimanje od strane nadzora POSTUPCI – PROGRAMI KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE OSIGURATI NADZOR STRUČNE USTANOVE Investitor treba osigurati nadzor stručne ustanove koja će vršiti kontrolu od početka do završetka realizacije ovog projekta, a poslovi kontrole su sljedeći:

- pomoć Investitoru davanjem savjeta i zahtjeva vezanih na kontrolu kod ugovaranja dobave i ugradnje ovog objekta

- razrada načina preuzimanja materijala kod proizvođača te njegovo ispitivanje - ovjera proizvodnih postupaka, tehnologije varenja - kontrola u tvornici i na gradilištu, preuzimanje materijala i opreme, tlačna i hidrostatska ispitivanja, razna rješenja

i slično - sudjelovanje u izradi pravilnika kakvoće - ostale radnje vezane na kvalitetu i slično.

Preporuka je investitoru da izbor nadzorne službe obavi prije ugovaranja gradnje objekta. Nadzorni inženjer mora pregledati cijevi, armaturu i fitinge, te atestnu dokumentaciju i tek uz njegovo odobrenje može se obavljati ugradnja – montaža.



23

Pregled cijevi obavlja se pomičnim mjerilom u pogledu odstupanja u promjerima, debljine stijenki cijevi, a vizualno u pogledu jednoličnosti boje i na oštećenja zarezima kod cijevi od polietilena, a u pogledu korodiranosti kod čeličnih cijevi. Kod montaže zaporne armature kontrolirati atestnu dokumentaciju i njenu uskladenost s armaturom. Posebno vizualno kontrolirati čistoću i način brtvljenja te kvalitetu brtvenog sredstva i brtvi, te samu montažu. Nakon završene montaže plinske mreže, a prije puštanja plina u istu, treba obaviti ispitivanje na čvrstoću i nepropusnost, uz prisustvo nadzornog inženjera i predstavnika distributera plina. Sastavni dio programa kontrole i osiguranja kvalitete je postupak montaže, ispitivanja i odabira materijala prikazan u tehničkom opisu ovog projekta. Ovaj program kontrole i osiguranja kvalitete treba biti sastavni dio ugovora za ustupanja radova. OBVEZE IZVODITELJA RADOVA IZRADITI TEHNOLOŠKI POSTUPAK ZAVARIVANJA Izvoditelj je dužan izraditi tehnološki postupak zavarivanja. IZRADITI PROGRAM HIDROSTATSKE I TLAČNE PROBE Potrebno je izraditi detaljni program tlačne probe s kontrolnim mjerenjem poštujući odredbe iz projekta. OSIGURATI PROJEKTANTSKI NADZOR U VREMENU REALIZACIJE OVOG OBJEKTA IZRADITI PRAVILNIK KAKVOĆE Izraditi Pravilnik kakvoće, koji će se primjenjivati kod gradnje objekta, poštivajući pojedine tehnološke postupke, odredbe i vremenski redoslijed. PRIBAVITI CERTIFIKATE MATERIJALA I OPREME KOD PROIZVODITELJA Ukoliko proizvoditelj ili investitor za dio materijala i opremu koja je u njegovom opsegu isporuke nema potrebne certifikate, mora dati materijal i opremu na ispitivanje ustanovi registriranoj za ispitivanje materijala i opreme. PRIBAVITI CERTIFIKATE DODATNOG MATERIJALA (ELEKTRODA, ŽICE I PRAŠKA) Dodatni materijal mora odgovarati zahtijevima koji su na njega postavljeni i pritom voditi računa kod odabira proizvoditelja i tipa. Elektrode se moraju odgovarajuće čuvati i po potrebi sušiti. PRIBAVITI CERTIFIKAT POSTUPKA ZAVARIVANJA ZA KONKRETNI OSNOVNI I DODATNI MATERIJAL PRIBAVITI CERTIFIKATE ZAVARIVAČA Cjevovode smiju zavarivati samo kvalificirani zavarivači koji posjeduju važeći certifikat.



24

OSTALO Izvođač je tijekom radova dužan voditi:

a) Montažni dnevnik u koji nadzorni inženjer upisuje sve primjedbe koje bi bile važne kod montaže ili za kasniji rad plinovoda.

b) Zavarivački dnevnik u kojem izvodač zavarivačkih radova zapisuje sve potrebne podatke o obavljenom zavarivanju.

c) Građevinski dnevnik. d) Građevinsku knjigu.

potpis i pečat projektanta: Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. Rijeka, prosinac 2016.



25




2. PROJEKTNI ZADATAK _broj projekta GP 63/2016 _projektant Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. __glavni projektant Tonka RADETIĆ,mag.ing.aedif. _direktor Andrija ČULJAK, mag.ing.mech _datum i mjesto izrade Rijeka, prosinac 2016.



26

A) OPĆI PODACI INVESTITOR: DJEČJI VRTIĆ „TRATINČICA“, POPA MARKA MESIĆA 2, 53260 BRINJE, OIB: 08142967946

GRAĐEVINA: ENERGETSKA OBNOVA DJEČJEG VRTIĆA "TRATINČICA" k.č.11/2 k.o. BRINJE B) METEROLOŠKI UVJETI PROJEKTNA TEMP.ZIMA:-21°C, φ=90 % PROJEKTNA TEMP.ZIMA:32°C, φ=50 % C) PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE Kao podloge za projektiranje služe građevinsko arhitektonske podloge . D) TEHNIČKI PODACI 1.1. OPĆENITO Potrebno je izraditi glavni strojarski projekt termotehničkih instalacija grijanja, i pripreme PTV u sklopu energetske obnnove dječijeg vrtića u Brinju koji obuhvaća sljedeće: -radijatorsko grijanje prostora, -instalaciju solarnih kolektora, -centralnu pripremu potrošne tople vode, U zgradi projektirati centralno grijanje s kotlom na pelete za grijanje, kao osnovnim izvorom toplinske energije. U zgradi projektirati instalaciju solarnog kruga grijanja za pripremu potrošne tople vode. Predvidjeti spremnik za akumulaciju potrošne tople vode volumena 750 l za sve potrošače u građevini. Uređaj za grijanje i spremnik za akumulaciju potrošne tople vode smjestiti u toplinsku podstanicu. Solarne kolektore smjestiti na jugozapadnu stranu ravnog krova građevine. Kao pogonsko gorivo za proizvodnju toplinske energije koristiti pelete.

Odvod dimnih plinova nastalih izgaranjem riješiti dimnjakom. Zrak potreban za izgaranje se dobavlja putem dvaju prestrujnih rešetki ugrađenih u vrata podstanice. Za radijatorsko grijanje predvidjeti čelične pločaste radijatore. Svaki radijator mora imati ventil s termostatskom glavom za regulaciju toplinskog učina. Za radijatorsko grijanje koristiti toplovodni sustav s temperaturom polaza max. od 75°C. Sva potrebna ožičenja za sustave grijanja, obradit će se pratećim elektrotehničkim projektom. Dilataciju vode riješiti zatvorenim sustavom ekspanzije.



27

Odzračivanje sustava izvesti na najvišim mjestima instalacije. Prodori u zidovima i krovnoj konstrukciji radi prolaza cijevi rješiti će se u okviru građevinskih radova. Pozicije glavne opreme kao i trase cijevi za povezivanje istih provjeriti s Glavnim projektantom. Cjelokupan projekt izraditi u skladu sa važećim propisima, zakonima i pravilima struke. _glavni projektant Tonka RADETIĆ,mag.ing.aedif.



28




3. TEHNIČKI OPIS _broj projekta GP 63/2016 _projektant Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. __glavni projektant Tonka RADETIĆ,mag.ing.aedif. _direktor Andrija ČULJAK, mag.ing.mech _datum i mjesto izrade Rijeka, prosinac 2016.



29

Na zahtjev Investitora, temeljem projektnog zadatka, izrađen je glavni strojarski projekt termotehničkih instalacija za individualnu stambenu građevinu. 3.1. OPĆENITO Potrebno je izraditi glavni strojarski projekt termotehničkih instalacija grijanja, i pripreme PTV u sklopu energetske obnnove dječijeg vrtića u Brinju koji obuhvaća sljedeće: - radijatorsko grijanje prostora, -instalaciju solarnih kolektora, -centralnu pripremu potrošne tople vode, U zgradi projektirati centralno grijanje s kotlom na pelete za grijanje, kao osnovnim izvorom toplinske energije. Sve prostore za boravak ljudi osim kupaonica grijati na temperaturu 20°C odnosno 22°C, a kupaonice na 24°C. Sva potrebna ožičenja za sustave grijanja, obradit će se pratećim elektrotehničkim projektom. Dilataciju vode riješiti zatvorenim sustavom ekspanzije. Odzračivanje sustava izvesti na najvišim mjestima instalacije. Prodori u zidovima i krovnoj konstrukciji radi prolaza cijevi riješit će se u okviru građevinskih radova. 3.2. OPIS POJEDINAČKIH SUSTAVA 3.2.1. SUSTAV GRIJANJA RADIJATORSKO GRIJANJE U svim projektom predviđenim prostorima koji se griju radijatorima ugrađeni su pločasti čelični radijatori tip kao FARO vel.22, INTEGRA vel.22 i vel.33 proizvod RADSON. U svim radijatorima integrirani su radijatorski ventili za dvocjevno grijanje na koje se ugrađuju termostatske glave. Osim termostatskog ventila na integrirani radijatorski ventil ugrađen je i kutni «H» ventil u kojem se nalazi detentor na povratnom vodu koji omogućuje lakše balansiranje sustava, te u slučaju kvara radijatora demontažu istog bez pražnjenja i zaustavljanja pogona sustava. Cijevni razvodi iz bakrenih cijevi do razdjelnih ormarića vode se pod stropom do pozicije razdjelnih ormarića odkale se predizolirane bakrene cijevi do radijatora vode u estrihu poda. Svi cijevni spojevi na radijatore vode se iz poda u zid te iz zida na ventil radijatora. U dijelu građevine u kojem se ne vrši rekonstrukcija poda cijevni razvodi se vode pod stropom i u silaznim vertikalama spuštaju do radijatora. Na svaki radijator ugrađen je ručni odzračnik, što nam omogućuje ozračivanje kompletne instalacije. Ugradbena dubina razdjelnika je 120 mm, a duljina ovisi o br. krugova (max. 16). Na kolektorima polaznog i povratnog voda ugrađene su kuglaste slavine promjera 1“.Razdjelnici su u ormariću u nadžbuknoj izvedbi. Ormarić je dovoljnih dimenzija da u njega stane i prateća automatika. Potrebna dubina ormarića je min. 130 mm. Na razdjelnicima u ormarićima je potrebno izvršiti podešavanje protoka za svaki krug grijanja posebno. Podešavanje se vrši na povratnim razdjelnicima. Svaka zona ima zasebnu termostatsku regulaciju. Termostatskom regulacijom postiže se mogućnost regulacije temperature u svakom prostoru, a time je osigurana određena ušteda toplinske energije (do 20%). Kompletna armatura ugrađena u sustavu grijanja je za nazivni tlak min. NP 6 bara i navojne je izvedbe. Sa razdjelnika/sabirnika cijevi se vode pod stropom podstanice do nosivih zidova unutar kojih su smještene vertikale za spoj na razdjelne ormariće. Odzračivanje mreže riješeno je ugradnjom elemenata za odzračivanje na najvišim mjestima instalacije, odnosno automatskim odzračnicima ugrađenim u razvodnim ormarićima (statičko odzračivanje) kao i na samim radijatorima. 3.3. TOPLINSKI IZVORI Za grijanje je predviđena ugradnja čeličnog toplovodnog kotla Vitoligno 300 C namijenjenog je za loženje drvenim peletima. U kotao je ugrađen peletplamenik s automatskim paljenjem i automatskom funkcijom samočišćenja koja omogućuje kvalitetan rad i s peletima lošije kvalitete. Funkcija automatskog čišćenja dimovodnih cijevi osigurava ujednačenu razmjenu topline i visoki stupanj iskoristivosti. Digitalna regulacija u osnovnoj konstrukciji nudi također mogućnost kontrole s dodatnom opremom kao što je lambda sonda ili senzor količine peleta u spremniku. Spremnik peleta je sastavni dio kotla. Kotao se isporučuje u više dijelova zbog lakšeg transporta u kotlovnici. Kotao je namijenjen za loženje isključivo drvenim peletima i sječkom. Drveni peleti su bio gorivo nastalo prešanjem drvenog otpada u posebnim strojevima. Peleti mogu biti uskladišteni na sljedeće načine: u vrećama (15 kg ili 1000 kg) ili u velikim spremnicima /



30

prostorijama. Peleti korišteni u pelet kotlovima trebali bi biti u skladu sa sljedećim normama: ENplusA1, DINplus, ONorm-M-7135 ili DIN 51731. Preporučene karakteristike peleta su: - ogrijevna vrijednost >= 5 kWh/kg (18 MJ/kg) - promjer = 6 mm - maksimalna duljina = 50 mm - maksimalni postotak vlage <= 12 % - maksimalni postotak pepela <= 1,5 % Ispravno dimenzioniran i izveden dimnjak preduvjet je za siguran rad kotla i ekonomičnost grijanja. Dimnjak mora biti dobro toplinski izoliran, plinonepropustan i gladak. Na donjem dijelu dimnjaka moraju biti ugrađena vrata za čišćenje. Zidani dimnjak mora biti troslojan sa srednjim izolacijskim slojem iz mineralne vune. Debljina izolacijskog sloja iz mineralne vune je 30 mm ako se dimnjak nalazi u grijanom prostoru, odnosno 50 mm ako je građen u negrijanom prostoru. Temperatura dimnih plinova na izlazu iz dimnjaka mora biti najmanje 30°C viša od temperature kondenziranja plinova izgaranja. Izbor i izgradnja dimnjaka mora biti izvedena od strane ovlaštene osobe. Unutarnje dimenzije svijetlog presjeka dimnjaka ovisne su o visini dimnjaka i snazi kotla. Dimnjača može biti ugrađena pod bilo kojim kutem koji omogućuje nesmetan izlaz dima. Dimnjača mora imati otvore koji omogućuju čišćenje po cijeloj dužini cijevi ili moraju osigurati lako uklanjanje nakupina duž cijele cijevi. Da bi se spriječio ulazak kondenzata u kotao, dimovodna cijev mora biti ugrađena 10 mm dublje u dimnjak. Spojnu dimovodnu cijev između kotla i dimnjaka, obavezno je toplinski izolirati termoizolacijskim slojem mineralne vune debljine 30 – 50 mm. 3.4. PRIPREMA POTROŠNE TOPLE VODE Za potrebe grijanja PTV na jugozapadnoj strani ravnog krova stambene građevine ugrađena su 4 pločasta sunčeva kolektora proizvod Viessmann ukupne bruto površine 8 m2. Kod nedostatne sunčeve energije grijanje ili dogrijavanje tople sanitarne vode bit će preko kotla. Kolektori su postavljeni na krovu u liniju od 4 kolektaora, pod kutemo od 30° prema horizonzali kako bi se dobila što bolja iskoristivost sunčeve energije. Bakrene cijevi solara su izolirane da ne bi došlo do pregrijavanja ljeti ili smrzavanja zimi. Kolektore spojiti prema uputama proizvođača. Po završetku montaže obaviti tlačnu probu instalacije i toplu probu pogona. Projektom se predviđa priprem PTV i preko toplovodnoga kotla. Sam spremnik PTV a je dodatno opremljen elektro grijačem. 3.3. CIJEVNA MREŽA SUSTAVA GRIJANJA Cijevi sustava grijanja i hlađenja su izrađene od bakrenih cijevi prema DIN EN 1057. Cijevni razvod od podstanice do građevine se izvodi iz cijevi DUO 750 INSULPEX, REHAU u zaštiti orebrene Pe cijevi na dubini od 0,8 m do 1 m. Cijevi se vode vidljivo samo u podstanici dok se kroz građevinu temeljni razvodi do razdjelnih ormarića vode pod stropom a od ormarića do ogrijevnih tijela u estrihu poda. U dijelu građevine u kojem se ne rekonstruira pod cijevni razvod se vodi pod stropim i u vertikalma spušta na poziciju ugradnje ogrijevnog tijela. Svi cijevni razvodi grijanja u kotlovnici biti će toplinski izolirani.U kotlovnici je smješten razdjelni nosač, toplinski izolirani, s potrebnim brojem priključaka. Kompletna armatura ugrađena u sustavu grijanja je za nazivni tlak NP 6 bara i navojne je izvedbe .Odzračivanje mreže riješeno je ugradnjom elemenata za odzračivanje na najvišim mjestima instalacije.Sve prodore cijevi iz zidova i podova treba riješiti sa metalnim ukrasnim rozetama zaštićenim antikorozivnom zaštitom.Toplinski cjevovodi u zidu (vertikale), izoliraju se izolacijom tervol RA, proizvod TERMIKA Novi Marof, debljine 25 mm.Sve cijevi ogrijevne vode u kotlovnici izolirane su izolacijom tervol RA, proizvod TERMIKA Novi Marof, debljine 50 mm.



31

3.4.SANACIJA GRADILIŠTA Izvođač radova dužan je nakon završetka svih radova na gradilištu, okoliš dovesti u uredno stanje, odnosno:

- popraviti i urediti prometnice koje je koristio za vrijeme izvođenja radova, - ukloniti sve privremene građevine izrađene u okviru pripremnih radova i opremu sa gradilišta, - odvesti višak građevinskog i ostalog materijala sa gradilišta, - očistiti gradilište od smeća i otpadaka, - demontirati i odvesti privremene instalacije.

3.5.POGON I ODRŽAVANJE Po završetku svih radova izvođač je obvezan izraditi:

- uputstva za održavanje, pogon i rukovanje kako pojedinom ugrađenom opremom tako i sustavom u cijelini, - kratka uputstva za rad i održavanje uokviriti i postaviti na vidljivo mjesto u tehničkom prostoru, - funkcionalnu shemu spajanja također uokviriti i postaviti na vidljivo mjesto u tehničkom prostoru, - upoznati i obučiti Investitora korištenju ugrađenje opreme i njegovim obavezama vezano za servisiranje iste.

Svi gore navedeni dokumenti moraju biti lako razumljivi, pisani na hrvatskom jeziku i dostavljeni na uvid nadzornom inženjeru prije tehničkog pregleda građevine. 3.6.PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE TERMOTEHNIČKIH INSTALACIJA Uzimajući u obzir da je ugrađena termotehnička (strojarska) oprema dinamičkog karaktera (oprema koja sadrži rotirajuće komponente kao npr. ventilatori, cirkulacijske pumpe...) te uvjete, odnosno atmosferu u kojima će oprema raditi, a prema iskustvenim saznanjima o životnom vijeku pojedinih komponenti instalacija, projektirani vijek uporabe termotehničkih instalacija iznosi 10 - 15 godina. 3.7.UVJETI ZA ODRŽAVANJE TERMOTEHNIČKIH INSTALACIJA Pod održavanjem termotehničkih instalacija u građevini, podrazumijevamo obvezu vlasnika građevine da, tijekom trajanja građevine, izvodi sve neophodne radove radi očuvanja bitnih funkcija instalacija, a da se pritom ne mijenjaju bitne osobine i namjena instalacija koja je definirana u tehničkoj dokumentaciji na osnovu koje je izdana građevinska odnosno uporabna dozvola.Pravovremene preglede i ispitivanja termotehničkih instalacija, vlasnik građevine obavezan je povjeravati pravnim i fizičkim osobama, ovlaštenim za obavljanje navedenih djelatnosti.Građevina se smije koristiti u skladu sa njezinom namjenom koja je definirana u tehničkoj dokumentaciji na osnovu koje je izdana građevinska odnosno uporabna dozvola.U slučaju pojave oštećenja ili neispravnosti na termotehničkim instalacijama zbog koje postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, druge građevine i stvari, vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za uklanjanje opasnosti odnosno nepravilnosti u radu, a dijelove instalacije staviti van upotrebe do otklanjanja oštećenja odnosno nepravilnosti u radu.Pod redovitim održavanjem termotehničkih instalacija se podrazumjeva provjera funkcionalne ispravnosti pojedinih termotehničkih instalacija odnosno dijelova pojedinih instalacija.Pod periodičnim održavanjem se podrazumjeva kompletno ispitivanje termotehničkih instalacija koje je vlasnik građevine obavezan povjeravati pravnim i fizičkim osobama, ovlaštenim za obavljanje navedenih djelatnosti.Vremenski razmaci između obaveznih periodičnih ispitivanja definirani su posebnim zakonima i pravilnicima donesenim na temelju tih zakona. potpis i pečat projektanta: Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. Rijeka, prosinac 2016.



32




4. TEHNIČKI PRORAČUN I ODABIR OPREME _broj projekta GP 63/2016 _projektant Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. _glavni projektant Tonka RADETIĆ,mag.ing.aedif. _direktor Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. _datum i mjesto izrade Rijeka, prosinac 2016.



33

4.1. PRORAČUN GUBITAKA I DOBITAKA TOPLINE Proračun gubitaka i dobitaka topline je proveden računalnim programom „IntegraCAD 2005 Suite“ koji je izrađen u skladu s europskim propisom HRN EN 12831 za izračun gubitaka topline zimi, dok se proračun dobitaka topline ljeti vrši prema VDI 2078. Proračun je proveden u projektnom uredu projektanta.

Objekt: Tip zgrade: Obiteljska Konstrukcija: Laka Klasa zaštićenosti: Nezaštićen tip Stupanj zabrtvljenosti: Srednji Broj izmjena zraka pri 50 Pa: 5 1/h Temperature Vanjska projektna temperatura: -24 °C Srednja godišnja temperatura: 8 °C Geometrija Volumen: 4900 m3 Dubina podzemnih voda: 5,0 m

Koeficijenti prolaza topline preuzeti su iz energetskoga certifikata

Oznaka Vrsta Ra (m²K/W)

Ri (m²K/W)

k (W/m²K)

VZ Vanjski zid 0.04 0.13 0.450

KR Strop 0.13 0.13 0.500

PT Pod prema tlu 0.04 0.17 0.700

UZ1 Unutarnji zid 0.13 0.13 0.450

PR Prozor 0.00 0.00 1.700

VR Vrata 0.00 0.00 2.500

4.2. PRORAČUN GUBITAKA TOPLINE Proračun gubitaka topline izvršen je prema HRN EN 12831, pomoću programa IntegraCAD –Professional FL6, dobiveni rezultati nalaze se kod projektanta i dati će se na uvid investitoru, izvođaču, nadzoru i inspekcijskim službama na njihov zahtjev, a rekapitulacija gubitaka topline prikazana je u nastavku.

P Prostorija A (m²)

tu (°C)

Qn (W)

PhiT (W)

PhiV (W)

Phi RH (W) (W)

Qi(dvo) (W)

Qinst (W)

Qost (W)

Qinst/m² (W)

P1 Soba DB 51 22 4681 3485 1196 0 4749 4749 68 93

P2 Garderoba 9 22 586 375 211 0 678 678 92 75

P3 Kupaona 12 24 1927 1046 881 0 2134 2134 207 177

P4 Arhiva 7 22 914 750 164 0 1130 1130 216 161

P5 WC 6 22 1083 626 457 0 1130 1130 47 173

P6 Ured 17 22 1442 644 798 0 1583 1583 141 93



34

P7 Ulazni predprostor 10 22 648 413 235 0 678 678 30 67

P8 Vjetrobran 5 22 809 692 117 0 904 904 95 180

P9 Dvorana+Likovni 54 22 6704 4170 2534 0 6786 6786 82 125

P10 Kuhinja 14 22 2030 1045 985 0 2216 2216 186 158

P11 Ostava 2 22 560 501 59 0 678 678 118 271

P12 Ostava 2 22 560 501 59 0 678 678 118 271

P13 Ostava 2 22 560 501 59 0 678 678 118 271

P14 Praona 8 22 993 805 188 0 1130 1130 137 141

Ukupno: 23497 15554 7943 25152 25152 1655

4.3. ODABIR KOTLA Sukladno podacima dobivenim u poglavlju 4.2 odabiremo čelični toplovodni kotao VITOLIGNO 300 C namijenjen je za loženje drvenim peletima. Pelet kotao 16-48 Kw sa spremnikom peleta uz kotao. Potpuno automatski kompaktni kotao na pelete,stupanja djelovanja do 95 % Plamenik s regulacijom izgaranja preko Lambda sonde i temperature dimnih plinova. Niskih emisija prašine kroz inovativnu tehnologiju potpale s keramičkim elementom. Ecotronic regulacija za regulaciju 2 mješajuća kruga i PTV.S vanjskim osjetnikom temperature. Ventilator s promjenjivim brojem okretaja. Ugrađena turbina za usis peleta s priključcima,na spremniku. Automatsko čišćenje izmjenivača. Automatsko otpepeljavanje kroz lamelarnu rešetku od plemenitog čelika,za dugu pogonsku sigurnost i duge intervale čišćenja. Automatsko "spremanje"pepela u spremnik za pepeo. Dimenzije,sa spremnikom peleta: -dužina:1.224 mm -širina:1.224 mm -visina:1.538 mm -težina:650 kg -priključak dimnih plinova:150 mm 4.4. PRORAČUN I SELEKCIJA RADIJATORA Izbor radijatora izvršen je na računalu, pomoću programa IntegraCAD Professional FL6, a dobiveni rezultati nalaze se u nastavku.

P Prostorija tu (°C)

Qn (W)

Qi (W)

R Radijator Br. čl.

Fa. (m)

Qi(rad) (W)

P1 Soba DB 22 4681 4749 1 22 500 1050 INTEGRA 1.00 1583 EN442

2 22 500 1050 INTEGRA 1.00 1583 EN442

3 22 500 1050 INTEGRA 1.00 1583 EN442

P2 Garderoba 22 586 678 4 22 500 450 INTEGRA 1.00 678 EN442

P3 Kupaona 24 1927 2134 5 22 500 1500 INTEGRA 1.00 2134 EN442

P4 Arhiva 22 914 1130 6 22 500 750 INTEGRA 1.00 1130 EN442

P5 WC 22 1083 1130 7 22 500 750 INTEGRA 1.00 1130 EN442

P6 Ured 22 1442 1583 8 22 500 1050 INTEGRA 1.00 1583 EN442

P7 Ulazni predprostor 22 648 678 9 22 500 450 INTEGRA 1.00 678 EN442

P8 Vjetrobran 22 809 904 10 22 500 600 INTEGRA 1.00 904 EN442

P9 Dvorana+Likovni 22 6704 6786 11 22 500 1500 INTEGRA 1.00 2262 EN442

12 22 500 1500 INTEGRA 1.00 2262 EN442



35

13 22 500 1500 INTEGRA 1.00 2262 EN442

P10 Kuhinja 22 2030 2216 14 33 750 750 INTEGRA 1.00 2216 EN442

P11 Ostava 22 560 678 15 22 500 450 INTEGRA 1.00 678 EN442



P14 Praona 22 993 1130 18 22 500 750 INTEGRA 1.00 1130 EN442

4.5. ODABIR SPREMNIKA POTROŠNE TEOPLE VODE Za akumulaciju PTV odabran je vertikalni toplovodni solarni bojleri volumena 750 litara, namijenjen su zagrijavanju i akumuliranju potrošne tople vode korištenjem energije Sunca, dogrijavanju kotlovskom vodom te alternativno dogrijavanje električnim grijačem. Bojleri su izrađeni od nehrđajućeg čelika, čime su zagarantirani visoki higijenski uvjeti. Korištenjem modernih tehnologija i provjerenih tehničkih rješenja omogućeno je ekonomično korištenje raspoloživih izvora energije. Posebna vrijednost ovih bojlera je integrirana automatska solarna regulacija, koja upravlja i povezuje sve navedene mogućnosti u automatizirani proces. Izrađeni su u skladu s normom ISO 9001:2008. 4.6. IZBOR SOLARNIH KOLEKTORA Radi potreba zagrijavanja sanitarne vode odabiremo 4 pločasta VITOSOL 200 FM SV2F 4.7. PROVJERA CIRKULACIJSKIH CRPKI 4.7.1. CIRKULACIJSKA PUMPA RADIJATORSKOG GRIJANJA – CP-4 – pad tlaka u cjevovodu 75.600 Pa – protok vode 2.2 M3/H Odabiremo cirkulacijsku pumpu s elektronskom regulacijom tip kao SIRIUX MASTER 32-70, proizvod SALMSON sljedećih karakteristika:

N = 0,012/0,0381kW U = 1 x 230 V Priključak :. NO 32

Proračun pada tlaka u najopterećenijem krugu izvršen je tabelarno, a dobiveni rezultati prikazani su u nastavku.



36

4.7.2. CIRKULACIJSKA PUMPA PTV – CP-1 – pad tlaka u cjevovodu 20.000 Pa – protok vode 20,5M3/H Odabiremo cirkulacijsku pumpu s elektronskom regulacijom tip kao SIRIUX MASTER 25-30, proizvod SALMSON sljedećih karakteristika:

N = 0,009/0,0381kW U = 1 x 230 V Priključak :. NO 25

4.8. PRORAČUN DIMNJAKA Proračun je izveden na računaru, pomoću programa posebno namjenjenog proračunima različitih tipova dimnjaka, kesa-aladin 2.3.5, a dobiveni rezultati prikazani su u prilogu



37



38



39



40

Projektom je predviđen dimnjak kao ADVANCE 20, proizvod Schiedel, svjetlog otvora 200 mm i korisne visine 4 m. Sastavljen od sljedećih elemenata:

potpis i pečat projektanta: Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. Rijeka, prosinac 2016.



41




5. POPIS PRIMJENJENIH PROPISA _broj projekta GP 63/2016 _projektant Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. __glavni projektant Tonka RADETIĆ,mag.ing.aedif. _direktor Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. _datum i mjesto izrade Rijeka, prosinac 2016. .



42

AD 1. Zakoni vezani uz građevinu: Zakon o prostornom uređenju NN 153/13 Zakon o gradnji NN 153/13 Zakon o građevinskoj inspekciji NN 153/13 Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu NN 116/07,NN 56/11 Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima NN 21/09,NN 57/10,

NN 126/10, 48/11, 81/12, 68/13

Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti NN 78/13 Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada NN 90/10, 111/10, 50/12 Pravilnik o vrsti i sadržaju projekta za javne ceste NN 53/02 Pravilnik o nostrifikaciji projekata NN 98/99, 29/03 Pravilnik o kontroli projekata NN 32/14 Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje ovlaštenja za kontrolu projekata NN 32/14 Pravilnik o energetskim pregledima zgrada i energetskom certificiranju zgrada NN 81/12, 78/13 Pravilnik o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvješća o energetskim pregledima građevina NN 81/12, 79/13 Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru NN 69/12 Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede građevina i energetsko certificiranje zgrada NN 81/12, 64/13 Pravilnik o uvjetima i načinu vođenja građevnog dnevnika NN 6/00 Pravilnik o tehničkom pregledu građevine NN 108/04 Pravilnik o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta NN 47/12 Pravilnik o načinu pečaćenja oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad izvođača na gradilištu NN 47/12 Pravilnik o načinu obavljanja inspekcijskog nadzora građevne inspekcije NN 9/00, 99/02 Pravilnik o službenoj iskaznici i znaku građevinskog inspektora NN 47/12 Pravilnik o materijalno-tehničkim uvjetima za rad građevnih inspektora i nadzornika NN 2/00 Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja NN 43/09 Zakon o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN143/13 Uredba o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru NN 98/12 Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu NN 116/07,56/11

Zakon o područjima posebne državne skrbi NN 86/08,57/11,51A/13, Pravilnik o načinu izgradnje i mjerilima za popravak, obnovu i izgradnju obiteljskih kuća dodjelom građevnog materijala i višestambenih objekata na područjima posebne državne skrbi NN 144/11 Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na dodjelu građevnog materijala izvan NN 144/11 područja posebne državne skrbi Pravilnik o nostrifikaciji projekata NN 98/99, 29/03 Pravilnik o kontroli projekata NN 32/14 Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja NN 111/12, 28/13



43

Ad 2. Zakoni vezani uz tehničku dokumentaciju: Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za izradu tehničke dokumentacije za objekte u građevinarstvu Sl. list br. 30/74 Pravilnik o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa NN 98/99 Pravilnik o kontroli projekta NN 89/00 Pravilnikom o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog projekta NN 98/99 s odredbama posebnih zakona i propisa Ad 3. Zakoni vezani uz zaštitu na radu: Zakon o zaštiti na radu NN59/96,94/96-ispravak,

114/03, 86/08, 75/09, 143/12

Pravilnik o vrsti objekata namijenjenih za rad kod kojih inspekcija rada sudjeluje u postupku izdavanja građevnih dozvola i u tehničkim pregledima izgrađenih objekata NN48/97 Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada NN 29/13 Zakon o zaštiti od buke NN30/09,55/13, 153/13 Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave NN 145/04 Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke NN 91/07 Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru NN 156/08 Zakon o inspekciji rada NN 59/96 Pravilnik o općim normativima zaštite na radu za građevinske objekte namjenjene za radne i pomoćne prostorije NN 6/84 Pravilnik o maksimalnim dopuštenim koncentracijama štetnih tvari u zraku radnih prostora MDK I graničnim bilološkim vrijednostima GBV NN 92/93 Pravilnik o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta NN 66/10 Pravilnik o načinu pečaćenja oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad izvođača na gradilištu NN 66/10 Pravilnik o sigurnosti strojeva NN 28/11 Pravilnikom o mjerama i normativima zaštite na radu na oruđu za rad SL 18/91 Ad 4. Zakoni vezani uz zaštitu od požara: Zakon o zaštiti od požara NN 92/10



44

Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategoriji ugroženosti o požara NN 62/94, 32/97 Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine pozahtijevnosti mjera zaštite od požara NN 56/12 Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara NN 51/12 Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe NN35/94,55/94- 142/03 Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima NN 93/08 Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata NN 100/99 Pravilnik o vatrogasnim aparatima NN 101/11 Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara NN 8/06 Pravilnik o sustavima za dojavu požara NN 56/99 Pravilnik o ovlaštenjima za izradu elaborata zaštite od požara NN 141/11 Pravilnik o provjeri tehničkih rješenja iz zaštite od požara predviđenih u glavnom projektu NN 88/11 Pravilnik o revidentima iz zaštite od požara NN 141/11 Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja NN 141/11 Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara NN 29/13 Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara Sl. list SFRJ 7/84 Ad 5. Propisi termotehničkih instalacija: Način proračuna gubitaka topline HRN EN 12831 Proračun toplinskih dobitaka topline VDI 2078 Sustavi grijanja u zgradama – izvedba sustava toplovodnog grijanja HRN EN 12829 Upute proizvođača opreme RECKNAGEL - SPRENGER Priručnik za grijanje i klimatizaciju Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama NN 74/06, NN 155/05 Sigurnosno tehnička oprema postrojenja za grijanje toplom vodom s temperaturom polazne vode do 110 °C HRN M. E7. 201. Sigurnosno tenička oprema na toplovodnim grijanjima do 110 °C DIN 4751-list 1 i 2 Standardi za čelične bešavne cijevi i uvijeti isporuke cijevi HRN C. B5. 221, C. B5. 222, C.B5. 020, C.B5.021, C.B5. 022, C.B5.22 i ostali hrvatski standardi i njemačke industrijske norme DIN 4751 Pravilnikom o tlačnoj opremi NN 135/05, NN 44/06, NN 126/08 Tehničkim propisom o grijanju i hlađenju zgrada NN 110/08 Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada NN 3/07 Rashladni sustavi i dizalice topline – Zahtjevi s obzirom na okoliš i sigurnost 1-4 dio HRN EN 378 1 do 4 Sustavi grijanja u zgradama – izvedba toplovodnog grijanja HRN EN 12829 Ad 5. Propisi ventilacija: Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada NN 03/2007 Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim vrijednostima NN 92/93 Pravila struke RECKNAGEL - SPRENGER Priručnik za grijanje i klimatizaciju Ventilacija zgrada- zračni kanali – zahtjev za sustav zračnih kanala i sastavnih dijelova da bi se osiguralo održavanje kanalskog sustava HRN EN 12097 Provjetravanje prostorija bez vanjskih prozora pomoću ventilatora NN 53/91, 55/96 Pravilnik o tehničkim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sustave SL 38/89, NN 69/97



45

Pravilnik o dopunama Pravilnika o tehničkim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sustave NN 69/97 Prozračivanje sanitarnih prostora HR DIN 18017 Upute proizvođača opreme potpis i pečat projektanta: Andrija ČULJAK, mag.ing.mech Rijeka, prosinac 2016. .



46




6. POSEBNI TEHNIČKI UVJETI GRADNJE I NAČIN ZBRINJAVANJA OTPADA _broj projekta GP 63/2016 _projektant Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. __glavni projektant Tonka RADETIĆ,mag.ing.aedif. _direktor Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. _datum i mjesto izrade Rijeka, prosinac 2016. .



47

TEHNIČKI UVJETI IZVOĐENJA INSTALACIJA GRIJANJA

1. Sve cijevi koje se izoliraju moraju predhodno biti očišćene čeličnom četkom ili pjeskarenjem, dva puta minizirane a zatim izolirane na način predviđen troškovnikom. Ukoliko je riječ o bakrenim cijevima, cijevi nije potrebno pjeskariti i minizirati.

2. Na mjestima gdje cijevi prolaze kroz stupove i zidove, moraju se ugraditi prolazne cijevi-čahure i to dužine koja je jednaka debljini gotovog zida, stropa ili poda i plus po 5 mm na svakoj strani. Nakon završetka radova ličenja i lakiranja, na svim prolazima ugraditi ukrasne rozete. Cijevi kod prolaza kroz građevinsku konstrukciju zaštititi od korozije.

3. Sve cijevi tople vode izolirane su izolacijom predviđenom za grijanje koja ima područje primjene od -20 OC do +102 OC, toplinsku vodljivost λ < 0,038 W/mK, gustoću 65 – 80 kg/m3, protupožarnu klasu B1 i ispitana je prema DIN 4102.

4. Sve stavke troškovnika, bez obzira da li je to posebno naglašeno ili ne, odnose se na dobavu i montažu

instalacije do potpune pogonske sposobnosti.

5. U zidovima mora projektant objekta, kao i izvođač građevinskih radova, predvidjeti u dogovoru sa projektantom i izvođačem instalacija termike, dovoljno velike raspone i prodore, za ugradnju horizontalnih i vertikalnih vodova. Naknadna bušenja na važnijim dijelovima konstrukcije, smiju se vršiti samo po odredbi i uputi projektanta i izvođača građevinskih radova.

6. Izvođač termičkih instalacija mora koordinirati izvedbu svojih instalacija, sa izvođačima ostalih instalacija, da ne dođe do nesporazuma i oštećenja instalacije.

7. Izvođač radova je dužan za vrijeme izvođenja radova voditi dnevnik, u koji se svakodnevno upisuju i po potrebi ucrtavaju svi podaci o radovima na montaži instalacije.

8. Horiznotalnu cijevnu mrežu, kod vođenja vidljivo, pod stropom, postaviti na zidne konzole ili ovjesiti, a kod polaganja u podne kanale postaviti na konzole.

9. Prije zatvaranja horizontalnog dijela cjevovoda u podnoj oblozi potrebno je cijevi izolirati s izolacijom sa parnom branom.

10. Svugdje gdje je potrebno, treba ugraditi kompenzatore ili dilatacione lire, sa čvrstim točkama, vodilicama i međuvodilicama.

11. Po dovršenju montaže, a prije miniziranja i izvedbe izolacije, treba izraditi u prisustvu nadzornog inženjera, tlačni i topli pokus instalacije. Uspjeh ovih pokusa upisuje se u građevinski dnevnik.

12. Tlačni, hladni pokus, vrši se kod određenog pritiska. Instalacija treba da održi nepropusnost kroz 8 sati. Potrebni ispitni tlak kod pogonskog pritiska od 460 kPa iznosi 1.25 x pogonski tlak. Kod pogonskog tlaka većeg od 450 kPa ispitni tlak iznosi, pogonski tlak + 100 kPa.

13. Topli pogon, kojim se mora dokazati toplinski efekt cijele instalacije, mora se izvršiti u trajanju od 3 do 8 sati loženja, sa gorivom koje daje izvođač. Kod predhodnog pogona ima se utvrditi: - da li se sva ogrijevna tijela ravnomjerno zagrijavaju i da li su ispunjeni svi uslovi nabavke.



48

- da li se sistem ravnomjerno odzračuje i da li radi bez udara i šumova. - da li svi zaporni i regulacioni organi ispravno funkcioniraju i da li se mogu s lakoćom podešavati. - da li se postižu tražene temperature u prostorijama. Uspjeh ovih pokusa upisuje se u građevinski dnevnik.

14. Po dovršetku objekta vrši se funkcionalni pokus uređaja i upućuje se budući rukovaoc uređaja. Smatra se da je pokus uspio, ukoliko se sva ogrijevna tijela jednoliko zagrijavaju po čitavoj površini. Pokus je potrebno ponoviti kod vanjske temperature +/- 0oC/+ 28 oC, pri čemu treba kontrolirati temperaturu u sredini grijanih prostorija, na visini 120 cm od poda. O rezultatu ovih pokusa treba sastaviti zapisnik.

15. Nakon završetka funkcionalnog pokusa, predaje se instalacija investitoru, kojom je prilikom izvođač dužan da preda dva primjerka pismenih uputa za rukovanje instalacijom, od kojih treba da jedan primjerak uokviren i obješen na vidljivom mjestu u strojarnici (podstanici).

16. Izvođač radova dužan je investitoru staviti na raspolaganje potrebne instrumente i poslugu, za eventualna stanovita ispitivanja i kontrolu uređaja, tokom pokusnog pogona.

17. Prije početka radova, izvođač je dužan investitoru predati sve ateste za materijal i opremu. potpis i pečat projektanta: Andrija ČULJAK, mag.ing.mech Rijeka, prosinac 2016. .



49




7. OPĆI UVJETI IZVOĐENJA _broj projekta GP 63/2016 _projektant Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. _glavni projektant Tonka RADETIĆ,mag.ing.aedif. _direktor Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. _datum i mjesto izrade Rijeka, prosinac 2016. .



50

1. Na osnovu ovog projektnog elaborata Investitor može zaključiti ugovor za isporuku i montažu

uređaja pod ubičajenim uslovima za ovu vrstu uređaja samo s izvođačem koji je registriran za proizvodnju i montažu uređaja ventilacije.

2. Izvođač je dužan prije zaključenja ugovora s Investitorom provjeriti da li svi podaci navedeni u

projektnom zadatku i tehničkom opisu odgovaraju činjeničnom stanju, kao i da li postoji realna mogućnost izvođenja instalacija. Ukoliko to ne bi bio slučaj treba predhodno konsultirati projektanta i u sporazumu s njim naći zadovoljavajuće rješenje.

3. Projektant garantira za ispravan rad uređaja samo uz uvjet da je izvedeno točno prema projektu bez

ikakvog odstupanja od istog, kao i uz uvjet da su pri izradi uređaja upotrebljeni samo prvorazredni materijali i solidna konstrukcija elemenata predviđenih ovim projektom.

4. Ukoliko bi bilo koji element ovog uređaja bio zamjenjen nekim drugim tipom, bez prethodne

suglasnosti projektanta, projektant ne snosi nikakvu odgovornost za neispravan rad uređaja, već isti prelazi automatski na izvođača.

5. Za ispravan rad uređaja izvođač treba da preuzme garanciju u roku od 12 mjeseci po izvršenoj

primopredaji uređaja, a najduže 18 mjeseci po izvršenoj isporuci uređaja.

6. Ova garancija se ima podrazumijevati tako, da je izvođač dužan unutar garantog roka besplatno popraviti ili zamjeniti svaki onaj dio za koji se u toku rada pokazalo da ne zadovoljava uslijed lošeg materijala, loše konstrukcije, izvedbe ili montaže, kao i one elemente za koje se dokaže da nemaju potrebne kapacitete predviđene projektom.

7. Garancija ne važi za one dijelove koji bi postali neupotrebljivi normalnim istrošenjem, kao ni za one djelove koji bi bili oštećeni nepropisnim rukovanjem ili nestručnim održavanjem.

Izvođač je dužan prije početka rada na licu mjesta provjeriti sve mogućnosti izvedbe prema projektu, provesti sve potrebne mjere predviđene projektom, te u GLAVNIm nacrtima izvršiti potrebne ispravke. Ukoliko bi se radilo o većim odstupanjima potrebno je prethodno suglasnost projektanta.

8. Investitor je dužan na zahtjev izvođača u roku od 10 dana po završenoj montaži uređaja, sastaviti

primopredajnu komisiju, koja će u njegovo ime preuzeti uređaj. U formalnoj komisiji mora obavezno biti i ovlašteno lice projektanta i izvođača

9. Ukoliko komisija primi uređaj bez primjedbi, uređaj se smatra predanim u roku i od tog dana počinje teći garancija tj. garantni rok izvođača. Ukoliko pak primopredajna komisija ustanovi izvjesne nedostatke, dužan je izvođač na prvi poziv Investitora, a najkasnije u roku od mjesec dana otkloniti nedostatke i o tome obavijestiti primopredajnu komisiju, koja je dužna da se odmah



51

sastane i preuzme

10. Troškove primopredajne komisije kao i troškove probnog pogona, pod kojima se podrazumjeva pogonska i električna energija, potrebno gorivo, mazivo, voda i sl. te potrebno osoblje za rukovanje uređajima, snosi Investitor.

11. Ukoliko Investitor želi da se u toku probnog pogona izvrše stanovite mjere ili ispitivanja na

uređaju, dužan je izvođač staviti na raspolaganje potrebno osoblje i instrumente, a sve troškove u vezi s tima snosi Investitor.

12. Izvođač je dužan prilikom primopredaje uređaja uručiti Investitoru uputstvo za rukovanje uređajem kao i uputstvo za održavanje istih u dva primjerka, od kojih jedan primjerak treba da bude izvješen u prostoriji gdje se nalaze uređaji.

13. Ukoliko se odstupi od odobrenih nacrta, kod montaže uređaja mora izvođač radova dostaviti nakon dovršenja montaže Investitoru primjedbe na nacrte, kao i izvedbene nacrte prilagođene nabavljenoj opremi.

14. Na zahtjev Investitora izvođač je dužan izabrati potrebno osoblje za rukovanje uređajima, a troškove ove izobrazbe snosi Investitor.

15. Za slučaj koji bi proizašao prema ovim Općim i Tehničkim uslovima, a specijalno prilikom zahtjeva za naknadnu nekog dijela unutar garantnog roka, sporazumno rješenje donosi komisija, a u toj komisiji treba da su obavezno zastupani Investitor i izvođač preko svojih predstavnika.

16. Izvođač može vršiti izmjene ovog projekta samo u slučaju da nedvojbeno dokaže, da je predložena izvedba kvalitetnija i ekonomičnija te da osigurava bolje uslove rada uređaja, a uz punu suglasnost projektanta. Ukoliko to ne bi bio slučaj, važe odredbe točke 3. ovih Općih i Tehničkih uvjeta.

17. Pri izvođenju i montaži uređaja izvođač je dužan da se u potpunosti pridržava i tehničkog opisa, koji je sastavni dio ovog projekta.

18. Ukoliko izvođač ili Investitor ne poštuje ove uslove projektant otklanja svaku odgovornost za izvedbu.

19. Kod odabiranja izvođača, Investitor je dužan konzultirati projektanta. Investitor treba angažirati nadzornog organa. Prije početka montaže radova, Investitor je dužan pozvati projektanta radi dogovora sa izvođačem.

20. Izvođač je dužan prije početka izvođenja instalacija, detaljno pregledati projektnu dokumentaciju. Ukoliko uoče nedostatke na projektnoj dokumentaciji dužan je iste pismeno obrazložiti.

21. Projektant je obavezan nedostatke otkloniti ili dati pismeno obrazloženje.

22. Projektant zadržava pravo nadziranja izvođenja i posjetiti gradilište kad god to smatra potrebnim, a troškovi idu na teret Investitora, prema dogovoru.



52

23. Sve nabavke trebaju se količinski kontrolirati prije narudžbe radi eventualno nastalih promjena.

24. Radioničke nacrte ukoliko su potrebni daje izvođač.

25. Izvođač je dužan prilikom izvođenja radova poštivati uputstva i zahtjeve proizvođača za pojedine uređaje.

potpis i pečat projektanta: Andrija ČULJAK, mag.ing.mech Rijeka, prosinac 2016.



53




8. PROCJENA INVESTICIJE _broj projekta GP 63/2016 _projektant Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. _glavni projektant Tonka RADETIĆ,mag.ing.aedif. _direktor Andrija ČULJAK, mag.ing.mech. _datum i mjesto izrade Rijeka, prosinac 2016. .



54

Za potrebe izgradnje strojarskih termotehničkih instalacija na građevini: GRAĐEVINA: OPĆINA BRINJE, FRANKOPANSKA 33, 53 260 BRINJE, OIB: 37242293454

INVESTITOR: DJEČJI VRTIĆ „TRATINČICA“ POPA MARKA MESIĆA 2, 53260 BRINJE OIB: 08142967946 a prema projektu: NAZIV PROJEKTA: GLAVNI PROJEKT STROJARSKIH INSTALACIJA RAZINA OBRADE: GLAVNI PROJEKT BROJ PROJEKTA: GP 63/2016 predviđaju se troškovi gradnje strojarskih instalacija u iznosu:

295.500,00 Kn potpis i pečat projektanta: Andrija ČULJAK, mag.ing.mech Rijeka prosinac 2016



55



56

energetska obnova djeČjeg vrtiĆa tratinČica k.č.11/2 … · recknagel - sprenger priručnik za...

Documents