energija

METODOLOGIJA PLANIRANJA RAZVOJA PRIJENOSNE MRE@EZASNOVANA NA EKONOMSKIM I TEHNI^KIM KRITERIJIMA

Mr. sc. Davor B a j s, Zagreb

UDK 621.316.1.001:681.3PRETHODNO PRIOP]ENJE

U ~lanku se opisuje metodologija planiranja razvoja prijenosne mreè zasnovana na dva modela: Mexico metodi za procjenugodišnjih operativnih troškova rada elektroenergetskog sustava i o~ekivanog iznosa neisporu~ene elektri~ne energije, te mo-dela izmjeni~nih tokova snaga za odre|ivanje naponskog profila i optere}enja vodi~a u mreì za definiranu potrošnju ianga`man elektrana u EES-u. Za postoje}u konfiguraciju prijenosne mreè izra~unavaju se godišnji operativni troškovi radaEES-a koji se sastoje od troškova proizvodnje elektrana i o~ekivanih troškova neisporu~ene elektri~ne energije. Odre|uju seslabije grane u mreì, te se ispituje profitabilnost novih grana - kandidata za poja~anje mreè. U ekonomski optimalnu kon-figuraciju prijenosne mreè za promatrani vremenski presjek uklju~uju se samo one grane ~ija je izgradnja ekonomskiopravdana. Tehni~ke analize se provode radi provjere naponskog profila u mreì i odre|ivanja potrebe ugradnje kompenza-cijskih ure|aja, prijelazne i dinami~ke stabilnosti sustava, razine struja kratkih spojeva i ostalih tehni~kih pokazatelja pogonaprijenosne mreè. U radu su prikazani rezultati opisane metodologije planiranja razvoja prijenosne mreè na test modeluEES-a, te je izvršena usporedba s klasi~nim pristupom planiranju razvoja prijenosne mreè (N-1 kriterij).

Klju~ne rije~i: planiranje razvoja prijenosne mreè, Mexicometoda, model izmjeni~nih tokova snaga,ekonomski optimalna konfiguracija prije-nosne mreè, tehni~ke analize.

1. UVOD

Zadatak svake elektroprivredne organizacije i elektro-energetskog sustava je da osigura potroša~ima potrebnuelektri~nu energiju zadovoljavaju}e kvalitete, uz štomanje troškove. Ukupne troškove koji pri tom nastajumoèmo podijeliti na troškove pojedinih elektro-privrednih djelatnosti: proizvodnje, prijenosa i distribu-cije. Smanjenje troškova svake od spomenutihdjelatnosti (ili komponente elektroenergetskog sustava)cilj je komu treba teìti, što u krajnjem slu~aju doprinosii zadovoljavanju potroša~a kroz cijenu kWh potrošeneelektri~ne energije, kojemu nije va`no samo ho}e li is-poru~ena elektri~na energija biti dovoljno kvalitetna(promjene napona i frekvencije, sigurnost opskrbe) ve} ikoliko }e je platiti. Sposobnost prijenosne mreè da za-dovolji svoj osnovni zadatak (prijenos elektri~ne ener-gije proizvedene u elektranama ili uvezene iz susjednihEES-a do distributivnih i direktnih potroša~a) s dovolj-nom sigurnoš}u i s minimalnim troškovima, doprinosiukupnoj kvaliteti rada elektroenergetskog sustava, iodraàva se preko smanjene trìšne cijene kWh elek-tri~ne energije isporu~ene potroša~ima.

Planiranje razvoja prijenosne mreè kod nas se temeljina klasi~nom deterministi~kom pristupu. Osnovniprincip po kojemu se dimenzionira mreà je sljede}i:"prijenosna se mreà treba oblikovati kao neovisna i sa-

modovoljna mreà, koja zadovoljava sa svim svojimfunkcijama i pri raspoloìvosti od N-1 kriti~nih eleme-nata u najzahtjevnijim okolnostima njenog pogona".Za maksimalno razmatrano optere}enje EES-a koje sesastoji od neistodobnih maksimalnih optere}enja poje-dinih distributivnih ~vorišta, planiranih neistodobnihvršnih optere}enja specijalnih i direktnih potroša~a, tepretpostavljenih gubitaka u mreì, i anga`man elek-trana odre|en prema iskustvenim podacima, vrše se is-pitivanja tokova snaga na mreì s raspoloìvim svimgranama, te pri neraspoloìvosti jedne od njih (N-1kriterij). Potrebna poja~anja mreè se odre|uju na os-novu N-1 kriterija planiranja prema kojemu u slu~ajuneraspoloìvosti jedne (bilo koje) grane mreè (vod,transformator) mora biti zadovoljeno:• naponi u svim ~vorištima moraju ostati unutar doz-

voljenih granica,• optere}enje svih vodi~a ne smije biti ve}e od

termi~ke granice,• instalirane snage transformacije trebaju zadovo-

ljavati napajanje distributivne mreè u oto~nom po-gonu pri neraspoloìvosti najve}e jedinice utransformatorskoj stanici uz dozvoljeno preop-tere}enje preostalih transformatora do 20 % od nji-hove instalirane snage.

Na opisani se na~in odre|uje potrebna konfiguracijaprijenosne mreè za sve vremenske presjeke proma-

219

tranja, te se odre|uju ukupni troškovi razvoja mreè.Nedostaci opisanog modela su sljede}i:• ne promatraju se ekonomski pokazatelji izgradnje

pojedinih objekata prijenosne mreè, ve} se samoregistriraju troškovi potrebni za njen razvoj,

• anga`man elektrana je konstantan, pa se ne proma-traju manipulacije preraspodjelom anga`mana elek-trana radi izbjegavanja poreme}aja u sustavu,

• ne vrednuju se troškovi nastali neisporukom elek-tri~ne energije,

• promatra se mali broj mogu}ih pogonskih stanja, tese ne vrednuje vjerojatnost nastanka pojedinihporeme}aja (uklopnih stanja),

• strogim pridràvanjem N-1 kriterija mreà moè bitipredimenzionirana, što zna~i da }e ukupni troškovirazvoja biti ve}i od prihvatljivih,

• ispitivanja kratkog spoja, te prijelazne i dinami~kestabilnosti sustava su odvojena od procesa plani-ranja mreè.

2. METODOLOGIJA EKONOMSKO-TEHNI^KOGPLANIRANJA RAZVOJA PRIJENOSNE MRE@E

2.1. Op}enito

Procesom planiranja razvoja prijenosne mreè nastojise odrediti optimalna struktura mreè u budu}nostikoja }e zadovoljiti predvi|eni porast potrošnje i op-tere}enja, te izgradnju novih proizvodnih postrojenja.Sigurno preuzimanje maksimalne snage novih proiz-vodnih postrojenja i osiguravanje sigurne i kvalitetneopskrbe distributivnih i direktnih potroša~a uvaàva-ju}i razli~ita tehni~ka, ekološka i druga ograni~enja, uzprihvatljive troškove razvoja, cilj su koji kroz procesplaniranja treba riješiti. Planiranje razvoja prijenosnemreè potrebno je periodi~ki provoditi budu}i dagradnja jedne velike transformatorske stanice ili viso-konaponskog voda traje više godina, potrebnih za do-bivanje svih nu`nih dozvola, nabavu materijala, te zasame gra|evinske radove. Trase i prostore za budu}eobjekte prijenosne mreè potrebno je osigurati više go-dina unaprijed zbog kompliciranog postupka dobi-vanja svih potrebnih suglasnosti.Zahtjevi koji se postavljaju na razvoj prijenosne mreè,osiguravanje sigurne opskrbe kvalitetnom elektri~nomenergijom uz što manje troškove, me|usobno susuprotni. Uz male troškove razvoja prijenosne mreène}e biti mogu}e ostvariti èljenu sigurnost opskrbepotroša~a i proizvodnju kvalitetne elektri~ne energije,a uz velike troškove izgradnje èljena sigurnost op-skrbe i kvaliteta elektri~ne energije bile bi ekonomskineprihvatljive. Ti opre~ni zahtjevi na razvoj prijenosnemreè uvjetuju korištenje optimizacijskih i simula-cijskih modela, koji planeru pruàju dovoljnu koli~inuinformacija na osnovu kojih moè odrediti poèljnepravce razvoja prijenosne mreè. U procesu planiranjanezaobilazno je svakako i iskustvo planera koji moradobro poznavati elektroenergetski sustav u svim njego-

vim dijelovima (karakteristike proizvodnih postrojenjai potrošnje, uzroke problema u prošlosti, karakteris-tike susjednih sustava i mogu}nosti uvoza ili tranzitaenergije, tendencije razvoja u svijetu i dr).

2.2. Ulazne elektroenergetske i ekonomske podloge

To~nost rezultata planiranja, osim o primijenjenoj me-todologiji, umnogome ovisi i o kvaliteti ulaznih poda-taka. Metodologija ekonomsko-tehni~kog planiranjarazvoja prijenosne mreè zahtijeva veliki broj detaljnihi što pouzdanijih ulaznih podataka koje moèmo po-dijeliti u sljede}e grupe:• Podaci o potrošnji i optere}enju EES-a• Podaci o potrebnoj izgradnji i lokacijama novih pro-

izvodnih postrojenja• Podaci o postoje}oj mreì i proizvodnim postroje-

njima• Ekonomski parametri.

2.2.1. Podaci o potrošnji i optere}enju EES

Osnovni pokazatelj prema kojemu se predvi|a porastpotrošnje svih oblika energije, a time i elektri~ne ener-gije, je doma}i proizvod (USD/stanovniku). Makroekonomske analize i planiranja odre|uju rast doma}egproizvoda i njegovu strukturu po pojedinim sektorima(usluge, industrija, poljoprivreda). Uz razli~itepretpostavke o porastu stanovništva i bilanci radnesnage, o~ekivanom stambenom standardu, razvojuprometa i dr., odre|uje se više scenarija rasta potrošnjeenergije i elektri~ne energije po osnovnim sektorimapotrošnje. Kona~na prognoza potrošnje elektri~ne e-nergije u planskom razdoblju je zna~ajno ovisna i opretpostavljenom razvoju korištenja ostalih energe-nata koji u nekim oblicima potrošnje mogu supstitui-rati elektri~nu energiju, poput plina. Na osnovi prijespomenutih pretpostavki i mnoštva ulaznih varijablikoje mogu biti više ili manje pouzdane, odre|uje senekoliko scenarija potrošnje elektri~ne energije uplanskom razdoblju da bi se odredio raspon o~ekivanihvrijednosti (niì, viši, super visoki, referentni).Vrlo bitni podaci za planiranje razvoja prijenosnemreè povezani su s odre|ivanjem karakteristika po-trošnje elektri~ne energije. U tu se svrhu koristerazli~iti programski paketi, a jedan od njih je program-ski paket MAED (Model for Analysis of ElectricityDemand). Rekonstrukcijom krivulje srednjih satnihoptere}enja za baznu godinu i simulacijom razli~itihscenarija, imaju}i u vidu i pretpostavljene mjereupravljanja potrošnjom i optere}enjem (Demand SideManagement, Load Management), te tarifnom poli-tikom, odre|uju se klju~ni parametri potrošnje elek-tri~ne energije nu`ni za planiranje EES-a i prijenosnemreè:• faktor optere}enja - Wuk / 8760 Pmax

• maksimalno optere}enje EES-a po presje~nim godi-nama unutar planskoga razdoblja - Pmax

220

D. Bajs: Metodologija planiranja razvoja prijenosne mreè . . . Energija, god. 50 (2001) 4, 219-236

• minimalno optere}enje EES-a po presje~nim godi-nama unutar planskoga razdoblja - Pmin

• oblik godišnjih krivulja trajanja optere}enja popresje~nim godinama unutar planskoga razdoblja.

Da bi se odredila prostorna raspodjela ukupnog vršnogoptere}enja elektroenergetskog sustava na pojedina~vorišta 110 kV mreè po presje~nim godinama,potrebno je odrediti regionalnu raspodjelu snage nalogi~ki zaokruèna podru~ja, maksimalna optere}enjapojedinih transformatorskih stanica 110/x kV unutarpodru~ja, te faktore istodobnosti nastupa vršnog op-tere}enja unutar svakog podru~ja. Kao logi~an izborregionalnih podru~ja za odre|ivanje raspodjele vršnogoptere}enja u EES-u Hrvatske, na osnovi sadašnje ad-ministrativne i tehni~ke podjele uzimaju se Prijenosnapodru~ja Zagreb, Osijek, Split i Opatija. Iskustveni po-daci pokazuju da se udjeli optere}enja pojedinih Prije-nosnih podru~ja u ukupnom vršnom optere}enju narazini EES-a ne mijenjaju zna~ajnije. Na osnovi tih ud-jela odre|uje se raspodjela planiranog optere}enjaEES na podru~ja Zagreb, Osijek, Split i Opatija po stu-diranim godinama unutar planskog razdoblja.

Maksimalna optere}enja direktnih i specijalnih po-troša~a se odre|uju prema planskoj bilanci, odnosnoplanu potreba, te planu priklju~ka novih potroša~a ovekategorije (elektrifikacija pojedinih èljezni~kih pra-vaca, razvoj odre|ene industrijske grane i dr.). Ukolikoje poznat faktor istodobnosti nastanka vršnog op-tere}enja za pojedine kategorije direktnih i specijalnihpotroša~a (npr. kod èljeznica maksimalna istodobnaoptere}enja elektrovu~nih podstanica), ukupno op-tere}enje takve kategorije direktnih potroša~a trebapomnoìti s faktorom istodobnosti. Ukupno distribu-tivno optere}enje pojedinog Prijenosnog podru~jaodre|eno je razlikom izme|u optere}enja togapodru~ja u trenutku nastanka vršnog optere}enjaEES-a i sumom istodobnih optere}enja pojedinihkategorija direktnih i specijalnih potroša~a. Na taj sena~in gubici u prijenosnoj mreì pridruùju pret-postavljenim optere}enjima po svim ~vorištima 110 kVmreè.

Maksimalna optere}enja pojedinih distributivnih ~vo-rišta na 110 kV strani prora~unavaju se na temeljuzabiljeènog optere}enja TS 110/10 (20) kV i TS 35/10kV, u normalnim uvjetima napajanih preko promatra-nog ~vorišta, u baznoj godini, i o~ekivanih stopa pora-sta potrošnje elektri~ne energije dobivenihreferentnim (ili nekim drugim) scenarijem predvi|anjapotrošnje energije. Jedinstvena stopa porasta po-trošnje u odre|enom dijelu planskog razdoblja moèbiti radi jednostavnosti primijenjena na sva ~vorištaunutar pojedinih Prijenosnih podru~ja ili unutar ~ita-vog EES-a, ali detaljnijom analizom mogu}e je utvrditirazli~ite stope porasta potrošnje po pojedinim ~vo-rištima, što ovisi o nizu faktora, poput porasta brojastanovništva, urbanizaciji, razvoju industrije i ostalihsektora gospodarstva, strukture trošila i dr. Pri odre|i-

vanju raspodjele optere}enja na pojedina ~vorišta 110kV mreè potrebno je uvaìti plan izgradnje novih TS110/x kV. Glavni kriterij koji sluì kao osnova plani-ranja izgradnje novih TS 110/x kV je iskoristivost trans-formacije u postoje}im trafostanicama, odnosnousporedba o~ekivanog vršnog optere}enja trafostanices maksimalnim kapacitetom transformacije, tj. ukup-nom nazivnom snagom transformatora koji se moguugraditi u trafostanicu vode}i ra~una o temeljima.Nakon odre|ivanja maksimalnih optere}enja distribu-tivnih ~vorišta unutar pojedinog Prijenosnog podru~jau presje~noj godini, odre|uje se faktor istodobnostidistributivnog optere}enja kao omjer izme|u op-tere}enja distributivnih potroša~a u Prijenosnompodru~ju u trenutku nastanka vršnog optere}enja sus-tava i sume maksimalnih optere}enja pojedinih dis-tributivnih ~vorišta 110 kV u tom podru~ju. Kona~naoptere}enja pojedinih distributivnih ~vorišta na 110 kVnaponskoj razini u trenutku nastanka vršnog op-tere}enja EES-a, izra~unavaju se mnoènjem maksi-malnog optere}enja promatranog ~vorišta i faktoraistodobnosti za odgovaraju}e Prijenosno podru~je.Budu}i da optere}enja pojedinih ~vorišta 110 kVmreè, odre|ena na opisani na~in, sadrè i gubitke uprijenosnoj mreì, optere}enja 110 kV ~vorišta se ukasnijim analizama umanjuju za postotak izra~unatihgubitaka na modelu.Jalova snaga potrošnje po pojedinim ~vorištima 110 kVmreè odre|uje se na temelju dostupnih podataka izprošlosti. Budu}i da bi se za to~nije odre|ivanje jalovesnage distributivnih ~vorišta morala provoditi mjerenjai analize karakteristika potroša~a (trošila), pouzdanijipodaci obi~no ne}e biti dostupni. Za nova ~vorišta umreì uzima se faktor snage cos � = 0,95.

2.2.2. Podaci o potrebnoj izgradnji i lokacijama novihproizvodnih postrojenja

Odre|ivanje potrebne izgradnje novih elektrana seodre|uje radi zadovoljavanja postavljenih ciljeva (npr.samodostatnost sustava, ukupna emisija štetnih tvari,udjeli pojedinih energenata i dr.) minimiziranjemtroškova proizvodnje. U tu se svrhu koriste razli~itimodeli koji mogu biti optimizacijski i simulacijski(WASP, LOGOS, SIPRA, DECADES i dr.). Potrebnaizgradnja elektrana u EES-u se odre|uje prema višescenarija ovisno o razini potrošnje (niì, viši, super vi-soki, referentni scenarij porasta potrošnje) i definira-nim ciljevima. Za proces planiranja razvoja prijenosnemreè odabire se jedan ili više scenarija izgradnje no-vih proizvodnih postrojenja, ~ime se to~no definirajusnage novih izvora i dinamika njihova ulaska u pogon.Nakon odre|ivanja vrste, instalirane snage i dinamikeulaska u pogon novih proizvodnih objekata nu`no jeodrediti mogu}e lokacije za njihovu izgradnju. Loka-cije novih elektrana se odre|uju na osnovi više utje-cajnih faktora kao što su: mogu}nosti dopreme goriva,blizina konzumnih centara, hidrologija i mogu}nosti

221

D. Bajs: Metodologija planiranja razvoja prijenosne mreè. . . Energija, god. 50 (2001) 4, 219-236

hla|enja postrojenja, metereološke, seizmi~ke i ge-ološke osobine, izgra|enost prometnica, razvijenostelektroenergetske mreè i dr. Za svaku od lokacijakoje zadovoljavaju sve postavljene zahtjeve zaizgradnju odre|enog proizvodnog objekta procjenjujuse ukupni troškovi izgradnje, te se odabire najpovolj-nija lokacija u tehni~kom i ekonomskom smislu.Uz poznatu dinamiku izgradnje, snage i lokacije novihproizvodnih postrojenja, sljede}i korak je odre|ivanjena~ina i izvedbe njihova priklju~ka na prijenosnumreù. Osnovni princip po kojemu se odre|uje na~in iizvedba priklju~ka elektrane, odnosno njenih blokovana elektroenergetski sustav je siguran plasman maksi-malne snage svih blokova u mreù pri raznim (mo-gu}im i o~ekivanim) pogonskim stanjima. Podmaksimalnom snagom svih blokova podrazumijeva seraspoloìva snaga na pragu elektrane, a pod sigurnimplasmanom definira se prijenos maksimalne proiz-vodnje pri raspoloìvosti N-1 spojnih grana. U slu~ajuneraspoloìvosti jednog od vodova i transformatorakojima je elektrana spojena na EES ne smije do}i dopreoptere}enja bilo koje druge spojne grane bez obzirana anga`man (proizvodnju) promatrane elektrane itokove snaga u mreì odre|ene prostornom raspodje-lom proizvodnje ostalih elektrana i potrošnje, te uklop-nim stanjem mreè. Ukoliko je osnovni kriterijsigurnog plasmana maksimalne proizvodnje elektranezadovoljen za više na~ina priklju~aka, odabire se onaj snajmanjim troškovima izvedbe.

2.2.3. Ekonomski parametri

Svaki elektroenergetski sustav ima zada}u opskrbitipotroša~e kvalitetnom elektri~nom energijom i uzmaksimalnu sigurnost. I pored toga što je cilj nepre-kidna opskrba potroša~a elektri~nom energijom, situa-cije kod kojih dolazi do poreme}aja s opskrbom nijemogu}e uvijek izbje}i. Uz saznanje da ponekad ipakdolazi do problema s opskrbom, cilj je kod svakogplaniranja razvoja EES-a svesti broj tih situacija i nji-hovo trajanje na najmanju mogu}u mjeru. Uvo|enjemparametra koji se zove trošak neisporu~ene elektri~neenergije, a koji se izraàva u nov~anim jedinicama pokWh, regulira se odnos izme|u neisporu~ene elek-tri~ne energije, odnosno troškova koji nastaju zbogtoga, i rezerve snage u EES-u, odnosno troškova kojeizaziva ve}a rezerva snage, te kapaciteta prijenosnihveza koji u odre|enim, više ili manje vjerojatnim po-gonskim stanjima mogu uzrokovati nemogu}nost op-skrbe dijela potroša~a. Iznos troškova neisporu~eneelektri~ne energije je vrijednost koju je vrlo teško, ilibolje re~eno nemogu}e egzaktno odrediti. Ne postojineka op}eprihva}ena metoda za odre|ivanje tih troš-kova. Od zemlje do zemlje procjena tih troškova jerazli~ita. Visina tih troškova ovisi o mnogo faktorapoput strukture potrošnje, odnosno tipa potroša~akome je reducirana ili prekinuta opskrba, o koli~inineisporu~ene energije, te o trajanju prekida isporuke.

Vrijednosti koje se koriste u raznim zemljama jakovariraju, tako da je mogu}e na}i u literaturi vrijednostiod 0.5 USD/kWh pa do 5 USD/kWh ili ~ak i više.Budu}i da je iznos troškova neisporu~ene elektri~neenergije povezan s velikom dozom nesigurnosti, tajparametar je naj~eš}e predmet analize osjetljivosti.Jedinstvena vrijednost troškova neisporu~ene elek-tri~ne energije u Republici Hrvatskoj nije do sada de-finirana. Posljednja istraìvanja razvoja EES-aprovedena su uz referentnu vrijednost od 5DEM/kWh, iako se prema nekim grubim procjenamaona kre}e oko 3 DEM/kWh. Zbog velike ovisnostiekonomskog prora~una o tom iznosu, koji direktno ut-je~e na profitabilnost gradnje pojedinih objekata uEES-u, korisno je izvršiti detaljnije analize s razli~itimvrijednostima neisporu~ene elektri~ne energije, iliukoliko se gradnja nekog objekta pokazuje neprofita-bilnom uz referentnu stopu, odrediti vrijednost uz kojuje ta investicija na granici profitabilnosti.Model koji se koristi za ekonomsku analizu razvojaprijenosne mreè zasniva se na usporedbi izme|u dobi-taka od izgradnje novog objekta (voda, transformatora)i investicijskih troškova u njegovu izgradnju. Budu}i dapostoji nekoliko kategorija troškova u EES-u koji nas-taju razli~itom dinamikom, a da bi ih bilo mogu}euspore|ivati, sve troškove je potrebno svesti na isti vre-menski trenutak (na isti datum). Radi toga se definiradatum svo|enja (odnosno diskontiranja). Diskontiranjese obavlja jedinstvenom stopom za sve kategorije troš-kova. Ekonomski prora~uni se obi~no vrše sa diskont-nim stopama od 8 %, 10 %, i 12 %.Da bi se mogla provesti usporedba dobitaka od razma-tranih poja~anja mreè i troškova njihove izgradnje,odnosno odrediti njihova profitabilnost, potrebno jedefinirati jedini~ne cijene visokonaponske opreme.Cijene opreme se razlikuju kod razli~itih proizvo|a~a,ali se mogu utvrditi prosje~ne vrijednosti koje koris-timo u analizama.

2.3. Ekonomska analiza

2.3.1. Mexico metoda

Mexico je simulacijsko-optimizacijska metoda zas-novana na metodama vjerojatnosti, istosmjernim toko-vima snaga i linearnom programiranju, kojaomogu}ava procjenu operativnih troškova rada elek-troenergetskog sustava tijekom ~itave godine, te o~eki-vani iznos neisporu~ene elektri~ne energije. Radisagledavanja sigurnosti opskrbe potroša~a elektri~nomenergijom model vrši procjenu o~ekivane neispo-ru~ene snage za odre|enu razinu potrošnje u sustavu,te neisporu~ene elektri~ne energije na osnovi godišnjekrivulje trajanja optere}enja. Model uzima u obzirstanja koja nastaju radi o~ekivane neraspoloìvostiproizvodnih postrojenja i objekata prijenosne mreè,te neizvjesnosti u procjeni visine potrošnje radiodre|enih klimatskih ili drugih teško predvidljivih

222


doga|aja. Mexico metoda izra~unava i o~ekivane gu-bitke u mreì, te troškove goriva elektrana potrebnihza pokrivanje tih gubitaka. Model tako|er ukazuje naslabije grane mreè na osnovi vjerojatnosti nastankaporeme}aja na odre|enoj grani koji dovode do neispo-ru~ene elektri~ne energije ili do pove}anih troškovaproizvodnje u sustavu.Ulazni podaci za model se sastoje od sljede}eg: poda-taka za potrošnju, podataka za proizvodna postrojenjai podataka za prijenosnu mreù. Optere}enje i po-trošnja po svakom ~vorištu je definirana vršnim op-tere}enjem i oblikom godišnje krivulje trajanjaoptere}enja koja se opisuje nizom koeficijenata, pri~emu se pretpostavlja da je oblik krivulje jednak za sva~vorišta u mreì. Nakon provedenog prora~una modelizra~unava gubitke u mreì, pa se optere}enje svakog~vorišta umanjuje za pridruène mu gubitke i provodinovi prora~un. Radi nesigurnosti planiranja potrošnjeu sustavu, definiraju se koeficijenti standardne devija-cije radi klimatskih (�1) i ekonomskih (�2) nesigur-nosti, s pretpostavljenom Gaussovom raspodjelomvjerojatnosti.

C Cko � �� 0 (1)

� �C C bko� � � � �1 12

22� � (2)

gdje su:C0 - srednja vrijednost vršnog optere}enja u ~vo-

rištuCk0 - srednja vrijednost optere}enja u ~vorištu za

odre|enu razinu potrošnje� - koeficijent kojim se definira razina po-

trošnje u godišnjoj krivulji trajanja op-tere}enja,

�1 - standardna devijacija radi klimatske nesi-gurnosti

�2 - standardna devijacija radi ekonomskenesigurnosti

C - optere}enje u razmatranom ~vorištu zaodre|enu razinu potrošnje

b - faktor koji definira podru~je unutar kojegase kre}e optere}enje kod normalne raspo-djele.

Veli~ine i lokacije novih proizvodnih postrojenja sesmatraju poznatom, a svaka termo-jedinica seodre|uje maksimalnom snagom, raspoloìvoš}u iprosje~nim pogonskim troškovima. Hidroelektrane sedijele na dvije kategorije:1. Hidroelektrane ~ija se proizvodnja ne moè mije-

njati (proto~ne hidroelektrane) i ~ija je proizvodnjaovisna o pretpostavljenoj hidrologiji.

2. Hidroelektrane ~ija se proizvodnja moè mijenjati(akumulacijske hidroelektrane) i ~iji anga`manovisi o upravljanju akumulacijama.

Za prvu vrstu hidroelektrana zadaje se angaìranasnaga koja tijekom prora~una ostaje konstantna, dokse za drugi tip hidroelektrana zadaje maksimalnasnaga i po~etno angaìrana snaga koja se odre|uje na

osnovu na~ina upravljanja akumulacijama, i za koju sutroškovi proizvodnje jednaki nuli. Radi dodatnogangaìranja akumulacijskih hidroelektrana u ciljuotklanjanja mogu}ih poreme}aja u mreì pri pojedinimuklopnim stanjima definira se trošak dodatne hidro-proizvodnje, koji u principu odre|uje ograni~enja upra`njenju akumulacija. Trošak dodatne hidroproiz-vodnje ovisi o strukturi proizvodnih postrojenja uEES-u (udjelu akumulacijskih hidroelektrana i na~inunjihovog angaìranja) i kre}e se od vrijednosti jednaketroškovima proizvodnje najskuplje termoelektrane usustavu do vrijednosti deset puta ve}e od troškova pro-izvodnje najskuplje termo-jedinice.

t tTE TEmax max� � � 10 (3)gdje su:

tmaxTE - troškovi proizvodnje najskuplje termo-jedinice u sustavu

� - troškovi dodatne hidroproizvodnje uzro-kovani neplaniranim pra`njenjem akumu-lacija.

Prijenosna mreà je definirana topologijom, odnosnopopisom ~vorišta i grana. Svaka grana je odre|ena svo-jom impedancijom (r,x), neraspoloìvoš}u (q) i maksi-malno dozvoljenim optere}enjem u normalnim (Imax) iizvanrednim uvjetima (Imax20) . Obi~no se uzima da je uizvanrednim uvjetima dozvoljeno 20 % ve}e op-tere}enje u trajanju od 20 minuta. Mexico metodaomogu}ava promatranje mreè veli~ine 220 ~vorišta i600 grana.Model simulira veliki broj stanja sustava na osnovi ra-spoloìvosti njegovih elemenata. Radi odre|ivanjamogu}ih uklopnih stanja mreè, odre|enih zadanomneraspoloìvoš}u grana mreè i proizvodnih postro-jenja, koristi se MONTE CARLO metoda. Svakom ele-mentu sustava (grana mreè, proizvodna jedinica)pridruùje se slu~ajno generirani broj izme|u 0 i 1.Ovisno o tome je li taj broj ve}i ili manji od zadaneneraspoloìvosti elementa, pridruùje mu se stanje uk-lopljeno (slu~ajno generirani broj ve}i od zadane nera-spoloìvosti elementa sustava) ili isklopljeno (slu~ajnogenerirani broj manji od zadane neraspoloìvosti ele-menta sustava). Nakon odre|ivanja uklopnog stanjamreè definira se redoslijed angaìranja elektrana naosnovi minimalnih troškova proizvodnje, ne uzimaju}iu obzir tokove snaga odre|ene raspodjelom op-tere}enja u sustavu i impedancijama mreè. Anga`manproto~nih hidroelektrana i po~etni anga`man akumu-lacijskih hidroelektrana je unaprijed zadan. Za defini-rano pojedina~no stanje sustava vrši se dalje prora~unistosmjernih tokova snaga (DC aproksimacija),uvaàvaju}i 1. i 2. Kirchoffov zakon, koji moè dovestido dva slu~aja:- ukoliko ne postoje preoptere}ene grane u mreì

rješenje je optimalno, budu}i da pri promatranomuklopnom stanju ne dolazi do dodatnih troškovaproizvodnje ili troškova neisporu~ene elektri~ne e-nergije radi ograni~enja u prijenosnim granama,

223


- ukoliko postoje preoptere}ene grane u mreì morase izvršiti preraspodjela proizvodnje elektrana u sus-tavu koja dovodi do pove}anih troškova proiz-vodnje, ili redukcija odre|enog dijela potrošnje, radiodràvanja optere}enja svih grana mreè unutardozvoljenih granica.

U slu~aju pojave preoptere}enja u mreì novianga`man elektrana u sustavu ili redukcija potrošnjekoja za promatrano uklopno stanje rezultira minimal-nim troškovima neisporu~ene elektri~ne energije seodre|uju optimizacijskim metodama pomo}u dualnogsimplex algoritma i relaksacijske tehnike. Izraz koji seminimizira je sljede}i:

min Z tji

� � �ij ij i i iii

P h C C� � �20 – (4)

uz ograni~enja:

0

0

02 0

0

� �

� �

� �

P P

h h h

C C

ij ij

i i i

i i

max

max – (5)

gdje su:tij - specifi~ni troškovi termoelektrane j u ~vo-

rištu iPij - angaìrana snaga termoelektrane j u ~vo-

rištu i� - specifi~ni troškovi dodatne proizvodnje

akumulacijske hidroelektrane u ~vorištu ihi2 - dodatna angaìrana snaga hidroelektrane u

~vorištu i� - štete zbog neisporu~ene elektri~ne energije,(Ci

0-Ci) - neisporu~ena snaga u ~vorištu i.

Na osnovi velikog broja prora~una i slu~ajnoodre|enih uklopnih stanja, te minimalnih troškova do-datne proizvodnje i neisporu~ene elektri~ne energijeza svako pojedina~no stanje koje je karakteriziranoporeme}ajima u mreì, model odre|uje prosje~nevrijednosti, odnosno procjenu o~ekivane neisporu~enesnage i energije, prosje~nih troškova proizvodnje i gu-bitaka u mreì.O~ekivana neisporu~ena snaga (energija) se prikazujeza dvije komponente:1. O~ekivana neisporu~ena snaga (energija) zbog

manjka proizvodnih kapaciteta.2. O~ekivana neisporu~ena snaga (energija) zbog ne-

dovoljne izgra|enosti prijenosne mreè.

Razli~ite razine potrošnje u sustavu odre|ene godiš-njom krivuljom trajanja optere}enja se prikazuju vari-ranjem desne strane linearnog programa, na osnovu~ega se izra~unava matemati~ko o~ekivanje neis-poru~ene elektri~ne energije tijekom godine (ili dijelagodine) uzimaju}i u obzir i nesigurnosti u predvi|anjupotrošnje. Budu}i da optere}enje svakog ~vorišta sud-jeluje linearno u desnoj strani linearnog programa, op-timalna vrijednost neisporu~ene snage za odre|enurazinu potrošnje je linearna funkcija ukupnog op-

tere}enja f(C). Matemati~ko o~ekivanje neisporu~enesnage za odre|enu razinu potrošnje je prikazanosljede}im izrazom:

� � � �D f C C dCk k� � ��

0

� (6)

gdje su:Dk - o~ekivana neisporu~ena snaga za razinu

potrošnje kf(C)- funkcija ovisnosti neisporu~ene snage o

razini potrošnje k�k(C)- funkcija gusto}e normalne raspodjele za

razinu potrošnje k.Prora~unima za sve razine potrošnje prema godišnjojkrivulji trajanja optere}enja mogu}e je odrediti u-kupnu o~ekivanu godišnju neisporu~enu elektri~nu e-nergiju prema izrazu (7).

E Dk kk

K

� ��

�1

(7)

gdje je�k - trajanje razine potrošnje k u godišnjoj

krivulji trajanja optere}enja.

Rezultati modela planeru pruàju va`ne informacijena osnovi kojih moè odrediti potreban razvoj mreè.Najva`niji su:• matemati~ko o~ekivanje godišnje neisporu~ene

elektri~ne energije i troškove neisporuke,• procjenu o~ekivanog marginalnog smanjenja go-

dišnje neisporu~ene elektri~ne energije pripove}anju kapaciteta svake grane u mreì za 1 MW,

• vjerojatnost poreme}aja na svakoj grani mreè iposljedice (preraspodjela proizvodnje izme|u elek-trana ili neisporuka elektri~ne energije).

2.3.2. Ekonomski kriteriji planiranja

Ispitivanje mreè Mexico metodom i postavljanjeekonomskih kriterija planiranja omogu}avaju planeruda odredi ekonomski optimalnu konfiguraciju prije-nosne mreè po promatranim vremenskim presjecima.Ekonomski optimalna konfiguracija mreè je ona kon-figuracija koja uklju~uje sva profitabilna (isplativa) po-ja~anja mreè, a ne ona kod koje su troškovineisporu~ene elektri~ne energije jednaki nuli.Prije odluke o potrebnoj izgradnji novih objekataprijenosne mreè potrebno je provesti usporedbutroškova poja~anja mreè i dobitaka koji proizlaze iztih poja~anja. Ograni~enja u mreì mogu dovesti donemogu}nosti isporuke elektri~ne energije dijelu po-troša~a ili pove}anih troškova proizvodnje radipotrebe angaìranja skupljih proizvodnih jedinica usustavu. Uspore|uju}i ove troškove za konfiguracijumreè bez razmatranog poja~anja i sa njim, mogu}e jeodrediti dobitak koji se moè o~ekivati od izgradnjerazmatranog objekta u prijenosnoj mreì. Ukoliko seisto ograni~enje moè otkloniti izgradnjom nekog

224


drugog objekta, pri ~emu je dobitak od poja~anja isti,potrebno je usporediti troškove izgradnje svakog odnjih, te na osnovi omjera izme|u dobitaka i anuitetnihtroškova izgradnje razmatranih poja~anja odrediti in-deks profitabilnosti svakog od njih, pri ~emu jeekonomski opravdanija ona investicija s ve}im indek-som profitabilnosti.Da bi se uop}e mogla razmatrati pojedina poja~anjamreè, na po~etku je potrebno odrediti slabije grane umreì na kojima je mogu}e o~ekivati ograni~enja uodre|enim (više ili manje vjerojatnim) pogonskimstanjima. Vrši se simulacija rada EES-a metodom Me-xico na “po~etnoj” konfiguraciji mreè koja ne ukl-ju~uje niti jedan novi objekt, te se izra~unavajuo~ekivani godišnji pogonski troškovi rada EES-a itroškovi neisporu~ene elektri~ne energije.Detektiranje slabijih grana u mreì se vrši na osnovimarginalnog smanjenja operativnih troškova kodpove}anja kapaciteta grane za 1 MW, te vjerojatnostinastanka poreme}aja na svakoj grani mreè. Mar-ginalno smanjenje neisporu~ene elektri~ne energijerazmatrane grane je ve}e od nule ukoliko se kod baremjednog slu~ajnog uklopnog stanja odre|enog nera-spoloìvoš}u elemenata mreè pojavilo ograni~enje natoj grani (tok snage ve}i od dozvoljene granice), što jedovelo do potrebe preraspodjele proizvodnje u sustavuili redukcije potrošnje. Ukupno procijenjeno godišnje(ili sezonsko) marginalno smanjenje operativnih troš-kova za neku granu je to ve}e što su ve}a preop-tere}enja na toj grani i što je ve}i broj prora~unatijekom kojih dolazi do optere}enja grane ve}eg oddozvoljenog. Ve}e marginalno smanjenje operativnihtroškova za neku granu ujedno zna~i da je i dobitak odpoja~anja koje otklanja optere}enja na toj grani ve}i.Nakon odre|ivanja marginalnih smanjenja operativnihtroškova rada sustava za svaku granu mreè, izdvajajuse one grane ~ije je marginalno smanjenje razli~ito odnule. Te grane su kandidati za poja~anja. Na po~etkuse razmatraju mogu}a poja~anja mreè koja otklanjajuograni~enja na grani s najve}im marginalnim smanje-njem operativnih troškova rada sustava.Za svako razmatrano poja~anje mreè potrebno jeodrediti ukupne investicijske troškove izgradnje na os-novi jedini~nih cijena VN opreme i karakteristika ob-jekta (naponska razina, duljina dalekovoda, naponskerazine transformatora). Da bi se mogla provestiusporedba godišnjih dobitaka od izgradnje i investi-cijskih troškova, potrebno ih je svesti na isti vremenskipresjek odre|ivanjem anuitetnog troška izgradnje raz-matranoga objekta, koji se izra~unava na sljede}i na~in:

ai I

i T

��

�1

11

–( )

(8)

gdje su:

I - investicijski trošak izgradnje objekta (ele-menta) prijenosne mreè

i - diskontna stopaT - o~ekivana ìvotna dob razmatranog objekta

(elementa) prijenosne mreè (T � 45 god.).

Mexico metodom simulira se rad sustava tijekom cijelegodine, te se odre|uje razlika izme|u operativnihtroškova rada EES bez poja~anja, te sa poja~anjimakoje otklanjaju poreme}aj na grani s najve}im mar-ginalnim smanjenjem operativnih troškova rada. In-deksi profitabilnosti razmatranih poja~anja seodre|uju kao omjer izme|u dobitaka (G) od poja~anjai anuitetnih troškova izgradnje:

G OC OC� 1 0– (9)

pGa

� (10)

gdje su:

OC0 - operativni troškovi EES bez razmatranogpoja~anja

OC1 - operativni troškovi EES sa razmatranimpoja~anjem

p - indeks profitabilnosti razmatranogpoja~anja.

p�1�poja~anje je profitabilno (ekonomski opravdano)

p�1�poja~anje nije profitabilno (ekonomski opravdano)

Razmatrano poja~anje mreè je profitabilno ukolikomu je indeks profitabilnosti ve}i od 1, što zna~i da sudobici od izgradnje tog objekta u razmatranoj godinive}i od njegovih anuitetnih investicijskih troškova.Ukoliko se ograni~enje s najve}om marginalnom do-biti moè otkloniti na nekoliko na~ina, odabire se onopoja~anje ~iji je indeks profitabilnosti najve}i. Nakonodabira prvog poja~anja mreè razmatraju se mar-ginalna smanjenja operativnih troškova rada na kon-figuraciji mreè s uklju~enim poja~anjem, te sepostupak ispitivanja profitabilnosti kandidata zaizgradnju ponavlja dok u mreì više ne postoji profita-bilno poja~anje. Na taj je na~in odre|ena ekonomskioptimalna konfiguracija mreè za razmatranu godinu.Pofitabilnost svih predvi|enih poja~anja mreè trebaprovjeriti za sljede}e razmatrane vremenske presjekeplaniranja. Ukoliko se pokaè da neko poja~anje koje jeuklju~eno u ekonomski optimalnu konfiguraciju mreèviše nije profitabilno, postupak treba ponoviti, a pred-vi|eno poja~anje zamijeniti onim koji ima najve}i in-deks profitabilnosti iza njega. Ukoliko se provodiplaniranje razvoja prijenosne mreè unutar više zadanihvremenskih presjeka mogu} je i obrnuti postupak. Me-xico metodom simulira se rad “polazne” konfiguracijemreè, s potrošnjom i elektranama predvi|enim zaizgradnju u krajnjem vremenskom presjeku proma-tranja, te se odre|uju sva profitabilna poja~anja mreè,a time i krajnja ekonomski optimalna mreà. Ispitivan-jima prethodnih vremenskih presjeka tada se odre|ujedinamika ulaska u pogon pojedinih predvi|enih po-ja~anja mreè odre|ivanjem njihove profitabilnosti zasvaki vremenski presjek promatranja.

225


2.4. Tehni~ka analiza

Tehni~ka analiza na ekonomski optimalnoj konfigura-ciji prijenosne mreè se provodi radi dobivanja dodat-nih informacija koje su va`ne za odre|ivanjepotrebnog razvoja mreè.

Budu}i da se ekonomska analiza temeljila naprora~unima istosmjernih tokova snaga, i da je proma-trala samo kapacitete pojedinih prijenosnih grana zaveliki broj mogu}ih uklopnih stanja, nije pruàla ostaleva`ne informacije u pogledu naponskih prilika, tokovajalovih snaga u sustavu, naponske, prijelazne i di-

226

U~itavanje podataka

Simulacija rada EES Mexico metodom

Odaberi granu s marginalnom dobiti > 0

Odaberi kandidata za poja~anje i odredianuitetne troškove izgradnje

Simulacija rada EES-a Mexico metodom nakonfiguraciji s uklju~enim poja~anjem

Postoji li još kojepoja~anje koje otklanja

ograni~enje

DA

Postoji li kandidats

indeksom profitabilnosti > 1

Uklju~i poja~anje s najve}imindeksom profitabilnosti u

konfiguraciju EES

NE

DA

Jesu li ispitane svegrane s marginalnom

dobiti > 0

NE

Kraj

DA

NE

Odredi indeks profitabilnosti razmatranogpoja~anja


Slika 1. Blok dijagram principa odre|ivanja ekonomski optimalne konfiguracije prijenosne mreè za promatranivremenski presjek

nami~ke stabilnosti, mogu}nostima podràvanja o~eki-vanih tranzita u mreì i dr. Radi toga je nu`no provestiprora~une izmjeni~nih tokova snaga za razna karakte-risti~na pogonska stanja, i na temelju postavljenihtehni~kih kriterija odrediti eventualna dodatnapoja~anja mreè (vodovi, transformatori, kompenza-cijski ure|aji, mjere za pove}avanje stabilnosti sustava idr.). Tehni~kom analizom se promatraju osnovni zah-tjevi na planiranu mreù poput:

• odràvanje napona unutar dozvoljenih granica,• siguran plasman snage pojedinih elektrana,• omogu}avanje predvi|enih (ugovorenih) razmjena i

tranzita,• odràvanje prijelazne i dinami~ke stabilnosti,• analiza struja kratkih spojeva.

Potrebno je napomenuti da tehni~ka i ekonomska ana-liza nisu u potpunosti odvojene. Ukoliko tehni~ka analizaukaè na potrebu poja~anja mreè izgradnjom novogvoda ili transformatora, ekonomskom je analizompotrebno provjeriti utje~e li izgradnja te grane na profita-bilnost prije odre|enih poja~anja mreè, te eventualnokorigirati ekonomski optimalnu konfiguraciju mreè.

2.4.1. Regulacija napona u mreì

Elektroenergetski sustav se sastoji od visokonaponskihmreà više razli~itih naponskih razina, me|usobnopovezanih s energetskim transformatorima. Nazivninaponi tih mreà su razli~iti, a zbog padova naponakoje djelatna i jalova komponenta struje ~ine na im-pedancijama elemenata mreè, naponi u mreì iste na-ponske razine nisu jednaki u svim ~vorištima. Padnapona koji izaziva jalova komponenta struje je punove}i od pada napona koji ~ini djelatna komponentastruje, pa je odràvanje napona u mreì usko povezanos regulacijom i tokovima jalovih snaga.Elektroenergetski sustav treba biti koncipiran tako dase napon u svim mogu}im pogonskim uvjetima moèodràvati unutar dozvoljenih granica. Dozvoljenegranice odstupanja napona u prijenosnoj mreì su pri-kazane u donjoj tablici.Maksimalni pogonski napon je odre|en izolacijskimsposobnostima elemenata mreè. Previsoki naponi upojedinim dijelovima mreè uništavaju izolaciju ismanjuju njenu ìvotnu dob, pa se u stacionarnom po-gonu napon ne smije povisiti iznad dozvoljene gornjegranice u niti jednom ~vorištu mreè. Prema dolje na-

pon je ograni~en zbog radnih karakteristika nekih ele-menata (generatori, prekida~i), regulacijskog opsegatransformatora prema distribucijskoj mreì i izekonomskih razloga u pogledu gubitaka u mreì (gu-bici rastu na manjem naponu).Padovi napona u mreì se smanjuju porastom nazivnog(pogonskog) napona, te padom reaktancije i tokova ja-lovih snaga. Radi odràvanja napona nastoji se tokovejalove snage smanjiti na najmanju mjeru, što se postièosnovnim principom da se jalova snaga generira u onojto~ki mreè gdje je potrebna i u to~no potrebnojkoli~ini. Velike varijacije u tokovima jalovih snaga uelektroenergetskom sustavu, uzrokovanih razli~itimoptere}enjima (ljeto, zima, dan, no}) u sustavu,razli~itim optere}enjima vodova i kabela (generiraju ilitroše jalovu snagu), topologijom mreè, i dr., moguuzrokovati pojavu razli~itih vrijednosti napona u poje-dinim ~vorištima sustava: previsokim ili preniskim na-ponima. Op}enito se mogu postaviti sljede}i odnosi:

- visoko optere}enje EES-a pove}ane potrebe zajalovom snagom niski naponi

- nisko optere}enje EES-a viškovi jalove snage zbogslabo optere}enih vodova visoki naponi.

Tehni~ka analiza mora obuhvatiti oba krajnja stanja sus-tava, pa se ispituju pogonska stanja karakteristi~na po:

1. Vršnom (maksimalnom) optere}enju EES-a2. Minimalnom optere}enju EES-a.

Prora~unima izmjeni~nih tokova snaga za razli~itakarakteristi~na pogonska stanja (tranziti, nera-spoloìvost jedne grane mreè, anga`man elektrana idr.) odre|uju se sposobnosti generatora i kompenza-cijskih ure|aja u mreì u cilju odràvanja povoljnih na-ponskih prilika u svim ~vorištima mreè.Manjak jalove snage u sustavu, odnosno nedovoljnarezerva jalove snage u ure|ajima za proizvodnju jalovesnage moè dovesti do “sloma napona” u odre|enimpogonskim stanjima, odnosno do raspada sustava i ne-mogu}nosti isporuke elektri~ne energije potroša~ima.Da bi se funkcija elektroenergetskog sustava moglauspješno i kvalitetno obavljati nu`no je da ure|aji zaregulaciju napona i jalove snage (sinkroni generatori ikompenzatori, regulacijski transformatori, kondenza-torske baterije, paralelne prigušnice, stati~ki var kom-penzatori) zadovoljavaju postavljene zahtjeve u svezi sopsegom regulacije, veli~ine, brzine odziva, lokacije sobzirom na karakteristike sustava i konzuma i dr.

227

Tablica 1. Dozvoljena odstupanja napona u prijenosnoj mreì

TRAJNO DOZVOLJENA ODSTUPANJA NAPONA

Prijenosna mreà Minimalni napon* Minimalni napon Nazivni napon Maksimalni napon Maksimalni napon1

110 kV 93,5 kV 99 kV 110 kV 123 kV 126,5 kV

220 kV 187 kV 198 kV 220 kV 245 kV 253 kV

400 kV 360 kV 380 kV 400 kV 420 kV 420 kV

* dopušteno u izuzetnim okolnostima (npr. havarijskim) i to samo u stanicama koje imaju mogu}nost regulacijenapona transformatora podteretom u navedenim granicama


2.4.2. Podràvanje predvi|enih razmjena i tranzita

Programom za prora~un izmjeni~nih tokova snagapotrebno je provjeriti da li ekonomski optimalna kon-figuracija mreè zadovoljava uvijete sigurne razmjenesnage sa susjednim elektroenergetskim sustavima ilitranzita za potrebe tre}ih. Uvjeti sigurne razmjenesnage sa susjednim elektroenergetskim sustavimasli~ni su uvjetima sigurnog plasmana snage proizvod-nih postrojenja, što zna~i da se predvi|ene snage (bilona temelju dugoro~nih ugovora ili mogu}eg intervent-nog uvoza) moraju uvoziti ili izvoziti pri raspoloìvostiN-1 grana mreè, uz zadovoljavanje postavljenih teh-ni~kih kriterija u pogledu odràvanja optere}enja vo-di~a i naponskih prilika u dozvoljenim granicama.Pitanje ekonomi~nosti razmatranih razmjena i tranzitaodvojeno je od postupka planiranja razvoja mreè, tese mora zasebno prostudirati. Ukoliko se pokaè darazmjena ili tranzit energije sa susjednim elektroener-getskim sustavima donosi odgovaraju}e koristi, prije-nosnu mreù treba na odgovaraju}i na~in poja~ati.Osnovni princip koji se mora primijeniti radi omogu}a-vanja predvi|enih tranzita preko prijenosne mreè jetaj da ti tranziti ne smiju ugroziti pogon sustava pri ra-spoloìvosti svih grana mreè, kao ni pri raspoloìvostiN-1 grana.

2.4.3. Prijelazna i dinami~ka stabilnostelektroenergetskog sustava

Problem stabilnosti elektroenergetskog sustava jedan jeod zna~ajnih problema koji se promatraju pri analizi is-tog, budu}i da gubitkom stabilnosti jednog generatora usustavu moè do}i do preoptere}enja i gubitka stabilnostiostalih generatora, što u kona~nici dovodi do potpunograspada sustava, kao najteèg kvara koji se moè dogo-diti. Radi normalne opskrbe potroša~a elektri~nom ener-gijom, elektroenergetski sustav mora biti dizajniran ivo|en tako da u slu~aju ozbiljnijih poreme}aja ne do|edo zna~ajnijeg i nepotrebnog ograni~avanja potrošnje.Stabilnost se elektroenergetskog sustava najjednostav-nije moè definirati kao njegova sposobnost da nastavistabilan rad nakon odre|enih poreme}aja koji mogu nas-tati. Ovisno o njihovoj veli~ini razlikujemo stabilnost navelike i male poreme}aje. Sinkroni rad generatoraugroàvaju bliski i udaljeni kratki spojevi u mreì, ispadivodova i tereta, pogreške u pomo}nim sustavima genera-tora i turbina i dr. Ovisno o karakteristikama sustava imjestima gdje nastaju, svaki od nabrojenih poreme}ajamoè izazvati gubitak stabilnosti, pa i teè posljedice uko-liko se lan~ano prošire na ostale generatore u sustavu.Kod prijelazne stabilnosti promatraju se brze promjenekao posljedice uglavnom kratkih spojeva u mreì kojiizazivaju velika njihanja rotora generatora. O~uvanjestabilnosti sustava u tom slu~aju ovisi o pogonskimprilikama prije kvara (optere}enje, proizvodnja, kon-figuracija mreè), kao i karakteru same smetnje (vrstakvara, mjesto nastanka, vrijeme otklanjanja i dr.).

Dinami~kom stabilnoš}u nazivamo sposobnost sustavada ostaje stabilan nakon malih poreme}aja, pri ~emu jestabilnost ugroèna uglavnom nedostatkom sinkronizi-raju}eg momenta ili dovoljno velikog prigušnog mo-menta generatora. Ponašanje sustava kod malihporeme}aja prvenstveno ovisi o stacionarnom stanjuprije kvara, ja~ini prijenosne mreè i primijenjenimsustavima uzbude generatora.Osnovna prakti~na razlika izme|u prijelazne i dinami~kestabilnosti koja proizlazi iz karaktera prijelaznih pojava jeutjecaj nelinearnosti u komponentama kao i u samomsustavu. Ta je nelinearnost u slu~aju velikih poreme}ajavrlo izraèna pa se ne smije zanemariti, za razliku odmalih poreme}aja kada se mogu koristiti i pojed-nostavljeni linearizirani modeli. Istraìvanja prijelazne idinami~ke stabilnosti se provode simulacijom rada sus-tava u vremenskoj domeni, iako postoje i drugi na~ini zaocjenu stabilnosti sustava posebno kod problema di-nami~ke stabilnosti (analiza u frekvencijskoj domeni).S obzirom da se u današnje vrijeme grade sve ve}e i odpotroša~kih centara udaljenije proizvodne jedinice,problem o~uvanja prijelazne stabilnosti postaje svenaglašeniji. Kroz proces planiranja razvoja elektro-energetskog sustava bi trebalo teìti pove}avanjugranica prijelazne stabilnosti, te predvidjeti takva kon-strukcijska rješenja i primjenu najsuvremenije opremekoji bi smanjili opasnost od gubitka stabilnosti kod nas-tanka velikih poreme}aja u mreì, te na taj na~in omo-gu}ili pouzdaniju i sigurniju opskrbu potroša~aelektri~nom energijom.Izbor metoda za poboljšavanje prijelazne i dinami~kestabilnosti EES-a (brzo otklanjanje kvara, primjenareguliranih kompenzacijskih ure|aja, primjena brzihsustava uzbude generatora, ugradnja stabilizatoraEES-a u sustave uzbude generatora, i dr.) koje se moguprimijeniti ukoliko analiza ukaè na potrebu toga, ovisio nizu faktora i karakteristika pojedinog elektroener-getskog sustava, pa je tako i njihov utjecaj na pove}anjegranice prijelazne i dinami~ke stabilnosti promjenljiv odslu~aja do slu~aja. Pa`ljivom analizom potrebno je i-zabrati najbolje metode za promatrani sustav, pri ~emuse iz vida ne smije ispustiti ekonomska strana problema.To zna~i da prije izbora bilo koje metode treba promo-triti dobit i troškove koji nastaju njenom primjenom.

2.4.4. Prora~un kratkog spoja

Na kraju procesa planiranja razvoja prijenosne mreèpoèljno je provesti prora~un kratkog spoja na kon-figuraciji mreè odre|ene prethodnim ekonomskim itehni~kim analizama. Prora~un kratkog spoja na ovojrazini studiranja obuhva}a samo najva`nije veli~ine(efektivne vrijednosti izmjeni~nih komponenata strujetropolnog Ik3

’’ i jednopolnog Ik1’’ kratkog spoja) po-

mo}u kojih je mogu}e kontrolirati nazivne karakteris-tike opreme u visokonaponskim postrojenjima(prekida~i, rastavlja~i, sabirnice i dr.). Osnovni cilj jesagledavanje utjecaja novih poja~anja mreè

228


odre|enih prema ekonomskim i tehni~kim analizamana podizanje razine struja kratkih spojeva u mreì.Prora~un kratkog spoja se obavlja uz sljede}e pret-postavke:

- zanemaruju se popre~ne grane u mreì (potroša~i ipopre~ne grane vodova i transformatora), što zna~ida je prije nastanka poreme}aja mreà u idealnompraznom hodu,

- napon prije nastanka kratkog spoja za sve naponskerazine jednak je nazivnom naponu mreèpomnoènom s faktorom 1.1,

- impedancija kratkospojne veze jednaka je nuli, štozna~i da se pretpostavlja neposredan kratki spoj,

- svi rastavlja~i za uzemljenje zvjezdišta transforma-tora su zatvoreni, što zna~i da je mreà uzemljenjagdje god je to tehni~ki mogu}e, kako bi se dobilanajmanja ekvivalentna nulta impedancija ili najve}astruja jednopolnog kratkog spoja,

- kvarovi se ne doga|aju istodobno.

Jednim od programa za izra~unavanje kratkih spojevaodre|uju se vrijednosti neistodobnih sabirni~kih krat-kih spojeva u svim postrojenjima prijenosne mreè zastudirane vremenske presjeke, te se vrši usporedbaizra~unatih vrijednosti s nazivnim karakteristikamaugra|enih prekida~a. Na razini planiranja razvojaprijenosne mreè nije potrebno provoditi detaljnijeprora~une kratkog spoja budu}i da u najve}em brojuslu~ajeva nisu poznati svi parametri novih proizvodnihpostrojenja, odnosno generatora u mreì (subtran-zijentne direktne, inverzne i nulte reaktancije i dr.) pase ra~una s pretpostavljenim vrijednostima.

2.5. Dugoro~no planiranje revitalizacije objekataprijenosne mreè

Razmatranje samo izgradnje novih objekata (eleme-nata) u postupku planiranja razvoja prijenosne mreè,bez planiranja revitalizacije postoje}ih, koddugoro~nog planiranja ne bi dovelo do potpunih rezul-tata kako u operativnom, tako i u financijskom po-gledu. Iz tog je razloga nu`no definirati jasne kriterijepo kojima bi se odre|ivali kandidati za revitalizaciju upojedinim vremenskim razdobljima koje studija plani-ranja obuhva}a, te izra~unala ukupna financijska sred-stva koje }e trebati uloìti u revitalizaciju postoje}ihobjekata prijenosne mreè.Planiranje revitalizacije pojedinih jedinica (eleme-nata) prijenosne mreè moèmo podijeliti u dvijegrupe: operativno planiranje i dugoro~no planiranje.Prioritete za kratkoro~nu revitalizaciju (unutar neko-liko godina) potrebno je odrediti ne samo prema o~e-kivanoj ìvotnoj dobi pojedine jedinice (komponente)mreè, ve} i prema njegovom stvarnom (snimljenom)stanju i ulozi koju ima u elektroenergetskom sustavu.Ukoliko ispitivanja pokaù da zbog starosti pojedinejedinice (komponente) pouzdanost pogona nije bitnosmanjena ili da nije ugroèna sigurnost opskrbe po-

troša~a, revitalizaciju treba odgoditi i maksimalno is-koristiti raspoloìva financijska sredstva u revitaliza-ciju drugih objekata u prijenosnoj mreì.Postupak dugoro~ne revitalizacije treba dati odgovorna pitanje koliko kilometara vodova, komada transfor-matora i polja, te ostalih elektri~kih i gra|evinskihkomponenata prijenosne mreè treba revitalizirati ubudu}em razdoblju, te kolika financijska sredstva trebau to uloìti. Budu}i da se dugoro~ni plan revitalizacijemoè samo pribli`no ocijeniti, potrebno je maksimalnopojednostavniti broj promatranih jedinica elektro-energetskog sustava, a financijska sredstva potrebna zarevitalizaciju ostalih komponenata (rastavlja~i, izola-tori, nadzorni, upravlja~ki i telekomunikacijski dijelovii dr.) treba pridruìti kroz pove}anje financijske vrijed-nosti revitalizacije osnovnih jedinica.Dugoro~no planiranje revitalizacije objekata prije-nosne mreè obavlja se na temelju o~ekivane ìvotnedobi pojedinih jedinica promatranja. Kao jedinice pro-matranja uzimaju se kabeli (T�50 god.), elektri~kidijelovi nadzemnih vodova (T�40 god.), gra|evinskidijelovi nadzemnih vodova (T�75 god.), energetskitransformatori (T�50 god.), polja (T�30 god.),gra|evinski dijelovi transformatorske stanice (T�100god.) i elektri~ki dijelovi transformatorske stanice(T�15 god.). O~ekivane ìvotne dobi pojedinih jedi-nica promatranja prikazani u zagradama odre|eni suprema podacima iz dostupne literature i dosadašnjimiskustvima iz pogona.Investicijska vrijednost revitalizacije polja i transforma-tora jednaka je cijeni novog polja ili transformatora. Istislu~aj je i s kabelima. Vrijednost revitalizacije elektri~kihdijelova nadzemnih vodova odre|uje se na osnovi udjelau cijeni novog voda (38% - 41% ovisno o naponskoj ra-zini i broju trojki), a vrijednost revitalizacije gra|evinskihdijelova nadzemnih vodova cijenom novog voda (is-todobna zamjena i elektri~kih dijelova, odnosnoizgradnja novog voda po istoj trasi). Pod stavkom trans-formatorska stanica – elektri~ki dio, uklju~eni susrednjonaponski, niskonaponski i zajedni~ki nadzorni,upravlja~ki i telekomunikacijski dijelovi za koje se pret-postavlja da se revitaliziraju istodobno s poljima, a njenafinancijska vrijednost je izraèna 10 %-im uve}anjem u-kupne investicijske vrijednosti revitalizacije polja.U izradi plana dugoro~ne revitalizacije objekata prije-nosne mreè revitalizaciju pojedinih jedinica trebapredvidjeti u onom planskom razdoblju unutar kojegastarost te jedinice prelazi o~ekivanu ìvotnu dob. Od-stupanja od dugoro~nog planiranja revitalizacijeprema o~ekivanoj ìvotnoj dobi jedinica prijenosnemreè opravdana su u sljede}im slu~ajevima:

1. prijevremena revitalizacija radi pove}anja prijenosnemo}i voda, radi otklanjanja mogu}ih poreme}aja de-tektiranih pri ispitivanjima potrebne izgradnje prije-nosne mreè u promatranom razdoblju,

2. prijevremena revitalizacija voda radi interpolacijenove TS 110/x kV.

229


3. PRIMJENA METODOLOGIJEEKONOMSKO-TEHNI^KOG PLANIRANJARAZVOJA PRIJENOSNE MRE@E NA TESTMODELU EES-a

Metodologija planiranja razvoja prijenosne mreè zas-novana na ekonomskim i tehni~kim kriterijima jeprovjerena na test modelu EES-a. Parametri eleme-nata mreè (tablice 2 – 6) i svi potrebni ulazni podaci suzadani, izvršena je ekonomska analiza te je definiranaekonomski optimalna konfiguracija mreè, nakon ~egasu izvršene i tehni~ke analize koje obuhva}aju pro-ra~une izmjeni~nih tokova snaga, prijelazne stabil-nosti, te kratkog spoja. Krajnji rezultat izvršenihanaliza su ukupni troškovi potrebni za razvoj mreè dopromatranog vremenskog presjeka. Model mreè sesastoji od 8 ~vorišta s 13 sabirnica, 16 vodova, 10mre`nih i 10 blok transformatora, te 6 elektrana. Umreì postoje 400 kV, 220 kV i 110 kV naponske razine(slika 2).Mreà se sastoji od ~etiri voda 400 kV naponskerazine, devet vodova 220 kV naponske razine i tri 110kV voda. U ~vorištima 1 i 8 priklju~eni su interkonek-cijski 400 kV vodovi prema susjednim elektroenerget-skim sustavima za koje se pretpostavlja daomogu}avaju uvoz odre|ene snage po definiranojcijeni tijekom ~itave godine. Susjedni EES-i u

prora~unima su ekvivalentirani nadomjesnim genera-torima (elektranama). Pretpostavlja se da je svakimod interkonektivnih vodova prema susjednimEES-ima mogu}e tijekom ~itave godine uvoziti mak-simalno 1000 MW u interventnim situacijama pocijeni od 5,3 c/kWh. Ukupno vršno optere}enje za raz-matrani vremenski presjek (2000. godina) iznosiPmax=2094 MW. Raspodjela vršnog optere}enja popojedinim ~vorištima je sljede}a:P1 = 540 MW, cos � = 0,976P2 = 180 MW, cos � = 0,928P3 = 240 MW, cos � = 0,989P4 = 198 MW, cos � = 0,910P6 = 276 MW, cos � = 0,951P7 = 120 MW, cos � = 0,958P8 = 540 MW, cos � = 0,921

Godišnja krivulja trajanja optere}enja je prikazana naslici 3. Krivulja je podijeljena na pet dijelova i aprok-simirana pravcima. Pojedini dijelovi se odnose navršno optere}enje, visoka zimska optere}enja, visokaljetna optere}enja, niska zimska i niska ljetna op-tere}enja. Svaki od pojedinih dijelova godišnjekrivulje trajanja optere}enja je odre|en srednjomvrijednoš}u optere}enja u MW i njegovim trajanjem usatima.

230

Slika 2. Test model EES-a

400 kV

400 kV

400 kV

220 kV

220 kV 220 kV 220 kV

220 kV

220 kV

110 kV

110 kV

110 kV 110 kV

1

2

3

4

5

6 7

8

300 MVA 2x400 MVA

2x150 MVA 3x150 MVA 150 MVA

400 MVA

400 kV

P1

P2

P3

P4 P

6 P7

P8

G2,1

G2,2

G5,1

G5,2

G7

G8,2

G8,3

V1-2

V2-4 (1)

V1-8

V4-8V

3-4

V3-8

V4-5 (1)

V4-5 (2)

V4-6 (1)

V4-6 (2)

V4-7

V6-7 (1)

V6-7 (2)

V7-8

V4-6 (3)

V2-4 (2)

V1

V8

G8,1

G3,1

G3,2

T8

T4,1

T4,2

T6 T

7

T2


231

Tablica 2. Parametri vodova na test modelu EES-a

VodPogon.napon(kV)

L

(km)

R

(�/km)

R0

(�/km)

X

(�/km)

X0

(�/km)

B

(�S/km)

B0

(�S/km)

Neraspo-lo`ivost

(%)

Imax

(A)Godina

izgradnje

V1-2 400 180,6 0,032 0,323 0,3285 0,79 3,518 2,572 1,1 951 1963.

V1-8 400 300,0 0,032 0,096 0,3285 0,986 3,518 3,5 1,1 951 1973.

V2-4 (1) 400 101,7 0,032 0,323 0,3285 0,793 3,518 2,572 0,9 951 1960.

V4-8 400 113,1 0,031 0,31 0,3285 0,80 3,528 2,56 1 951 1979.

V3-4 220 210,0 0,081 0,349 0,4262 1,286 2,712 1,811 1,3 780 1961.

V3-8 220 230,0 0,081 0,24 0,4262 1,26 2,712 2,7 1,1 780 1958.

V4-5 (1) 220 28,9 0,081 0,354 0,4247 1,187 2,726 1,841 0,8 780 1967.

V4-5 (2) 220 28,9 0,081 0,354 0,4247 1,187 2,726 1,841 0,8 780 1967.

V4-7 220 24,8 0,080 0,356 0,4256 1,316 2,712 1,798 0,7 780 1965.

V4-6 (1) 220 53,1 0,083 0,369 0,4250 1,217 2,724 1,829 1 780 1971.

V4-6 (2) 220 53,1 0,083 0,369 0,4250 1,217 2,724 1,829 1 780 1971.

V6-7 (1) 220 74,9 0,081 0,365 0,4259 1,334 2,712 1,797 0,5 780 1979.

V7-8 220 99,5 0,081 0,344 0,4253 1,279 2,699 1,759 1 780 1982.

V2-4 (2) 110 90,0 0,121 0,36 0,406 1,23 2,801 2,8 0,4 605 1968.

V4-6 (3) 110 67,0 0,190 0,57 0,412 1,23 2,801 2,8 1,1 439 1955.

V6-7 (2) 110 11,3 0,121 0,36 0,406 1,23 2,801 2,8 0,5 605 1963.

Tablica 3. Parametri transformatora na test modelu EES-a

^vor TipUn1/Un2

(kV/kV)

S

(MVA)

Uks

(%)

Pks

(kW)

P0

(kW)

I0

(%)

2 mre`ni 400/115 300 12,3 630 133,6 0,17

2 blok tr. 12,5/400 550 9,1 670 145,0 0,21

2 blok tr. 12,5/400 550 9,1 670 145,0 0,21

3 blok tr. 10,5/220 180 11,2 595 121,1 0,12

3 blok tr. 10,5/220 180 11,2 595 121,1 0,12

4 mre`ni 400/231 400 11,7 583 129,6 0,12

4 mre`ni 400/231 400 11,7 583 129,6 0,12

4 mre`ni 220/115 150 10,7 378 126,6 0,11

4 mre`ni 220/115 150 10,7 378 126,6 0,11

5 blok tr. 10,5/220 150 10,4 233 112,4 0,10

5 blok tr. 10,5/220 150 10,4 233 112,4 0,10

6 mre`ni 220/115 150 10,1 422 54,4 0,16

6 mre`ni 220/115 150 10,1 422 54,4 0,16

6 mre`ni 220/115 150 10,1 422 54,4 0,16

7 mre`ni 231/115 150 12,3 128 51,0 0,12

7 blok tr. 10,5/220 220 11,1 243 53,8 0,11

8 mre`ni 400/231 400 11,7 583 129,6 0,12

8 blok tr. 12,5/400 550 9,1 670 145,0 0,21

8 blok tr. 6,3/220 120 10,2 123 85,0 0,12

8 blok tr. 6,3/220 120 10,2 123 85,0 0,12


232

Tablica 4. Parametri transformatora na test modelu EES-a (nastavak)

^vor TipUn1/Un2

(kV/kV)Vrsta regulacije Grupa spoja

Neraspolo`ivost

(%)Godina

izgradnje

2 mre`ni 400/115 1x5% YY0 1 1971.

2 blok tr. 12,5/400 nema D5Y 0,5 1971.

2 blok tr. 12,5/400 nema D5Y 0,5 1971.

3 blok tr. 10,5/220 nema D5Y 0,5 1961.

3 blok tr. 10,5/220 nema D5Y 0,5 1961.

4 mre`ni 400/231 1x5% YY0 1 1972.

4 mre`ni 400/231 1x5% YY0 1 1972.

4 mre`ni 220/115 12x1,25% YY0 1 1964.

4 mre`ni 220/115 12x1,25% YY0 1 1964.

5 blok tr. 10,5/220 nema D5Y 0,5 1967.

5 blok tr. 10,5/220 nema D5Y 0,5 1967.

6 mre`ni 220/115 10x1,5% YY0 1 1963.

6 mre`ni 220/115 10x1,5% YY0 1 1963.

6 mre`ni 220/115 10x1,5% YY0 1 1963.

7 mre`ni 231/115 15x1,33% YY0 1 1965.

7 blok tr. 10,5/220 nema D5Y 0,5 1979.

8 mre`ni 400/231 1x5% YY0 1 1973.

8 blok tr. 12,5/400 nema D5Y 0,5 1973.

8 blok tr. 6,3/220 nema D5Y 0,5 1961.

8 blok tr. 6,3/220 nema D5Y 0,5 1961.

Tablica 5. Osnovni podaci elektrana na test modelu EES-a

Ime TE Neraspolo`ivostSnaga prag

(MW)

Spec. potrošak toplinena pragu

(MJ/kWh) Cijena goriva

(c/MJ)

Troškovi (goriva)proizvodnje

(c/kWh)

remont slu~ajna protutla~nirad

protutla~nirad

NE (^vorište 2) 0,16 0,05 1000 11,02 0,12 1,32

NE (^vorište 8) 0,16 0,05 500 11,02 0,12 1,32

PTE (^vorište 7) 0,08 0,05 200 10,20 0,18 1,84

PTE (^vorište 8) 0,08 0,05 200 10,20 0,18 1,84

TETO (^vorište 3) 0,08 0,05 300 12,50 5,50 0,30 3,75 1,65


233

MW

h

Vr{

na

opte

re}e

nja

Vis

oka

zim

ska

opte

re}e

nja

Vis

oka

ljet

na

opte

re}e

nja

Nis

kazi

msk

aop

tere

}en

ja

Nis

kalj

etn

aop

tere

}en

ja

2005.

1000

2000

3000

1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000

Slika 3. Godišnja krivulja trajanja optere}enja za razmatrani vremenski presjek

Tablica 6. Podaci o generatorima u elektranama

Elektrana Gen.Pmax

(MW)Qmax

(Mvar)Qmin

(Mvar)

NE (^vorište 2)G2,1 500 350 -150

G2,2 500 350 -150

TETO (^vorište 3)G3,1 150 75 -50

G3,2 150 75 -50

HE (^vorište 5)G5,1 125 80 -30

G5,2 125 80 -30

PTE (^vorište 7) G7 200 140 -80

NE (^vorište 8) G8,1 500 350 -150

PTE (^vorište 8)G8,2 100 -25 75

G8,3 100 -25 75

Gen.xd

(%)

xd’

(%)

xd’’

(%)

xq

(%)

xq’’

(%)

xi

(%)

xo

(%)

xl

(%)

Td’

(s)

Td’’

(s)

Tq’’

(s)

Tm

(s)Uzbuda

G2,1 220 33 17 220 18 21 18 15 0,71 0,02 0,02 8,0 stati~ka

G2,2 220 33 17 220 18 21 18 15 0,71 0,02 0,02 8,0 stati~ka

G3,1 190 24 13,5 187 15 23 19 11 1,11 0,05 0,05 6,8 brushless

G3,2 190 24 13,5 187 15 23 19 11 1,11 0,05 0,05 6,8 brushless

G5,1 90 40 22 50 19,8 18 9 13 1,20 0,03 0,04 7,8 elektrostrojna

G5,2 90 40 22 50 19,8 18 9 13 1,20 0,03 0,04 7,8 elektrostrojna

G7 193 31 20 193 20,2 23 20 12 1,10 0,02 0,03 7,4 stati~ka

G8,1 210 31 16 210 17 21 18 15 0,75 0,02 0,02 8,0 stati~ka

G8,2 200 34 21 200 22 26 19 12 0,89 0,06 0,04 6,0 brushless

G8,3 200 34 21 200 22 26 19 12 0,89 0,06 0,04 6,0 brushless


Polazni anga`man akumulacijske hidroelektrane u~vorištu 5 odre|en je na osnovi prosje~nih mjese~nihdotoka u promatranom razdoblju. Tako odre|enaangaìrana snaga hidroelektrane predstavlja gornjugranicu proizvodnje uz troškove jednake nuli, pa }esvaki dodatni anga`man akumulacijske hidroelektrane(u slu~aju preraspodjele proizvodnje na modelu radiizbjegavanja preoptere}enja pojedinih grana prije-nosne mreè) zna~iti pove}anje troškova dodatne hi-droproizvodnje i ukupnih troškova rada sustava.Neplanirano pra`njenje akumulacije u tom slu~ajudonosi dodatni trošak koji je procijenjen na 5 c/kWh,što zna~i da }e se eventualno preoptere}enje poje-dine(ih) grane(a) mreè pokušati izbje}i preraspodje-lom termoproizvodnje u sustavu, a tek onda dodatnimpra`njenjem akumulacije hidroelektrane u ~vorištu 5.Osnovni podaci hidroelektrane su sljede}i:

Raspoloìva snaga 250 MWPolazni anga`man zimi 140 MWPolazni anga`man ljeti 0 MW.

Jedini~ne cijene opreme prema kojima se izra~unavajuinvesticijski troškovi pojedinog kandidata za poja~anjemreè odre|eni su prema lit. 4. Troškovi neisporu~eneel. energije na test modelu EES-a se procjenjuju na 3USD/kWh. Referentna diskontna stopa iznosi 8 %.Metodologijom ekonomsko-tehni~kog planiranja raz-voja odre|ena je kona~na konfiguracija prijenosnemreè za razmatrani vremenski presjek (2000. godina).Do razmatranog je vremenskog presjeka potrebno ura-diti sljede}e:

- ugraditi još jedan 400/110 kV transformator (300MVA) u ~vorištu 2,

- rekonstruirati 400 kV vod izme|u ~vorišta 2 i 4 u dvo-sistemski vod (ili izgraditi novi paralelni 400 kV vod),

- proširiti TS ~vorišta 2 s dva nova 400 kV polja i jednim110 kV poljem, te TS ~vorišta 4 s jednim novim 400 kVpoljem,

- revitalizirati 230 km 220 kV voda V3-8 i 67 km 110 kVvoda V4-6 (3), odnosno zamijeniti elektri~ke kompo-nente tih vodova (vodi~i, zaštitna uàd, izolacija i dr.),

- zamijeniti 24 polja 220 kV i 21 polje 110 kV u pos-toje}im transformatorskim stanicama, te,

- zamijeniti elektri~ke dijelove (srednjenaponski,niskonaponski i zajedni~ki nadzorni, upravlja~ki i tele-komunikacijski dijelovi) svih transformatorskihstanica u EES-u.

Izuzev potrebne izgradnje i revitalizacije pojedinih ob-jekata prijenosne mreè potrebno je voditi ra~una osljede}em:

- naponski profil u mreì }e biti mogu}e odràvati unu-tar dozvoljenih granica ispravnim anga`manom jalovesnage elektrana u dozvoljenim podru~jima rada, štoisklju~uje potrebu za eventualnom ugradnjom kom-penzacijskih ure|aja u mreì,

- radi odràvanja optere}enja 400/220 kV transforma-tora u ~vorištu 8 u dozvoljenim granicama, pri vršnom

i visokim optere}enjima u EES regulacijsku je prek-lopku potrebno postaviti u poloàj +1,

- da bi se o~uvao zadovoljavaju}i naponski profil prineraspoloìvosti pojedinih grana mreè pri vršnom i vi-sokim optere}enjima u sustavu potrebno je dràti štoviše napone na 400 kV sabirnicama ~vorišta 2 (do 420kV) i 220 kV sabirnicama ~vorišta 3, 5 ili 7 (230 kV –240 kV), odgovaraju}im anga`manom jalovih snagaelektrana priklju~enih na ta ~vorišta,

- da bi se izbjegle mogu}e redukcije elektri~ne energijepotroša~ima u ~vorištima 4, 7 ili 8 redovnim jeodràvanjem potrebno pove}ati raspoloìvost transfor-matora 400/220 kV u ~vorištu 8 i 220/110 kV transfor-matora u ~vorištima 4 i 7, a pri vršnom i visokimoptere}enjima u sustavu potrebno je maksimalnoangaìrati oba bloka 2x100 MW priklju~ena na 220 kVsabirnice ~vorišta 8.

Ukupni troškovi potrebni za razvoj i revitalizacijumreè do razmatranog vremenskog presjeka prikazanisu tablicom 7.

Tablica 7. Ukupni troškovi razvoja i revitalizacije prijenosnemreè na test modelu EES-a

Opis radova Investicija (USD)

Ugradnja novog 400/110 kVtransformatora u ~v. 2 3.087.810

Rekonstrukcija 400 kV voda V2-4 (1) 19.729.800

Proširenje TS ~vorišta 2 i 4 1.725.120

Revitalizacija vodova 15.901.700

Revitalizacija polja 11.828.814

Revitalizacija elektri~kih dijelova TS 2.820.481

UKUPNO 55.093.725

Ukoliko bi planirali razvoj prijenosne mreè na testmodelu EES-a klasi~nim pristupom (N-1 kriterij) bilobi potrebno dodatno sagraditi sljede}e:




- proširiti TS ~vorišta 8 s po jednim 400 kV i 220 kV po-ljem, te TS ~vorišta 4 i TS ~vorišta 7 s po jednim novim220 kV i 110 kV poljem.

Ukupni troškovi potrebni za razvoj i revitalizacijumreè do razmatranog vremenskog presjeka odre|eneklasi~nim pristupom planiranju iznosili bi 63.537.147USD.Na konfiguraciji mreè odre|ene klasi~nim pristupomne o~ekujemo nikakve troškove neisporu~ene elek-tri~ne energije, što zna~i da u mreì ne postoje nikakvamogu}a ograni~enja, dok na konfiguraciji mreèodre|ene ekonomsko-tehni~kim pristupom moèmoo~ekivati ukupne troškove neisporu~ene elektri~ne e-

234


235

Slika 4. Konfiguracija prijenosne mre`e na test modelu EES-a odre|ena ekonomsko-tehni~kim pristupom planiranju razvoja

400 kV

400 kV

400 kV

220 kV

220 kV 220 kV 220 kV

220 kV

220 kV

110 kV

110 kV

110 kV 110 kV

1

2

3

4

5

6 7

8

2x300 MVA

2x400 MVA

3x150 MVA 3x150 MVA 2x150 MVA

2x400

MVA

400 kV

P1

P2

P3

P4 P

6 P7

P8

G2,1

G2,2

G5,1

G5,2

G7

G8,2

G8,3

V1-2

V2-4 (1,1)

V1-8

V4-8V

3-4

V3-8

V4-5 (1)

V4-5 (2)

V4-6 (1)

V4-6 (2)

V4-7

V6-7 (1)

V6-7 (2)

V7-8

V4-6 (3)

V2-4 (2)

V1

V8

G8,1

G3,1

G3,2

T8

T4,1

T4,2

T6 T

7

T2

V2-4 (1,2)

Rekonstrukcija u dvosistemski vod

Ugradnja novog

400/110 kV

transformatora

Revitalizacija elektri~kih komponenti


Revitalizacija polja

Proširenje TS

Ugradnja novog

400/220 kV

transformatora

Ugradnja novog220/110 kV

transformatora

Ugradnja novog

220/110 kV

transformatora

Slika 5. Konfiguracija prijenosne mre`e na test modelu EES-a odre|ena klasi~nim pristupom planiranju razvoja(N-1 kriterij)

I = 63.537.147 USD, tro{kovi neisporu~ene elektri~ne energije = 0 USD

400 kV

400 kV

400 kV

220 kV

220 kV 220 kV 220 kV

220 kV

220 kV

110 kV

110 kV

110 kV 110 kV

1

2

3

4

5

6 7

8

2x300 MVA

2x400 MVA

2x150 MVA 3x150 MVA 150 MVA

400 MVA

400 kV

P1

P2

P3

P4 P

6 P7

P8

G2,1

G2,2

G5,1

G5,2

G7

G8,2

G8,3

V1-2

V2-4 (1,1)

V1-8

V4-8V

3-4

V3-8

V4-5 (1)

V4-5 (2)

V4-6 (1)

V4-6 (2)

V4-7

V6-7 (1)

V6-7 (2)

V7-8

V4-6 (3)

V2-4 (2)

V1

V8

G8,1

G3,1

G3,2

T8

T4,1

T4,2

T6 T

7

T2

V2-4 (1,2)

Rekonstrukcija u dvosistemski vod

Ugradnja novog

400/110 kV

transformatora



Revitalizacija polja

Proširenje TS

I = 55.093.725 USD, troškovi neisporu~ene elektri~ne energije = 47.590 USD


nergije od oko 48.000 USD koji se javljaju isklju~ivo uvršnom dijelu krivulje trajanja optere}enja.Na konfiguraciji mreè odre|ene klasi~nim pristupommanji su i ukupni troškovi proizvodnje, i to za oko215.000 USD u odnosu na konfiguraciju odre|enuekonomsko-tehni~kim pristupom. To zna~i da }e takvakonfiguracija mreè omogu}avati anga`man elektranaprema minimalnim troškovima proizvodnje bez mo-gu}ih potreba preraspodjele anga`mana termoelek-trana, dodatnog pra`njenja akumulacije HE u ~vorištu5 ili interventnog uvoza vodovima V1 ili V8 radi izbjega-vanja preoptere}enja pojedinih grana.Ukupni godišnji operativni troškovi rada stoga su zaEES s prijenosnom mreòm odre|enom klasi~nimpristupom planiranju manji za oko 265.000 USD zarazmatrani vremenski presjek, no i ukupne investicijenu`ne za razvoj takve mreè su ve}e za oko 8.500.000USD.Zaklju~ujemo da dobici proizišli iz poja~ane konfigura-cije prijenosne mreè odre|ene klasi~nim pristupomplaniranju ne opravdavaju ve}e investicijske troškovetakovog rješenja, te da bi za izgradnju mreè odre|eneklasi~nim pristupom planiranju neopravdano uloìlive}a financijska sredstva koja ne opravdava o~ekivanadobit.

LITERATURA

1� D. BAJS: "Ekonomsko-tehni~ki pristup planiranju raz-voja prijenosne mreè", magistarski rad, 2000.

2� Eracles – methods guide, EdF, 1987.3� D. REICHELT, A. FREY, M. SCHONENBERGER:

"Life expectancy of power system apparatus and compo-nents", CIGRE, Paris, 1996.

4� Razvitak elektroenergetskog sustava Hrvatske do 2030.godine – knjiga 3: Prijenosna mreà, Energetski Institut“Hrvoje Poàr”, Zagreb, 1998.

5� J. TOPI]: "Prilog zajedni~kom planiranju razvoja prije-nosne mreè i proizvodnih postrojenja", doktorska di-sertacija, 1991.

6� M. i K. O@EGOVI]: "Elektri~ne energetske mreè I, II,III i IV", 1999.

7� M. KALEA: "Metodologija dugoro~nog planiranja revi-talizacije prijenosne mreè", elaborat, 1998.

METHODOLOGY OF TRANSMISSION NETWORKDEVELOPMENT PLANNING BASED ON ECONOMICAND TECHNICAL CRITERIA

The paper describes the methodology of transmission net-work development planning based on two models. The firstis the Mexico method for the evaluation of yearly electricpower system's operating costs and expected non-supplied electric energy. The second is the model of alter-nating load flows to determine the voltage profile and con-ductor load in a network for defined consumption and plantschedule in an electric power system. For the existing trans-mission network configuration, yearly electric power sys-tem's operating costs are calculated that are composed ofelectric power plant production costs and expected costs of

non-supplied electric energy. Determined are weakbranches in the network and the profitability of new rein-forcement branches-candidates is tested. In the optimaleconomic configuration of transmission network over theobserved time period only those branches are included thatare economically justified. Technical analyses are done totest the voltage profile of a network and to determine theneed of compensation devices, transient and dynamic sta-bility of the system, level of short circuit currents and othertechnical parameters of the transmission network opera-tion. The work includes the results of the transmission net-work development planning method described and testedon an electric power system model. There is a comparisonwith the classical approach to transmission network devel-opment planning (N-1 criteria).

DAS AUF WIRTSCHAFTLICHEN UND TECHNISCHENMERKMALEN GEGRÜNDETE PLANUNGSVERFAHRENDER ÜBERTRAGUNGSNETZENTWICKLUNG

Im Artikel wird das auf wirtschaftlichen und technischenMerkmalen gegründete Planungsverfahren der Übertra-gungsnetzentwicklung beschrieben. Dieses Planungsver-fahren beruht auf zwei Modellen: dem Modell der Mexico -Methode der Abschätzung von operativen Jahresarbeit-skosten im Stromversorgungssystem und von der Erwar-tung unausgelieferter Energiemenge sowie dem Modell derSpannungsprofilbestimmung, der Leiterbelastungen beiEnergieflüssen wechselnder Richtungen und dem Einsatzder Kraftwerke im Stromversorgungsnetz. Bei der beste-henden Anordnung des Übertragungsnetzes, werden op-erative Jahresarbeitskosten im Stromversorgungssystem,bestehend aus den Erzeugungskosten der Kraftwerke unddes Betrages für unausgelieferte Energiemenge,berechnet. Bestimmt werden schwächere Zweige im Netz,und die Gewinnaussichten neuer für die Netzverstärkunggedachter Zweige. Nur Zweige, deren Errichtungwirtschaftlich vertretbar ist, werden In die für die betrachteteZeitspanne haushaltlich günstigste Anordnung des Über-tragungsnetzes eingeschlossen. Wegen der Nachprüfungdes Netzspannungsprofils, wegen möglicher Notwendig-keit des Einbaues von Kompensationseinrichtungen, we-gen der Übergangs- und der dynamischen Stabilität desSystems, wegen der Bestimmung der Kurzschlusströmeund anderer technischen Merkmale des Übertragungsnet-zes, werden technische Untersuchungen unternommen.Ergebnisse des beschriebenen Verfahrens der Planung derÜbertragungsnetzentwicklung sind am Prüfmodell desStromversorgungssystems angezeigt und mit dem klas-sischen Beitritt zur Planung der Übertragungsnetzentwick-lung (Merkmal:N-1) verglichen.

Naslov pisca:

Mr. sc. Davor Bajs, dipl. ing.Energetski institut “Hrvoje Poàr”,Savska 163, 10000 Zagreb, Hrvatska

Uredni{tvo primilo rukopis:2001-01-15.

236


REGULACIJA I DEREGULACIJA U ELEKTROPRIVREDI

Mr. sc. Sonja To m a { i }-[ k e v i n, Zagreb

UDK 621.316.7PREGLEDNI ^LANAK

U ovom se ~lanku govori o osnovnim razlozima i ciljevima regulacije i deregulacije elektroenergetskih sustava. Dan je pregledusluga, tj. servisa, koji se mogu prodavati na nivou prijenosa, te stupnjevi stvaranja konkurencije. Navedeni su osnovni kriterijii podloge na koje treba obratiti pozornost pri formiranju cijena prijenosa.

Klju~ne rije~i: regulacija, deregulacija, elektroenergetskisustav, prijenos.

1. UVOD

Gotovo stotinu godina elektroprivredna poduze}a bilasu regulirani monopoli. Na po~etku 21. stolje}a jo{ umnogim zemljama postoji ono {to se moè nazvati "tra-dicionalna" regulirana industrija, dok je u Engleskoj,Walesu, Kolumbiji, Australiji, Americi i mnogimzemljama Europe i Azije elektroprivreda postala "de-regulirana." Deregulacija je "re-strukturiranje" pravilai ekonomskih poticaja koje postavljaju vlade kako biregulirale i upravljale energetskim sektorom. Zbograzli~itih razloga vlade i dru{tva op}enito, odlu~ili suda trebaju promijeniti pravila poslovanja elektro-privrednih poduze}a.Izrazi regulacija i deregulacija ~ine se dijametralnosuprotni i predstavljaju fundamentalno suprotne ideje,ali niti jedna ideja nije u potpunosti prihvatljiva ili ne-prihvatljiva. I regulacija i deregulacija imaju smisla uodre|enim okolnostima. Mnoge vlade prepoznale suda su se okolnosti rada elektroprivreda u zadnjevrijeme promijenile i da je do{lo vrijeme za promjene.

2. ZA[TO SU ELEKTROPRIVREDE BILEREGULIRANE?

Regulacija zna~i da vlade propisuju zakone i pravilakoja ograni~avaju i odre|uju kako odre|ena industrijaili poduze}e djeluje. Gotovo svaka grana industrije usvim dràvama je regulirana do odre|ene granice, ~ak iako se samo misli na zakon koji ih ograni~ava da mo-raju raditi "fer" ili potpuno otvoreno ili da moraju raditipo odre|enim pravilima sigurnosti. Vrlo konkurentniposlovi, kao {to su primjerice proizvodnja automobila,avio-industrija ili bankarstvo, strogo su regulirane smno{tvom vladinih zahtjeva {to smiju, moraju ili nesmiju ~initi te kome i kakva moraju podnositi izvje{}a osvojim djelovanjima.

Regulacija u elektroprivredi prvenstveno podrazu-mijeva vrlo strogi skup pravila koji je strukturirao ener-getsku industriju gotovo stotinu godina. Obliciregulacije koji su se do sada pojavljivali su:• Monopolne fran{ize

Vlada odredi jednu, i samo jednu kompaniju kojaima pravo prodavati elektri~nu energiju potro{a~una odre|enom podru~ju - podru~ju fran{ize. Na tompodru~ju niti jedna druga kompanija ne smije proiz-voditi ili prodavati elektri~nu energiju.

• Obveza davanja uslugaLokalna elektroprivredna kompanija mora davatiusluge svim potro{a~ima u regiji.

• Garantirana stopa prihoda (dividenda)Vlada garantira elektroprivredama da }e njihovaregulirana stopa povrata pokriti njihove tro{kove, iosigurati razuman profit uz uvjet da igraju "po pra-vilima".

• Odre|ena pravila rada i vo|enja poslaVlada moè odrediti ograni~enja za rad lokalneelektroprivredne kompanije. Ta ograni~enja semogu odnositi na to kako ili koja postrojenja trebagraditi (npr. samo podzemni kablovi, ili samo ter-moelektrane na plin) pa sve do strogih pravila kako}e poslovanje biti financirano (npr. nitko ne smijeposjedovati vi{e od 5% dionica kompanije)

• Proizvodnja uz najmanji tro{akVlada definira na~in na koji elektroprivreda ra~unatro{kove i odre|uje cijene. Uz to naj~e{}e se postav-lja zahtjev da elektroprivreda radi uz najmanjimogu}i tro{ak. Pri tome se jo{ odre|uju na~ini nakoji smije ili ne smije financirati svoje poslovanje.

Regulacija elektroprivrede nije jedini na~in na kojivlada moè kontrolirati energetsku industriju. Drugiu~estao na~in regulacije je da vlada bude vlasnik i daupravlja elektroprivredom direktno ili da uspostavi

237

agenciju ili administraciju koja obavlja neke ili mo`dasve funkcije utje~u}i tako na oblikovanje lokalne elek-troenergetske industrije i na njezin rad.Koliko god da dràvno vlasni{tvo nad lokalnom elek-troprivredom ima svojih prednosti, ima i jednu manu:vlada mora sama ulagati u elektroenergetski sustav.Izda li vlada monopolnu fran{izu netko drugi pla}at }eulaganja u elektroenergetski sustav i njegov rad. Ako jeregulacija napravljena ispravno vlada dobiva {to èli:elektri~nu energiju dostupnu svim gra|anima po ra-zumnoj cijeni. Investicijska kompanija tako|er dobiva{to èli: profit od svoje investicije.Nema univerzalnog pravila. Koliko vlada - toliko pra-vila rada elektroenergetskog sustava.

3. DEREGULACIJA ELEKTROPRIVREDE- DOBRE I LO[E STRANE

Deregulacija u elektroprivredama pojavila se kada suvlade uvidjele prednosti konkurencije pri poslovanjudobavlja~a elektri~ne energije te rastu}eg izbora za po-tro{a~e, {to je trebalo donijeti prednosti u odnosu narad pod regulacijom.

Potrebe za regulacijom

U po~etku stvaranja elektroenergetskih sustava i vla-dama i industriji bila je po volji regulacija. Nisu seuvijek slagali oko na~ina na koji regulacija treba bitiprovedena, ali su se slagali da je treba biti. Sastanovi{ta biznisa kod prvih elektroprivreda regulacijadonosi odre|ene prednosti, a najva`nija je ta {to vladalegalizira posao. Vlade daju fran{ize (koncesije) i na tajna~in umiruju javnost daju}i potvrdu da je elektri~naenergija legalna.Dobivaju}i fran{izu elektroprivrede tako|er dobivaju i:– odre|eno prepoznavanje i ograni~enu potporu lo-

kalnih vlasti, sura|uju}i s njima na {irenju kom-panija

– osiguranje povrata investicija, dodu{e regulirano– lokalni monopol. Poslovodstvo ranih elektro-

privreda moglo se usredoto~iti na izgradnju sustava injegovu kvalitetu ne vode}i brigu o konkurenciji, tj.o mogu}im sniènjima tro{kova zbog trì{ta.

Regulacija je bila po volji regionalnoj vlasti jer je osigura-vala elektri~nu energiju svim gra|anima i industriji. Mo-nopolne fran{ize pojednostavljuju postupak kupovanjaelektri~ne energije jer postoji samo jedan prodava~. Upo~etku je elektri~na energija za korisnike bila dostakomplicirana stvar i dodatno standardiziranje ili biranjerazli~itih dobavlja~a samo bi zakompliciralo stvar.Kao {to su shvatile i vlasti i biznis, regulacija je upo~etku nudila prihvatljiv i siguran na~in financiranjaelektroenergetskih sustava. U po~etku elektrifikacijevlade nisu ba{ bile odu{evljene idejom da investirajuvelike svote dràvnog novca u novu i jo{ nedovoljno is-pitanu tehnologiju, bez obzira na njenu po~etnu

privla~nost. Za to se pobrinula regulacija - biznismenisu ulagali novac. Vlade su garantirale odre|en povratinvesticija, ali samo pomo}u reguliranih cijena: daelektri~na energija nije bila uspje{na ili da se nije ba{prodavala na trì{tu, biznismeni (Westinghouse, Edi-son, Brush itd.) bi izgubili svoj novac, a ne vlada. Regu-lacija na tom podru~ju odgovarala je i biznismenimajer ih je zapravo {titila od drugih mogu}ih konkure-nata. Ona im je davala stabilno trì{te, lokalni monopoli osiguran povrat investicija.Bez regulacije u elektroprivredi i vladinih pokrovitelj-stava i potpore, elektroenergetski sustavi (sodgovaraju}om infrastrukturom) nikada ne bi biliizgra|eni i elektri~na energija ne bi do{la gotovo dosvake ku}e ili tvornice.

Uvjeti koji su doveli do deregulacije

Osamdesetih godina dvadesetog stolje}a po~ele su sepojavljivati nove tehnologije izgradnje malih, ali vrloefikasnih turbina i generatora koji su se mogli nositi sefikasno{}u velikih termo postrojenja na ugljen. Tamala postrojenja bila su uglavnom na plin. U to vrijemeje i cijena prirodnog plina po~ela opadati. Zato jepostalo mogu}e izgraditi proizvodnu jedinicu koja }eproizvoditi el. energiju po niòj cijeni od one koja jedolazila iz velikih termoelektrana. Veliki broj tvornicapo~elo je graditi takve male, efikasne elektrane i zasvoje potrebe proizvoditi energiju jeftinije nego {to sumogli kupiti od svoje elektroprivrede. Ostali potro{a~ipo~eli su se buniti jer im je uskra}ena mogu}nost po-voljnije kupovine elektri~ne energije.

Razlozi za deregulaciju

Mnoge promjene koje su se javile u tehnologiji, po-slovanju, kori{tenju energije i politici dovele su dosveop}eg trenda deregulacije energetske industrije.Slijedi nabrojanje samo najva`nijih:

1. Potreba za promjenom regulacije

Ve} odavno je osnovna potreba za reguliranjem elek-troenergetskih sustava zbog smanjenja rizika ulaganjapostala neva`na. Elektrane, dalekovodi i ostala infra-struktura su odavno izgra|eni pa gotovo da i nemamjesta u SAD ili Europi gdje ne postoji pristup elek-tri~noj mreì. Ti elektroenergetski sustavi su se ve} is-platili. Elektroprivrede i dalje posu|uju novac kako bipove}ale ili obnovile svoje sustave, ali to sada predstav-lja manji rizik nego u po~etku stvaranja elektroener-getskog sustava. Elektri~na energija je postala nu`na izbog toga ne postoji sumnja u postojanje trì{ta.

2. Privatizacija

U mnogim zemljama gdje se prvo pojavila deregula-cija, vlade su se odlu~ile i za privatizaciju (Argentina,Engleska). Privatizacija zna~i da vlade prodaju elek-troprivrede koje su bile u dràvnom vlasni{tvu privat-nim investitorima. Motiv za privatizaciju u zemljama u

238

S. Toma{i}-[kevin: Regulacija i deregulacija u elektroprivredi Energija, god. 50 (2001) 4, 237-247

razvoju (ali ne samo u njima) je da dràva do|e doodre|ene koli~ine novca. Drugi motiv je uvjerenje vladeda privatna industrija moè ekonomski efikasnije (dje-lotvornije) upravljati elektroenergetskim sustavom.Deregulacija ne mora biti dio procesa privatizacije -vlada moè prodati svoj elektroenergetski sustav neko-licini zainteresiranih poduze}a, daju}i svakoj mono-polnu fran{izu za odre|eno podru~je. Pa ipak,deregulacija koincidira s privatizacijom u mnogim na-cionalnim elektroprivredama zbog toga jer se na tajna~in privla~i dobar investitor. Ako ve} ulaù veliki no-vac u kupnju elektroenergetskog sustava ili njegovogdijela investitori èle znati mogu li dobro zaraditi akodobro rade svoj posao. Dakle, deregulacija, kao ne{to{to postavlja slobodnija pravila na trì{tu, naj~e{}eprati proces privatizacije.

3. O~ekivano sniènje cijenaKonkurencija donosi inovacije, efikasnost i smanjenjetro{kova. Do sredine sedamdesetih godina cijena elek-tri~ne energije pratila je trend pada cijena energetskeopreme (npr. transformatora, prekida~a itd.). Nakontoga cijena elektri~ne energije je po~ela rasti dok jecijena opreme i dalje padala. Postoji mi{ljenje da }euvo|enje konkurencije u energetici dovesti do padacijena elektri~ne energije, dok drugi drè da se to ne}edogoditi. Ono {to se jedino ~ini sigurnim je da }e sepove}ati zanimanje elektroprivreda za potro{a~e i da}e usluge biti kvalitetnije.

4. Regulacija nije poticala inovacijeRegulacija i nepostojanje konkurencije nisu poticalielektroprivrede da pobolj{aju performanse ili dapreuzmu rizik ulaù}i u nove ideje koje bi pobolj{alekvalitetu usluge potro{a~u. Ustvari, postojalo je neko-liko nepoticajnih okolnosti. Ako se nova ideja poka-zala uspje{nom u smanjenju tro{kova elektroprivrede,ona bi i dalje dobila svoj regulirani povrat investicije.Ako ta ideja ne bi bila uspje{na elektroprivreda bimorala platiti dobar dio tro{kova propalog poku{aja.Pitanje koje su si postavljali u elektroprivredi je: "Za{touop}e bilo {to mijenjati?" Nadalje, za{to bi elektro-privreda ulagala u smanjenje tro{kova ako ima garanti-rani povrat investicija. To samo smanjuje bazutro{kova na osnovi koje elektroprivreda prima nak-nadu povrata investicije. Drugim rije~ima to potenci-jalno smanjuje profit elektroprivrede. Stoga, usprkostehnolo{kom napretku koji se iza Drugog svjetskograta javio na polju elektronike, informatike i ra~unar-stva, {to je uzrokovalo bitne promjene u mnogim in-dustrijskim granama, u elektroenergetskoj industriji(osim u razvoju energetske opreme) nije do{lo dozna~ajnih pomaka. Elektroprivrede su i dalje opskrblji-vale svoje potro{a~e (kupce) istim proizvodom i istim ti-pom usluga kao i prije pola stolje}a, a mogla su sena~initi mnoga vrijedna pobolj{anja. Automatskopra}enje i rje{avanje kvarova, kori{tenje digitalnih re-leja samo su neki od primjera gdje se mogu primijenitirazne inovacije.

5. Konkurencija }e pobolj{ati usredoto~enost na kupcaTijekom deregulacije po~et }e se javljati novemogu}nosti za kupce (sli~no kao {to se to desilo u tele-foniji). Kupci }e imati mnoge nove mogu}nosti izboraili kontrole nad kori{tenjem elektri~ne energije.Konkurencija }e donijeti novu vrstu usredoto~enostina kupca i aktivnu politiku koje nije bilo kod mono-pola. Monopolne elektroprivrede su slu{ale zahtjevesvojih kupaca i na njih su odgovarale. U konkurent-skom okruènju elektroenergetske kompanije }e an-ticipirati njihove potrebe i unaprijed ih rje{avati.

Konkurencija i usredo~enje na potro{a~e zna~i izbor,a ne samo niù cijenu

Ljudi koji samo pitaju "Ho}e li se cijena smanjiti?"gube iz vida mnogo drugih elemenata koji se mogu do-biti od deregulacije i konkurencije u elektroenerget-skoj industriji. Mnogo va`nije od smanjenja cijene jepobolj{anje vrijednosti za potro{a~a (eng. customervalue). Naravno, za neke potro{a~e smanjenje cijena jenajbolji na~in pove}anja vrijednosti usluga, no zadruge, dodatne ili nagradne usluge mogu pove}ativrijednost usluge pa ~ak i po vi{oj cijeni (primjericezagarantirana vrijednost napona u mnogo stroìmgranicama ili nià cijena uz mogu}nost nenajavljenogisklju~enja na dogovoreni broj minuta i sl.).Djelomi~na deregulacija je dovoljna za stvaranjekonkurencije. Nije u redu kriviti elektroprivrede zbognjihove èlje da ne ulaù u rizi~ni posao ili zbog nedo-statka tehnolo{kog napretka i usredoto~enja na kupcapod regulacijom. One su jednostavno odgovarale nasustav poticaja i pravila koje su postavile vlade. Prob-lem je zapravo bio samo u zakonodavstvu. Kada je bilopotrebno zakoni su osigurali rast i stabilnost, ali suvi{estabilnosti zna~i stagnaciju {to se i dogodilo u energet-skoj industriji. Dakle, ono {to je trebalo popraviti jezakonski okvir, a to je postignuto deregulacijom.

4. PREGLED DEREGULACIJE U ENERGETICI

Sve ve}i broj zemalja uvodi deregulaciju. Ona nudi po-tro{a~ima izbor dobavlja~a elektri~ne energije. To~anna~in na koji }e se konkurencija manifestirati ovisi ozakonima i pravilima u pojedinoj zemlji. U velikombroju slu~ajeva veliki potro{a~i (industrije) i distribu-cije imat }e mogu}nost izbora svoga dobavlja~a. Kom-panije za prodaju elektri~ne energije }e dostaviti svojproizvod (elektri~nu energiju) do potro{a~a putempostoje}ih visokonaponskih i niskonaponskih vodova(prijenosni i distributivni vodovi) kupuju}i pristup namreù od lokalne elektroprivrede koja je vlasnikmreè. Osim dosada{njeg nepostojanja konkurencijezbog postojanja samo jednog dobavlja~a, postoje jo{dva problema zbog kojih to do sada nije bilo mogu}e.Prvi razlog je ~injenica da potro{a~i mogu kupovati odvi{e dobavlja~a. To dovodi do ve}eg broja transakcijakoje treba pratiti, te ve}eg broja ugovora, {to vodi

239


pove}anju infrastrukture za potrebu obavljanja posla.No, nitko, osim uvjerenih protivnika deregulacije, tonije uzimao za argument protiv nje jer su ra~unalaupravo i napravljena za tu svrhu (pra}enje mnogobroj-nih transakcija). Poslovodstvo nije vidjelo u tome velikiproblem i smatralo se da vrijedi uloìti dodatni napor.Drugi razlog je dostava elektri~ne energije. Lokalnamonopolna elektroprivreda je vlasnik prijenosnih i dis-tributivnih vodova i nije bila obvezna dati nekomedrugome pravo pristupa na tu mreù. Bilo bi te{koshvatiti za{to bi to lokalni monopolist i napravio!("@eli{ koristiti moje prijenose i distributivne vodovekako bi prodavao elektri~nu energiju konkurentnumojoj?") Rje{enje tog problema je u uvo|enju otvore-nog pristupa (eng. open access), promjenom zakona omonopolnim fran{izama tako da lokalne prijenosne idistributivne kompanije imaju obvezu davanja jed-nakog pristupa svim proizvo|a~ima. Oni su tu da doz-vole bilo kome pristup i kori{tenje vodova (uzodre|enu naknadu).

Razdvajanje proizvodnje i usluga od dostave

Osnova svake deregulacije je da niti jedna kompanijanije monopolni vlasnik proizvodnje, niti maloprodajeelektri~ne energije ili usluga povezanih s elektri~nomenergijom. Treba obratiti pozornost da se tu nigdje negovori o prijenosu i distribuciji.Op}enito govore}i, politi~ari i vlade zagovornici de-regulacije èle uvesti konkurenciju u proizvodnji elek-tri~ne energije i u njenu maloprodaju. Oni vjeruju da}e takva konkurencija pove}ati efikasnost, smanjiticijene i pove}ati vrijednost za potro{a~a (eng. custro-mer value). Jednako tako uvjereni su da je najboljeimati monopol na prijenosne puteve. Dakle, cilj regu-lacije je stvoriti konkurenciju na polju proizvodnjeelektri~ne energije i prodaje elektri~ne energije (eng.retail sales), dok prijenos ostaje regulirana monopolnafran{iza.Do sada je elektri~na energija bila prodavana kao je-dan proizvod i na ra~unu se nije moglo razlikovatitro{kove proizvodnje od tro{kova prijenosa. Razdva-janjem (eng. unbundling) se upravo èli posti}i razdva-janje ra~una proizvodnje i prijenosa tako da se dobijudva ra~una, ili dvije stavke jednog ra~una, gdje je jedanza elektri~nu energiju, a drugi za njezin transport i do-stavu do potro{a~a.

Kako funkcionira razdvajanje?

U dereguliranoj elektroprivrednoj industriji razni pro-izvo|a~i i prodava~i elektri~ne energije konkurirat }ejedni drugima na trì{tu kao {to je to slu~aj i s ostalomrobom. Kompanije }e se natjecati za potro{a~epomo}u ogla{avanja, predstavljanja i stalnog naporada pobolj{aju svoju u~inkovitost. Razni prodava~i elek-tri~ne energije prodavat }e elektri~nu energiju svojimpotro{a~ima (kupcima) preko zajedni~ke prijenosne idistributivne mreè. Dakle, {to se ti~e mreè, stvari

funkcioniraju kao i do sada - postoji kompanija kojaima monopol u prijenosu i distribuciji.Prijenos i distribucija su otvoreni sustavi za sve ko-risnike. Svi imaju pravo pristupa na mreù pod jed-nakim uvjetima. Poduze}e za prijenos i distribuciju (tomogu biti dvije odvojene kompanije ili jedna) ima de-finirane du`nosti kod dereguliranog trì{ta.

1. Voditi sustav kvalitetno, efikasno i {to je mogu}eekonomi~nije

2. Osigurati svakom proizvo|a~u elektri~ne energije isvakom potro{a~u jednako pravo pristupa na mreù.Kompanija za prijenos i distribuciju ne moè bitiproizvo|a~ niti prodava~ elektri~ne energije. Onamora biti objektivna.

Koncept otvorenog pristupa sli~an je onom kako funk-cioniraju ceste: u svakoj zemlji postoji "otvoren pris-tup" cestama. Svatko tko je kvalificiran (ima voza~kudozvolu) ima pravo pristupa i to po principu "tko prvido|e - prvi }e biti posluèn". Razne firme pomo}u njihobavljaju svoj posao (npr. dostava paketa).

Otvoren pristup, de-regulacija i konkurencija

Prate}i promjene koje se zbivaju u energetici potrebnoje razlikovati uzroke i posljedice tih promjena ipotrebno je prepoznati tri promjene koje se istodobnodoga|aju.

Deregulacija - bolji izraz bi bio re-regulacija. Pravila semijenjaju, ali jo{ uvijek postoje (i uvijek }e postojati).U tradicionalnoj elektroprivredi postoji vertikalno in-tegrirani monopolist za proizvodnju, prijenos i prodajuelektri~ne energije koji na svojem podru~ju radi ureguliranom okru`ju s reguliranim cijenama. Pod de-regulacijom vlade mijenjaju okruènje u kojem elek-troprivreda radi i pri tome teè konkurenciji.

Konkurencija - cilj deregulacije. @elja je da se poja~akonkurencija izme|u proizvo|a~a elektri~ne energije ime|u prodava~ima (eng. retail sellers). Nitko ozbiljanne predlaè konkurenciju u prijenosu. U zemljama kao{to su Argentina, île, Velika Britanija, Kolumbija,SAD, Singapur, Finska i drugdje gdje uvedena deregu-lacija, uvedena je konkurencija u proizvodnji. USjedinjenim Ameri~kim Dràvama (Kaliforniji), Ve-likoj Britaniji, Kolumbiji i drugdje, u fazi je postupnouvo|enje konkurencije u maloprodaji.

Otvoren pristup prijenosu elektri~ne energije jenajpopularnija metoda uvo|enja konkurencije u de-regulaciji. Pod otvorenim pristupom svi "kvalificirani"partneri, ne samo vlasnici prijenosnih puteva, imajupravo kori{tenja mreè za "prijenos" energije od jedneto~ke do druge. Otvoreni pristup nije jedini na~in kakose moè uvesti konkurencija. Druga dva na~ina sukonkurentno nadmetanje za lokalne fran{ize (NoviZeland) ili kao {to je bilo u po~etku u Velikoj Britaniji"single-buyer" poolovi. Deregulacija stvara konkuren-ciju, naj~e{}e pomo}u otvorenog pristupa.

240


êtiri na~ela koja kreiraju razli~ite stupnjevekonkurencija

Postoje ~etiri osnovna na~ina na koji se moè voditielektroprivreda. Navedeni su prema rastu}em stupnjukonkurencije:

• Monopolna fran{iza - ova tradicionalna monopolnaelektroprivreda nema konkurenciju u proizvodnjielektri~ne energije. Samo jedna kompanija ima mo-nopol za proizvodnju i prijenos prijenosnim linijamado distribucijske kompanije i/ili krajnjeg potro{a~a.Ponekad postoji druga kompanija koja ima monopolna prijenos i dio je ili sura|uje s monopolnom kom-panijom za proizvodnju elektri~ne energije. Bit je utome da ne postoji konkurencija niti u proizvodnjiniti u prodaji elektri~ne energije. Potro{a~ moètrgovati samo s jednim dobavlja~em.

• Agencija za kupnju elektri~ne energije odkonkurentskih proizvo|a~a - Agencija za kupnjupredstavlja sve potro{a~e na jednom podru~ju.Agencija kupuje od raznih nezavisnih proizvo|a~a(eng. IPP) stvaraju}i tako konkurenciju. To senaj~e{}e zove "single-buyer paradigma" ili "monop-sony". Potro{a~i i dalje vide monopol, nemajudrugog izbora nego kupovati od jednog dobavlja~a.Re~eno im je da imaju beneficije od konkurencije,{to je mo`da i istina. Agencija za kupnju naj~e{}e jelokalna distributivna kompanija koja kupuje elek-tri~nu energiju od IPP-a koji se natje~u, kupuju}iprema dugoro~nim ugovorima u lokalnim pool-ovima. Vaàn dio ovakvog ugovora je da su tonaj~e{}e dugoro~ni ugovori (pet ili vi{e godina). Ar-gument za ovakav na~in konkurencije je da uz pred-nosti koje potro{a~i imaju od konkurencije, na ovajna~in opskrbljuju i dugoro~no financiranje velikihtzv. efikasnih proizvodnih postrojenja. Ugovoriv{idugoro~nu prodaju kompletne izlazne snage elek-trane proizvo|a~ elektri~ne energije ima osiguranprihod dokle god elektrana radi, ~ak i ako se kasnijepojave neki novi proizvo|a~i s konkurentnom cije-nom. S garantiranim trì{tem proizvo|a~i se mogufinancirati visokom razinom kredita (duga) kojionda smanjuje cijenu koju oni napla}uju. Velikave}ina trì{nog ili tehnolo{kog rizika na ovaj na~in jepreba~ena na potro{a~a. Nedostatak ovakvog na~inaure|enja trì{nih odnosa je da su vlasnici elektranaza{ti}eni od promjena na trì{tu ili na tehnolo{komplanu. Nisu ni trì{te ni poduzetnici ti koji }e odlu~itikada i gdje }e se graditi novo proizvodno postrojenjeve} je to ostavljeno sredi{njim planerima (to je regu-lirano zakonom). Dugoro~nim ugovorima operateruelektrane ne daje se poticaja za efikasniji rad i po-bolj{ano djelovanje.

• Konkurencija veletrgovine kroz otvoren pristupmreì - postoji otvoren pristup prijenosnoj mreì iodre|eni mehanizam (trì{te na veliko - eng. whole-sale power exchange) koji podràva natjecanje zaugovore i transakcije kratkoro~nih ugovora. Lokalna

distribucijska kompanija ili kompanija za malopro-daju elektri~ne energije opet igra ulogu Agencije (iliAgenta) za kupnju za svoje potro{a~e. Ona kupujuelektri~nu energiju na burzi energije (veletrgovina)traè}i najboljeg ponu|a~a i postiù}i trenutnonajbolju cijenu. Ovo je sli~an slu~aj kao i kod Agen-cije za kupnju elektri~ne energije, samo {to se sadaradi o kratkoro~nim ugovorima. Ugovori o kupnjitraju jedan dan, najkra}e jedan sat. Distribucijskakompanija i dalje ima monopolnu fran{izu zaodre|eno podru~je (tj. za potro{a~e na odre|enompodru~ju) i ti potro{a~i ne vide razliku izme|uovakvog na~ina poslovanja i onog navedenog u pret-hodnoj to~ci. Oni jo{ uvijek moraju trgovati samo sjednom kompanijom, svi|alo se to njima ili ne.Naravno, re~eno im je da na ovakav na~in imajukoristi od konkurencije i to je najvjerojatnije to~no.Ovaj sustav je vrlo sli~an onom koji se koristio u Ve-likoj Britaniji odmah nakon privatizacije 1990. go-dine. A tako|er se nalazi i u Energy Policy Act iz1992. godine u SAD.

• Direktan izbor za potro{a~e preko punude na malo sotvorenim pristupom - postoji otvoren pristup i uprijenosnoj (eng. wholesale wheeling) i u distributiv-noj (eng. retail wheeling) mreì. U teoriji, kao rezul-tat toga je situacija da svaki dobavlja~ moè trgovatisa svakim proizvo|a~em. Potro{a~i (maloprodaja)mogu birati svog dobavlja~a izme|u onih koji èletrgovati na njihovom podru~ju. Ovdje je malopro-daja konkurentna i odvojena od distribucije. Tu iprijenosna i distributivna mreà ostaju "otvorene"kako bi pruìle uslugu svakom tko èli koristiti nji-hove vodove za trgovanje. Teoretski svaki krajnji po-tro{a~ moè kupovati na trì{tu {to uvelike pove}avabroj i kompleksnost transakcija i mjerenja. Za malepotro{a~e tro{ak za kori{tenje te mogu}nosti prije}i}e dobit od njenog kori{tenja, i oni }e se najvjerojat-nije udruìvati u Agencije za kupnju elektri~ne ener-gije (eng. load aggregators). Pitanje koje se ovdjepostavlja je tko }e biti odgovoran za lo{u uslugu. Lo-kalni distributer nije vi{e i prodava~ elektri~ne ener-gije, a kupci sada kontaktiraju s prodava~em.Protivnici ovakvog na~ina trgovanja tu nalaze svojglavni argument, dok zagovornici tvrde da }ekonkurencija rije{iti i taj problem (kupac }e mije-njati svog dobavlja~a dok ne bude zadovoljan njego-vom uslugom).

5. RAZDVAJANJE VERTIKALNO INTEGRIRANEELEKTROPRIVREDE

U dereguliranim elektroprivredama o~ekuje se razdva-janje elektroprivreda na kompanije proizvodnje, prije-nosa (dostave) i prodaje. U Direktivi EU govori se oodvajanju proizvodnje, prijenosa i distribucije (snaglaskom da se pod distribucijom podrazumijevaprijenos na srednje i nisko-naponskoj mreì i dostavaelektri~ne energije do krajnjeg potro{a~a).

241


Tradicionlane elektroprivrede su kompanije u kojimasu funkcije proizvodnje, prijenosa, distribucije i pro-daje elektri~ne energije zdruène u jedno poduze}e ina jedan ra~un. Te{ko je odvojiti tro{kove koje stvarajute zasebne funkcije u tako organiziranom poduze}u.Vertikalno integrirana elektroprivreda je planirana,vo|ena i razvijana kao jedan entitet sa svim svojim od-vojenim funkcijama proizvodnje, prijenosa, distribu-cije i prodaje elektri~ne energije. Oprema je takoprojektirana, izvedena i vo|ena kako bi njezin za-jedni~ki rad bio {to efikasniji. Pod deregulacijomrazli~iti dijelovi elektroprivrede postaju odvojena po-duze}a s razli~itim ciljevima. Vi{e ne postoji planiranjenjihovog zajedni~kog rada na koordiniran, siner-gisti~an na~in. Primjerice, vlasnik prijenosa svojuizgradnju vi{e ne mora temeljiti na dogovoru s proiz-vodnjom i njihovim planovima. Pitanje je da li je to do-bro ili lo{e. Ovako }e prijenosno podru~je moratirazmi{ljati s druga~ijeg polazi{ta i morat }e uzeti u ob-zir i budu}e mogu}e transakcije koje nisu povezane sproizvodnjom na njihovom podru~ju. Istina je da u ver-tikalno integriranim elektroprivredama nije postojalaba{ "velika ljubav" izme|u npr. prijenosa i distribucije,tako da se tu ne}e puno izgubiti, ali se ne}e ba{ puno nidobiti.Deregulacija i konkurencija postavljaju kratkoro~neciljeve na izgradnju, poslovne odluke i ostale aspekteelektroprivrede. Do sada su odluke dono{ene na 30-godi{njoj bazi povrata ulaganja, a od sada }e se ulagatisamo ako postoji povrat uloènog kapitala nakon petgodina ili manje. Ne moè se odmah re}i da to nije do-bro, ali sigurno je da je druga~ije. Mnogi problemi kojisu sna{li energetiku osamdesetih i devedesetih godinanastali su zbog tako dugoro~nih pogleda na stvari.Koncept da tridesetogodi{nja perspektiva predstavljaminimizaciju tro{kova postao je dogma u kojoj se mislida su dugoro~na rje{enja i najisplativija. Takvorazmi{ljanje moè dovesti elektroprivredu do bank-rota. Naizgled dobro, dugoro~no ulaganje u nuklearneelektrane povelo je mnoge elektroprivrede da uloèmilijarde dolara u izgradnju nuklearki sedamdesetihgodina. Mnoge od njih nisu se niti isplatile, a ume|uvremenu su se pojavila mnogo isplativija energet-ska postrojenja, primjerice kogeneracije.Mnoge elektroprivrede uzimale su velike kredite zaizgradnju golemih elektrana koje }e trajati de-setlje}ima. Zajmovi tako|er traju desetlje}ima tijekomkojih se tehnologija razvija tako da ovi generatoripostaju zastarjeli iako jo{ nisu otpla}eni (jo{ se pla}aamortizacija za njih). Zato postoje tzv. "nasukanitro{kovi" (eng. stranded costs) jer postoje neispla}enapostrojenja koja se ne mogu natjecati pod istimuvjetima s novim postrojenjima. Isto tako, mnogi prije-nosni i distributivni sustavi puni su zastarjele opremejer je elektroprivreda imala dugoro~ne planove i kupo-vala velike, dugotrajne transformatore i prekida~e, ~ijije ìvotni vijek i do 60 godina. To se ~inilo, gledanodugoro~no, najbolja kupnja.

Dakle, kod kupnje opreme gledalo se na njezin vijektrajanja, a ne na vijek njezine dotrajalosti ili zastarje-losti. Pri dugoro~nom planiranju tako|er se pret-postavljalo neko dugoro~no stabilno ekonomskostanje, {to i nije bio ba{ slu~aj u posljednjih tridesetakgodina. Te{ko je predvidjeti sve faktore koji utje~u ili bimogli utjecati na budu}a doga|anja. Krivica za takvadugoro~na ulaganja tradicionalnih elektroprivredanije samo na njima, ve} svoju teìnu odgovornostiimaju zakoni i pravila po kojima su se one vladale.Elektroprivredama je bilo re~eno da tako kupuju, a sadih se zbog toga ka`njava i tjera da idu na trì{te skonkurencijom koja nema tih problema.

Trì{te elektri~ne energije na veliko

Poslovanje deregulirane elektroprivrede je mnogozamr{enije nego poslovanje regulirane (vertikalno in-tegrirane) elektroprivrede. Ono {to jo{ i vi{e kompli-cira stvari je postojanje nekoliko na~ina na koji vlademogu deregulirati svoje elektroenergetske sustave.Ovdje }e biti obja{njeni neki na~ini reguliranja proiz-vodnje i prijenosa i neke od glavnih preprekaprovo|enju tih zamisli.

Veleprodaja i maloprodaja

Dva nivoa konkurencije poticana su ili bolje re~enodozvoljena u dereguliranoj energetici: konkurencija uveleprodaji i konkurencija u maloprodaji. Veleprodajaje ustvari prodaja elektri~ne energije koju prodajuelektrane. One svoju energiju naj~e{}e prodaju na ve-liko ili velikim potro{a~ima ili opskrbljiva~ima (dis-tribucijama) za prodaju gra|anima "na malo". Tanovoosnovana poduze}a za maloprodaju natje~u sesniàvaju}i cijene i nude}i kvalitetnije usluge. Te kom-panije kupuju energiju na veliko i ugovaraju prijenospreko raznih podru~ja do ugovorenog mjesta preuzi-manja energije. U nekim zemljama jo{ nije dozvoljenakonkurencija na maloprodajnom nivou.Cilj deregulacije je postizanje konkurencije u prodajielektri~ne energije. U nekim sustavima samo pro-dava~i daju svoje ponude dok kupci prilaù samo svojepotrebe, ali ne i cijene. Tada jedan koordinator (Pool)kupuje energiju za sve i raspore|uje je po potrebamapojedinog kupca. U sustavu koji je na vi{em stupnjukonkurentnosti i kupci prilaù svoje potrebe i cijene dokoje su voljni platiti odre|enu koli~inu energije. U obaova slu~aja funkcioniranje trì{ta je dosta komplici-rano, s ~vrstim, manje ~vrstim ugovorima imogu}nostima prekida trajanja (kra}im ili duìm).

6. PRIJENOSNA MRE@A U DEREGULACIJI

Da konkurentno trì{te uop}e moè funkcioniratipotrebno je da i prodava~i (proizvo|a~i) i kupci (po-tro{a~i) mogu prenosti energiju koju su ugovorili odmjesta kupnje do mjesta prodaje. Za to im je potreban

242


pristup mreì. Dakle, na svakom trì{tu elektri~ne e-nergije mora postojati osiguran pristup mreì svimnjezinim korisnicima. Kod postojanja Poola (eng. sin-gle buyer model) to i nije te{ko osigurati jer je situacijasli~na kao i prije deregulacije, ali kada postoji trì{teenergije (eng. power exchange) gdje su dozvoljene bi-lateralne transakcije, prijenosna mreà i tada mora bitijednako raspoloìva za sve korisnike, a to je bitnozamr{enija situacija. To zahtijeva veliku vje{tinuupravljanja mreòm s brojem transakcija ve}im negodo sada, istodobno prate}i stabilnost i predvi|aju}iodre|ena zagu{enja ili poreme}aje u sustavu. Na takvepojave potrebno je reagirati smanjenjem optere}enjapo odre|enim nediskriminiraju}im pravilima. Usvakom dereguliranom sustavu "Operator sustava" ili"Operator prijenosne mreè" je na neki na~in "voza~"sustava, odràvaju}i ga na visokom operativnomstupnju, prenose}i energiju koja je ugovorena, i osigu-ravaju}i jednakost pristupa svim sudionicima na trì{tuu skladu s pravilima koja su propisana za to podru~je.

Pool ili Operator sustava (OS)

Prijenos snage na nivou veleprodaje je usluga kojupruà Operator sustava (OS) pomo}u prijenosnemreè. Operator sustava je kontrolni centar u kojemrade eksperti za vo|enje mreè i za elektroenergetskisustav uop}e. OS upravlja sustavom na na~in da pazi nanjegovu stabilnost i ekonomi~nost i da svi kupci i pro-dava~i imaju jednaka prava pristupa na mreù. U ne-kim dereguliranim sustavima tu funkciju obavlja Pooloperator, ali on ne obavlja funkciju Pool-a za kupnjuelektri~ne energije. Ta dva pojma se ne smiju mije{ati.Za razliku od Trì{ta energije (eng. power exchange)koja je potpuno nova pojava u dereguliranim susta-vima, OS je prepoznatljiva struktura starih dispe~er-skih centara. Sredinom 20-tog stolje}aelektroenergetski sustavi povezali su se viskonapon-skim vezama. To je rezultiralo velikim sustavima u ko-jima se mije{aju energije iz razli~itihelektroenergetskih sustava. Tako povezani sustaviimali su veliku pouzdanost uz male tro{kove. Ako sepojavio poreme}aj u jednom sustavu drugi je nadokna-dio manjak dok se nije rije{io problem u prvom. Kakobi se osigurao {to kvalitetniji rad tako povezanih sus-tava ~lanice su osnovale podru~ne centre pra}enja radatog udruènog sustava.Dok je kod tradicionalnih elektroenergetskih sustavaOperator sustava bio tako|er i vlasnik mreè to sadanije slu~aj, tj. naj~e{}e nije slu~aj. Operator sustavaupravlja sustavom, ali nije njegov vlasnik.U raznim zemljama on se razli~ito zove, ali se tu za-pravo misli na isto - Pool operator, Kontrolor sustava,Operator prijenosne mreè, Operator sustava,Nezavisni operator sustava (eng. ISO), Podru~ni o-perator prijenosa (eng. RTO). Koji god naziv imala, taslu`ba mora upravljati tako da on bude raspoloìv isiguran za sve sudionike u trgovini.

Sigurnost sustava

Osnovna zada}a svakog Operatora sustava je da pazina sigurnost sustava, paze}i da dalekovodi, transfor-matorske stanice i generatori rade u sinkronizmu.Tako se radilo i desetlje}ima do sada samo {to se situa-cija sada malo vi{e komplicira pojavom trì{ta imno{tva sudionika na trì{tu (prodava~a i kupaca).Sada postoji puno vi{e transakcija o kojim treba voditira~una. U takvoj situaciji pona{anje sustava je malomanje predvidljivo, a u slu~aju zagu{enja linija postojipuno vi{e sudionika koji u tome sudjeluju. Problemzagu{enja na linijama jedan je od klju~nih problema sakojim }e se ubudu}e susresti korisnici ve}ine prijenos-nih vodova ako planiranje i razvoj tih vodova ne}e pra-titi pove}anje koli~ine prijenosa. Tko }e financirati tunovu izgradnju? Tko }e imati profit od novih prijenos-nih puteva? Za rje{enje ovog problema veliku uloguimaju cijene s poticajima za izgradnju prijenosa, atako|er i prikladnom za{titom javnog interesa.Jedno je sigurno - sigurnost sustava je najva`nija, jerako sustav nije siguran, tj. ako sustav ne funkcioniratada ne funkcionira ni trì{te i tada nema trgovine.

Isporuka energije

Operator sustava nastoji isporu~iti energiju svim ko-risnicima mreè (proizvo|a~ima i kupcima) daju}i imslobodan pristup. Samo u slu~aju opasnosti (ispad i sl.)ta usluga ne moè biti kvalitetna.

Povrat tro{kova

Zajedno s uslugom isporuke energije korisnicima sus-tava OS je odgovoran za naplatu (ispostavu ra~una)svojih varijabilnih tro{kova (eng. operating expenses) itro{ka kori{tenja mreè - vlasnici mreè zasluùju nak-nadu za kori{tenje njihovih dalekovoda. Postoje raznina~ini na koje se mogu ra~unati tro{kovi prijenosa,zonalni, marginalni, "pancake rates" i mnogi drugi, ibez obzira na to koji se na~in koristi netko mora pratititko {to koristi, i mora mu se ispostaviti i naplatitira~une (eng. fees and payements), i raspodijelitiodgovaraju}e prihode vlasnicima prijenosnih linija.

Po{teno trì{te prijenosa

Operator sustava mora osigurati fer pristup i kori{tenjemreè. Ako je odabran princip "Jednog kupca" tada tonije problem - postoji jedan kupac, a to zna~i i jedankorisnik sustava po kome se kroji pouzdanost i perfor-manse sustava.Kod stvarne deregulacije gdje postoji mnogo kupaca,konkurencija pri kori{tenju najoptere}enijih dijelovamreè postaje neizbje`na. Operator sustava morastvoriti takav mehanizam koji }e omogu}iti kori{tenjemreè svakom tko to èli pod jednakim uvjetima. To jenaj~e{}e po principu "dirst in - first out" rezervacija.Sustav rezervacija moè se odnositi na satne, dnevne ili

243


tjedne rezervacije prijenosnih puteva, {to se mora ra-diti na nekom principu javnosti gdje }e svatko tko èlidobiti odgovore na pitanja tko, {to, kada, gdje i kolikou vezi s kori{tenjem i pla}anjem mreè. Ovdje se moranaglasiti da su ponu|ene cijene javne, ali finalna cijenanakon cjenkanja nije.

7. [TO SE PRODAJE NA NIVOU PRIJENOSA?

Osnovni i pomo}ni servisi

Operator sustava pomo}u prijenosne mreè obavljauslugu prijenosa elektri~ne energije s jednog mjesta nadrugo. Kao {to je ve} i prije nagla{eno, bez te usluge nepostoji konkurentno trì{te energije. Prodava~i i kupcinemaju drugog na~ina prijenosa energije od mjestaproizvodnje do mjesta prodaje, tj. potro{nje. Prijenosenergije je osnovna funkcija prijenosa, ali tu jo{ postojii mnogo dodatnih usluga koje podràvaju tok energije.To {to se nazivaju pomo}ni ne zna~i da su manje va`ni,jer bez njih ta mreà ne bi funkcionirala. Dakle,pomo}ne usluge (ili servisi) nisu drugorazredne, ve} sejavljaju samo kada se javlja i prvotna funkcija, a to jeprijenos elektri~ne energije.

Sposobnost nasuprot kapacitetu

Svaki dalekovod, transformator ili bilo koji drugi ener-getski element u sustavu ima svoje propisano maksi-malno optere}enje, koje moè bez ikakvih problemapodnijeti. Uobi~ajeno je da se kao maksimalni prije-nosni kapacitet nekog voda uzima najmanji kapacitetsvih dijelova opreme koja se nalazi na tom vodu. No,sposobnost neke prijenosne linije da prenese energiju sjednog mjesta na drugo moè biti daleko manja od togmaksimalnog kapaciteta. Naponsko stanje, sigurnostili stabilnost ograni~avaju tokove snaga na iznose kojisu manji od izra~unatih maksimalnih iznosa za tajprijenosni put.U drugom slu~aju, raspoloìvi kapacitet nekog daleko-voda u odre|enom trenutku moè biti i ve}a od njego-vog izra~unatog maksimalnog kapaciteta: ako prekolinije koja ima maksimalni kapacitet 360 MVA ko-risnik prenosi 300 MVA u jednom smjeru, tada semoè prenijeti do 660 MVA u suprotnom smjeru jerprvih 300 je jednostavno dokinuto.Kupci, tj. korisnici usluga od Operatora sustava za-pravo kupuju mogu}nost prijenosa od jedne to~ke dodruge. Oni ne kupuju kapacitet, ~ak i kada se kaè dakupuju ili rezerviraju kapacitet oni samo kupuju ~vrstdogovor da }e kapacitet biti za njih tamo raspoloìv.

Dragovoljne i obvezatne prirode nekih pomo}nihservisa (usluga)

Identifikacija i nabrajanje usluga koje mogu pruìtiprijenosne kompanije ne zna~i da ih korisnici prijenosamoraju zasebno kupovati ili da mogu kupovati samo

neke od tih servisa. U SAD FERC (Federal EnergyRegulatory Commision) je odredio koji servisi postojei za koje je tko odgovoran (tabl. 1.).

Tablica 1. Osnovni i pomo}ni servisi i njihova obvezatnost

Usluge uprijenosu

Odgovornost Operatorasustava

Obvezatno za*

OS Kup. Nab.

Prijenosenergije

Preno{enje energije odjedne to~ke X

Vo|enjesustava

Pra}enje sustava iupravljanje njime X X

Jalovaenergija

Lokalno balansiranjejalove snage u sustavu X X

Nadoknadagubitaka

Nabava snage za naknadugibitaka prijenosa X X X

Ravnoteàenergije

Nadoknada zanedostatke unabavi-optere}enju

X X X

Pra}enjeoptere}enja

Kompenziranje trenutnihpromjena optere}enja X X X

Rezervasustava

Potreba sustava kodkvara generatora X X X

Rezervaproizvodnje

Pomo} kod optere}enjaako generator zakaè

Dinami~koraspore|i-vanje

Pra}enje optere}enja iupravljanje signalima zapra}enje optere}enja

Hladni start Pruànje pomo}i prihladnom startu elektrane

Ostaleusluge**

Dopu{tene su dodatneusluge

* X pod OS zna~i da Operator sustava mora pruìti tu us-lugu. X ispod Kupac zna~i da korisnik prijenosa tu uslugumora kupiti od Operatora sustava. X ispod Nabava zna~ida kupac moè birati da li tu uslugu èli nabaviti sam (odneke tre}e strane) ili }e je nabaviti od Operatora sustava.

** Nakon {to se elektroenergetski sustav prilagodi novimzakonima deregulacije, neki Operatori sustava se moguodlu~iti za davanje nekih dodatnih usluga ako smatraju da}e im to donijeti koristi i ako te dodatne usluge njihovi po-tro{a~i budu smatrali zanimljivim.

Postoje neke usluge koje su tako bitne da bez njih sus-tav ne bi funkcionirao. To su usluge koje pruà Opera-tor sustava (u koloni OS je X). OS mora osigurati da nepostoji nedostatak nekih od tih servisa, jer bi to dovelodo nemogu}nosti otvorenog pristupa mreì za neke ko-risnike ("De~ki, ba{ nam je ào, ali budu}i da nematetrenutnu kompenzaciju optere}enja ne moète koris-titi mreù.").Svaki korisnik mreè mora kupiti svoj dio tih nu`nihservisa (X ispod kolone Kupac u tablici 1). Vo|enjesustava i jalova energija toliko su integrirani u rad OSda je kupac obvezatan kupiti ih od OS, ali ostala ~etiriservisa kupac moè nabaviti od OS, tre}e strane ili ihsamostalno pribaviti (X u koloni Nabava).

244


Prijenos energijeOsnovna usluga koju pruà Operator sustava ili Prije-nosna kompanija je prijenos energije od mjesta prih-vata do mjesta isporuka. Mreà se sastoji iz nekolikodesetaka dalekovoda razli~itih naponskih nivoa i iznekoliko desetaka mjesta kriànja (rasklopna postro-jenjima). Tu se energija moè preusmjeravati popotrebi korisnika. U isto vrijeme kroz jednu mreùprolazi veliki broj transakcija.

Upravljanje sustavom (raspore|ivanje, nadzor sustava idispe~iranje)Upravo zbog mno{tva istodobnih transakcija funkcijeOperatora sustava, kao {to su pra}enje, nadziranje iupravljanje radom mreè, zahtijevaju vrlo stru~no ikvalitetno osoblje koje se koristi u svom radu robust-nom opremom za prikupljanje i obradu podataka izcijele mreè. Pruànje ove usluge ko{ta i to senapla}uje od svakog korisnika sustava po odre|enompravilu. U SAD to je rije{eno na na~in da kupac prije-nosne usluge nema izbora, ve} mora kupiti i usluguvo|enja sustavom.

Kontrola napona i nabava jalove energijeNeka elektri~na oprema i neki elektri~ni tokovi izazi-vaju nepoèljna stanja jalove energije u sustavu.Ure|aji za pra}enje, upravljanje i ispravljanje neè-ljenih tokova jalove energije moraju biti kod OS. On ihodràva i koristi se njima, a mreà bez toga jed-nostavno ne}e raditi. Dakle, pra}enje jalove energije ikontrola napona jednostavno mora biti usluga kojupruà OS i koju svaki korisnik mreè mora kupiti.

Stvarni gubiciZa prijenos energije po dalekovodima potrebna jeelektri~na energija. Naprimjer, pod odre|enim okol-nostima koriste}i se odre|enom rutom slanje energijeiz to~ke A u to~ku B zahtijeva 15 MW. Dakle, potrebnoje u to~ci A vod opteretiti sa 515 MW kako bi se nakraju voda dobilo 500 MW. Tih 3%, 15 MW, predstav-lja snagu potrebnu za prijenos, ali se to naj~e{}e nazivagubitak prijenosa (elektri~ni gubici prijenosa).U kombinaciji tu dodatnu energiju za prijenos ugo-vorene energije. Ako ta energija nije nabavljena elek-troenergetski sustav ili ne}e isporu~iti traènu energijuili }e je uzeti iz sustava od nekog drugog pa }e tada ne-dostajati tih 15 MW {to }e ugroziti neku drugu ugo-vorenu transakciju na tom dalekovodu.Operator sustava brine se da se to ne dogodi nude}i us-lugu nadgledanja sustava i nadoknade gubitaka. Pro-matraju}i sustav dispe~er unaprijed upozorava svezainteresirane strane kakvi }e najvjerojatnije biti nji-hovi gubici. Tijekom prijenosa Operator stvarno mjerigubitke i brine se o tome da budu napla}eni. Taj dio jestandardna usluga (i obvezatna) za OS.U slu~aju pojave manjka energije OS pribavlja energijui napla}uje je po nominalnoj cijeni. Kupac, tj. prodava~moè izabrati da li èli tu energiju kupiti od OS ili }e jenabaviti negdje drugdje.

Ravnoteà tj. neravnoteà energije

U slu~aju da se u to~ci A nije isporu~ila snaga od 515MW, kupac u to~ci B osje}a nedostatak energije zboggre{ke kod proizvo|a~a (generatora) u to~ci A. Za tajslu~aj kupac u to~ci B mora imati rje{enje (backup).Drugi razlog zbog kojeg on moè imati manjak ener-gije jest da je jednostavno podcijenio vlastitu potro{njui da mu nedostaje energije. Kupci nemaju direktnukontrolu nad svojim potro{a~ima (osim {to mogu tre-nutno prekinuti dovod energije {to bi izazvalo nestabil-nost u sustavu i najvjerojatnije raspad). Moè sedogoditi da potro{a~i tro{e vi{e energije nego je pred-vidio kupac u to~ci B. U takvoj situaciji (u slu~ajuneravnoteè) kupac moè ugovoriti isporuku energije.Ugovoreno je malo pove}anje proizvodnje generatora.Iznos tog pove}anja ovisi o iznosu za koji kupac èli ku-piti. Kako sustav ne}e raditi dobro ako ove uslugenema na trì{tu OS ima obvezu ponuditi tu uslugu natrì{tu. Kupac moè pribaviti tu energiju i od neketre}e strane, ako to èli.

Pra}enje optere}enja (regulacija)

Kontrola sustava mora se voditi na dva nivoa. Prvi nivoje kontrola trenutne bilance u sustavu, tj. energija kojaulazi mora biti jednaka energiji koja izlazi, minus po-tro{nja. Drugi nivo je kontrola frekvencije koja morabiti u svojim strogim granicama. Promjena ili jednog ilidrugog moè izazvati nestabilnost sustava ili raspad.

Marginalna rezerva (rezerva sustava)

Pretpostavimo da je jedan veliki potro{a~ ugovorio sjednom elektranom isporuku 500 MW, {to je maksi-malna snaga tog generatora. Dogovorili su s OS-aprijenos dogovorene energije. Iznenada se dogodi kvarna generatoru i on se mora brzo isklju~iti. Potro{a~i su idalje spojeni na mreù te i dalje uzimaju energijustvaraju}i neravnoteù u sustavu. Tako nagli gubitakproizvodnje stvara ozbiljnu neravnoteù izme|u proiz-vodnje i potro{nje u toj mreì. To moè izazvati tzv.domino efekt koji moè zavr{iti raspadom. Ono {to sezapravo doga|a je da svi generatori spojeni na tumreù osjete neravnoteù i poku{avaju "pomo}i" proiz-vode}i vi{e. Ali ako ih nema dovoljno za pokrivanje ne-dostatka u vrlo kratkom vremenu, oni bivajupreoptere}eni i njihova za{tita proradi te i njih izbaci izmreè. Operator sustava izbjegava ovakvu katastrofudrè}i u sustavu uvijek dovoljno rezerve kako se ne bidogodilo preoptere}enje generatora. Postoje dvijevrste rezerva:

• Radna rezerva - OS od svakog korisnika sustavazahtijeva odre|enu koli~inu rezerve za slu~aj ispadageneratora. Kako je vjerojatnost da }e vi{e genera-tora u isto vrijeme ispasti vrlo mala, tako svaki ko-risnik sustava mora imati za rezervu samo malukoli~inu energije (5-3% od ukupnog trenutnog op-tere}enja) koju moè imati kod sebe ili je moè na-baviti sa strane ili je moè ugovoriti kod OS(rotiraju}a rezerva).

245


• Rezerva opskrbe - u slu~aju kvara samo ugovorenestrane imaju {tetu od nastale situacije. Kako kupacima stvarnu potrebu za energijom u tom trenutku,on je moè zatraìti od OS, ali i od neke tre}e strane,ako je tako ugovorio. Rezerva opskrbe zapravo nijeproblem prijenosa. To je problem trì{ta energije ikod mnogih dereguliranih sustava zabranjeno je daOS pruà takve usluge (on je zaduèn samo zapruànje usluga prijenosa). Kupac ne mora, akone}e, kupiti tu uslugu. Na njemu je da odlu~i da li muje to va`no ili je voljan preuzeti rizik.

Dakle i radna rezerva i rezerva opskrbe je zapravoosiguranje dodatne (trenutne) snage u sustavu. Ta re-zerva mora biti u sustavu (rotiraju}a), tj. generatorispojeni na sustav ne}e raditi svojom maksimalnom sna-gom. Koli~ina radne rezerve koju OS kupuje mijenja sesatno, ako se mijenja ukupno optere}enje sustava, bezobzira na to da li on èli samo uredno upravljati susta-vom ili èli prodavati rezervu (radnu ili opskrbnu) ko-risnicima sustava.

Dinami~no raspore|ivanje energijeTu uslugu moè pruìti OS, ali je mogu pribaviti i samikupci ili prodava~i energije. Za to im je potrebnamjerna oprema na mjestu davanja i na mjestu primanjaenergije kako bi ispravili neravnoteù u koli~ini ener-gije i kako bi sami pratili optere}enje. Ovdje se javljapotreba za trenutnim pra}enjem stanja sustava.Odre|ivanje neravnoteè izme|u stvarno isporu~eneenergije i ugovorene koli~ine zahtjevan je posao. Mo-raju se uzeti u obzir i gubici prijenosa. OS je u pozicijida nudi ovakvu vrstu usluge bez nekih dodatnih na-pora. Njegov sustav upravljanja ve} ima potrebna mje-renja i opremu i njegova ra~unala nadgledaju gubitke usustavu i vode ra~una o ravnoteì optere}enja. Za-pravo je jedina dodatna du`nost OS kod pruànja oveusluge preno{enje informacija koje on prikuplja ira~una onome tko ih zatraì i kada ih zatraì. Zapravose ova usluga svodi na davanje informacija potrebnihza balansiranje energije.

Hladni startMnoge velike termoelektrane ne mogu startati bez do-datnog napajanja uzbude. Zato moraju biti spojeni nasustav. Uz to {to im je potrebna energija, potreban imje i signal napona iz sustava (za ulazak u sinkronizam).Operator sustava moè ponuditi uslugu hladnog startabilo kojem proizvo|a~u (elektrani). Ovo je na dobro-voljnoj bazi jer proizvo|a~ moè imati i neke druge iz-vore napajanja.

[to se stvarno kupuje i prodaje i kako?

Poolco (eng. single buyer model) upravlja prijenosnimsustavom tako da na konkurentnom trì{tu kupuje e-nergiju od proizvo|a~a i isporu~uje energiju ugo-vorenim potro{a~ima. U Poolco sustavu, Operatorsustava brine o prijenosnom sustavu, vode}i ga nana~in da kupuje najjeftiniju mogu}u energiju i dostav-

lja je u dogovorenim to~kama prijenosa opskrbi, zado-voljavaju}i svoju potra`nju. Niti elektrane (pro-izvo|a~i) niti kupci (potro{a~i) nemaju utjecaja navo|enje mreè. Oni traè samo snagu u svojoj to~kiprihvata, a Operatoru sustava ostavljaju da se brine otome "od kuda ta energija dolazi i kako do tamo do-lazi".U nekim sustavima Poolco napla}uje velikim po-tro{a~ima (eng. wholesale customers) za prijenosprocjenjuju}i tro{ak prijenosa s jedne to~ke do druge,ali veletrgovci ne trebaju planirati ili upravljatikori{tenjem prijenosnih kapaciteta (osim u Kaliforniji idràvama koje su prihvatile Kalifornijski princip).

8. ODRE\IVANJE CIJENE PRIJENOSA

U svim planovima za restrukturiranja elektroenerget-skih sustava pretpostavlja se samo jedan prijenosni sus-tav koji je upravljan na dobrobit svih kao monopolnafran{iza. Vlade su te koje odobravaju tarife (cijene)koje }e se koristiti u prijenosu i pomo}u kojih }euspostaviti i primjenjivati svoju politiku. Alokacijatro{kova ima za cilj tri stvari:

Povrat tro{kova - nadoknada kori{tenja prijenosa moradati prihod koji }e pokriti sve tro{kove investicija, radai odràvanja i mora dati mali profit vlasnicima mreè.

Potaknuti efikasno kori{tenje - struktura cijena (tj. rela-tivni tro{ak kao funkcija servisa u koju je uklju~enakoli~ina snage koja se prenosi, udaljenost i sl.) trebadavati poticaje za korisno djelovanje prijenosnog sus-tava. Zna~enje korisnog djelovanja je predmetom ras-prave, ali svi se slaù da cijena treba biti ta koja }e gapoticati.

Potaknuti efikasne investicije - Struktura cijene i novackoji je pla}en vlasnicima mreè treba poticati investi-cije u nova postrojenja tamo gdje je to potrebno. Kakobi ina~e netko mogao o~ekivati da }e se prijenosni sus-tav {iriti kada porastu potrebe?

Dodatni zahtjevi za sustav cijena su:

• Svaki sustav cijena treba biti korektan. Svi ljudi imajunekakav osje}aj {to je to korektnost, a naj~e{}e se tumisli da netko ili ne{to ne smije ili favorizirati ili oma-lovaàvati odre|enu grupu ljudi ili klasu potro{a~a.

• Sustav cijena trebao bi isto tako biti razumljiv za svojekupce. Potro{a~i ne}e (ako ne moraju) kupovati pro-izvod ~ija je struktura cijena nerazumljiva zbog svojekompleksnosti. Na taj na~in kupac osje}a da nije do-voljno sposoban da donese pravilnu odluku o kupnjiproizvoda (u ovom slu~aju elektri~ne energije).

• Prihvatljivost. Sustav cijena koji zbog svoje komplici-ranosti ne moè biti implementiran je neprakti~an.Mnogo nao~igled jednostavnih sustava cijenazahtijevaju toliko mjernih to~aka u sustavu i tako de-taljnu analizu sustava da se postavlja pitanje moè linjihova ugradnja biti uspje{na i upitno je jesu litro{kovi ugradnje opravdani.

246


Pet glavnih ciljeva odre|ivanja cijena prijenosa:

• Pokrivanje tro{kova prijenosnog sustava i njegovograda

• Poticanje efikasnosti kori{tenja i velikih investicija uprijenos

• Postojanje jednakog tretmana i mogu}nost za svekorisnike

• Postojanje razumljive strukture cijena• Mogu}nost implementiranja u stvarni svijet.

Niti jedna druga tema nije izazvala toliko debatiranja usjeni deregulacije kao tema o cijenama prijenosa.Mi{ljenja se razlikuju u osnovi: [to je to {to se stvarnoprodaje? Tko }e imati koristi od mreè? Tako|er nepostoji kosenzus oko izrazito tehni~kih pitanja: Kako}e netko ra~unati tro{kove pra}enja optere}enja?Postavljaju se vrlo pragmati~na pitanja: Da li je koristod jednostavnog sustava cijena i napla}ivanja po tomsustavu ve}a od manjkavosti {to su cijene pribli`ne, ane to~ne?Ono oko ~ega se svi slaù jest da cijena prijenosa morapokriti sve tro{kove i da mora osigurati mali (reguli-rani) iznos profita vlasnicima mreè.Stvarna debata oko sustava cijena svodi se zapravo naraspored tro{kova sustava izme|u korisnika sustava.Osnovno pitanje je tko pla}a koji dio sveukupnihtro{kova. Glavne debate se vode izme|u politi~ara,ekonomista i inènjera zbog njihovih razli~itih pristupaproblemu.

9. ZAKLJUÂK

Regulacija i monopolne fran{ize bile su nuàn korak ustvaranju elektroenergetskih sustava u pro{losti.Mnogi zagovornici deregulacije smatraju da }e onadonijeti mnogo vi{e pozitivnog nego negativnog. Regu-lirane elektroprivrede bile su dobre za kapitalne inves-ticije kada su se stvarali elektroenergetski sustavi, alinisu dobre kada se govori o efikasnom vo|enju elek-troprivreda i pobolj{avanju usluga za potro{a~e. De-regulacija na na~in na koji je uvedena u mnoge dràveimplementira konkurenciju, koja }e dovesti mo`da doblagog pada cijena, ali }e pobolj{ati mogu}nost izboraza kupce i uvesti mnogo vi{e razli~itih usluga za po-tro{a~e.Zagovornici deregulacije smatraju da je dobit od de-regulacije puno ve}a od tro{kova koji se javljaju naputu do deregulacije. Te{ko je sa sigurno{}u re}i ho}eli deregulacija donijeti dobro ili lo{e - najvjerojatnijeda }e biti pone{to i jednog i drugog. Deregulacija }ebez sumnje izmijeniti ciljeve elektroprivrednih kom-panija; poticaji koji motiviraju ulaganja promijenit }ena mnogo na~ina funkcioniranje mnogih dijelova elek-troenergetskog sustava.

Od po~etka regulacije zakonodavstvo igra vrlo va`nuulogu u oblikovanju na~ina na koji }e elektroprivrednisustav biti struktuiran i na koji }e na~in potro{a~i kupo-vati i op}enito koristiti elektri~nu energiju. Procesi kojisu sada u tijeku bilo bi bolje nazvati re-regulacijom,nego deregulacijom. Klju~no je to {to je taj novi oblikregulacije bitno druga~iji od prija{njeg jer potro{a~uomogu}ava izbor i time uvodi trì{ne mehanizme.Dràvna tijela su ta koja }e odre|ivati na koji }e na~intrì{te elektri~ne energije razvijati. To je u njihovim ru-kama.

LITERATURA

1� "Understanding Electric Utiities and De-regulatin" Lor-rin Philipson and H. Lee Willis, Mercel Dekker, Inc

2� "Transmission in Transition: Bringing Power to Market"Charles A. Falcone, IEEE Power Engineering Rewiew,August 1999.

3� "Regulations Impact on Restructuring" Mike Apprill,IEEE Potentials dec97/jan 98.

REGULATION AND DEREGULATION IN ELECTRICPOWER COMPANIES

The paper is about basic reasons and scopes of regulationand deregulation of electric power systems. A review ofservices that could be sold on the level of transmission isgiven as well as the steps of creating competition. Basic cri-teria and bases that have to be taken into account when de-fining the transmission price are also listed.

REGULIERUNG UND LIBERALISIERUNG IN DERELEKTRIZITÄTSWIRTSCHAFT

In diesem Artikel ist die Rede von wesentlichen Grün-den und Zielen der regulierten und der liberalisiertenMarktwirtschaft in Stromversorgungssystemen. Gege-ben ist eine Übersicht der auf der Ebene der Ener-gieübertragung verkaufbaren Dienstleistungen, sowieder Schaffung von Stufen des Wettbewerbs. Grund-masstäbe und Unterlagen, auf welche bei der Gestal-tung der Übertragungspreise Rücksicht zu nehmen ist,sind angeführt worden.

Naslov pisca:

Mr. sc. Sonja Toma{i}-[kevin, dipl. ing.Hrvatska elektroprivredaUlica grada Vukovara 3710000 Zagreb, Hrvatska


247


OPTIMIRANJE PODEŠENJA STABILIZATORAELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA ANALIZOM OSJETLJIVOSTI

KARAKTERISTI^NE VRIJEDNOSTI

Mato M i { k o v i }, Dubrovnik

UDK 621.311.1:621.313.322STRU^NI ^LANAK

Analizira se mogu}nost optimalnog podešenja parametara stabilizatora elektroenergetskog sustava, s ciljem postizanja maksi-malnog prigušenja elektromehani~kih njihanja pogonskih veli~ina generatora. Razmatra se potpuno numeri~ki postupak zakoji je nuàn matemati~ki model koji po strukturi i parametrima odgovara stvarnom sustavu, ovim postupkom dobivamo funk-cionalnu ovisnost karakteristi~nih vrijednosti sustava o iznosu podesivih parametara stabilizatora elektroenergetskog sustava,što prora~un parametara svodi na odre|ivanje minimuma navedene funkcije.

Klju~ne rije~i: elektroenergetski sustav, sustav regulacijeuzbude, stabilizator elektroenergetskog sus-tava, matemati~ki model, karakteristi~navrijednost, stabilnost.

1. UVOD

Poboljšanje dinami~ke stabilnosti elektroenergetskogsustava mogu}e je provesti smanjivanjem reaktancijaprijenosnih dalekovoda ili aktivnim djelovanjem nasustav regulacije uzbude elektroagregata. Aktivna sta-bilizacija realizira se stabilizatorima elektromeha-ni~kih njihanja, ovaj postupak je veoma zahtjevan,posebno u pogledu podešenja regulacijskih parame-tara. Aktivni postupak pri loše odabranim para-metrima moè rezultirati suprotnim u~inkom.Ovdje se razmatra jedan potpuno numeri~ki postupakprora~una parametara, kojem je osnovna pret-postavka poznavanje matemati~kog modela sinkronoggeneratora u radu na elektroenergetski sustav. Nave-deni postupak iskoristit }e se za izra~un parametarapodešenja stabilizatora dodanog u sustav starije elek-trostrojne uzbude nešto sloènije strukture.

1. MODEL SINKRONOG GENERATORA U RADUNA ELEKTROENERGETSKI SUSTAV

1.1. Matemati~ki model generatora u radu naelektroenergetski sustav

Za analizu elektromehani~kih njihanja obi~no sekoristi model tre}eg reda, u kojem je djelovanjeprigušnog namota nadomješteno koeficjentomprigušenja, mehani~kih veli~ina. Detaljan izvod ovogmodela dan je u 1� i 2�. �

Navedeni model dan je u slijede}om matri~nom jed-nad`bom:

Äx A Äx B u� � � 1.01

Izlazna varijabla je napon generatora

� � �U C x D u2 � � 1.02

Varijable stanja dane su vektorom

� x ÄØ Ää ÄùT � 1.03

Matrica sustava je:

1.04

Matrica upravljanja je:

B

r

xs f

ad�

�

�

��

�

�

��

�

0

0

1.05

Izlazna matrica jednaka je 1.06

249

� ��

�

�

��

�

�

��

��

��

��

��

��

��

��

� �

��

��

�!

Dm

T

m

T

m

T

T

A

el

m

el

mf

el

m

s

d

000

d0dÓ2

0

0m0ad

d0dÓ0

0m0ad'

111

00

'T'xù

cosäUx

'T'xù

sinäUx1

��

�

fd

fadmq

mdq

mdq

xx

xx

U

UU

U

UU

U

U

U

UC

'

0

20

000'

d

'

20

000

q

q

20

0

fdÓ

adm0

20

0 sinx

xcos

x

x

x'x

xxù

!!!

��

Matri~nim relacijama od 1.01 do 1.06 u sustavu vari-jabli stanja opisan je linearizirani matemati~ki model.Nedostak ovakvog modela je valjanost samo za jednupogonsku radnu to~ku i male promjene varijablistanja, prednost je bitno pojednostavljenje i dobar uvidu dinami~ka svojstva jednostavnim izra~unom karak-teristi~nih vrijednosti matrice sustava.

1.2. Matemati~ki model regulatora sustava uzbude

Na slici 1. prikazana je blokovska shema regulatorasustava uzbude, koji se sastoji od magnetskog poja~alakoje poja~ava signal greške, slijede}e poja~alo u serijije amplidin, odakle se poja~ani signal vodi na isto-smjerni generator, koji je na zajedni~koj osovini s glav-nim generatorom. Stabilizacija je izvršena negativnimdinami~kim povratnim vezama.

Identifikacija parametara izvršena je korištenjemizmjerenih odziva na skok ulaznog signala od 0.05 p.u.Identifikacija prijenosne funkcije, provedena je pos-tupkom minimiziranja greške jenad`be sustava. Identi-fikacija parametara provedena je metodomosjetljivosti izlazne veli~ine na promjenu parametra.Detaljniji opis korištenih postupaka identifikacijebitno bi pove}ao ovaj opis te ga izostavljamo, navedenipostupci su obra|eni u referenci 5�.Rezultati identifikacije prijenosne funkcije dani surelacijama 1.07, 1.08 i 1.09.Dobiveni rezultati uspore|eni su sa izmjerenim i prika-zani su na slici 2. Vidljivo je dobro slaganje prora~una-tih i izmjerenih vrijednosti.Rezultati parametarske identifikacije dani su u tablici1. usporedni prikaz odziva dan je na slici 3. Dobivenirezultati tako|er pokazuju da je dobiven matemati~kimodel, koji je veoma vjeran stvarnom sustavu. Rezul-tati parametarske identifikacije nu`ni su za analizu ut-jecaja podešenja samog regulatora na dinami~kasvojstva sustava.

1.07

1.08

1.09

Tablica 1.

KM TM(s) KA1 TA1(s) KA2 TA2(s) KF1 TF1(s) KB TB KF1 TF1(s)

8.1 0.02 2.4 0.02 1.5 0.07 0.001 1.6 0.9 0.4 0.08 2.6

250

1

1

1 F

F

sT

sK

�

B

B

sT

K

�1RU

GU

2

2

1

1

11 A

A

A

A

sT

K

sT

K

��

2

2

1 F

F

sT

sK

�

M

M

sT

K

�1

Slika 1. Strukturni blok dijagram regulatora sustava uzbude sinkronog generatora

��

�

�

��

�

�

�

4.59-14.63-14.63-16.34-0.88-

10000

01000

00100

00010

RA

" #T

RB 10000�

" #T

RC 0203.38233.53401.2968.87�

Slika 2. Usporedni prikaz izmjerenog i prora~unatogodziva regulatora na skok ulaznog signala od 0.05 p.u.

napona generatora

M. Mi{kovi}: Optimiranje pode{enja stabilizatora elektroenergetskog sustava . . . Energija, god. 50 (2001) 4, 249-253

Opisanim postupkom dobili smo model generatora sautomatskim regulatorom sustava uzbudeKorištenjem modela generatora relacije od 1.01 do1.06 i modela regulatora relacije 1.07, 1.08 i 1.09.moèmo postaviti model generarora s automatskimregulatorom sustava uzbude u radu na elektroenerget-ski sustav. Za parametriranje stabilizatora dovoljannam je matemati~ki model regulatora opisanrelacijama 1.07, 1.08 i 1.09. @elimo li analizirati utjecajpodešenja parametara samog regulatora na dinami~kasvojstva sustava, potreban je model u kojem se regula-torski dio opisuje prema strukturnom blok dijagramudanom na slici 1. a koriste parametri iz tablice 1.

2. PARAMETRIRANJE STABILIZATORAELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

U literaturi 8� i 9� opisan je niz postupaka parametri-ranja stabilizatora, predlaè se tako|er i veoma velikibroj razli~ito strukturiranih stabilizatora.Navedeni postupci u pravilu koriste idealizirani mate-mati~ki model sinkronog generatora, prora~unat naprimjer za nominalne pogonske vrijednosti a kao izlazdaju vrijednost podešenja parametara stabilizatora.Ovdje se problem parametriranja pokušao riješitianalizom osjetljivosti karakteristi~nih vrijednosti ma-trice sustava na promjenu parametara stabilizatoraelektroenergetskog sustava.Na slici 4. dat je strukturni blok diagram stabilizatoraelektroenergetskog sustava.Ulazni signal je njihanje kutne brzine generatora, naulazu se filtrira istosmjerna komponenta i signal sevodi preko serije derivacijskih elemenata koji imajupodesive vrijednosti poja~anja KS i vremenskih kon-stanti TS . Izlazni signal se superponira upravlja~komnaponu na ulazu u regulator sustava uzbude.U modelu generatora s automatskim regulatorom sus-tava uzbude jednostavno moèmo uvesti stabilizator

elektromehani~kih njihanja prema strukturnom blokdijagramo slika 4.Ovakav model moèmo koristiti za analizu utjecaja po-jedinih parametara regulatora ili stabilizatora na di-nami~ka svojstva.Variranjem vrijednosti èljenog parametra u udre|e-nom opsegu (od 50% do 150%) dobivamo skup karak-teristi~nih vrijednosti rješavaju}i jednad`bu.

det –� I A � 0 2.04

Suština postupka je iz skupa dobivenih rješenja odreditifunkcionalnu ovisnost Re(�) = f(Ks) i Re(�) = f(Ts).Broj rješenja odre|en je redom matrice sustava A istupnjem diskretizacije.Slaganje rješenja u funkcio-nalne ovisnosti radimo pomo}u kubne interpolacije.Pomo}u tri rješenja odre|ujemo ~etvrto a zatim izskupa rješenja traìmo ono koje mu je po vrijednostinajbliè. Ovo je nu`no jer postupak odre|ivanja karak-teristi~nih vrijednosti ne vrši nikakvo “slaganje” do-bivenih rješenja.Nu`nost naknadnog “slaganja” rješenja u funkcionalneovisnosti name}e i zahtjev na stupanj diskretizacije.Nakon provedenog postupka utvr|eno je da samomanji broj karakteristi~nih vrijednosti pokazuje osjet-ljivost na promjenu parametara podešenja stabiliza-tora. Ovdje smo izdvojili one koje imaju maleapsolutne iznose realne vrijednosti i koje imajuizraène minimume. Simulacijskim prora~unom pot-vr|ena je ispravnost postupka.Rezultati prora~una za generator ~iji se podaci nalazeu tablici 2. dani su na slici 5. Prora~un je izvršen za nizod tri derivacijska elementa slika 5.Predloènim postupkom postiè se optimalno podešenjei dovoljna udaljenost od granica stabilnosti. Iznos stabi-liziraju}eg signala je minimalan što je va`no iz najmanjedva razloga, prvi je minimalno optere}enje komponentisustava uzbude a drugi opseg rada ispod podešenih ogra-ni~enja ili prirodnog zasi}enja komponenti, dakle ulinearnom podru~ju za koje je prora~un i vršen.Sa ve}im iznosom izlaznog signala moèmo posti}i jed-naki iznos prigušenja sustava ali to podrazumijeva ipromjenu imaginarnog dijela karakteristi~nih vrijed-nosti, odnosno promjenu vlastitih frekvencija sustava.Na slici 6 vidljiva je visoka efikasnost ovako parametri-ranog stabilizatora.Postavljeni model omogu}ava i analizu utjecaja po-dešenja parametara regulatora, Analizom osjetljivostiparametara regulatora mogli bi odrediti optimalno po-dešenje ~itavog sustava.Zamisliv je i programski dakle neinteraktivni postu-

pak koji bi potpuno automatizirao navedeni prora~un.

251

Slika 3. Usporedni prikaz izmjerenog i prora~unatogodziva regulatora na skok ulaznog signala od 5 % napona

generatora

Vrijeme (s)

Na

po

nu

zbu

de

Uf

(p.u

.) Slika 4. Strukturni blok dijagram stabilizatora elektro-energetskog sustava

11 sT

K s

�W

W

sT

sT

�1 01 ssT�1 ssT� 1 ssT

01 ssT��1 ssT

01 ssT��

01

1

s

s

sT

sT

��u�

su


3. ZAKLJUÂK

U radu je prikazan postupak i dobiveni rezultati pro-ra~una parametara stabilizatora elektroenergetskogsustava. Korišten je numeri~ki postupak koji je prove-den na masovno dostupnim ra~unalima. Navedenimpostupkom moèmo izuzetno sloèn problem para-metriranja svesti na obi~ni tabli~ni postupak. Rezultatiosjetljivosti daju i dobar uvid u kriti~nost podešenjapojedinih vrijednosti.Prora~uni i simulacije izvedene su koriste}i programskipaket Matlab.Kvaliteta razmatranog postupaka se moè verificiratijedino mjerenjem na realnom sustavu, takva mjerenjaomogu}ila bi i provjeru to~nost postavljenog modela.Osim provjere to~nosti, ciljana mjerenja stavila bi namna raspolaganje rezultate pomo}u kojih bi mogli dobitimodel zadovoljavaju}e to~nosti za ulaz u prora~un.

Tablica 2.

Nazivna prividna snaga Sn 120 MVA

Nazivni napon Un 14400 kV

Nazivna struja In 4811

Nazivni faktor snage cos � 0.9

Nazivna djelatna snaga Pn 108 MW

Uzdu`na sinkrona reaktaancija Xd 0.860 pu

Uzdu`na prijelazna reaktabcija Xd’ 0.261 pu

Uzdu`na po~etna reaktabcija Xd’’ 0.198 pu

Popre~na sinkrona reaktaancija Xq 0.506 pu

Popre~na po~etna reaktancija Xq’’ 0.198 pu

Inverzna reaktancija X2 0.1965 pu

Nulta reaktancija X0 0.1254 pu

Prijelazna vremenska konstanta–prazni hod

Td’ 10.2 s

Mehani~ka vremenska konstanta TM 4200 tm2

POPIS OZNAKA

xd – Sinhrona reaktacija u uzdu`noj osixd’ – Prolazna reaktancija u uzdu`noj osixq – Sinhrona reaktancija u popre~noj osixf – Reaktancija uzbudnog namotarf – Otpor uzbudnog namotaxD – Reaktancija prigušnog namota u uzdu`noj osixQ – Reaktancija prigušenog namota u popre~noj osirD – Otpor prigušenog namota u uzdu`noj osirQ – Otpor prigušenog namota u popre~noj osi s – Sinhrona kutna brznara – Otpor statorskog namotaxl – Rasipna reaktancija statorskog namotaxad – Reaktancija izme|u statorskog i uzbudnog

namota u uzdu`noj osixaq – Reaktancija izme|u statorskog i uzbudnog

namota u popre~noj osi

252

Slika 5. Osjetljivost realnog dijela karakteristi~ne vrijednosti matrice sustava na promjene parametara stabilizatora elek-tromehani~kih njihanja za seriju od tri derivacijska ~lana

Ka

rakt

eri

stic

na

vrije

dn

ost

Pojacanje Ks1

Ka

rakt

eri

stic

na

vri je

dn

ost

Slika 6. Usporedni prikaz kutne brzine generatora na skokreferentnog napona od 0.1 (p.u.) za nestabilizirani i stabi-

lizirani regulator

Vrijeme (s)

Ku

tna

brz

ina

roto

ra(p

.u.)


xm – Reaktancija do krute mreèxd� = xd + xm

xq� = xq + xm

x q�’ = xq’ + xm

Tdo’ – Vremenska konstanta uzbudnog namota uzotvoren statorski namot

Td’ – Vremenska konstanta uzbudnog namota uzkratkospojeni statorski namot

P – Radna snaga generatoraQ – Jalova snaga generatoraU2 – Napon generatorae – Napon uzbude� – Kut optere}enja – Kutna brzina1f – Struja uzbude1d – Komponenta struje statora u uzdu`noj osi1q – Komponenta struje statora u popre~noj osi1D – Komponenta struje prigušenog namota u

uzdu`noj osi1Q – Komponenta struje prigušenog namota u

popre~noj osi�d – Komponenta statorskog toka u uzdu`noj osi�q – Komponenta statorskog toka u popre~noj osi�f – Tok uzbudnog namota�D – Komponenta toka prigušenog namota u uzdu`noj

osi�Q – Komponenta toka prigušenog namota u

popre~noj osimt – Moment na osovini generatoraUm – Napon krute mreèUr – Referentna vrijednost napona generatoraUd – Komponenta napona generatora u uzdu`noj osiUq – Komponenta napona generatora u popre~noj osiD – Faktor prigušenja

LITERATURA

1� M. JADRI] B. FRANÎ]: "Dinamika elektri~nihstrojeva", Sveu~ilište u Splitu, 1997. godine

2� V. A. VENIKOV: "Transient processes in electricalpower system", Mir Publisher Moscow, 1977. godina

3� V. ]ESI] i T. CIGI]: "Istraìvanje i razvoj sistema mik-roprocesorskog upravljanja elektri~kim strojevima isrodnim brzim procesima", Kon~ar, 1988. godine

4� M. STOJSAVLJEVI]: "Utjecaj dodatnih regulacijskihsignala regulatora napona sinhronih generatora naelektromehani~ka njihanja", Magistarski rad, Elektro-tehni~ki fakultet, 1982. godine

5� M. MEHMEDOVI]: "Identifikacija parametara sus-tava regulacije uzbude sinkronih strojeva", doktorskadizertacija, Zagreb, 1995

6� M. STOJSAVLJEVI], M. MEHMEDOVI], D.NEMEC i E. VARGOVI]: "Izvještaj o ispitivanju sus-tava regulacije uzbude i ponašanju agregata", HE Du-brovnik, 1997. godina

7� GENERAL ELECTRIC Voltage regulator equipment,Tehni~ka dokumentacija proizvo|a~a regulatora na-pona generatora u HE Dubrovnik, 1964

8� A. B. R. KUMAR: "An Optimal control law by eigen-value assignment for improwed dynamic stability inpower system", IEEE Transactions on power apparatusand system, June 1982

9� C. T. Tse and S. K. TSO: "Design optimisation of powersystem stabiliserrs based on modal and eigen value-sensitivity analyses", IEE proceedings, septembar 1988.

10� M. MIŠKOVI] "Uticaj vanjske reaktancije na elek-tromehani~ka njihanja elektroagregata", magistarskaradnja Zagreb, 1999.

OPTIMISATION OF ELECTRIC POWER SYSTEMSTABILISER FITTING BY SENSITIVITY ANALYSES OFCHARACTERISTIC VALUES

The paper analyses the possibilities of optimal electricpower system's stabiliser parameters fitting in order to ob-tain maximal smother of electric mechanical swinging ofgenerator operation values. A completely numerical modelis analysed that requires a mathematical model, by struc-ture and parameters adequate to a real system. This proce-dure results in the functional dependence of characteristicsystem values on the figures of adapted parameters of elec-tric power system's stabiliser, thus turning the parametercalculation into the minimum function determination.

EINSTELLUNGSOPTIMIERUNG DES STABILISATORSIM STROMVERSORGUNGSSYSTEM MITTELS EMP-FINDLICHKEITSPRÜFUNG SEINER KENNZEICHNEN-DEN GRÖSSEN

Im Artikel sezt man sich mit der Möglichkeit der optimalenEinstellung von Parametern des Stabilisators des Stromver-sorgungssystems, mit dem Zweck grösstmöglicher Dämp-fung elektromagnetischer Schwingungen vonBetriebsgrössen des Generators, auseinander. Betrachtetwird das rein numerische Verfahren, welches ein mathema-tisches Modell verlangt, dessen Struktur und Parameterdem eigentlichen System entsprechen. Durch dieses Ver-fahren kommt man zur Funktion der Abhängigkeit kenn-zeichnender Werte des Versorgungssystems von denBeträgen einstellbarer Parameter seines Stabilisators, wo-durch die Berechnung von Parametern auf die Bestimmungdes Minimums der oben erwähnten Funktion zurückgeführtwird.

Naslov pisca:

Mato Miškovi}, dipl. ing.HEP – HE DubrovnikAnte Star~evi}a 5120000 Dubrovnik, Hrvatska


253


MJERE ZA POVE]ANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTIU ZGRADAMA

Mr. sc. Vesna K o l e g a, Zagreb

UDK 620.9:728PRETHODNO PRIOP]ENJE

Iznesen je presjek preliminarnih rezultata rada na programu energetske efikasnosti u zgradarstvu - KUENzgrada kojiobuhva}aju ekološke karakteristike programa i njihov doprinos zaštiti okoliša.Nadalje, opisane su neke od va`nijih mjera s ciljem pove}anja udjela obnovljivih izvora energije i poboljšanja energetske efi-kasnosti u energetskom i graditeljskom sektoru Hrvatske.

Klju~ne rije~i: energetska efikasnost, zgrada, zaštita okoliša.

1. UVODNA RAZMATRANJA

Izgradnju stambenog i gospodarskog fonda zgrada, jed-nako kao i uspostavu i pogon energetskog sustavaHrvatske karakterizira negativan utjecaj na okoliš i de-gradacija temeljnih ìvotnih resursa.Jedna od glavnih odrednica programa KUENzgrada jesustavno pridràvanje pozitivnih ekoloških kriterijaprigodom projektiranja, izgradnje i korištenja novihzgrada i naselja, kao i prigodom sanacija i rekonstruk-cija postoje}eg fonda zgrada.Potpisivanjem Europske energetske povelje (5. velja~e1993. u Bruxellesu), Hrvatska se uklju~ila u europskeenergetske tokove, kojima je razvoj obnovljivih, eko-loški prihvatljivih izvora energije jedan od imperativa.Nadalje, potpisivanjem Protokola iz Kyota, Hrvatska seobvezala na smanjenje emisije šest stakleni~kih plinova(CO2, CH4, N2O, HFCs, PFCs i SF6) za 5% u razdobljuizme|u 2008. i 2012. godine.Doprinos zgrada zaštiti okoliša treba promatrati cje-lovito, uzimaju}i u obzir, ~itav ìvotni vijek zgrade, odpotrošnje energije za proizvodnju gra|evinskih eleme-nata i materijala, preko energije potrošene tijekomgradnje, potrošnje za vrijeme korištenja i upravljanjazgradom (building management), do na kraju, energijepotrebne za njezino rušenje.Dosadašnja iskustva u funkcioniranju energetskog i gra-diteljskog sektora ukazuju na nu`nost izgradnje novogzakonodavnog, poreznog, ekonomskog, ekološkog idrugih okruènja.Mjere za provedbu programa KUENzgrada ~ini niz pred-uvjeta i akcija s ciljem implementacije energetske efi-kasnosti, zaštite okoliša i odrìvog razvitka ugospodarski razvitak zemlje, a mogu se podijeliti unekoliko osnovnih kategorija:

- zakonodavne;- ekonomske, financijske i fiskalne;- pravne i administrativne;- promotivno-propagandne;- obrazovne;- mjere me|unarodne suradnje.

Inozemna iskustva pokazuju da se instrumentarijemdràvne politike, koji obuhva}a brojne poticajne i pri-nudne mjere, moè osigurati ravnopravniji odnos ob-novljivih i konvencionalnih tehnologija zaproizvodnju i potrošnju energije, što je jedan od pred-uvjeta odrìvog razvitka i jedina prihvatljiva energet-ska alternativa za tre}e tisu}lje}e.

2. EKOLOŠKE KARAKTERISTIKE PROGRAMAI DOPRINOS ZAŠTITI OKOLIŠA

2.1. Emisije one~iš}uju}ih tvari u zrak

Bilanca emisije one~iš}uju}ih tvari se u Hrvatskoj sus-tavno provodi od 1990. godine, primjenomCORINAIR metodologije (Coordinated InformationSystem on Air Pollutants) za odre|ivanje emisijeosam "glavnih" one~iš}uju}ih tvari (SO2, NOx,NMVOC, CH4, CO, CO2, N2O i NH3), teških metala ipostojanih organskih spojeva.Izrada godišnjeg izvješ}a o emisiji one~iš}uju}ih tvariobveza je prema Konvenciji o dalekose`nom preko-grani~nom one~iš}enju zraka (LRTAP) koju provodiEuropsko gospodarsko povjerenstvo Ujedinjenihnaroda (UNECE) 3�.Iako je u ovom trenutku Hrvatska po svim promatra-nim emisijama negdje na za~elju liste, va`no je nagla-siti da bi prema obvezama iz Kyoto protokola trebalo

255

u periodu izme|u 2008. i 2012. godine smanjiti emisijeza 5% u odnosu na referentnu godinu iz razdoblja1985. do 1990. godine.Osim osam “glavnih” one~iš}uju}ih tvari s podru~jemzgradarstva je povezana i emisija klorofluorugljika(CFC) koji se koriste u proizvodnji nekih gra|evinskihmaterijala (npr. pjenaste plastike) i klimatizacijskihure|aja. Novi modeli klimatizacijskih ure|aja koristekemijske spojeve bez klora, ali su na trìštu, po znatnoniìm cijenama dostupni stari modeli sa CFC spoje-vima, za koje je utvr|eno da ošte}uju ozonski omota~.Imaju}i u vidu prognozu naglog porasta prodaje kli-matizacijskih ure|aja u idu}im godina, treba povestira~una o problemu emisije CFC.U tablici 1 i na slici 1 prikazana je emisija one~iš}u-ju}ih tvari iz ukupne potrošnje energije u ku}anstvima,ustanovama i maloj privredi u Hrvatskoj, za razdobljeizme|u 1990. i 1994. godine (t/god).

Tablica 1. Emisija one~iš}uju}ih tvari u Hrvatskoj,1990.–1994. godina

t/god SO2 NOx CH4 CO CO2

1990. 19 568 4 762 8 855 207 354 4 264 151

1991. 11 008 3 766 9 423 192 097 3 451 592

1992. 8 737 2 858 4 653 111 776 3 058 876

1993. 9 992 3 072 4 449 105 210 2 991 263

1994. 9 707 3 009 4 656 112 288 2 980 334

Grijanje na drva je izvor velike emisije CO2, a ono je, uvelikoj mjeri, prisutno u izvangradskim zonama gotovosvih hrvatskih ùpanija.Usporedbe radi, u Kini, gdje je potrošnja drva za ogrjevtradicionalno velika, emisija CO2 je u 1999. godiniiznosila 3.3 t/toe, dok je razina u zemljama srednje i is-to~ne Europe, iste godine bila 2.5 t/toe.U tablici 2 je prikaz emisije one~iš}uju}ih tvari iprašine pri korištenju raznih vrsta goriva u višestambe-nim zgradama u Austriji (mg/MJ).

Tablica 2. Emisija one~iš}uju}ih tvari u podru~ju zgradar-stva u Austriji

Gorivo Primjedba SO2 NOx COPra-šina

Finaprašina

CO2

(kg/MWh)

lo`-uljelako

0,2%S (H33) 98 80 50 10 0 280,4

zemni plin (EG1) 0 40 50 0 0 199,2

zemni plin novi 0 30 10 0 0 199,2

drvo 62 167 20700 0 163 -

Iako su podaci navedeni u tablici 2 nepotpuni, uo~avase visoka razina emisije CO, NOx, SO2, te fine prašinepri sagorijevanju drveta.Tablica 3 prikazuje emisiju one~iš}uju}ih tvari pri pro-izvodnji elektri~ne energije iz raznih vrsta goriva(g/kWh), a u tablici 4 dana je emisija CO2 pri korištenjuobnovljivih i neobnovljivih izvora energije (t/GWh),uklju~uju}i pripremu goriva i izgradnju postrojenja.

Tablica 3. Emisija one~iš}uju}ih tvari u ovisnosti o vrsti goriva

g/kWh SO2 NOx CO2

ugljen 20 5 800

lo`-ulje 10 2 600

plin 0,1 3 400

Tablica 4. Usporedba emisija CO2 obnovljivih i neob-novljivih izvora energije

t/GWh CO2

ugljen 950

lo`-ulje 700

plin 450

fotonaponski moduli 10

Proizvedeni fotonaponski moduli tijekom rada neone~iš}uju zrak i vodu, ne proizvode kruti otpad, bukuili neugodne mirise, ne troše pitku vodu i ni na kojina~in ne uzrokuju degradaciju ~ovjekovog okruènja izdravlja. Utjecaj pasivne solarne tehnologije na okolišocjenjuje se kao nulti 16�.Fotonaponske tehnologije predstavljaju rizik isklju~ivoza zdravlje profesionalnog osoblja koje dolazi u doticajs teškim metalima, zapaljivim smjesama, kancero-genim i drugim opasnim materijalima tijekom proiz-vodnje fotonaponskih }elija. Ovo se posebno odnosi natehnologije amorfnog silicija (a–Si), kadmij telurida(CdTe) i bakar-indij diselenida (CuInSe2) za koje se uproizvodnji koriste ekstremno toksi~ne tvari. No,budu}i da se cijeli proizvodni proces odvija u vrlo ~is-tom i fizi~ki izoliranom prostoru, rizici su minimalni.

2.2. Ekološke posljedice korištenja energijeu zgradama

Energetski procesi u zgradarstvu obuhva}aju proiz-vodnju, potrošnju i gospodarenje energijom od faze

256

19901991

19921993

1994

SO2

NOx

CH4

CO

CO2

0

500000

1000000

1500000

2000000

2500000

3000000

3500000

4000000

4500000

t/god.

SO2

NOx

CH4

CO

CO2

Slika 1. Emisija one~iš}uju}ih tvari u Hrvatskoj, od1990.-1994. godine

V. Kolega: Mjere za pove}anje energetske efikasnosti u zgradama Energija, god. 50 (2001) 4, 255-264

izgradnje do faze rušenja zgrade, a na ekološkookruènje utje~u na tri razine:- globalnoj;- lokalnoj;- mikroklimatskoj unutar promatrane zgrade.

Utjecaj na globalnoj razini manifestira se promjenomklime i kontinuiranim uništavanjem prirodne podlogeza ìvot ljudi, ìvotinja i biljaka.Na lokalnoj se razini promatra one~iš}enje ograni~e-nog podru~ja, pri ~emu utjecaj na okolinu obuhva}avodu (zaga|enja svih vrsta), tlo (odlaganje otpada, po-tapanje terena, uništavanje prirode) i zrak (plinovi,~estice, mirisi).Mikroklimatska razina unutar zgrade obuhva}a širepodru~je zdravog stanovanja i udobnosti korisnika uodnosu na energetsku efikasnost i primjenu raznih e-nergetskih ure|aja i sustava, te gra|evinskih eleme-nata i materijala, pri ~emu je osnovno izbje}i sindrombolesnih zgrada (od eng. Sick Building Syndrome), kojirezultira narušavanjem zdravlja njihovih korisnika.Neodgovaraju}a projektna rješenja i neracionalno go-spodarenje energijom zna~ajno utje~u na mikroklimat-sko okruènje u zgradama.U svijetu je, u posljednje vrijeme, prisutan pomak odsame štednje energije prema stanju psiho-fizi~ke udob-nosti aktivnog korisnika u zgradi, što podrazumijevaiznalaènje optimalnog odnosa ekološkog, ekonom-skog i energetskog okruènja.Izvori emisije one~iš}uju}ih tvari u zgradarstvu mogu biti:- energetski sustavi, ure|aji i procesi.- primijenjene gra|evinske tehnologije, elementi i

materijali.Nadalje, zgrada kao izvor one~iš}enja utje~e na okolinu:- izravno (toplinski i rashladni sustavi, primijenjeni

gra|evinski elementi i materijali, razni energetskiure|aji, ovisno o namjeni zgrade i dr.);

- neizravno (proizvodnja energije potrebne za proiz-vodnju gra|evinskih elemenata i materijala, te pro-izvodnju i rad primijenjenih energetskih ure|aja isustava).

Iako nisu sastavni dio zgradarstva u uèm smislu, pros-torno planiranje i urbanizam zna~ajno utje~u na ener-getsku efikasnost i ekološko djelovanje zgrada.

2.3. Zakonodavno okruènje

2.3.1. Hrvatski propisi

îtav niz zakonskih propisa i odredbi u ve}oj se ili ma-njoj mjeri odnosi na ekološka obilje`ja i zaštitu okolišapri korištenju energije u zgradama i na taj na~in reguli-raju proìmanje ekologije i zgradarstva 5�:- Uredba o procjeni utjecaja na okoliš, 1997. godina;- Uredba o uvjetima za izdavanje suglasnosti za

obavljanje stru~nih poslova zaštite okoliša, 1997.godina;

- Pravilnik o znaku zaštite okoliša, 1996. godina;- Pravilnik o katastru emisija u okoliš, 1996. godina;- Zakon o zaštiti zraka, 1995. godina;- Zakon o otpadu, 1995. godina;- Zakon o zaštiti okoliša, 1994. godina;- Zakon o zaštiti na radu, 1996. godina;- Deklaracija o zaštiti okoline u RH, 1992. godina;- Zakon o normizaciji,1996. godina;- Pravilnik o izradi procjene opasnosti, 1997. godina;- Uredba o prostornom ure|enju u ratom zahva}enim

podru~jima, 1994. godina;- Zakon o vodama, 1995. godina;- Zakon o prostornom ure|enju, 1994. godina;- Pravilnik o vrstama otpada 1996. godina;- Zakon o gra|enju, 1992. i 1995. godina.

Hrvatski dràvni sabor je 1997. godine ratificirao Ugo-vor o europskoj energetskoj povelji koja pretpostavljauvo|enje modela dugoro~ne energetske suradnje eu-ropskih zemalja u okvirima trìšnog gospodarstva.Vlada RH je 1998. godine donijela Uredbu opotvr|ivanju Protokola Energetske povelje o energet-skoj efikasnosti i pripadaju}im problemima okoliša ko-jim je definirana politika odrìvog razvitka 4�.

2.3.2. Me|unarodni dogovori

S ciljem ublaàvanja negativnih posljedica utjecajaljudskog djelovanja na okoliš, u posljednjih su dvadese-tak godina, odràni brojni me|unarodni skupovi idonesen veliki broj konvencija o smanjenju emisijeone~iš}uju}ih tvari u atmosferu.Jedna od prvih konferencija je ona odràna u Stock-holmu, 1972. godine, zna~ajna po pokretanju Pro-grama Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).Na skupu u Ottawi, 1984. godine dogovoreno je sma-njenje emisije NOX za 30% do 1993. godine (Fran-cuska je ponudila smanjenje od 50%).Me|unarodna konferencija u Genevi, 1986. godine re-zultirala je dogovorom o smanjenju emisija SO2.U Montrealu su, 1987. godine, 24 zemlje potpisaleKonvenciju o zadràvanju proizvodnje spojeva klorofluor-ugljika (CFC 11, 12, 113 i 115) na razinama iz 1986, do1. srpnja 1989. te smanjenju od 50% do 2000. godine.Ovu je konvenciju do 1989. potpisalo 50 zemalja.Godine 1988. u Torontu je dogovoreno smanjenjeemisije CO2 iz 1988. godine za 20% do 2005. godine.Tema konferencija u Londonu (1990.) i Kopenhagenu(1993.) ponovno je reduciranje proizvodnje CFC ke-mijskih spojeva 5�.U Rio de Janeiru je 1992. godine postignut Dogovor oklimi kojim su usvojene preporuke o smanjenju štetnihutjecaja na okoliš, uz pra}enje brzine odvijanja pojedi-nih procesa u okolini i strogo ograni~enje emisijaone~iš}uju}ih tvari u atmosferu.Tre}e zasjedanje Konferencije dràva stranakaOkvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeniklime odràno je od 1.-10. prosinca 1997. godine u

257


Kyotu, a završilo je potpisivanjem Protokola, koji bi tre-bao doprinijeti uspješnom smanjenju emisije one~iš}u-ju}ih tvari u razdoblju izme|u 2008. i 2012. godine.Hrvatska je jedna od potpisnica Protokola ~iji sunajva`niji zaklju~ci:- razvijene zemlje, uklju~uju}i i zemlje u tranziciji,

potpisale su me|unarodno pravno obvezuju}i ugo-vor o smanjenju emisije šest stakleni~kih plinova(CO2, CH4, N2O, HFCs, PFCs i SF6) za 5.2% od2008. do 2012. godine u odnosu na 1990. godinu, pri~emu pojedina~ne obaveze variraju od 8% za EZ,Švicarsku i neke od isto~noeuropskih zemalja, preko7% za SAD do 5% na kojih se obvezala Hrvatska;

- Protokol stupa na snagu ratificiranjem od straneminimalno šest industrijski jakih zemalja koje za-jedno emitiraju najmanje 55% ukupne svjetskeemisije stakleni~kih plinova.

Najve}a va`nost Konferencije u Kyotu je taj što }e stu-panjem Protokola na snagu, on postati prvime|unarodno obvezuju}i dokument koji }e sve zemljepotpisnice morati ugraditi u svoje zakonodavstvo iuvaàvati kao postulat u donošenju i provedbi nacio-nalnih gospodarskih strategija, planova i programa.

2.4. Mjere smanjenja ekoloških posljedica korištenjaenergije u zgradama

Nekoliko je osnovnih mjera smanjenja ekološkihposljedica korištenja energije u zgradama:- korištenje obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar,

biomasa, geotermalna energija i dr.) u što ve}oj mjeri;- odabir ~iš}ih fosilnih goriva (plin);- pove}anje energetske efikasnosti tijela zgrade

(poja~ana toplinska izolacija, brtvljenje i dr.);- pove}anje energetske efikasnosti svih ure|aja i sus-

tava u zgradi;- primjena bioklimatskih projektantskih tehnika;- razvitak pasivne solarne arhitekture.

Pod pojmom bioklimatskih projektantskih tehnika pod-razumijeva se, prigodom projektiranja zgrade uzeti uobzir pasivno grijanje i hla|enje, prirodno provjetra-vanje i osvjetljenje i druge eventualne bioklimatskeprednosti podru~ja na kojem se zgrada nalazi. Razvi-tak pasivne solarne arhitekture, zbog prirodnih insola-cijskih zna~ajki, prvenstveno u priobalju i na otocimajedan je od temeljnih preduvjeta smanjenja potrošnjeenergije za zagrijavanje i poboljšanja ekoloških karak-teristika tog prostora.Naàlost, u arhitekturi turizma u Hrvatskoj, usprkosidealnim klimatskim uvjetima i sun~evom zra~enju do-statnom za uporabu pasivnim na~inom, energetskisvjesne pasivne solarne arhitekture zapravo niti nema.Primarni prostori turisti~kih kapaciteta, prete`no sukvalitetno insolacijski disponirani, ~ime je osiguranznatan udio solarne energije u energetskoj bilancipredsezonskog i poslijesezonskog razdoblja, pri ~emuje va`no primjenjivati propisanu vanjsku zaštitu od

sunca, kako bi se u vršnoj to~ki sezone izbjeglopregrijavanje prostora i time smanjilo troškovehla|enja aktivnim sustavima. Na taj bi se na~in osi-gurala i potrebna svjetlosna udobnost korisnika uzpozitivan ekološki doprinos 15�.Radi zaštite okoliša potrebno je pokrenuti sustave ak-tivnosti kojima bi se utjecalo na bu|enje ekološke svi-jesti hrvatske javnosti:

- kontinuiranim obavještavanjem o ekološkimobilje`jima korištenja energije u zgradama putemelektronskih medija i javnih glasila;

- organiziranjem ve}eg broja simpozija i predavanja outjecaju gospodarenja energijom u zgradama naokoliš;

- objavljivanjem publikacija;- organiziranjem savjetovališta za gra|ane o

mogu}nostima racionalnog i ekonomski isplativoggospodarenja energijom.

U sljede}ih bi nekoliko godina trebalo provesti analize:

- utjecaja primjene raznih energetskih ure|aja i sus-tava na smanjenje emisije one~iš}uju}ih tvari;

- utjecaja odabira gra|evinskih materijala i elemenatas obzirom na energiju potrebnu za njihovu proiz-vodnju i ugradnju na smanjenje emisijeone~iš}uju}ih tvari;

- me|usobnih utjecaja na~ina gra|enja, potrebne e-nergije i smanjenja emisije one~iš}uju}ih tvari;

- utjecaja poboljšanja toplinskih karakteristika zgradeu cjelini i njenih pojedinih dijelova na smanjenjeone~iš}enja okoline;

- utjecaja poboljšanja toplinskih svojstava zgrade ucjelini i njenih pojedinih dijelova na psiho-fizi~kuudobnost stanara.

Nadalje, nu`no je normizirati energetsko--mikroklimatsku kvalitetu izgradnje u odnosu naone~iš}enje okoline i uvesti obvezu izdavanja energet-ske iskaznice (Energiepass) za svaku pojedinu zgradu.Iako }e razvitak sustava energetske efikasnosti u zgra-darstvu svojim najve}im dijelom doprinijeti djelotvor-nijem gospodarenju energijom i zaštiti okoliša, ipak jeod velike va`nosti procijeniti njegov utjecaj na okoliš 7�.U Hrvatskoj je provedba procjene utjecaja na okoliš(PUO) regulirana Uredbom o procjeni utjecaja na okoliš(Narodne novine br. 34/1997.) i prate}im Popisom zah-vata (Narodne novine br. 37/1997.). Uredbom seimenuju zahtjevi za ~ije je izvo|enje nu`na procjena ut-jecaja na okoliš, odre|uje sadràj studije o utjecaju naokoliš, sudjelovanje javnosti i druga pitanja. Postoje}istandardi procjene, me|utim, neadekvatno obra|uju iliposve izostavljaju neke od potencijalnih utjecaja na oko-liš. Primjenom strateške procjene utjecaja na okoliš(SPUO) mogu}e je ve} u fazi planiranja dobiti uvid upotencijalne negativne utjecaje planiranih zahvata naokoliš. Strateška procjena utjecaja na okoliš je, ustvari,sustavni i sveobuhvatani proces procjene utjecaja poli-tike, planova i programa (PPP) na okoliš 9�.

258


3. MJERE ZA POVE]ANJE ENERGETSKEEFIKASNOSTI U ZGRADAMA

3.1. Zakonodavno ure|enje podru~ja toplinskezaštite zgrada

Vaè}e hrvatsko zakonodavstvo kojim se regulira ener-getska i ekološka efikasnost u zgradama karakterizirazastarjelost i neuskla|enost sa zakonskom legislativom uzemljama Europske unije, iz ~ega slijedi nu`nost izradenovog zakonodavstva. Pojedine zemlje Europske unijeimaju ve} dulje vrijeme podru~je gra|evinske toplinskezaštite pravno i tehni~ki ure|eno u skladu sa svojim speci-fi~nim uvjetima i potrebama. Izrada legislative na raziniEU pokrenuta je formiranjem radne grupe Europskeunije Committee for Standardization (CEN), a trenutno suu pripremi EU standardi CEN/TC 89 koji propisujuminimalne toplinske zahtjeve za zgrade u cjelini, od-nosno pojedine elemente zgrade.Zakonodavno ure|enje podru~ja toplinske zaštite uHrvatskoj, moè se podijeliti u ~etiri osnovne katego-rije 10�:• norme i propisi koji odre|uju minimalne zahtjeve u

pogledu toplinske zaštite zgrada koji moraju biti is-punjeni prigodom projektiranja i gra|enja;

• norme i propisi koji odre|uju metode prora~unatoplinsko-tehni~kih karakteristika pojedinih gra|e-vinskih elemenata;

• norme i propisi koji odre|uju metode i uvjete ispiti-vanja toplinsko-tehni~kih karakteristika gra|evin-skih materijala, elemenata i sklopova, ili definirajupojedine komponente mjerne opreme za toplinskamjerenja;

• norme i propisi koji se odnose na sustave grijanja,klimatizacije i provjetravanja.

Osnovna svrha navedenih normi je zadovoljiti triglavna cilja toplinske zaštite:a) osigurati racionalno korištenje energije;b) osigurati povoljne uvjete mikroklime u prostoru

zgrade;c) zaštititi gra|evinske elemente od ošte}enja radi

gra|evinsko-fizikalnih djelovanja.Zakon o gra|enju sadrì pravne pretpostavke za dalj-nje ure|enje podru~ja toplinske zaštite zgrada putemodgovaraju}ih tehni~kih propisa i normi, po uzoru nanjema~ka rješenja i uz uskla|ivanje s relevantnimdokumentima EU 11�.Aktivnosti na zakonodavnom ure|enju podru~ja toplin-ske zaštite trebaju se odvijati u dva osnovna pravca 2�:- inovacijom postoje}ih hrvatskih normi ;- izradom novih tehni~kih propisa po uzoru na

njema~ku inoviranu Naredbu o toplinskoj zaštiti od 1.sije~nja 1995.

Bitne odrednice novih propisa trebaju biti:- viša razina toplinske izolacije zgrade utvr|ena

ekonomskom optimalizacijom sume investicijskih ieksploatacijskih troškova;

- pored prora~una toplinskih gubitaka obvezati pro-jektante na prora~un solarnih i internih toplinskihdobitaka ~ime bi se stimulirao razvoj pasivne solarnearhitekture;

- zahtjeve oblikovati u skladu s dokumentima EU uobliku dozvoljene godišnje potrošnje toplinske ener-gije po m2 grijane površine ili m3 grijanog volumenazgrade;

- obvezati vlasnike zgrada da kod svake ve}e gra|evin-ske intervencije na vanjskim elementima zgrade (ob-nova, preinake, dogradnja i sl.) iste toplinskidodatno izoliraju ako je njihova toplinska izolacijaispod vrijednosti odre|ene novim propisom;

- obvezati graditelje na izdavanje energetske is-kaznice (Energiepass) za svaku pojedinu zgradu.

Generalne smjernice i zakonska regulativa za pasivnusolarnu arhitekturu postoje u urbanisti~koj iarhitektonsko-gra|evinskoj regulativi, ali samo na ra-zini osiguranja temeljnih preduvjeta, odnosno još suuvijek preop}enito formulirani da bi osiguralidosljedno provo|enje energetski i ekološki efikasnihprojekata 16��

Izrada nove tehni~ke regulative za uporabu pasivnihsolarnih sustava treba obuhvatiti:

- propisivanje minimalnih uvjeta i standarda koje pa-sivni sun~ani arhitektonsko-gra|evinski elementimoraju zadovoljavati;

- ovlaš}ivanje institucija za atestiranje energetski efi-kasnih proizvoda;

- ustanovljenje znaka energetske i ekološke kvalitete.

3.2. Ozna~avanje i standardizacija energetskihsustava i ure|aja

Energetske oznake su potvrda kvalitete ure|aja s obzi-rom na njihovu energetsku efikasnost, pri ~emu seure|aji prema potrošnji energije dijele na sedam stup-njeva energetske efikasnosti ozna~enih slovima od A doG (grupu A ~ine energetski najefikasniji ure|aji) 8�.Obveza ozna~avanja opreme (od eng. labeling) je im-perativ uspostave modernog, energetski i ekološki os-vještenog nacionalnog gospodarstva, kompatilnog seuropskim, energetskim tokovima. Ozna~avanje morabiti jasno i precizno, prema to~no odre|enoj shemikako bi se ve} na samom po~etku izbjegli svi potenci-jalni nesporazumi u svezi sa zna~enjem i porukom e-nergetske oznake.Ozna~avanje olakšava proces uvo|enja termina ener-getske efikasnosti u marketinšku strategiju, informira-ju}i potroša~a o karakteristikama ure|aja ipodsje}aju}i ga pritom na potrošnju energije kao rele-vantan kriterij prigodom odabira.S druge strane, ozna~avanje energetske opreme je jakpoticaj proizvo|a~ima da radi izbjegavanja loše oznakena svom proizvodu pove}aju njegovu energetsku efi-kasnost.

259


Bitan preduvjet uspješnog uvo|enja energetskihoznaka u hrvatsko gospodarstvo je definiranje mini-malnih standarda energetske efikasnosti opreme i no-vih tehnologija po uzoru na ISO ili CEN standarde.CEN standardi su u ve}ini slu~ajeva prošireni ipooštreni ISO standardi, koji zamjenjuju do sadavaè}e standarde zemalja ~lanica Europske unije.Proizvodi koji zadovoljavaju CEN standarde dobivajuoznaku CE koja im osigurava plasman na trìšte EZ iizvoz u dràve ~lanice EFTA. Na taj je na~in, svimonim proizvodima koji nisu prošli propisana testiranjai dobili CE oznaku, djelotvorno onemogu}en prodorna europsko trìšte.Prihva}anje CEN standardizacije uspješno }e zausta-viti dosadašnju praksu pretvaranja Hrvatske, radi ni-skog ìvotnog standarda prosje~nog potroša~a, u velikotrìšte zastarjele i neefikasne energetske opreme.Nadalje, prihva}anje standarda EU osigurava kon-kretnu financijsku potporu Europske banke za obnovui razvitak, Europske investicijske banke, kao i brojnihdrugih svjetskih i europskih financijskih institucija.

3.3. Ekonomske, financijske i fiskalne mjere

Za u~inkovito provo|enje programa energetske efi-kasnosti u zgradarstvu, nu`no je osigurati kontinuiran isiguran priljev nov~anih sredstava.Fondove za financiranje programa energetske efikas-nosti i zaštite okoliša u zemljama srednje i isto~neEurope naj~eš}e osniva Vlada zajedno s nadle`nimministarstvom ili ministarstvima (obi~no znatnog ud-jela u njihovom osnivanju i djelovanju ima i Ministar-stvo financija) kao autonomnu instituciju.Jedan od glavnih izvora popunjavanja fondova jenaplata kazni industrijskim i ostalim zaga|iva~imazbog nepridràvanja propisa i standarda zaštite okoliša(primjena tzv. “polluter pays” principa). Fondovi se, iz-me|u ostalog, koriste za financiranje mjera zaštiteokoliša, energetske efikasnosti i korištenja obnovljivihizvora putem bespovratnih sredstava (tzv. grants) iizdavanjem zajmova s niskom kamatnom stopom (tzv.soft loans) javnom i privatnom sektoru.Dva su osnovna institucionalna modela fonda za finan-ciranje KUENzgrada u sklopu NEPfond–a, namijenjenogfinanciranju projekata energetske efikasnosti i ob-novljivih izvora energije 7�:- kreditno-investicijski model;- fond za dodjelu bespovratnih sredstava.

Dràvni prora~un je jedan od najpouzdanijih izvora, aliradi njegovog, trenuta~no velikog optere}enja, nijerealno ra~unati na veliki udio kapitala, iako bi u slu~ajuuspostave kreditno-investicijskog fonda, dràvniprora~un mogao predstavljati zna~ajan jednokratni iz-vor temeljnog kapitala.“Dug za okoliš” je mehanizam financiranja utemeljensredinom ‘80-tih a bazira se na bilateralnim sporazu-

mima sa zemljama kreditorima o pretvaranju dijeladuga neke zemlje u sredstva namijenjena zaštiti oko-liša, energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima e-nergije, uz zadovoljenje odre|enih uvjeta. Jedan oduvjeta je da dug prema odre|enoj zemlji ili grupizemalja (npr. pariški ili londonski klub) mora biti do-voljno velik da bi se parcijalno pretvorio u namjenskasredstva (ovakvi sporazumi obi~no pretvaraju 1-10%duga, u ovisnosti o njegovoj veli~ini, u namjenski kapi-tal). Sljede}i je uvjet garancija kreditirane zemlje da }ese otpisani dio duga zaista utrošiti za financiranje ener-getske efikasnosti, obnovljivih izvora i zaštite okoliša.Tarifni sustav u kojem cijene energenata u svojoj struk-turi uklju~uju troškove uspostave sustava energetskeefikasnosti, korištenja obnovljivih izvora i gospoda-renja okolišem, tako|er je, jedan od mogu}ih izvorapopune fonda 18�.Me|unarodni se izvori financiranja mogu podijeliti utri kategorije:- Global Environment Facility (GEF);- multilateralne i bilateralne agencije,- me|unarodne komercijalne banke 7�.

3.4. Pravne i administrativne mjere

Politika cijena raznih vrsta energije, uz razli~ite stopeporeza jedna je od najja~ih mjera (poticajnih i restrik-tivnih) kojima dràva stimulira potrošnju ekološkiprihvatljivih energenata. Poticajna mjera za provedbunacionalnih programa u sektoru energetike je dodatnooporezivanje ne~istih energenata, ~ime bi se s jednestrane zaštitio okoliš, a s druge bi se razlika u stopiporeza mogla koristiti za financiranje programa ener-getske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.Karakteristi~no za ve}inu razvijenih zemalja svijeta jevisoko oporezivanje naftnih derivata, ~ime se stvarajuprihodi u dràvnom prora~unu, dio kojih se kasnijekoristi za financiranje raznih vidova programa zaštiteokoliša i racionalnog gospodarenja energijom. Ilustra-cije radi stopa poreza na benzin je sredinom 1996. go-dine u nekim zemljama Europe dosegla razinu od ~ak81% cijene na benzinskoj postaji (Francuska) (sl. 2).Oporezivanje benzina je u zadnjih desetak godina urazvijenim zemljama Europske unije poraslo za pros-je~no 38%. Uz ovako visoke poreze zemlje potroša~iostvaruju za nekoliko puta ve}i prihod po toni nafteod zemalja proizvo|a~a. Trend oporezivanja energe-nata za ra~un zaštite ~ovjekove okoline, u svijetu jesve ja~i.Sigurno je jedna od najja~ih poticajnih mjera za razvojenergetskog sektora Europska energetska povelja, ko-jom se prvi put u povijesti, uspostavljaju na~elapovezanosti energetskog sektora. Europsku energet-sku povelju su 17. prosinca 1991. godine u Haagu pot-pisale 12 ~lanica Europske unije, 7 zemalja isto~neEurope, 3 balti~ke republike, 11 republika nekadaš-njeg SSSR-a, SAD, Japan, Kanada i Australija. Povelju

260


su naknadno potpisali Turkmenistan, Slovenija iHrvatska (5. velja~e 1993. godine u Bruxellesu).Pristupanje Europskoj energetskoj povelji izuzetno jevaàn korak u uklju~enju Hrvatske u europske ener-getske tokove.Neke od va`nijih pravnih i administrativnih, poticajnihmjera hrvatske dràve u cilju uspostave zdravog sek-tora energetike i graditeljstva bile bi sljede}e:

- slobodna konkurencija na doma}em trìštu i suzbi-janje monopola;

- slobodni pristup energetskim izvorima i kapitalnimtransportnim sredstvima;

- jednaki uvjeti ulaganja za doma}e i strane investitore;- restrukturiranje i privatizacija;- uvjeti osnivanja i poslovanja trgova~kih društava po

uzoru na razvijene zemlje;- razbijanje energetskog monopola i slobodno formi-

ranje cijena energije;- smanjenje stope poreza i carina na ekološke i ener-

getski efikasne ure|aje i sustave, gra|evinske teh-nologije, elemente i materijale;

- formiranje pravnih tijela za nadzor poslovanja ener-getskih i gra|evinskih institucija i poduze}a;

- porezne i carinske olakšice pri dodjeli koncesija naekološki prihvatljive energente, tehnologije, materi-jale, opremu, ure|aje, postrojenja, objekte i dr.

3.5. Promotivno-propagandne mjere

Poradi implementacije energetske efikasnostipotrebno je sve sudionike u procesu gra|enja i ko-rištenja zgrada upoznati s posljedicama pretjerane po-trošnje energije, od ekoloških do gospodarskih. Zakrajnje }e korisnike biti posebno interesantni gospo-darski pokazatelji, posebice isplativost u relativno krat-kom vremenu korištenja zgrada. Va`no je što širojjavnosti dati pravodobnu i kvalitetnu informaciju krozmedije, informacijski sustav, stru~ne skupove, izlo`be,natje~aje, te popratne publikacije.Mjere za promociju i propagiranje programa mogu sepodijeliti u nekoliko kategorija:

- programski skupovi;

- nastupi u medijima;- izdava~ka djelatnost;- okrugli stolovi;- informativni skupovi;- savjetovališta.

Jedna je od djelotvornih mjera uklju~enje renomiranihstru~njaka u promociju i promid`bu programa obrazla-ganjem problematike, te informiranjem odostignu}ima u zemljama koje su ve} provele sli~neprograme.Promid`bene, informativne i edukativne aktivnostitreba bri`ljivo planirati i njima obuhvatiti ~itavu popu-laciju pri ~emu nije dovoljno samo pozivati na štednjuenergije ve} treba davati konkretne savjete i uputstva,inzistiraju}i pri tom na ~injenici da štednja energije nezna~i obvezno odricanje i manji komfor ve} ulaganje uvlastitu budu}nost.U svim promotivnim aktivnostima je zna~ajan što ve}ianga`man resornih ministarstava i dràvnih institucijau pruànju pravodobnih informacija.Neke od propagandnih aktivnosti u sklopu programaKUENzgrada bile bi sljede}e:- odràvanje izlo`bi s primjerima energetski efikasnih

zgrada u Hrvatskoj i svijetu u sklopu tematskihstru~nih skupova, te za širi krug ljudi u sklopusajmova (npr. Sajam graditeljstva na Zagreba~komvelesajmu);

- raspisivanje natje~aja za najbolje rješenje niskoener-getske zgrade na podru~ju Hrvatske po uzoru nasli~an natje~aj raspisan u Njema~koj 1991. godinepod pokroviteljstvom Njema~kog društva arhitekata(“Stanovanje 2000.”) koji je prethodio novoj regula-tivi iz podru~ja toplinske zaštite donesenoj 1995. go-dine – nadmetanje bi potaknulo projektante igraditelje na iznalaènje najpovoljnijih rješenja uenergetski efikasnom projektiranju, oblikovanju,izgradnji odnosno rekonstrukciji zgrada 17�;

- organizacija informativnih skupova na temu ener-getski efikasnih ure|aja i sustava u stambenim i go-spodarskim zgradama;

- organizacija informacija putem Interneta (izradaWEB stranica uz njihovo kontinuirano aùriranje).

Dobra informiranost javnosti o klju~nim ciljevima pro-grama presudna je za njegovo oìvotvorenje. Tekprihva}anjem javnosti kao ravnopravnog sudionika ugospodarenju energijom i zaštiti okoliša, stje~u se os-novni preduvjeti za zdrav gospodarski razvitak zemlje.

3.6. Obrazovne mjere

3.6.1. Visokoškolsko obrazovanje

Visokoškolsko i izvanškolsko obrazovanje mora i}iukorak s najmodernijim energetskim i graditeljskimtehnologijama.Za razvitak energetske efikasnosti u zgradarstvu od ve-likog je zna~enja profesionalnom edukacijom osposo-

261

Slika 2. Pregled stopa poreza na benzin u nekim zemljama �12�

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90% poreza

OPEC

SAD

Kanada

OECD

Japan

V.Britanija

Njema~ka

EU

Italija

Francuska


biti budu}e energeti~are, arhitekte i gra|evinare zaenergetske i graditeljske izazove 21. stolje}a. Nagli raz-vitak novih tehnologija s jedne i imperativ odrìvograzvitka s druge strane uvjetuju uvo|enje novih kole-gija na fakultete.Na fakultetima treba ustanoviti kolegije usmjerene nacjelovito obrazovanje u prostornom planiranju i pro-jektiranju niskoenergetskih zgrada, gdje se ne bizadràvalo samo na pojedinim konstruktivnim dije-lovima zgrade, ve} bi pristup trebao biti od urbanis-ti~kih planova namjene površine, nagiba i orijentacijezemljišta, bioklimatskih specifi~nosti, dimenzija i or-jentacija staklenih površina, pa sve do tehno-ekonomski optimalnog odabira energetskih ure|aja isustava u zgradi (elektri~ni i plinski ure|aji, rasvjetnisustavi i sustavi za grijanje, hla|enje i ventilaciju). Napoticaj Ministarstva znanosti i tehnologije Sveu~ilištebi studentske radove na temu niskoenergetske ku}etrebalo posebno istaknuti pri dodjeli redovitih godiš-njih nagrada studentima.

3.6.2. Izvanškolsko obrazovanje

A) Izrada stru~ne publikacije o energetskojefikasnosti ure|aja i sustava u zgradama

Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da se primjenomenergetskih oznaka budi svijest javnosti o potrebištednje energije, pri ~emu je zna~ajna pravodobna, ci-ljana marketinška kampanja. Hrvatska javnost je slaboupoznata s principima energetske efikasnosti, te jeprigodom kupnje bilo kakvog energetskog ure|aja,glavni kriterij odabira njegova cijena. Izradom stru~nepublikacije o enegetskim karakteristikama pojedinihure|aja uz konkretne primjere i usporedbe opremedostupne na hrvatskom trìštu, široj bi se javnosti, iz-me|u ostalog, pribliìla i ideja racionalnog korištenjaenergije 18�.

B) Izrada stru~nog priru~nika o primjeni novihpropisa o toplinskoj zaštiti zgrada

Po donošenju novih propisa treba izraditi stru~ni pri-ru~nik, jer su propisi u pravilu koncizni, suhoparni, bezdovoljno detalja, tako da su mogu}a kriva tuma~enja inesporazumi. Osim toga, pored slova propisa, postoji iduh propisa, koji ~esto, za manje upu}ene korisnikenije odmah prepoznatljiv. Stoga bi bilo korisno s obzi-rom na veliku va`nost ure|enja ovog podru~ja graditelj-stva, izraditi odgovaraju}i priru~nik o implementacijipropisa u svakodnevnu projektantsku i graditeljskupraksu. Pored tuma~enja pojedinih zahtjeva iz propisate ciljeva koji se njima èle posti}i, u priru~niku }e bitidani i konkretni primjeri ispravnih rješenja. Nadalje,bit }e predloèn sadràj i forma elaborata toplinskezaštite zgrade koji treba napraviti u fazi izrade glavnogprojekta zgrade kao dio projektne dokumentacije zadobivanje gra|evinske dozvole.U sklopu ovog priru~nika trebaju se na}i i primjeri pro-ra~una koji }e olakšati korištenje Pravilnikom.

C) Izrada stru~ne publikacije o energetskojefikasnosti u zgradarstvu namijenjeneprojektantima i graditeljima

Jedan od velikih problema u tretiranju energetske efi-kasnosti u zgradarstvu je nedostatak stru~ne literaturena hrvatskom jeziku, ~ime je va`nost izrade publikacijedaleko ve}a.Ova bi publikacija dala sustavni prikaz cjelokupneproblematike energetskog koncepta projektiranja iizgradnje zgrada, po~evši od prora~una energetske bi-lance zgrade, primjene bioklimatskih projektantskhtehnika, toplinsko-tehni~kih zna~ajki izolacijskih ma-terijala, na~ina rješavanja toplinske zaštite pojedinihelemenata zgrade, pa do prikaza svih potrebnih pro-ra~una, uklju~ivo i financijske pokazatelje investi-cijskih i eksploatacijskih troškova, korištenjem s jednestrane saznanja i podataka iz bogate svjetske literature,a s druge konkretnih iskustava naših stru~njaka.

D) Izrada stru~ne publikacije o energetskojefikasnosti u zgradarstvu namijenjenesamostalnim neprofesionalnim graditeljima ivlasnicima obiteljskih ku}a

Samostalni neprofesionalni graditelji i vlasnici privat-nih ku}a orijentirani su na izgradnju uz minimalnetroškove gra|enja, pri ~emu ne raspolaù potrebniminformacijama o povratnoj isplativosti ulaganja u kon-cepciju gra|enja u vidu poja~ane toplinske zaštitezgrada i primjene bioklimanskih projektantskih teh-nika. Cilj ove publikacije je na što jednostavniji na~inobjasniti potrebu ~uvanja energije i zaštite okoliša, po-boljšanje toplinske i svjetlosne udobnosti primjenomkoncepta pasivne solarne arhitekture u dobro toplinskiizoliranim zgradama i obiteljskim ku}ama, smanjenjemogu}ih gra|evinskih šteta, te isplativost u vidu sma-njenih troškova za energiju u budu}nosti. Publikacijatreba sadràvati tehni~ka rješenja primjene na jed-nostavnim obiteljskim ku}ama i zgradama, slikovito, sasvim podacima o vrstama, preporu~ljivim debljinama ikvaliteti materijala, opcijama povoljnih sustava za gri-janje, uz pojednostavljena objašnjenja alternativnih iz-vora energije, prvenstveno solarnog.Osnovni je cilj ovakvih publikacija uvjeriti ~itatelja daje ulaganje u poja~anu toplinsku zaštitu uz primjenubioklimatskih projektantskih tehnika financijski ren-tabilno, višestruko korisno i tehni~ki relativno jed-nostavno izvedivo.

E) Izrada stru~ne publikacije o mogu}nostimapoboljšanja energetske efikasnosti postoje}ihzgrada

Bez ozbiljnog zahvata na postoje}em fondu zgrada,koji je svojim najve}im dijelom nedovoljno toplinskiizoliran, nije mogu}e, u kra}em vremenu, posti}i nekezna~ajnije rezultate u uštedi energije na razini dràve.Stoga podru~je energetskog poboljšanja postoje}ihzgrada zahtijeva posebnu publikaciju u kojoj }e se de-taljno obraditi, ne samo problematika toplinske

262


zaštite, ve} i svi tehni~ki i tehnološki elementi koji su usvezi sa sanacijskim zahvatima.Postoje}e zgrade predstavljat }e veliki problem uprovedbi programa energetske efikasnosti jer je, upravilu, njihove korisnike teško navesti na nepred-vi|ene investicije. Iz tog je razloga njihova što bolja in-formiranost kroz stru~ne publikacije o mogu}imnajjednostavnijim rješenjima, te o potrebi iopravdanosti njihove primjene, od velike va`nosti.Publikacija treba sadràvati prijedloge konkretnihrješenja sanacije pojedinih elemenata zgrade (fasada,krovova, pregrada prema negrijanim prostorima i dr.)na temelju provedenih ekonomskih optimalizacija top-linske zaštite razli~itih izolacijskih materijala i debljinapostoje}ih konstrukcija, uz preporuke za instalacijunajefikasnije energetske opreme.

3.7. Mjere me|unarodne suradnje

Za uspješno provo|enje programa, osim financijskog,va`ni su i drugi aspekti me|unarodne suradnje.Kroz ~itav period od pokretanja programa do danasvršeni su pokušaji uspostave što bolje suradnje s me|u-narodnim institucijama i agencijama na polju ener-getike i graditeljstva.U razvijenim se zemljama posljednjih desetak godinaintenzivno provode brojni programi poradi pobolj-šanja energetske efikasnosti u zgradarstvu, koji su zanas interesantni s jedne strane zbog predloènih, teh-noloških a s druge zbog brojnih edukativnih rješenja.Jedan od primjera vrlo uspješnog edukativnog pro-grama je NEET program (National EnvironmentalEducation and Training Program) uspostavljen odstrane United States Department of Energy, poradiedukacije javnosti i pribliàvanja ideje energetske efi-kasnosti krajnjem korisniku 2�.Neki od najzna~ajnijih energetskih projekata Europ-ske zajednice su sljede}i:- THERMIE (1990.-1994.);- JOULE-THERMIE (1995.-1998.);- SAVE I (1991.-1995.) 14;- SAVE II (1995.- );- SYNERGY;- Urban Energy and Endvironmental Indicators (Po-

kazatelji utjecaja potrošnje energije u zgradarstvu naokoliš) 13�;

- Energy Efficiency 2000 (Energetska efikasnost 2000);- Energy Comfort 2000 - EC 2000 (Energetska udob-

nost 2000);- Wohnen 2000 (Stanovanje 2000) 17�;- European Housing Ecology Network – EHEN

(Mreà europskog ekološkog stanovanja);- Low Endvironmental Impact New Housing –

LEINH (Projekt ekološke izgradnje);- Residental Energy Management in the Mediterranean

Area – REMMA (Program gospodarenja energijom ustambenom sektoru mediteranskog podneblja).

Za uspješnu provedbu programa zna~ajno je putemme|unarodne suradnje osigurati pomo} pri izradi za-konodavne regulative (PHARE program), prik-upljanju potrebnih podataka i informacija,pribavljanju programskih paketa za analizu relevantneproblematike, uklju~ivanju u me|unarodne razvojne iistraìva~ke projekte i dr.

4. ZAKLJUÂK

Ubrzani tehnološki progres i nagli razvitak industrije,porast svjetskog stanovništva i potrošnje dobara i us-luga neizostavno rezultiraju zaga|enjem ~ovjekoveokoline i devastacijom osnovnih ìvotnih resursa.Aktivnosti u sklopu programa KUENzgrada bazirane su naekološkom pristupu energetskom i graditeljskom sek-toru, uz uvaàvanje svih preuzetih obveza o smanjenjuemisija one~iš}uju}ih tvari u atmosferu u Hrvatskoj.Rad na programu temelji se na postulatu da je zaštita~ovjekove okoline imperativ odrìvog razvitka u no-vom tisu}lje}u.U ~lanku su detaljno opisane mjere za provedbu pro-grama koje zajedno ~ine okruènje i ciljeve energetskei graditeljske politike kojima se prema programu o~i-tuje Vlada i njene institucije, grad i lokalna tijela sa-mouprave, vlasnici zgrada i stanari.Prihva}anje mjera za provedbu programa od straneVlade i nadle`nih ministarstava i institucija najja~i jepoticaj realizaciji samog programa.Vrednovanje svake pojedine mjere provodi se ovisno otome koliko ona doprinosi:

- pove}anju korištenja obnovljivih izvora energije;- smanjenju nepovoljnih utjecaja na okoliš, ìvot i

zdravlje ljudi;- pove}anju energetske i ekonomske efikasnosti ko-

rištenja energije;- psiho-fizi~koj udobnosti korisnika zgrada;- stabilnosti, sigurnosti i kvaliteti opskrbe energijom;- uspostavljanju sustava efikasnog marketinga uteme-

ljenog na novostvorenom povjerenju proizvo|a~a (e-nergetske i gra|evinske opreme i energije) i korisnika;

- provedbi kvalitetnog informiranja svih subjekata e-nergetskog i graditeljskog sektora;

- upoznavanju široke javnosti s ekološkim i energet-skim problemima, te konkretnim mogu}nostima nji-hovog rješavanja.

Poradi smanjenja potrošnje toplinske energije va`no jeuskladiti norme i propise koji ure|uju podru~je toplin-ske zaštite zgrada sa sljede}im zakonima 1�:

- Zakonom o gra|enju (NN 77/1992 i NN 33/1995);- Zakonom o zaštiti okoliša (NN 82/1994);- Zakonom o prostornom ure|enju (NN 30/1994);- Zakonom o obnovi (NN 24/1996);- Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN

29/1993).

263


Nizom poticajnih i restriktivnih mjera dràve moè sezna~ajno potaknuti ve}e korištenje obnovljivih izvoraenergije, prvenstveno solarne i pove}anje energetskeefikasnosti u zgradama:- uvo|enjem tzv. CO2 takse (dràvna taksa na proiz-

vodnju energije iz krutih i teku}ih fosilnih energenata);- stimuliranjem kupnje “zelene elektri~ne energije”

kroz smanjenu stopu PDV-a;- zakonskom obvezom primjene bioklimatskih pro-

jektantskih tehnika i pasivne solarne arhitekture;- pooštrenjem propisa o toplinskoj zaštiti zgrada;- uvo|enjem ozna~avanja opreme energetskim

oznakama;- uvo|enjem energetske iskaznice (Energiepass) za

svaku pojedinu zgradu;- formiranjem dràvnih fondova za provedbu nacio-

nalnih programa energetske efikasnosti i obnovljivihizvora (NEPfond).

Provo|enjem navedenih mjera bit }e uspostavljeni me-hanizmi sustavnog pra}enja, analize i rješavanja e-kološke i energetske problematike pri projektiranju,izgradnji i korištenju stambenih i gospodarskih zgradau Hrvatskoj.

LITERATURA

1� F. KRITOVAC, V. ŠIMETIN: “Analiza graditeljstvaHrvatske”, PROHES, Energetski institut “HrvojePoàr”, Zagreb, srpanj 1996.

2� V. KOLEGA: “Uvod u nacionalni program energetskeefikasnosti u zgradarstvu – KUENzgrada”, Energija br. 5,Hrvatska elektroprivreda, Zagreb, listopad 1999.

3� EKONERG “Emisija one~iš}uju}ih tvari u zrak iz ener-getskog sektora”, Energija u Hrvatskoj 1994.-1998., Go-dišnji energetski pregled, Ministarstvo gospodarstvaRH, Zagreb, prosinac 1999.

4� G. GRANI] et. al.�: “Strategija energetskog razvitkaRepublike Hrvatske: nacrt”, Ministarstvo gospodarstvaRH, Energetski institut “Hrvoje Poàr”, Zagreb, 1998.

5� V. KOLEGA et. al.�: “KUENzgrada – Program energet-ske efikasnosti u zgradarstvu: prethodni rezultati ibudu}e aktivnosti”, Energetski institut “Hrvoje Poàr”,Zagreb, travanj 1998.

6� W. ZAPKE:“Ökologische Altbausanierung”, DBZ 10/967� G. GRANI], B. JELAVI] et. al.�� “Nacionalni ener-

getski programi: uvodna knjiga”, Energetski institut“Hrvoje Poàr”, Zagreb, travanj 1998.

8� P. BERTOLDI, A. RICCI, B. H. WAJER: “Energy Ef-ficiency in Household Appliances”, Proceedings of theFirst International Conference on Energy Efficiency inHousehold Appliances, Florence, November 1997.

9� R. THERIVEL et. al.�: “Strategic Environmental As-sessment. Earthscan, London 1992.

10� V. ŠIMETIN et al.�: “Pregled i ocjena gra|evinsko-tehni~ke regulative-Knjiga VII. Ušteda energije i toplinskazaštita, Institut gra|evinarstva Hrvatske, Zagreb, 1997.

11� Smjernice Vije}a Europske zajednice 89/106 o gra|e-vinskim proizvodima, Temeljni dokument o uštedi ener-gije i toplinske zaštite, 21. prosinac 1988.

12� H. PETRI] et. al.� “KOGEN: “Program kogeneracije:prethodni rezultati i budu}e aktivnosti”, Energetski in-stitut “Hrvoje Poàr”, Zagreb, travanj 1998.

13� Europe 1994, Urban Energy and Environmental Indica-tors, Rennes 1994.

14� Directorate general for Energy (DG XVII): The SAVEProgramme: Overview and Future, 1994.

15� LJ. MIŠÊVI]: “Energetska i ekološka arhitekturaturizma – pasivni i aktivni sustavi”, Energija i ekologija uturizmu, Zbornik radova me|unarodnog stru~no-znanstvenog simpozija, SEH, Zagreb, 1997.

16� B. HRASTNIK et. al.�: “SUNEN – Program korištenjaenergije sunca: prethodni rezultati i budu}e aktivnosti”,Energetski institut “Hrvoje Poàr”, Zagreb, travanj1998.

17� K. BAISIN, M. HEGGER: “Architektenwettbewerb“Wohnen 2000”, DBZ 3/93.

18� B. LAPONCHE, B. JAMET, M. COLOMBIER, S.ATTALI: ”Energy Efficiency for a Sustainable World”,ICE Editions, Paris, 1997.

MEASURES TO INCREASE ENERGY EFFICIENCY INBUILDINGS

In the paper, preliminary results of the energy efficiency pro-gramme in buildings - KUENzgrada - are given, containingecological characteristics of the programme and their con-tribution to environmental protection.Further, some of the more important measures aiming atthe share increase of renewable energy sources and en-ergy efficiency in the Croatian energy and construction sec-tor are described.

Naslov pisca:

Mr. sc. Vesna Kolega, dipl. ing.Energetski institut “Hrvoje Poàr”Ulica grada Vukovara 3710000 Zagreb, Hrvatska


264


PODMORSKI ENERGETSKI KABELI - NOVA TEHNOLOGIJAIZVEDBE PRIOBALNIH ZA[TITA I MOGU]A KOORDINACIJA

ME\U KORISNICIMA PODMORSKIH TRASA

Ivo S a n t i c a, Split

UDK 621.315.2:621.516.6STRU^NI ^LANAK

Od mehani~kih o{te}enja podmorske energetske kabele u priobalju {titimo priobalnom za{titom. Nakon kratkog pregledazahtjeva i na~ina dosada{nje izvedbe za{tite dan je prikaz nove tehnologije. Ovakvim na~inom izvedbe priobalne za{tite i gru-piranjem podmorskih instalacija u podmorske instalacijske koridore uveliko pridonosimo za{titi okoli{a priobalja i podmorja.

Klju~ne rije~i: energetski podmorski kabeli, priobalnaza{tita, podmorski koridori, podmorsko do-bro, za{tita okoli{a.

1. UVOD

Prve podmorske kabelske veze datiraju iz druge polo-vice 19-og stolje}a. Ve} u to doba dio priobalja i otokabio je povezan podmorskim telegrafskim kabelima.Strate{ki zna~aj ovih veza potkrijepit }emo podatkom,da je potrebna informacija o poloàju neprijatelja, {toje ujedno bio i znak za po~etak jedne od najve}ihklasi~nih pomorskih bitaka "Bitka pod Visom" 1866.godine prenesena telegrafskim kabelom, ~ime je tijek iishod bitke za otok Vis promijenjen.Zasigurno su ovako va`ne veze zahtijevale svu ozbilj-nost u pripremi, polaganju, odràvanju i za{titi.Uvidom u dio tada{nje projektne dokumentacije za po-laganje i otklanjanje kvarova zadivljuje nas pedantnostizradbe.Zahtjevnost u pogledu pripremnih radnji podmorskihinstalacija danas postaje posebno sloèna. Kori{tenjepomorskog dobra obvezuje korisnika na uvaàvanjesvih relevantnih ~imbenika presudnih za odre|ivanjeizlaznih to~aka i koridora kabelske trase. Postoje}e in-stalacije, urbanisti~ke planove priobalja, tranzitnenauti~ke i nauti~ko-turisti~ke putove, ribarstvo, kultu-rolo{ke navike stanovni{tva i dr. treba uvaìti u tijekupripremnih radnji.Naravno, za{tita okoli{a priobalja i podmorja postavljaposebne zahtjeve. Ponekad su ovi zahtjevi u koliziji selektroenergetskim zahtjevom da trasa bude najkra}audaljenost izme|u ishodi{nih to~aka.Detaljniji oceanografski podaci, ste~eno iskustvo,gra|evinske mogu}nosti i nove tehnologije vremenommijenjaju koncepciju izvedbe priobalne za{tite, jednogod najva`nijih segmenata za sigurnost podmorske in-stalacije.

2. SVRHA PRIOBALNE ZA[TITE PODMORSKIHENERGETSKIH KABELA I ZAHTJEVI KOJEONA TREBA ISPUNITI

Priobalna za{tita je gra|evinski zahvat ~ija je temeljnazada}a za{tita energetskog kabela od svih vrsta mo-gu}ih mehani~kih o{te}enja.Mehani~ka o{te}enja nastaju u prvom redu kao poslje-dica djelovanja razornih i erozivnih sila uzrokovanihvalovito{}u mora. Me|utim, mogu}a su o{te}enja i odkobilica brodova, a i od ljudskog nemara, kod odla-ganja i transporta te{kih tereta i sl.Navest }emo neke jednad`be preko kojih dolazimo doosnovnog podatka, tj. podatka na kojoj dubini se moèkotrljati kamen kao mogu}i uzro~nik o{te}enja. Ra~unse temelji na oceanografskim podacima u priobalju:visini vala, duìni vala, brzini vala, a ovisan je tako|er ostrmini obale, jer ona uvjetuje eventualnu pojavu kla-potisa (stojnog vala).Kriti~na dubina za stojne valove je:

HL L h

L hmkr �

��

� � �� 4

22$

$$

ln–

( )

L - duìna vala (m)h - visina vala (m)

U praksi kriti~na dubina kod stojnih valova uzima se ugranicama 1,5 h - 2 h.Maksimalna brzina ~estica morske vode na dnu zastoje}i val iznosi:

� �Vh

Lg

shL

H

msekmax �

� �

��

��

��

��

2

412

$

$ $

265

Opasna zona ispiranja dna pri vertikalnoj obali nalazise u granicama od L/8 do 3L/8.Dozvoljena maksimalna brzina morske vode na dnuiznosi:

- za pijesak 1,5 m/sek- za kamen do 40 kg teìne 2,5 m/sek- za kamen do 70 kg teìne 3,5 m/sek- za kamen do 140 kg teìne 5,0 m/sek.

Veli~ina kamena kojeg more kotrlja uvjetovana je brzi-nom mora na dnu.Prema tome, ovisno o vrsti kabelskog pla{ta i veli~inikamena koji ga moè o{tetiti donekle definiramodubinu ugradnje priobalne za{tite.Naravno, dubina ugradnje ovisna je o geologiji prio-balja, iskustvenim saznanjima, a tako|er i o ekonom-skim pokazateljima.Na mjestima gdje energetski kabel nije direktnoizloèn erozivnom djelovanju mora za{titu je potrebnoizvesti kao preventivu od udaraca kobilice plovila,sidrenja brodova i nekontroliranih radova u priobalju(nasipavanje, izgradnja muleta, marina i dr.).Va`no je napomenuti da je priobalna za{tita skupgra|evinski zahvat, te kod projektiranja treba uvaìtisve relevantne ~imbenike kako bi ga optimizirali u po-gledu zahtjevnosti i cijene.Vijek trajanja priobalne za{tite definiran je vijekom tra-janja energetskog kabela, a to zna~i najmanje 50 godina.Prema tome, treba obratiti pozornost na zahtjev izuzetnokvalitetne izvedbe za{tite i povezanosti s okolnim tere-nom, kako je stalna erozija valova ne bi o{tetila. U pone-kim slu~ajevima do o{te}enja je dolazilo neposrednonakon izvedbe ve} kod prvog nevremena.Kao {to je izgradnja priobalne za{tite skup gra|evinskizahvat, tako je i sanacija jo{ skuplji zahvat s obzirom naveli~inu radova i prisutnost energetskog kabela.Nova tehnologija izgradnje priobalne za{tite stoga jeposebno interesantna jer prvi put ovaj specifi~ni segmentpostaje prakti~ki "vje~an" i nije mu potrebno odràvanje.

3. DOSADA[NJA ISKUSTVA NA KVAROVIMAENERGETSKIH KABELA U PRIOBALJU

Nekoliko kvarova kao posljedica mehani~kogo{te}enja u priobalju potvrda su ozbiljnosti problema-tike priobalne za{tite energetskih kabela.Kvar na kabelu 35 kV Kopno - O. îovo, uzrokovan jeo~ito ljudskim nemarom. Obala je nasipana ne vode}ira~una o kabelu i stanju priobalne za{tite, unato~ svimupozorenjima distributera. Posljedica je bila kvar nakabelu i vi{emjese~ni rad brodogradili{ta s reducira-nim energetskim reìmom uz stalan rizik da jedinapreostala 10 kV veza preko dotrajalog kabela tako|erbude prekinuta.Kvar na 30 kV kabelu Dugi Rat - Postira, tako|er je biouzrokovan ljudskim nemarom. U ovom slu~aju priobaljeje nasipano vi{etonskim kompaktnim odljevima {ljake.

I 10 kV kabel Zadar - Preko u priobalju o{te}en jeizgleda ljudskim nemarom.Razorno djelovanje valova bilo je vi{e puta uzroko{te}enja priobalne za{tite, ali zahvaljuju}i pravodob-nim intervencijama do kvarova na kabelu nije do{lo, ilinam to nije poznato.Vidljivo je da se o{te}enja ~e{}e javljaju na kabelimasrednjeg napona, jer je njihov broj ve}i i poloàjno subliè naseljenim mjestima.Ne ulaze}i u pojedinosti, postoje}a iskustva u "{aro-likoj lepezi" tipova priobalne za{tite dosta su dvojbena.Priobalna za{tita starijih energetskih podmorskih ka-bela srednjeg napona uglavnom je bila izvedena za jed-nokratnu uporabu, nepogodna kod popravka kabela inesigurna u duljem razdoblju eksploatacije kabela.Zbog toga se kod projektiranja "oto~nih veza 35 kV"primijenio novi tip priobalne za{tite. Sli~ni elementiugra|eni su na nekoliko novijih kabelskih podmorskihveza, a primijenjeni su i kod sanacija starih priobalnihza{tita. Ovaj tip za{tite sastoji se od niza dvodjelnih ele-menata monta`ne izvedbe. Svaki ugradbeni elementima preklopni zub za me|usobno povezivanje. U utortemeljnog elementa polaè se kabel ili kabeli i nakonpolaganja zatvaraju se pokrovnim elementima.Ovakav tip priobalne za{tite osigurava dosta dobar"komoditet" polaganja, a i demontaù pokrovnogdijela u slu~aju zamjene ili popravka kabela.Me|utim i ovakva priobalna za{tita krije opasnost odmogu}eg pomicanja pojedina~nog elementa okomitona kabel, "smik", a treba obratiti pozornost i na prijelazkabela iz elementa na morsko dno.Slike 1, 2, 3, 4, 5 i 6 prikazuju neke primjere izvedbepriobalne za{tite energetskih kabela do 90-ih godina.Slika 7 prikazuje tipizirani element priobalne za{titeenergetskih kabela ugra|en na "oto~koj vezi 35 kV".

266

Slika 1. KB 10 kV "Pelje{ac-Mljet", "Kor~ula-Lastovo"

Slika 2. KB 30 kV "Dugi Rat-Postira" (sanacija)

I. Santica: Podmorski energetski kabeli - nova tehnologija izvedbe . . . Energija, god. 50 (2001) 4, 265-272

Praksa je pokazala da se uza sva projektantska nasto-janja, prirodni izgled priobalja na mjestu ugradnjepriobalne za{tite znatno naru{i. Negdje vi{e, negdjemanje, ovisno i o suptilnosti izvo|a~a.

4. NOVA TEHNOLOGIJA IZRADEPRIOBALNIH ZA[TITA

Kod energetskog podmorskog kabela 10(20) kV o.Hvar-o. Sv. Klement (ACI marina Palmiàna) prio-balna za{tita izvedena je prvi put strojnim bu{enjempriobalja i postavljanjem PHD cijevi �100 mm ubu{otinu kroz koju se naknadno provla~e krajevi pod-morskog kabela.Strojem za bu{enje probija se okrugla rupa izme|uzacrtanih to~aka na kopnu i moru. Na kraj metalnecijevi za bu{enje vezuje se polietilenska plasti~na cijevodgovaraju}eg promjera. Izvla~enjem metalnih cijeviuvla~i se PHD cijev koja sada predstavlja "podzemnu"priobalnu za{titu.Proizvo|a~ bu{a~ke jedinice 8/60 JT i sustava za kamenRS 860 je firma Ditch Witch. Sustav je samostalan osimspoja preko jedne cijevi na potrebni fluid i jednog ka-bela na elektri~ni sustav. Put bu{ilice, od ulazne doizlazne to~ke mora biti planiran prije nego bu{enjepo~ne. Put bu{ilice moè biti ozna~en po povr{ini zem-lje bojom ili ozna~en zastavicama, odnosno pluta~amana moru ili natpisom na papiru kao referenca djelat-niku izvo|a~u. Mogu}nost savijanja puta bu{ilice morase kontrolirati i zadràti u granicama preporuke. DitchWitch cijevi svrdla su projektirana za savijanje,me|utim savijanje preko preporu~enih granica }euzrokovati o{te}enje koje se ne mora vidjeti. Ovakvao{te}enja se akumuliraju i u kona~nici mogu voditinepredvi|enom o{te}enju cijevi.Princip rada bu{ilice je sli~an kao i kod ostalih bu{ilica:primjer za bu{enje nafte, vode i sl. Svrdlo uobi~ajenekonstrukcije za bu{enje okre}e se preko srednje cijevi.Vanjskom cijevi izvodi se rad na odre|ivanju putanje.Kroz unutra{nju cijev pod pritiskom se ubrizgava fluid(npr. mje{avina vode i bentonita ili sl.) kojim se ispire

267

Slika 7. "Oto~na veza 35 kV"

Slika 6. KB 110 kV "Pelje{ac-Kor~ula"

Slika 5. KB 110 kV "Krk-Rab"

Slika 4. KB 35 kV "Kopno-O. îovo"

Slika 3. KB 10 kV "Bra~-[olta"

Slika 8. Priobalje na mjestu izgradnje priobalne za{tite


izbu{eni materijal s vanjske strane "vanjske cijevi".Time se ujedno i u~vr{}uje stijenka izbu{ene rupe.Izme|u stijenke rupe i stijenke vanjske cijevi ima do-voljno prostora, jer je promjer bu{e}eg svrdla ve}i odpromjera vanjske cijevi. Izvla~enje metalne cijevikoristi se postavljanjem polietilenske cijevi jer se zakraj prve veè po~etak druge.U slu~aju kada imamo "povratno" bu{enje zapro{irenje prve rupe tada se obi~no naknadno ponovoprovla~i metalna cijev da bi se mogla istegnuti polieti-lenska cijev.Cijev (priobalna za{tita) promjera � 350 mm koja semoè ostvariti ovim strojem zadovoljava zahtjeve elek-troenergetskih kabela svih naponskih nivoa.Ova tehnologija moè se primijeniti i kod vodovodnih,plinovodnih i kanalizacijskih instalacija.HT TK Centar Split vlasnik je ove bu{a~ke jedinice i zaza{titu svojih instalacija u priobalju koristi se ve} od1977. god.HEP koristi prvi put ovaj na~in za{tite 1999. god. napodmorskom kabelu o. Hvar-o. Sv. Klement (marinaPalmiàna).U tijeku je izvedba, odnosno bu{enje priobalja za pod-morski kabel Drvenik (kopno) - Su}uraj (o. Hvar), a pri-premni dogovori napravljeni su i za slijede}e objekte:Podmorski kabel 10(20) kV: Vini{}e - M. Drvenik

Rt Marjana - O. îovoPu~i{}a - premo{tenje valeMilna - premo{tenje vale.

Izvla~enje krajeva kabela s broda polaga~a i provla~enjekroz cijev priobalne za{tite uz pomo} ~eli~nog uèta ivitla po~etna je i zavr{na faza kod polaganja kabela. Ovedvije faze zahtijevaju posebnu pripremu, jer se brod po-laga~ obvezno treba sidriti u ~etverovez. Iz skromnihdosada{njih iskustava moèmo re}i da ve}ih problemakod ovih operacija ne treba o~ekivati, jer kraj kabelanesmetano klizi kroz PHD cijev.Postavlja se pitanje {to napraviti u slu~aju kvara na ka-belu ba{ u cijevi priobalne za{tite? Ovakav slu~aj moèse relativno jednostavno rije{iti za kabele s krutim die-lektricima. Kabel se kida u moru, kraj kabela se izvla~i,a uz pomo} spojnice ubacuje se novi dio kabela iprovla~i kroz postoje}u cijev. Ne{to sloèniji zahvat biobi kod uljnih kabela, ali ove kabele za napone 110 kVvi{e prakti~ki i ne koristimo.Postavlja se tako|er i pitanje ho}e li se slobodni pros-tor cijevi priobalne za{tite poslije duèg vremenaeksploatacije ispuniti biolo{kim materijalom, a timeprakti~ki onemogu}iti po potrebi izvla~enja krajeva ka-bela i novo kori{tenje? Prema informacijama iz Insti-tuta za oceanografiju i ribarstvo zna~ajne promjeneunutar cijevi se ne o~ekuju jer ne postoji slobodnacirkulacija mora. Ipak slobodni prostor izme|u cijevi ikabela na izlazu preporu~ava se zatvoriti.

5. PODMORSKI INSTALACIJSKI KORIDORI

More, morsko dno i uzak obalni pojas je pomorsko do-bro. Ribarstvo, pomorstvo i u novije vrijeme turizam

268

Slika 9. Skica presjeka priobalne za{tite


zna~ajne su privredne grane koje koriste ove prirodneresurse. Pravilno gospodarenje njima civilizacijska jeobveza svake generacije.Povezivanje otoka s kopnom podmorskim instalaci-jama neizbje`na je potreba. Struja, telefon i voda ve} su

dovedeni na ve}i dio otoka. Kanalizacijski ispusti gradese i izgra|eni su u ve}im naseljima. Plinifikacija nas si-gurno o~ekuje.Sve ove instalacije kao i budu}e pomalo "parceliraju"morsko dno, su`avaju}i mogu}nosti njegova kori{tenjakod ribarenja (ko~arenja), sidrenja i dr.Prema tome, grupiranje instalacija u zajedni~ki defini-ranim podmorskim koridorima bilo bi najboljerje{enje. Do sada se tome nije poklanjala du`na pozor-nost. Svaki je vlasnik vodio ra~una o, za sebe, najpo-godnijoj i najisplativijoj trasi.Me|utim, zasigurno ovo ne bi trebala biti praksa kojaje ovisna o projektantskoj ekolo{koj edukaciji ili savje-sti, ve} bi to trebala biti pisana obveza u kori{tenju po-morskog dobra. Gdje god je to mogu}e sve podmorskeinstalacije trebalo bi koncentrirati.U novije vrijeme imamo niz pozitivnih iskustava, a na-vest }emo ih i primjerom.O. Bra~ - o. [olta povezani su u novije vrijeme u istomkoridoru vodovodnom cijevi, i 35 kV energetskim ka-

269

Slika 10. Izvedbeni presjek priobalne za{tite

Slika 11. Instalacijski koridor "Bra~ - [olta"


belom, a i kanalizacijski ispust mjesta Milne na otokuBra~u nalazi se u istom koridoru.HT je vlasnik stroja za izradu bu{otine za priobalnuza{titu kabela, a HEP je vlasnik stroja i tehnike za pola-ganje podmorskih kabela, tz. "MORKAB" opreme.Prvi zajedni~ki posao polaganja dviju razli~itih instala-cija i izrade zajedni~ke priobalne za{tite strojnimbu{enjem izveden je izme|u otoka Hvara i o. Sv. Kle-ment, a za ACI marinu Palmiàna.Oba kabela energetski 10(20) kV i svjetlovodni pola-gani su u podmorje istodobno, jednim zahvatom s is-toga broda polaga~a. Moèmo slobodno re}i veomauspje{no uz odre|ene manje pote{ko}e jer je to bioprvi ovakav posao.Na potezu izme|u naselja Drvenik (kopno) i naseljaSu}uraj (o. Hvar) u tijeku je izrada projekta i izradapriobalnih za{tita za sli~an posao. U zajedni~kom kori-doru opet }e biti poloèni svjetlovodni i energetski ka-bel 10(20) kV.

Priobalna za{tita izvest }e se strojnim bu{enjem,postavljanjem PHD vanjske cijevi promjera � 350 mmu koju }e se uvu}i cijev � 140 mm za energetski kabel itri cijevi � 50 mm za opti~ki kabel.

6. ZAKLJUÂK

Upoznavanjem i kori{tenjem novih tehnologija uizradi priobalnih za{tita energetskih podmorskih ka-bela omogu}ava se kvalitetno tehni~ko rje{enje i kvali-tetna za{tita okoli{a, te izbjegavaju mnogi problemitzv. klasi~ne za{tite.Naponska razina, promjer podmorskog kabela, mjestoulaska kabela u more, zahtjevi za{tite okoli{a, naravnocijene radova i ubudu}e }e biti ~imbenici koji }e uvjeto-vati na~in {ti}enja kabela u priobalju.Grupiranjem instalacija u podmorju rje{ava se i dje-lomi~na za{tita okoli{a podmorja, a pisanom regulati-vom ovako ozbiljna problematika ne bi se prepu{talavolji pojedinca.

270

Slika 12. Instalacijski koridor "o. Hvar - o. Sv. Klement"


LITERATURA

1� I. SANTICA, L. ZLATAR: "Osvrt na priobalnu za{titupodmorskih energetskih kabela s prijedlogom tipizacijeelemenata". Prvi simpozij o energetskim kabelima (zbor-nik radova), Split, 1964.

2� I. SANTICA, A. SMIR^I]: "Prijedlog povoljnijeg izboralokacije izlaznih to~aka podmorskog kabela i mikroloka-cija kabelskih trasa unutar kabelskog koridora".ENERGIJA, velja~a 1996.

3� Sustav za bu{enje Ditch Witch. Radne upute.

271

Slika 13. Instalacijski koridor "Drvenik (kopno) - Su}uraj (o. Hvar)


UNDERSEA ENERGY CABLES – NEW TECHNOLOGYOF COASTAL PROTECTION AND POSSIBLECOORDINATION AMONG USERS OF UNDERSEAROUTES

In coastal areas, undersea cables are protected from me-chanical damages by coastal protection. After a short analy-sis of demands and current ways of protection realisation areview of a new technology is given. This kind of coastalprotection and grouping of undersea installations into un-dersea installation corridors remarkably increases environ-mental protection of coast and undersea.

UNTERSEESTROMVERSORGUNGSKABEL - NEUESVERFAHREN DER KABELSCHUTZMASSNAHMEN IMKÜSTENGEBIET UND DIE MÖGLICHE ABSTUFUNGDER BENUTZER VON UNTERSEELINIENFÜHRUNGEN

Unterseestromversorgungskabel werden im Küstengebietvon mechanischen Beschädigungen geschützt. Das neueVerfahren ist nach kurzer Übersicht der Forderungen und

der bisherigen Schutzausführungen, dargestellt worden.Mit dieser neuen Ausführung der Schutzmassnahmen imKüstengebiet und durch die Gruppierung der Unterseean-lagen in Unterseekorridore, tragen wir wesentlich dem Um-weltschutz des Küstengebietes und des Festlandsockelsbei.

Naslov pisca:

Ivo Santica, dipl. ing.HEP DP Elektrodalmacija, SplitGunduli}eva 4221000 Split, Hrvatska


272


OTPOR SUSTAVA I KOMPONENTI UZEMLJENJAGRADSKE TS 10(20)/0.4 kV

Pavle F i l k o, Osijek

UDK 621.316.9STRU^NI ^LANAK

Rad prikazuje mjerenje otpora rasprostiranja uzemljenja sustava uzemljiva~a gradske TS 10(20)/0.4 kV i analizira rezultate tihmjerenja. Cilj je pokazati udjele pojedinih komponenti uzemljenja me|usobno i u odnosu na sustav uzemljenja. Mjerenje je iz-vršeno na stvarnoj mreì TS 10(20)/0.4 kV grada Osijeka.

Klju~ne rije~i: sustav uzemljenja gradske TS 10(20)/0.4 kV,mjerenje otpora rasprostiranja uzemljiva~a,veli~ine pojedinih komponenti uzemljenja.

1. UVOD

Gradska TS 10(20)/0.4 kV jest najva`niji dio elektro-energetskog sustava u gradovima, jer se putem nje is-poru~uje elektri~ka energija najve}em broju svihpotroša~a – kupaca. Jedan od glavnih njenih dijelova jeuzemljenje kao sustav me|usobno galvanski spojenihuzemljiva~a, vodova za uzemljenje i sabirnih vodova zauzemljenje.Izvedba sustava uzemljenja gradske TS 10(20)/0.4 kVovisi o na~inu uzemljenja neutralne to~ke napojne TS110/10(20) kV, TS 110/35/10 kV ili TS 35/10(20) kV, tj.o ograni~enoj struji jednopolnog kratkog spoja. Za našslu~aj to je struja 300 A. Takav sustav uzemljenja grad-skih TS op}enito moèmo zamisliti kao trokut kompo-nenti (slika 1). U njemu su stranice pojedini uzemljiva~i,tj. osnovni uzemljiva~ TS, dakle radni i zaštitni uzemlji-va~, zatim doprinos uzemljenju sustava od uzemljiva~asusjednih TS preko plašteva visokonaponskih napojnihkabela te tre}a stranica – doprinos uzemljenju sustavaTS od uzemljiva~a niskonaponske mreè, putem nul-vodi~a i plašteva niskonaponskih kabela ili izvoda ko-jima iznosimo elektri~nu energiju iz TS.Zanimljivo bi bilo vidjeti koliki udio u ukupnom ot-poru sustava uzemljenja imaju pojedine komponente.Ovaj ~lanak ima upravo taj cilj, da prikaè udjele ot-pora uzemljenja svih komponenti, u otporu uzemljenjasustava gradske TS 10(20)/0.4 kV, kako bi u procesuplaniranja, projektiranja, pogona i odràvanja iste mo-gli imati što optimalniji elektroenergetski objekt gledetroškova sustava uzemljenja.Stoga }e se izvršiti mjerenje otpora rasprostiranja kom-ponenti sustava uzemljiva~a na 20 odabranih TS ugradu Osijeku (što je nešto manje od 10 %) te analizi-rati dobivene vrijednosti.

Sljede}e slike (sl. 2 i 3) prikazuju jednopolnu shemu isustav uzemljenja naj~eš}e gradske TS 10(20)/0.4 kV.

2. MJERENJE OTPORA RASPROSTIRANJATS 10(20)/0.4 kV

Mjerenje otpora uzemljenja provodi se prema HRNN.B2.762. Svako uzemljenje bilo pogonsko, zaštitno iliuzemljenje gromobranske instalacije treba kontroliratii mjeriti njegov otpor. Propisi odre|uju da se otporuzemljenja mora mjeriti:1. pri tehni~kom pregledu novo izvedenog uzemljenja,2. pri proširivanju i nadogra|ivanju postoje}e instala-

cije uzemljenja,3. poslije ve}eg kvara ili incidenta,4. u vremenskim razmacima, koji se ve} prema spe-

cifi~nosti objekta, propisuju tehni~kim propisima.Pri mjerenju otpora uzemljenja treba uzeti u obzir daje otpor uzemljenja vrlo podloàn promjenama koje suovisne od vla`nosti tla. Radi mogu}e pojave polariza-

273

DOPRINOS

NN IZVODA

DOPRINOS

VN POLJA

RADNI I ZAŠTITNIUZEMLJIVA^ TS

TS 10(20)/0.4 kV

Slika 1. Sustav uzemljenja TS 10(20)/0.4 kV

274

-Q2-Q2-Q2-Q1

400A,24kV400A,24kV400A,24kV400A,24kV

rasvjeta

-F 34-35/6A -F 31-33/6A

+A+A+A

=A

=B

+A 421 3

-F36-38

-C1

2 3 4 7 8 9 101

-F1-3 -F4-6 -F7-9 -F10-12 -F19-21 -F22-24 -F25-27 -F28-30

-Q11-Q10-Q9-Q8-Q5-Q4-Q3-Q2

-K1

-K2

-T1-3

-S1

-X3

h

-P4

-P1-3

-S2

-X1

0,5kV,5kA

Qn

400/X A 400/X A 400/X A 400/X A 400/X A 400/X A 400/X A 400/X A

500V,400A500V,400A500V,400A500V,400A500V,400A500V,400A500V,400A500V,400A

230 V

230 V

I /5An

16A

1250 A

0-500V

L1,L2,L3NPE

0-I x1,2 An

16A

10A

24 kV, 50 Hz

3N, 50 Hz, 400/231 V ECu 3x(50x10)+50x5mm

5

-F13-15

-Q6

400/X A

500V,400A

6

-F16-18

-Q7

400/X A

500V,400A

10 - 20 kV

S

50Hz,Dyn5

400/231 V

n

Bo

=T

=T

=B-T1-3

=B-C1

S (kVA)n

I (A)n

Q (kVA)n

250 400 630

400/5 600/5 1000/5

5025 50

V

A

Slika 2. Jednopolna shema TS 10(20)/0.4 kV

P. Filko: Otpor sustava i komponenti uzemljenja gradske TS 10(20)/0.4 kV Energija, god. 50 (2001) 4, 273-279

cije ne dopušta se uporaba istosmjerne struje za mje-renje otpora uzemljenja.Mjerenje se obavlja izmjeni~nim naponom. Ukoliko narezultate mjerenja mogu utjecati lutaju}e strujemre`ne frekvencije ili istosmjerne struje, proizvo|a~mjernog ure|aja to je du`an istaknuti na proizvodu.Naro~ito treba ra~unati sa smetnjama iz postrojenjanazivne frekvencije 162

3 , 50 i 60 Hz.

Kod mjernih ure|aja koji imaju vlastiti izvor napajanja,mjerni napon mora imati frekvenciju koja se razlikujeza najmanje 5 Hz od umnoška nazivne frekvencije ispi-tivanog objekta s cijelim brojem i mora se nalaziti upodru~ju od 70 do 140 Hz.

Prije mjerenja moramo uzemljiva~ odvojiti od nadzem-nog dijela instalacije, za što su predvi|ena posebnamjesta, tzv. mjerni spojevi. Normalno nas zanima otpor

275

SN RAZVOD

1,0 m1,0 m

NN RAZVOD

Mjerni spojevi

1.0m

1.0m

PRSTEN FeZn 25x4 mm (ZAŠTITNO UZEMLJENJE)

KA

BE

LX

P0

0-A

1x1

50

mm

2

(Minimalno 20 mod prstena)

FeZn TRAKA 25x4 mm, 25 m(RADNO UZEMLJENJE)

Slika 3. Sustav uzemljenja TS 10(20)/0.4 kV


cijele instalacije uzemljenja poloène u zemlju, a uovom slu~aju mjerimo i otpor pojedina~nih uzemlji-va~a. U tom slu~aju pojedine uzemljiva~e odspajamood ostale instalacije. Pri tome me|usobno spajamo svesrodne uzemljiva~e i tako mjerimo njihov zajedni~kiotpor, tj. spajamo pogonsko i radno uzemljenje (os-novni uzemljiva~ TS), posebno povezujemo plaštevesvih VN kabela (doprinos susjednih TS) i , kao zadnje,povezujemo zajedno nul vodi~e (i plašteve ako pos-toje) svih NN izvoda (doprinos NN mreè).Na to~nost mjerenja otpora uzemljenja znatno utje~epravilan raspored mjerne i pomo}ne elektrode premauzemljiva~u koji se mjeri (slika 4).

Na slici 4 je:

RA - otpor rasprostiranja uzemljiva~a ~ije mjerenjeprovodimo

T1 - pomo}na elektroda (strujni šiljak)T2 - mjerna elektroda (naponski šiljak)x - razmak izme|u uzemljiva~a i mjerne elektrodey - razmak izme|u mjerne i pomo}ne elektrode.

Pri mjerenju s dvije elektrode pomo}na elektroda T1

mora biti toliko udaljena od uzemljiva~a RA ~iji se ot-por mjeri, da im se naponski lijevci ne preklapaju, amjerna elektroda T2 mora se nalaziti izme|u oba na-ponska lijevka u podru~ju nultog potencijala. Veli~inanaponskog lijevka u ovisnosti je od dimenzijauzemljiva~a.Radi provjere da li se mjerna elektroda T2 ne nalazi upodru~ju potencijalnog lijevka uzemljiva~a potrebno jeprovesti još dva mjerenja. Mjerna elektroda T2 po-makne se za 3-6 metara prema uzemljiva~u, a zatim 3-6metara prema pomo}noj elektrodi, a pri tome po-mo}na elektroda ne mijenja svoj poloàj. Izmjereni ot-pori u sva tri mjerenja moraju biti prakti~no jednaki,što zna~i da su razmaci mjerne i pomo}ne elektrodedobri i da je dobiveni rezultat to~an. Ako rezultati

mjerenja nisu jednaki, ponavljaju se mjerenja spove}anim razmacima “x” i “y”.Vrijednost otpora RA dobiva se dijeljenjem pada na-pona izme|u uzemljenja RA i mjerne elektrode T2, stru-jom koja protje~e kroz uzemljiva~ i pomo}nu elektroduT1. Kako je IT2

0% , zbog velikog unutarnjeg otpora volt-metra, moèmo pisati:

RU

IA

R TA�– 2 .

Ukoliko nema nikakvih podataka o uzemljiva~u mje-renje obavljamo tako da mjernu elektrodu i pomo}nuelektrodu postavimo u jednoj liniji na me|usobnimrazmacima od 25 m.Mjerenje obavljamo mjera~em otpora uzemljenja tipaMEGGER DET2/2. Time koristimo osnovnu metoduza mjerenje otpora uzemljenja sustavom elektroda.Me|utim, ona se moè prakticirati jedino na malim,pojedina~nim uzemljiva~ima zbog ograni~enosti ve-li~ine podru~ja raspoloìvog za izvršenje testa. Principmjerenja prikazuje sljede}a slika.

Mjerenje je obavljeno na slijede}i na~in. Zabije se struj-ni test šiljak u zemlju otprilike 30 do 50 metara uda-ljeno od uzemljiva~a “E” kojega testiramo. Poveè sešiljak s instrumentom na stezaljku “C2” (ili “H”).Zatim se zabije naponski test šiljak u zemlju na polaputa izme|u strujnog test šiljka i uzemljiva~a. Poveèse šiljak s instrumentom na stezaljku “P2” (ili “S”).Napomena: Poèljno je da su strujni šiljak, naponskišiljak i uzemljiva~ u liniji. Tako|er, kada se po~inje iodvija proces samog mjerenja, test šiljci se ne diraju, aìce se ne postavljaju blizu jedna drugoj zbog minimizi-ranja efekta me|uindukcije.

276

V

AR

~

RAT2 T1

yx

Slika 4. Karakteristike U-I metode

Slika 5. Mjerenje otpora uzemljenja instrumentomMEGGER DET 2/2

P 2 C2

3m3m

15m do 25m 15m do 25m

E

0000MEGGER DET2/2


Poveè se “C1” (ili “E”) i “P1” (ili “ES”) stezaljka in-strumenta s uzemljiva~em “E”.Pomakne se potencijalni šiljak 3 metra dalje od uzemlji-va~a i napravi drugo mjerenje otpora uzemljenja. Potomse pomakne naponski šiljak bliè uzemljiva~u (od po~et-nog poloàja) i napravi tre}e mjerenje otpora uzemljenja.Ako se dobivena tri rezultata mjerenja slaù jedan sdrugim, sa zahtjevanom to~noš}u, tada njihova srednjavrijednost moè biti uzeta kao vrijednost otporauzemljenja.

3. REZULTATI MJERENJA OTPORAUZEMLJENJA TS

Sre|eni podaci proistekli iz mjerenja otpora rasprosti-ranja uzemljiva~a i njihovih komponenti TS 10(20)/0.4kV prikazani su na tabl. 1.Iz kona~nih rezultata prethodne tablice slijedi grafikonprosje~nih veli~ina otpora rasprostiranja sustavauzemljenja u cjelini (zdruèni), te svih komponenata.

4. ANALIZA IZMJERENIH VRIJEDNOSTI

Naše mjerenje pokazuje sljede}e prosje~ne veli~ine ot-pore rasprostiranja:� radnog uzemljiva~a – 0.3731 W� zaštitnog uzemljiva~a – 3.3260 W� doprinos putem VN kabela – 0.6286 W� doprinos putem NN kabela – 0.1667 W.Iz rezultata mjerenja i izra~una kao paralele, moè sekonstatirati sljede}e:a) Odstupanje ra~unske vrijednosti zdruènog

uzemljenja od izmjerene vrijednosti, posljedica jeme|usobnog utjecaja, galvanski nerazdvojenih po-jedinih uzemljiva~a te prijelaznih otpora na spojnimmjestima priklju~ka instrumenta. Iznos apsolutnogodstupanja prelazi 0.05 � na samo tri mjesta.

b) Izmjerena vrijednost zdruènog otpora samo najednom mjernom mjestu prelazi vrijednost od 0.266�, što pri najve}oj struji kvara od 300 A, ne bistvorilo ukupni potencijal na sustavu uzemljenjave}i od 80 V (uz zaštitno isklju~enje unutar 0.5 s).Povoljni faktor redukcije svakako smanjuje kon-kretnu struju kvara.

c) Otpor zaštitnog uzemljenja je u rasponu od 2 – 5 �,što je u propisanim okvirima. Manje vrijednostiukazuju na mogu}nost da se razdvajanjem eleme-nata uzemljiva~kog sustava prije mjerenja nije pos-tiglo dovoljno kvalitetno galvansko odvajanjezaštitnog od radnog uzemljenja, dok ve}e vrijed-nosti (KTS 39 i KTS 151) upu}uju na vjerojatne lošespojeve na dovodu prema uzemljiva~u.

d) Doprinos sustavu uzemljenja TS, od susjednihuzemljiva~a TS, preko VN kabela je veliki, osim uPTTS 109 zbog njenog specifi~nog izdvojenog, radi-jalnog poloàja.

e) Doprinos sustavu uzemljenja TS, od uzemljenja NNmreè, preko NN izvoda je ve}i što je NN mreà raz-vijenija. Upe~atljiv primjer je PTTS 109 kao izdvo-jeno elektroenergetsko postrojenje.

5. ZAKLJUÂK

ZALIHOST, DOSTATNOST, tla sa velikim spec. ot-porom (pijesak)O~igledno je kako doprinos smanjenju ukupnog ot-pora uzemljenja gradske TS 10(20)/0.4 kV, prekoniskonaponskih izvoda pokazuje najmanju vrijednost,pa je i njegov utjecaj najva`niji. To je potpuno jasno jerje grad doslovno premreèn NN kabelima raznih ve-li~ina, svrha i starosti te nul vodi~ u njima (ili plašt)povezuje sve uzemljiva~e u jednu kvazi ekvipotenci-jalnu plohu.Po jednom prosje~nom NN izvodu, a ima ih prosje~no7.15 po TS, otpor uzemljenja je 1.1919 �, za razliku odprosje~nog otpora uzemljenja susjednih TS preko

277

PROSJE^NI IZMJERENI OTPOR ZDRU@ENOG UZEMLJIVAÂKTS 10(20)/0.4 kV I NJEGOVIH DIJELOVA ( )�

3.3260

0.1404

0.3731

0.1667

0.6286

0.0 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0 3.5

DOPRINOS VN KABELA

DOPRINOS NN KABELA

RADNI

ZAŠTITNI

SUSTAV

Grafikon 1. Prosje~ne veli~ine otpora rasprostiranja uzemljenja


278 Tablica 1. Pregled izmjerenih vrijednosti otpora uzemljenja TS 10(20)/0.4 kV

R.br. LOKACIJA TIP

TSTSbroj

Tr.

(kVA)

Ukupnosnagau TS

(kVA)

Br. VNpolja

Br. NNizvoda

IZMJERENI OTPOR (W)Vremenskiuvjeti kodmjerenja

DoprinosVN

kabela

DoprinosNN

kabelaRADNI ZAŠTITNI SUSTAV

1 2 3 4 5 6 7 8 15 16 17 18 19 20

1 BOSUTSKA - IZA SAMOPOSLUGE KTS 9 630 630 3 10 0.436 0.070 0.172 2.700 0.060 vrlo suho

2 P. SVAÎ]A KTS 10 630 630 2 8 0.458 0.092 0.102 0.128 0.074 vrlo suho

3 VIJ. A. CESARCA 28-29 KTS 17 630 630 4 11 0.357 0.240 0.290 4.250 0.182 vla`no

4 KRSTOVA 97 – ŠKOLA KTS 19 630 630 2 8 1.138 0.142 - 3.530 0.122 vrlo suho

5 KRBAVSKA 11 KTS 23 400 400 2 5 0.300 0.174 0.750 1.053 0.136 vrlo suho

6 VIJ. I. MEŠTROVI]A 34 – ŠKOLA KTS 29 630 630 3 8 0.294 0.088 - 4.730 0.074 vla`no

7 PEJAÊVI]EVA 26 KTS 39 630 630 2 6 0.356 0.050 0.122 19.200 0.044 vrlo suho

8 G. ÊVAPOVI]A 35 - KRAJ PRUGE KTS 48 400 400 2 13 0.334 0.186 0.196 4.320 0.134 vrlo suho

9 FRANKOPANSKA 77 KTS 60 630 630 2 6 0.794 0.060 1.266 0.104 0.048 suho

10 D. ŠIMUNOVI]A KTS 62 400 400 2 6 0.726 0.182 0.212 3.830 0.146 suho

11 SJENJAK – ŠETALIŠTE KTS 90 630 1260 3 10 0.364 0.222 0.292 0.300 0.216 vrlo suho

12 VIJENAC MURSE KTS 96 630 630 1 8 0.986 0.152 0.234 2.360 0.128 vrlo suho

13 BISTRI]KA PTTS 109 160 160 1 2 1.802 0.502 0.520 3.590 0.496 vrlo suho

14 ZRINJEVAC BKTS 138 630 630 2 6 0.656 0.074 - 1.434 0.068 vrlo suho

15 VINKOVA^KA – FARMACIJA KTS 142 630 630 3 5 0.206 0.138 - 0.160 0.130 vrlo suho

16 BIÐSKA KTS 150 630 630 2 9 1.292 0.088 - 0.106 0.086 vrlo suho

17 DRAVSKA KTS 151 630 630 3 3 0.842 0.252 0.520 11.280 0.242 vrlo suho

18 DELNI^KA KTS 156 400 400 3 7 0.426 0.182 - 0.290 0.118 vrlo suho

19 I. KRŠNJAVOG KTS 168 630 630 3 6 0.364 0.152 - 0.494 0.136 suho

20 DELNI]KA – VILSONOVA KTS 174 630 630 1 6 0.440 0.288 0.174 2.660 0.168 vrlo suho

UKUPNO: 11840

PROSJE^NO: 561 592 2.30 7.15 0.6286 0.1667 0.3731 3.3260 0.1404

PROSJE^NI OTPOR PO VN POLJU I NN IZVODU: 1.4458 1.1919

P.F

ilko:Otporsustava

ikomponentiuzem

ljenjagradske

TS

10(20)/0.4kV

Energija,god.50

(2001)4,273-279

plašta jednog VN vodnog polja (prosje~no 2.3 vodnihpolja po TS), koji je 1.4458 �.Ako bi kao paralelne ra~unali, ti otpori uzemljenja, je-dan VN i jedan NN kabel, te radni i zaštitni otpor TS,dali bi ukupan otpor od 0.2217 � . To je ispod 0.266 �,pri kojem otporu i pri najve}oj struji jednopolnogkvara od 300 A, ne bi stvorilo ukupni potencijal na sus-tavu uzemljenja ve}i od 80 V (uz zaštitno isklju~enjeunutar 0.5 s). Povoljni faktor redukcije svakako sma-njuje konkretnu struju kvara. Stoga bismo mogliustvrditi kako bi koriste}i samo ta dva "uzemljiva~a", uzosnovni (radni i zaštitni), zadovoljili ve}inu zahtjeva nauzemljenje gradske TS 10(20)/0.4 kV. Naravno da tovrijedi samo u razvijenoj NN mre`i s kvalitetnimuzemljenjem.O~ito je da u postoje}em na~inu odre|ivanja uzemlji-va~a gradske TS postoji zalihost te bi se moglo smanjititroškove izvedbe klasi~nog osnovnog uzemljiva~a. Kodplaniranja i pripreme projektne zada}e potrebno jekvalitetnije odrediti ulazne elemente i odlu~iti o iz-vedbi svakog uzemljiva~a posebno. Potrebno je,naravno voditi ra~una i o specifi~nom otporu tla (pije-sak), jer kad je on ve}i ta zalihost i dostatnost uzemlji-va~a se bitno smanjuje.

LITERATURA

1� Hrvatske norme; HRN N.B2.762.

2� Upute mjernog ure|aja MEGGER DET2/2

3� S. MEGLA: "Zbirka propisa iz podru~ja elektrotehnike",Zagreb 1998.

SYSTEM AND GROUNDING COMPONENTS'RESISTANCE OF URBAN 10(20)/0.4 kV TS

This work presents resistance measuring of groundingspreading from the 10(20)/0.4 kV TS urban groundingsystem and analyses the measurement results. The aimis to show the shares of certain grounding componentsamong themselves and related to the groundingsystem. Measurements were carried out on a real10(20)/0.4 kV network TS of the town of Osijek.

ERDUNGSWIEDERSTAND DER BAUTEILE EINES10(20)/0,4 kV STÄDTISCHEN UMSPANNWERKES UNDDER GESAMTHEIT DER ANLAGE

Das Artikel stellt die Messung der Fortpflanzung desErdungswiederstandes aller Erder eines städtischenUmspannwerkes 10(20)/0,4 kV dar, und gibt dieBeurteilung der Ergebnisse dieser Messungen an. DerZweck war die Anteile der Erdungswiederständeeinzelner Bauteile des Umspannwerkes untereinanderund im Bezug zum Gesamtwert zu vergleichen. DieMessungen sind im wirklichen Netz der 10(20)/0,4kV-Umspannwerke der Stadt Osijek durchgeführtworden.

Naslov pisca:

Pavle Filko, dipl. ing.HEP DP “Elektroslavonija” OsijekŠet. kardinala F. Šepera 1a,31000 Osijek, Hrvatska


279


PREGLED ^LANAKA OBJAVLJENIH U "ENERGIJI"OD 1971. DO 1980. GODINE

Autori Naziv ~lanka Broj/god. Stranica

Aleri}, Slavko Potencijalna mogu}nost izgradnje crpno-akumulacijskehidroelektrane

11-12/78 412

Arnold, Marijan Montaà mjerno-regulacijske opreme i prva iskustva snjom u TE Sisak

1-2/72 22

Neka iskustva s podešavanjem regulacijskih krugova nabloku I. u TE Sisak

9-10/72 287

Zahtjevi na modernu termoelektranu 11-12/72 362

Regulacija snage toplanskog bloka 120 MW u raznimpogonskim reìmima s obzirom na zahtjeve elektri~ne itoplifikacione mreè

11-12/76 414

Smanjenje zaga|ivanja okoline produktima izgaranjaodgovaraju}im koncipiranjem regulacijskih krugovakotlova loènih mazutom

5-6/76 169

Arsenov, Arsen Matri~na metoda za odre|ivanje optimalne raspodjelesnaga u elektroenergetskom sistemu sastavljenom odhidroelektrana i termoelektrana

1-2/80 15

A`daji}, Tomislav Ekonomska optimalizacija iskorištenja elektroenergetskihkapaciteta

7-8/71 216

Balog, Marino Plinskoturbinska elektrana Osijek – izgradnja i rad 5-6/80 201

Pretpogonsko ispiranje sistema regenerativnogzagrijavanja pojne vode i sistema svjeè pare u NE Krško

11-12/79 413

Baranovi}, Borivoj Crpne hidroelektrane u elektroenergetskom sistemu 9-10/73 286

Izbor redoslijeda izgradnje elektrana 5-6/74 150

Izbor hidroelektrana 200 MW za potrebeelektroprivrednog sistema SRH

11-12/74 391

Problemi dugoro~nog razvoja elektroprivrede Hrvatske 11-12/74 329

Istraìvanja pojava kod energetskih konverzija zatermoenergetska postrojenja

7-8/77 263

Problemi ciklusa goriva nuklearnih elektrana 1-2/77 31

Istraìvanja za lokaciju nuklearne elektrane na Rijeci 1-2/79 1

Begovi}, Krunoslav Izbor tipa proizvodnih grupa za hidroelektranu"Podsused"

3-4/71 88

Rasklopna postrojenja 400 kV u cjevnoj izvedbi 3-4/72 80

Granice ekonomi~nosti primjene oklopljenih SF6elemenata u transformatorskim stanicama 220/110 kV ugradskim podru~jima

7-8/73 349

Bendekovi},Jadranko

Metodologija za odre|ivanje utjecaja promjena cijenaelektri~ne energije na ekonomski poloàj privrede i ìvotnistandard

7-8/71 203

Bodlovi}, Pero Ra~un o~ekivanih proizvodnji po vjerojatnosnom modelu 11-12/78 391

Borani}, Vilim Plinska privreda u Europi 5-6/71 166

281


Svjetske rezerve nafte 7-8/72 216

Uvjeti razvoja energetike u svijetu i u nas 9-10/73 279

Zaga|ivanje atmosfere kao posljedica spaljivanja gorivau stacionarnim objektima

7-8/74 219

Novija kretanja u energetici svijeta 5-6/77 182

Borojevi}, Dragan –Balling, Miroslav

Prilog tehni~ko-ekonomskoj obradi ve}ih potroša~a 9-10/77 394

Borojevi}, Dragan –Brkanovi}, Pavao

Utjecaj tonfrekventnog upravljanja u distributivnimmreàma na projektiranje ku}nih elektroinstalacija

1-2/72 1

Boìn, Ivo Nuklearna energija u elektroprivredi 3-4/73 71Brada~, Vladimir Smjernice za osiguranje kvalitete pri gradnji objekata 1-2/78 38

Smjernice za osiguranje kvalitete pri gradnji objekata 1-2/78 153

Brajder, Antonio Principi strujnog i naponskog dimenzioniranjatiristorskog uzbudnika za generatore Hidrolekrane"Ðerdap"

7-8/71 224

Brki}, Hrvoje Termoelektrane i toplane kao izvori one~iš}enja sosvrtom na prilike u Zagrebu

9-10/71 273

Zaga|ivanje zraka uljem za loènje 1-2/73 8

Velike termoelektrane kao izvor zaga|ivanja zraka 1-2/74 21

Rezultati kontrole zaga|ivanja zraka ve}ih kotlovnica ugradu Zagrebu

1-2/77 8

Bruketa, Nikola Svojstva i djelovanje kratkospojnog elektri~nog luka usrednjonaponskim sklopnim postrojenjima

5-6/76 158

Bubnjevi}, Jovo –Šicel, Mladen

Neki aspekti organiziranog pristupa racionalnoj potrošnjii štednji elektri~ne energije

7-8/74 232

Budin, Rajko Razvoj postrojenja na nuklearni pogon 7-8/77 241

Crlenjak, Milan Prednosti idealnog izvora toplinske energije 5-6/77 175

Crn~i}, Mirjana Kontrola i odràvanje transformatorskog ulja i ostaleelektri~ne opreme

7-8/74 251

Prikaz elektrificiranosti naselja i ku}anstva SR Hrvatske u1973.

9-10/74 314

Kako do potpune elektrificiranosti neelektrificiranihpodru~ja SRH

11-12/78 421

Racionalno korištenje elektri~ne energije u doma}instvu 5-6/79 171

Tipizacija distributivne opreme i problematika financiranjaizgradnje distributivnih objekata na nivou Zajedniceelektroprivrednih organizacija Hrvatske

7-8/80 287

Cvetkovi}, Zorko igrupa autora

Sustav dispe~inga i daljinskog vo|enja mreèproizvodnje i prijenosa elektri~ne energije u SR Hrvatskoj

5-6/78 146

Cvitan, Ivan Opasnosti od elektri~ne struje 3-4/75 134

Cvitan, Ivan – Fiala,Marija

Kamenac na elektri~nim grija~ima - uzrok ve}eg utroškaelektri~ne energije u bojlerima

9-10/74 314

êrnohous, Franjo Problematika ekonomske raspodjele optere}enjatransformatora u Termoelektrani-Toplani Zagreb imogu}nost primjene u transformatorskim stanicama

7-8/75 253

Razvoj grani~nih snaga turbogeneratora 5-6/76 183

ôrak, Dušan Osnovni pravci razvitka termoenergetike u SAD 3-4/71 108

Opravdanost uvo|enja kompjutorskog upravljanja utermoelektrane u elektroenergetskom sistemuJugoslavije

7-8/71 231

282


Primjena procesnih ra~unala u termoelektranama 1-2/73 1Karakteristike centraliziranog sistema predaje topline 7-8/73 231Plinske turbine u elektroenergetskom sistemu SRH 1-2/75 29Analiza centraliziranog zapadnog ogrjevnog sistemapredaje topline grada Zagreba

11-12/75 412

Pristup optimalizaciji opskrbe ogrjevnom toplinom 9-10/78 319Valorizacija zajedni~ke proizvodnje topline i elektri~neenergije

9-10/77 297

Uloga termoelektrana-toplana u razvitku energetikeJugoslavije

3-4/80 121

ôrak, Dušan –Brki}, Hrvoje

Utjecaj na~ina opskrbe toplinom na troškove topline izaga|ivanja okoline

9-10/76 309

ôrak, Dušan –Ivan~i}, Stjepan

Prora~unavanje tehni~ko-energetskih karakteristika blokatermoelektrana digitalno-procesnim ra~unalom za uvjetetermoelektrana Jugoslavije

3-4/74 73

ûpin, Nikola Osnove algebre sklopova 11-12/72 369Procesno ra~unalo i vo|enje distributivnogelektroenergetskog sistema

7-8/74 226

O informacijskom sistemu distributivnih poduze}a 1-2/75 22O standardizaciji spojeva na priklju~noj letvici podsistemasklopnog postrojenja

7-8/78 231

Primjena teorije pouzdanosti u nalaènju optimalnesheme elektri~nih postrojenja (I dio)

3-4/79 65

Primjena teorije pouzdanosti u nalaènju optimalnesheme elektri~nih postrojenja (II dio)

7-8/79 235

Primjena teorije pouzdanosti u nalaènju optimalnesheme elektri~nih postrojenja - III dio

3-4/80 147

Problemi izrade priklju~nih planova na ra~unalu 7-8/79 247Damjanovi}, Branko Nadzemni vodovi 35 kV i pokrajinske

jednotransformatorske stanice /JTS/35/10 kV i35/0,4/0,231 kV

3-4/71 100

Gradske distributivne transformatorske stanice 6-10/0,4kV u nekim evropski zemljama

5-6/72 159

Mogu li se distributivne transformatorske stanice graditijeftinije i brè?

3-4/73 106

Rekonstrukcija dalekovoda 35 kV za napon 110 kV bezve}ih investicijskih ulaganja

1-2/80 51

Dellavia, Nikola Ekonomska opravdanost uvo|enja MTK ure|aja napodru~ju distribucije "Elektre-Zadar"

1-2/77 27

Dellavia, Nikola –Sipina, Branimir

Opravdanost odre|ivanja akontacijske vrijednosti naplateelektri~ne energije prema iznosu instalirane snage uku}anstvu

1-2/76 20

Dobri~evi}, Marijan Aluminij u distributivnim transformatorima 5-6/76 189Dobrosavljevi},@ivko

Razvoj energetskih kabela s impregnirano-papirnomizolacijom i metalnim plaštem

5-6/73 154

Dragi~evi}, Drago Elektromotorni pogoni i njihove zna~ajke u eksploataciji 1-2/71 23Predmonta`ni pregledi i revizije postrojenja, ispitivanja irezultati probnog pogona Termoelektrane Sisak

7-8/71 352

Stvaranje pogonske organizacije i izobrazba kadrova uTE Sisak

5-6/73 141

Putovi pove}anja ekonomi~nosti proizvodnje elektri~neenergije u termoelektranama

11-12/76 401

283


Dular, Janez Tehni~ke karakteristike NE Krško 3-4/73 78

Dvornik, Vojmir Izbor spoja i opreme mjernog sloga na obra~unskimmjernim mjestima distributivnih potroša~a

5-6/77 178

Mjerni transformatori - izvori pogreške u mjerenjuelektri~ne energije na mjernim mjestima distributivnihpotroša~a

1-2/77 12

Utjecaj spojnih vodova na pogrešku mjerenja elektri~neenergije na mjernim mjestima distributivnih potroša~a

9-10/77 342

Ispitivanja na obra~unskim mjernim mjestima mjerenjapotrošnje elektri~ne energije

7-8/80 267

Izbor srednjonaponskih podzemnih kabela za upotrebu udistributivnoj mreì srednje Dalmacije

1-2/80 27

Edwin W. Kurt O pitanju stohasti~kih kvarova u tehnici elektri~nihpostrojenja

3-4/74 82

Fagarazzi, Ante Modularne transformatorske stanice visoki napon/srednjinapon proizvodnje ASEA

5-6/78 175

Neke tendencije razvoja gradskih mreà 110 kV 1-2/78 11

Izbor sheme modernih gradskih transformatorskihstanica 110/10 i 110/20 kV s obzirom na koncepcijumreè i pouzdanost napajanja

5-6/79 157

Feöcze, Danijel Dugoro~no planiranje odnosa s potroša~ima elektri~neenergije

1-2/75 1

Fereti}, Danilo Nuklearna elektrana Krško 9-10/71 267

Filipovi}, Boìdar O pouzdanosti relejne zaštite 11-12/80 415

Frakuši}, Ante Kontrola ispravnosti spajanja sekundarnih prekostrujnihreleja zasi}enim transformatorom

9-10/71 303

Gehrecke, Siegfried Neki problemi analize energetske strukture Jugoslavije 3-4/75 100

Energetska struktura narodne privrede 11-12/78 416

Golubovi}, Mihajlo Hidroelektrana Ðerdap 5-6/71 137

Grani}, Goran Metode za odre|ivanje optimalne raspodjele optere}enjau elektroenergetskom sistemu s pumpno-akumulacijskimpostrojenjem

7-8/77 217

Utjecaj hidroelektrana na rad pumpno-akumulacijskogpostrojenja

11-12/77 381

Grubanovi}, Ður|a Gubici narodnog dohotka izazvani poreme}ajima uopskrbi potroša~a elektri~nom energijom

1-2/75 7

Gulin, @arko Neka iskustva s popravcima podmorskih kabela 11-12/79 389

Hangi, Velimir Elektri~na zaštita postrojenja za razli~ite slu~ajeveuništenja mjernih transformatora

7-8/72 210

Zaštita visokonaponskih motora u termoelektranama napodru~ju SRH

11-12/74 360

Hartl, Vladimir O utjecaju niskonaponske mreè na planiranje gradskihdistributivnih mreà

7-8/73 219

Osnove metodike prora~una sigurnosti shemaelektrodistributivnih mreà

9-10/74 269

Elektroenergetsko napajanje i ostale elektri~ne instalacijeSveu~ilišnog ra~unskog centra “SRCE” Zagreb

9-10/75 316

Hartl, Vladimir –Vagi}, Nikola

Prilog razradi rješenja opskrebe Sueza elektri~nomenergijom

7-8/77 251

Herr, Stjepan Gornja temperaturna granica primjene feritnog materijala10 CrMo

5-6/79 193

284


Hrs, Ivo Utjecaj otpornog uzemljenja zvjezdišta razdjelnih mreàna nivou unutrašnjih prenapona

11-12/75 405

Ovisnost unutarnjih prenapona u razdjelnim mreàma ona~inu uzemljenja zvjezdišta i drugim utjecajima

9-10/78 361

Ivan~i}, Stjepan Ispitivanje bloka V snage 210 MW u TE Tuzla 11-12/77 406

Jakir, Ante Proizvodnja U2O8 (ùtog kola~a) iz primjese fosfornekiseline

11-12/77 428

Jalšovec, Josip Korekcioni faktor za razne slu~ajeve pogrešnog priklju~kabrojila - odre|ivanje konstante brojila

5-6/74 175

Reaktivne snage i naponi u distributivnoj mreì SRH 1-2/76 33

Jamnicki, Ivo Osnove regionalne društveno-ekonomske optimalizacijekorištenja energije

5-6/71 166

Tendencije u razvoju opskrbe gradova energijom 11-12/71 343

Jeluši}, Fedor Granice ekonomi~nosti pumpno akumulacionihhidrolektrana

1-2/71 9

Stavljanje u pumpni pogon grupe strojeva sareverzibilnim pumpnim turbinama i pumpama

11-12/72 354

Energetski zna~aj volumetrijskih gubitaka kodhidrauli~kih strojeva

9-10/73 296

Utjecaj pumpnih hidroelektrana na troškove gorivatermoelektrana

3-4/75 81

Jemri}, Branko Metalno-halogenske àrulje kao perspektivni izvor danjesvjetlosti

3-4/79 81

Jirkü, J.aroslav Unutrašnji prenaponi u mreàma najviših napona 9-10/75 309

Jung, Miroslav Rezultati ispitivanja napona opasnosti u ì~animTT-vezama, koji se mogu pojaviti u nekim distributivnimmreàma SR Hrvatske kod prijelaza na pogon sneizravno uzemljenim zvjezdištem

9-10/72 284

Prora~un kratkog spoja u prijenosnoj mreì na podru~ju"Elektroprenosa" - Matulji za godine 1975. - 1982.

9-10/73 315

Utjecaj vodova visokog napona na naftovode 11-12/74 357

Prora~un elektri~nih svojstava kovinskih cjevovodova 5-6/76 153

Najve}i o~ekivani padovi napona u odabranim ~vorištimaelektroenergetske mreè Dalmacije prilikom pokretanjageneratora RHE Obrovac kao elektromotora

9-10/78 308

Prilog prora~una elektri~nih svojstava vodova na temeljurezultata mjerenja nadomjesnih impedancija praznoghoda i kratkog spoja

3-4/78 82

Rezultati ispitivanja najviših napona opasnosti koji semogu inducirati u dojavnim vodovima, nakon prijelazarazdjelnih mreà na pogon s uzemljenim zvjezdištem

3-4/77 97

Jung, Miroslav –Hebel, Zdravko

Maksimalne struje kratkog spoja u jugoslavenskoj mreì220 i 380 kV, što se o~ekuje oko godine 1990.

7-8/72 205

Jurkovi}, Berislav –Gajski, Ilija

Veliki motori u distributivnoj mreì 11-12/79 367

Kalan, Boris O standardima na podru~ju instrumentacije i regulacijekoji se primjenjuju kod izgradnje NE Krško

11-12/79 393

Kalmeta, Petar Nadzor plamena u loìštu kotlova termoelektrana splinskim i uljnim gorivom pomo}u UV detektora

9-10/75 324

USAEC model osiguranja kvalitete kod nuklearnihelektrana

3-4/76 73

285


Karuza, Jadranko Nuklearne elektrane - ~ist i puzdan izvor elektri~neenergije

9-10/71 271

Karuza, Jadranko –Strohal, Petar

Utjecaj nuklearne energije na okolinu 3-4/73 98

Kavur, Vladimir Izbor konfiguracije digitalnog sistema za vo|enjeelektroenergetskog procesa

3-4/79 71

Va`nost i mjesto informiranja o elektroenergetskomprocesu u hijerarhijskoj strukturi informacijskog sistema

5-6/79 129

Knapp, Vladimir Nuklearna elektrana i okoliš 3-4/73 93

Oplodni reaktori i perspektiva nuklearne energije 5-6/74 157

Neke karakteristike japanskog postupka u odobravanjugradnje i pogona nuklearnih elektrana

3-4/75 123

Termalni reaktor “Fugen” 5-6/75 180

Termalne granice u proizvodnji energije 7-8/75 266

Kadrovi za nuklearnu energetiku SRH 7-8/76 262

Vjerojatnost i posljedice teških reaktorskih kvarova 9-10/76 346

Konti}, Jovo Primjena neutralnog vo|enog reìma kodtermoenergetskog postrojenja

7-8/79 259

Kova~evi}, Slavko –Hlevnjak, Magda

Anatomska gra|a ~etinja~a i mogu}nost impregnacijeotopinama konzerviraju}ih tvari

11-12/79 405

Krepela, Miroslav Primjena SF6 u rasklopnim postrojenjima 3-4/76 92

Ku~er, Matko Posljedice priklju~ivanja stati~kih (tiristorskih)usmjeriva~a na distributivnu elektri~nu mreù

9-10/79 319

Kuljiš, Zoran Utjecaj na cijevi kondenzatora i mjere za osiguranjekvalitete pri izradi kondenzatora

3-4/78 87

Lakota, Josip O automatizaciji u elektroenergetskom sistemu 7-8/73 224

Automatizacija u termoelektrani (I dio) 11-12/74 351

Automatizacija u termoelektranama II dio 5-6/75 157

Automatizacija u termoelektranama III dio 7-8/75 232

Procesna ra~unala u elektranama 11-12/76 420

Faktori optere}enja i pogonska raspoloìvost nuklearnihelektrana

1-2/80 7

Sigurnosne osobine reaktora tipa PWR i PHWR - CANDU 3-4/80 143

Lalevi}, Borislav Polaganje energetskih kablova preko mostova 11-12/74 364

Asinhroni motori ve}ih snaga u elektrodistributivnimmreàma

9-10/76 332

Lastri}, Nikola Dimenzioniranje vodi~a za uzemljenje i kratko spajanjevodova i sabirnica visokog napona u mreì"Elektroprivrede" Zagreb

1-2/72 29

Kondenzatori za visokonaponska postrojenja 7-8/75 262

Leši}, Ante Razvoj i stanje naftovoda u svijetu s posebnim osvrtomna Evropu

5-6/72 170

Plinovodi i plin u ekspanziji 5-6/73 172

Prijenos energije produktovodima 9-10/73 327

Magdi}, Marijan Zna~enje vremenskih preferencija za donošenjeinvesticijskih odluka u elektroprivredi

9-10/78 296

Malbaša, Niko Analiza faktora koji utje~u na disipaciju otpadne toplinepri radu termoelektrane u proto~nom sistemu hla|enja

7-8/76 246

286


Opskrba urbane sredine ogrjevnom toplinom iz nuklearneelektrane

9-10/78 347

Analiza lokacija za nuklearne elektrane I 11-12/80 397

Mandi}, Mladen Tarifna politika elektri~ne energije i odlijevanje sredstavaiz podru~ja u podru~je

9-10/76 353

Temeljni organizacioni oblik u elektrodistributivnojdjelatnosti

1-2/76 11

Markoti}, Zlatan –Šimovi}, Jure

Ustavno konstituiranje djelatnosti razvoda i distribucijeelektri~ne energije na podru~ju grada Zagreba i uè okolice

1-2/76 1

Markov~i}, Boris Prijenosna mo} dalekovoda u sistemu i troškovi prijenosa 1-2/71 1

Razvoj i tendencije prijenosa velikih snaga 5-6/71 153

Vodovi 110 kV s vodi~ima u snopu za prijenos velikihsnaga

5-6/71 363

Bilanca jalove snage podru~ja sjeverne Hrvatske ipotrebe kompenzacije u bliòj budu}nosti

5-6/72 150

Mogu}nost prijenosa elektri~ne energije u zapadni dioJugoslavije s obzirom na pomanjkanje jalove snage

7-8/72 201

Studijski rad na problemima prijenosne mreè Hrvatske IJugoslavije

7-8/73 210

Jalova snaga u elektroenergetskom sistemu iracionalizacija potrošnje elektri~ne energije

9-10/74 278

Utjecaj promjene napona na optere}enja u ~vorovima110 kV

9-10/75 301

Problemi standardizacije napona u distribuciji 11-12/76 426

Mjere poduzete u raznim zemljama prema preporucisavjeta direkcije od 30. sije~nja 1975. o naponu 230 V+/- 10%

1-2/77 48

Utjecaj pojedinih parametara na osnovne karakteristikeradova s vodi~ima u snopu

3-4/78 76

100 god. istosmjernog prijenosa 9-10/80 329

Prijeratna elektrifikacija sjeverne Hrvatske 5-6/79 147

Problem jalovih snaga u u okviru CIGRÉ 11-12/80 411

Problematika kabela za prijenos velikih snaga u okviruCIGRÉ

9-10/80 341

Markov~i}, Boris –Tonkovi}, Zdenko

Preplitanje vodova najviših napona 7-8/76 225

Ispitivanje prilika na jugoslavenskoj sjevernoj magistrali440 kV mreè na elektroni~kom ra~unalu

9-10/78 302

Martinko, Mijo Ispitivanje strojarske opreme HE Nkola Tesla 9-10/80 359

Matani}, Dubravko Niskotemperaturna korozija generatora pare i njezinospre~avanje

9-10/72 298

Procesi i problemi izgaranja teških loìvih ulja u loìštimageneratora pare

1-2/74 28

Tehnika izgaranja teku}ih goriva u velikim loìštima 1-2/75 36

Ispitivanje kvalitete izgaranja na kotlu 1 TE-TO Zagreb 5-6/76 172

Problematika korištenja teku}ih goriva utermoenergetskim postrojenjima

7-8/76 233

Emisija NOx iz loìšta termoenergetskih postrojenja 5-6/77 160

Izgaranje emulzija u termoenergetskim postrojenjima 9-10/78 327

287


Rezultati istraìvanja na kombiniranom prototipnomgora~u u~ina 15 Gcal/h

1-2/77 1

Istraìvanja i rješavanje izgaranja T-ulja za loènje prisniàvanju tehni~kog minimuma blokova TE Sisak

7-8/80 257

Rješavanje problema pulzacija u loìštu kotla 7 u EL-TOZagreb kod loènja zemnim plinom

5-6/79 187

Mehi~i}, Krešo –Mihalek, Ernest

Stupovi u nadzemnoj mreì niskog napona u distribucijiSR Hrvatske

3-4/79 97

Mehmedovi},Muharem – Kajari,Mladen – Petrovi},@arko

Analiza parametara generatora NE Krško s obzirom nadinami~ku stabilnost sistema 400 kV

11-12/73 368

Mihalek, Ernest Provedba racionalizacije u podru~ju razdiobe i potrošnjeelektri~ne energije

5-6/80 207

Mihalic, Dragutin Analiza stanja elektri~ne opreme HE Nikola Tesla 11-12/80 431

Miji}, Drago Recipro~ni odnosi izme|u elektriciteta i ~ovjekoveokoline

7-8/72 240

Energetika u okviru ekonomske komisije za Evropu 5-6/73 176

Miji}, Mato Perspektive elektroprivrede u Evropi za razdoblje od1970. - 1985.

11-12/73 385

Milanovi}, Zlatko Plinskomotorna toplinska pumpa s kompresorom 5-6/80 191

Posjeta nuklearnoj elektrani toplani Gösgen (KKG) -Däniken

11-12/80 439

Mili~evi}, Andrija Prora~un kabela i vodi~a na termi~ku ~vrsto}u 1-2/73 22

Serijske prigušnice za ograni~enje struja kratkog spoja 7-8/74 241

Miliša, Ante –Markulin, Marijan

O fizici nastajanja i na~inu ograni~avanja i mjerenjaradio-smetnji na visokonaponskoj opremi

7-8/75 225

Milun, Stanko Pregled nekih mjera za redukciju brzih kolebanja napona 3-4/76 87

Moritz, Branko Realizacija izgradnje postrojenja kondenzatorskihbaterija za kompenzaciju jalove energije snage 20,3 MVAu TS 110/30 kV Resnik

7-8/78 236

Moser, Josip Analiza potrošnje elektri~ne energije i struktureinstaliranih ku}anskih aparata u ku}anstvima naseljaTenja kraj Osijeka

1-2/72 17

Analiza strukture instaliranih ku}anskih aparata udoma}instvima i mogu}nosti štednje elektri~ne energijepromjenom navika korisnika ku}anskih aparata

9-10/74 295

Metodologija analize gubitaka elektri~ne energije udistributivnim mreàma

9-10/78 344

Rezultati ispitivanja i mjerenja u mreì Skopja radiodre|ivanja faktora istodobnosti

7-8/78 217

Gubici elektri~ne energije na podru~ju sisa~ko-baranjskeregije u usporedbi s ostalim podru~jima SR Hrvatske

5-6/80 233

Usporedba gubitaka el. energije u prijenosu i distribucijiel. energije u nas i u svijetu

3-4/80 51

Mrakov~i}, Branko Neka iskustva sa samonosivim kabelskim snopovima 9-10/80 351

Rad pod naponom 11-12/80 443

Visokonaponski kabeli s krutim dielektrikom 11-12/79 371

Mu`ny, Josip Parcijalna izbijanja u izolaciji visokonaponske opreme 7-8/73 252

Neve~erel, Davor Prora~un elektri~nih parametara nadzemnih vodova 1-2/79 8

288


Neveš~anin, Josip Stanje, problem i budu}i elektroenergetski razvoj"Distribucije" Split

1-2/75 13

Energetsko zna~enje i problem kompenzacije jaloveenergije modernih gradskih naselja

9-10/76 325

Iskustva, zna~enje i problem ograni~enja snage kratkogspoja distributivnih mreà u uvjetima stalnog porastakonzuma i primjene direktne transformacije 110/10 i110/20 kV

11-12/77 396

Tendencija razvoja i izbor optimalnog broja i veli~inetransformatora distributivnih TS 35/10 kV

9-10/71 296

Prakti~ni rezultati i neke specifi~nosti dosadašnjegrazvoja konzuma ku}anstva nove stambene izgradnje

11-12/72 337

Iskustva i mogu}nosti izvedbe efikasnog uzemljenjamreè seoske elektrifikacije u uvjetima loše vodljivosti tla

3-4/74 90

Iskustva i mogu}nosti racionalizacije potrošnje elektri~neenergije distributivnih potroša~a u specijalnim uvjetima

9-10/74 281

Novkoski, Krsto Elektroenergetska mjerenja u distributivnim mreàmaneophodna za neprekidnu opskrbu potroša~a

11-12/79 401

Oègovi}, Marija Univerzalni program za prora~un struja i napona u reìmukratkog spoja

9-10/72 269

Uloga idealnog transformatora u ekvivalentnoj shemi mreè 5-6/74 141

Ra~unanje tokova snaga i napona na premalomelektroni~kom ra~unalu

7-8/77 234

Raspodjela trostruke nulte komponente struje krozzemlju, dozemnu uàd i uzemljenja

5-6/80 183

Padelin, Mario –Mileusni}, Egon

Presjek vodi~a s kojim se uzemljuje i kratko spaja namjestu gdje se radi

3-4/77 114

Pavi~i}, Krešimir Neka pogonska iskustva u radu RP 110 i 220 kV visokeizvedbe sa cijevnim sabirnicama u HE Senj

5-6/73 160

Prijedlog za pove}anje instalirane snage i proizvodnje HESklope

5-6/77 170

Iskustva s 110 kV i 220 kV uljnim i 110 kV XLPE kabelimau HE Senj

9-10/80 345

Pavlovi}, Tomislav Neka rješenja iz podru~ja odràvanja HE Gojak 7-8/80 281

Perini}, Vinko Kvar U TS Zabok 110/35/10 kV 1-2/72 37

Petric, Nikola Principi pet pravila sigurnosti pri radovima na nadzemnimvodovima 0,4 kV

3-4/76 106

Smjernice za izvo|enje radova pod naponom 9-10/76 360

Petrovi}, Mato Primjena drvenih stupova u niskonaponskoj mreì 3-4/74 97

Najmanji mogu}i razmak vijaka kod dalekovodnih~eli~no-rešetkastih stupova

9-10/74 307

Primjena metalnih stupova za niskonaponske radove 3-4/76 99

Piperski, Dragoljub Informacijski sistemi u termoelektranama 11-12/78 402

Opis eksploatacione osobenosti jednosmjernihelektromašinskih pobudnih sistema sinhronih generatora

5-6/78 159

Termoelektrana "Kosovo B" u izgradnji 7-8/78 221

Ocena kvaliteta automatske regulacije termotehni~kihprocesa u termoelektrani

1-2/79 34

Tehnološke zaštite i blokade postrojenja TE 9-10/79 323

Elektri~na postrojenja za sopstvenu potrošnju TE "Kosovo" 9-10/72 304

289


Poto~nik, Vladimir Plinske turbine za proizvodnju elektri~ne i toplinskeenergije

11-12/73 375

Reenergetizacija starih parnih termoelektrana 9-10/75 330

Poàr, Hrvoje Postupak za odre|ivanje optimalne strukture proizvodnjeelektri~ne energije u sistemima hidroelektrana itermoelektrana

3-4/71 69

Istraìvanja opskrbe energijom 11-12/73 341

Prikaz i analiza prilika u elektroenergetskom sistemuHrvatske u razdoblju kolovoz - prosinac 1973.

5-6/74 171

Opskrba energijom i zaštita okoline 7-8/74 209

Pogled na budu}u opskrbu Jugoslavije elektri~nomenergijom

11-12/74 342

Metoda za izradu energetskih bilanca 3-4/78 65

Metoda za odre|ivanje trajanja iskorištenja neobnovljivihrezervi

5-6/78 137

Utjecaj tipova vršnih elektrana na elektroenergetskisistem

7-8/79 227

Poàr, Hrvoje –Filipovi}, Vjekoslav –Bodlovi}, Pero

Metoda konstantne i varijabilne energije za analizu prilikau elektroenergetskom sistemu prilago|ena prora~unu naelektroni~kom ra~unalu 61 i 135

5-6/72 135

Poàr, Hrvoje –Frajman, Zlatko

Usporedba tipova elektrana za pokrivanje vršnihoptere}enja

3-4/77 83

Poàr, Hrvoje –Knapp, Vladimir

Oscilacije intenzivnosti Sun~eva zra~enja i ritampotra`nje energije

5-6/77 153

Poàr, Hrvoje –Udovi~i}, Boò –Mandi}, Mladen

Struktura termoelektrana u elektroenergetskom sistemuJugoslavije u daljoj budu}nosti

11-12/75 371

Poàr, Hrvoje –Udovi~i}, Boò–Grani}, Goran

Neki aspekti opskrbe SRH elektri~nom energijom 9-10/78 281

Prelec, Zmagoslav Primjena metode Langrangeovog multiplikatora kodoptimizacije stacionarnih reìma rada parnoproizvodnogpostrojenja

7-8/79 253

Primoì}, Ante Rekonstrukcija i obnova distributivne mreè grada Rijekei uè okolice u proteklih 15 godina

9-10/71 289

Radeti}, Ernest Obra~un kupnje i prodaje elektri~ne energije uelektroprivrednoj zajednici

12754 13

Radmilovi}, Boìdar Daljinsko upravljanje postrojenjima prijenosne mreè 9-10/71 279

Pove}anje pogonske sigurnosti rasklopnih postrojenja110 kV s jednim sistemom sabirnica

9-10/73 301

Rezultati ispitivanja tokova snaga u mreì"Elektroprivrede Zagreb" za 1976. i 1977.

11-12/76 424

Reštarovi}, Stjepan Crpne hidroelektrane na podru~ju Psunj 11-12/76 389

Ruì}, Dragutin Tendencije i izvedbe modernih hidroelektrana uNorveškoj

1-2/71 34

Elektri~no grijanje prostorija 7-8/71 237

Sadovi}, Salih Model ventilnog odvodnika prenapona kod prora~unaprenaponskih pojava na digitalnom ra~unalu

9-10/79 301

Sadovi}, Salih –Raš~i}, Mirsad

Bliski kratki spoj 9-10/76 342

290


Sadovi}, Salih –Raš~i}, Mirsad –Bera, Bosiljka

Dielektri~ne karakteristike prekida~a visokog napona sposebnim osvrtom na BIAS ispitivanja

11-12/78 398

Savi}evi}, Josip Kompenzacija reaktivne snage na sabirnicama 10 kVautotransformatora 150/150/50 MVA u TS 220/110/10 kV"Bilice"

1-2/76 26

Zaštita velikih paralelnih kondenzatorskih baterija zakompenzaciju reaktivne snage u mreàma visokognapona

5-6/76 191

Schenner, Rihard Optimalno optere}enje transformatora 7-8/75 246

Odre|ivanje vršnog optere}enja grupe ku}anstava 3-4/76 14

Neke ekonomske metode za analizu dugoro~nihinvesticija

11-12/78 385

Optimalizacija sistema transformatorske stanice110/10/20 kV i mreè 10/20/ kV

3-4/77 102

Usporedba postupaka za odre|ivanje vršnih optere}enjaku}anstva

1-2/78 22

Odre|ivanje nazivne snage TS/110/10, 20 kV kabelskogvoda pomo}u ispitivanja na modelu

9-10/79 295

Primjer prora~una pouzdanosti u distributivnoj mreì 1-2/79 18

Sekso, Ante Problematika uzemljiva~a transformatorskih stanica naterenima ve}ih specifi~nih otpora u uvjetima otpornouzemljenog zvjezdišta

7-8/72 221

Po~etak sistematskog mjerenja intenziteta zaga|ivanjavisokonaponske izolacije morskom solju u jadranskompodru~ju

5-6/78 149

Sekso, Ante – Hrs,Ivo

Primorski tip zaga|ivanja izolacije postrojenja i vodovavisokog napona

3-4/77 89

Siroti}, Zvonimir Proizvodnja sinhronih generatora u Jugoslaviji 5-6/79 155

Smol~i}, Zlatko Suvremeni istosmjerni strojevi velikih snaga 3-4/79 77

Stani}, Dragutin Poteško}e i slabosti u funkcioniranju elektroenergetskogsistema Hrvatske

3-4/80 105

Stani}, Milan Program za izradu ponuda srednjonaponskih rasklopnihpostrojenja

7-8/76 253

Stefanini, Boìdar Nesimetri~ni kratki spojevi u matri~nom ra~unu 1-2/71 15

Matri~ne jednad`be mreà po metodi ~vorova 3-4/71 77

Prora~un nesimetri~nih kratkih spojeva 5-6/71 144

Sterpin, Elio Osjetljivost zemljospojnog elektronskog releja sastajališta varijabilnosti otpora kvara

11-12/71 368

Problem zaštite od uzdu`nog kvara u izoliranim zra~nimdistributivnim mreàma

11-12/73 324

Primjena automatskog uklju~enja rezervnog napajanjakao mjera sigurnosti i kvalitete dobave elektri~ne energijeu turizmu

11-12/74 372

Sterpin, Elio –Rosanda, Livio

Dodatni teret uzrok ošte}enja dalekovoda 35 kV Pazin -Pula

11-12/80 425

Šicel, Mladen Problematika impregnacije drvenih stupova 7-8/78 240

Osvrt na dosadašnje metode utvr|ivanja fizi~kih veli~inapotrebnih ulaganja za izradu programa razvojaditributivne mreè

5-6/80 215

291


Šimovi}, Jure Ekonomski zna~aj revalorizacije osnovnih sredstava uelektrodistribuciji

7-8/71 210

Samoupravno i društveno usmjeravanje raspore|ivanjadohotka i raspodjele sredstava za osobne dohotke uelektroprivrednim organizacijama SR Hrvatske

5-6/72 135

Temeljne zna~ajke fiskalne politike u Jugoslaviji urazdoblju od 1965. - 1972. i utjecaj njezinih parametarana raspodjelu dohotka u elektrodistributivnimpoduze}ima SRH

5-6/73 135

Temeljne karakteristike sistema financiranja proširenereprodukcije u elektroprivredi u razdoblju od 1965. –1974.

5-6/75 149

Nedostaci postoje}eg sistema društveno-ekonomskihodnosa u okviru sloènog sistema elektroprivredeHrvatske

3-4/80 97

Šimundà, Šimun Razvoj parametara podru~ne mreè 35 kV Dalmacije 3-4/71 95

Šimuni}, Juraj Analiza izbora mjerenja po komponentama prijenosnemreè i daljinskog prijenosa cikli~kih informacija

1-2/80 45

Širola, Edo Usporedna razmatranja o preporukama za vanjskoosvjetljenje

3-4/75 108

Novosti u preporukama za javnu ravjetu 1-12/77 414

Rasvjeta tunela 1-2/79 23

Škarica, Dinko Budu}nost primjene procesnog ra~unala kod upravljanjadistributivnom elektroenergetskom mreòm

9-10/72 277

Škarica, Ranko –Muškardin, Oskar

Sanacija dalekovoda 110 kV Senj - Vinodol 3-4/71 83

Šodan, Milan Predstavljanje transformatora u analizielektroenergetskog sistema

1-2/74 1

Utvr|ivanje stanja elektroenergetskog sistema u pogonuna temelju mjerenja pojedinih veli~ina

5-6/75 168

Šodan, Milan –Hebel, Zdravko

Optimalna raspodjela jalovih snaga uelektroenergetskom sistemu

11-12/73 343

Šodan, Milan –Mikul~i}, Vladimir

Katodna zaštita 9-10/73 302

Šprung, Fedor Razmatranje o kondenzaciji vlage na rasklopnimpostrojenjima u zatvorenom prostoru

1-2/72 33

Prijelaz topline u elektroprivrednoj pogonskojproblematici

7-8/73 224

Štahan, Ivan Utjecaj zaga|enja zraka na dielektri~ku ~vrsto}u izolatoravisokih napona

9-10/79 313

Toki}, Branko Ispitivanje i procjena kvalitete 110 kV kabela izoliranihkrutim dielektricima

9-10/80 355

Podloge za vrednovanje i izbor 110 kV kabela 11-12/79 379

Tonkovi}, Zdenko Program za izra~unavanje tokova snaga na ra~unskomstroju ICL

5-6/73 164

Problematika modeliranja kabelskih mreà 9-10/73 319

Tropin, Kiril Osobenosti osvetljenja elektroenergetskih postrojenja ismjernice za njegova dobra ostvarenja

9-10/71 305

Zaštita na radu od dejstva elektromagnetskih poljaindustrijske u~estanosti u elektroenergetskimpostrojenjima vrlo visokih napona

7-8/72 227

292


Brzo odre|ivanje gubitaka energije ublok-transformatorima

7-8/74 254

Osvjetlenje u objektima bez prirodnog i s nedovoljnimprirodnim osvetljenjem

5-6/73 168

Spre~avanje buke u termoelektranama 3-4/75 119

Obeleàvanje elektroenergetskih postrojenja koja mogupredstavljati zapreke za vazdušnu plovidbu

5-6/75 184

Norme osvetljenosti elektroenergetskih postrojenja 7-8/75 270

Pogon i odràvanje instalacija osvetljenja 9-10/75 336

Zaštita na radu i protivpoàrne mere u daljinskiupravljanim elektroenergetskim postrojenjima

7-8/77 259

Udovi~i}, Boò Optimizacija elektroenergetskog sistema 5-6/73 203

Potrebe i mogu}nosti izgradnje elektrana u Hrvatskoj zapodmirenje potrošnje

5-6/79 139

Udovi~i}, Boò –Aleri}, Slavko

Usporedba koncepcije energetskog iskorištenja jednogvodotoka

3-4/77 118

Vagi}, Nikola Program razvoja elektri~ne mreè 110 i 20 kV napodru~ju Samobor - Klara - Velika Gorica

1-2/74 9

Stanje i tendencija u razvoju distributivnih mreà 11-12/77 387

Valen~i}, Mirko Ocjena stanja i odre|ivanje uzroka kvara izolacije uelementima elektri~nih postrojenja primjenomkromografije

1-2/74 34

Veši}, Petar Mjerni transformatori za 400 kV mreù SFRJ 11-12/77 422

Vukovi}, Vladimir O sigurnosti nuklearnih elektrana 5-6/74 162

Razvoj nuklearne energetike 1-2/77 18



Nuklearna elektrana Krško (I dio) 3-4/79 85

Nuklearna elektrana Krško (II dio) 7-8/79 239

Vuletin, Jadranko igrupa autora

Selektivni spojevi za konverziju Sun~eve energije 11-12/77 425

Zlokovi}, Vladimir Analiza specifi~nog potroška elektri~ne energije uku}anstvu u odnosu na glavnu upotrebu

9-10/71 318

Usmeravanje doma}instva na sistem elektri~nog grejanjakoji se moè povoljno odraziti na elektroenergetski sistem

3-4/74 113

Pripremili:Mr. sc. Slavica Barta, dipl. ing.

Slaven Koštrun

293

VIJESTI IZ ELEKTROPRIVREDE I OKRU@ENJA

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV I ZAŠTITAOKOLIŠA

Temeljna na~ela poslovne politike HEP-a u zaštiti okoliša is-kazana u Deklaraciji zaštite okoliša HEP-a jesu:

� uklju~ivati problematiku zaštite okoliša u strategijuHrvatske elektroprivrede, a kriterije zaštite okoliša u pos-tupke planiranja i donošenja odluka

� rabiti resurse racionalno, smanjivati emisije u zrak, vode itlo te koli~inu i štetnost proizvedenog otpada

� ~uvati biološko-ekološke i druge prirodne kvalitete okolišau blizini objekata HEP-a, provode}i mjere zaštite flore ifaune te prirodne i kulturno povijesne baštine

� ugra|ivati i odràvati na svakoj lokaciji, gdje s enalaze ob-jekti HEP-a trajne sustave redovnog nadzora zaštite oko-liša te objevljivati dobivene rezultate

� poticati uporabu obnovljivih izvora energije i kogenera-cijskih procesa

� razvijati i istraìvati primjenu ~istijih i djelotvornijih teh-noloških rješenja u proizvodnji, prijenosu i distribucijielektri~ne energije

� obrazovati i i osposobljavati zaposlenike HEP-a za zaštituokoliša

� sura|ivati s tijelima dràvne uprave i lokalne samoupravete s institucijama i gra|anskim udrugama za zaštitu okoliša

� zagovarati racionalnu uporabu i štednju energije kod svo-jih potroša~a te na dràvnoj razini

� zahtijevati od isporu~itelja opreme, konzultantskih i pro-jektantskih te ostalih suradni~kih tvrtki i poslovnih part-nera HEP-a da razvijaju politku zaštite okoliša na temeljuovih na~ela.

U Biltenu HEP-a broj 89 od 28. prosinca 2000. godine ob-javljen je pregled propisa o zaštiti okoliša od va`nosti za rad irazvoj elektroenergetskog sustava. Pregled se odnosi nastanje zakonodavstva u svibnju 2000. godine. Tako su na jed-nom mjestu sustavno obra|eni relevantni propisi o zaštitiokoliša u poslovanju HEP-a. To }e omogu}iti njihovo daljnjekontinuirano pra}enje i provedbu.Uvodno je prikazano ustrojstvo nadle`nih tijela u zaštiti oko-liša u Republici Hrvatskoj te navedeni dràvno pravni aktikojima se strategijski odre|uje odnos dràve prema zaštitiokoliša. To su Ustav i deklaracija.Nadalje, navedeni su saèto zakoni i provedbeni propisi odinteresa za HEP, a vezani su uz zaštitu okoliša. Oni se mogusvrstati u slijede}e grupe: okoliš i prirodn abaština, zrak ibuka, otpad i opasne tvari, korištenje prostora i gradnja,more i vode, zemljište i šume, zaštita zdravlja i imovine te go-spodarstvo i elektroprivreda. U nastavku je dan pregled rele-vantnih zakona kao i narodne novine u kojima su objavljeni:� Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94)� Zakon o izmjenam ai dopunama Zakona o zaštiti okoliša

(NN 128/99)� Uredba o procjeni utjrecaja na okoliš (NN 34/97, 37/97)� Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99)� Pravilnik o katastru emisija u okoliš (NN 36/96)

� Uredba o uvjetima za izdavanje suglasnosti za obavljnajestru~nih poslova zaštite okoliša (NN 7/97)

� Popis pravnih osoba ovlaštenih za obavljanje stru~nih po-slova zaštite okoliša (NN 15/98, 3/99, 4/2000)

� Zakon o zaštiti prirode (NN 30/94)� Dopuna Zakona o zaštiti prirode (NN 72/94)� Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Krkra

(NN 77/98)� Zakon o zaštiti spomenika kulture (NN 52/94)� Zakon o zaštiti zraka (NN 48/95)� Uredba o preporu~enim i grani~nim vrijednosti-

makakvo}e zraka (NN 101/96, 2/97)� Uredba o grani~nim vrijednostima emisija one~iš}uju}ih

tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN140/97)� Uredba o tvarima koje ošte}uju ozonski omota~ (NN 7/99,

20/99)� Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o standardima

kakvo}e teku}ih naftnih goriva (NN 76/97, 66/99, 149/99)� Zakon o zaštiti od buke (NN 17/90)� Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u

kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90)� Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije

za mjerenje i predvi|anje buke u sredini sredini u kojojljudi rade i borave (NN 37/90)

� Pravilnik o kontroli projekata (NN 47/90)� Zakon o otpadu (NN 34/95)� Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96)� Popis stru~nih institucija koje imaju ovlast za izdavanje iz-

vješ}a o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada(NN 51/96, 93/96)

� Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97)� Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN

32/98)� Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93)� Pravilnik o na~inu prijevoza opasnih tvari u cestovnom

prijevozu (NN 54/95)� Zakon o zapaljivim teku}inama i plinovima (NN 108/95)� Pravilnik o zapaljaljivim teku}inama (NN 54/99)� Zakon o otrovima (NN 27/99)� Zakon o prostornom ure|enju (NN 30/94, 68/98)� Strategija prostornog ure|enja RH (Ministarstvo prostor-

nog ure|enja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb, 1997. go-dine)

� Program prostornog ure|enja RH (NN 50/99)� Uredba o odre|ivanju gra|evina od va`nosti za RH (NN

6/2000)� Pomorski zakonnik (NN 17/94, 74/94, 43/96)� Plan intervencija kod iznenadnih one~iš}enja mora RH

(NN 8/97)� Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i na~inu

ukecavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalogtereta u lukama te na~inu sprje~avanja širenja isteklih uljau lukama (NN 108/95)

� Zakon o morskim lukama (NN 108/95, 6/96)� Zakon o vodama (NN 8/99)

294

� Dràvni plan za zaštitu voda (NN 8/99)� Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 28/96)� Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98)� Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 78/98)� Pravilnik o grani~nim vrijednostima pokazatelja, opasnih i

drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99)� Uputstvo za vo|enje evidencije u~estalosti ispuštanja u

vode opasnih i štetnih tvari, koli~ini i sastavu tih tvari ina~inu dostavljanja podataka o tomu javnim vodoprivred-nim poduze}ima (NN 9/90)

� Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN 107/95,19/96, 88/98)

� Pravilnik o obra~unu i pla}anju naknade za korištenjevoda (NN 94/98, 108/98)

� Pravilnik o obra~unavanju i pla}anju naknade za ko-rištenje voda (NN 33/91, 21/96)

� Odluka o visini naknade za zaštitu voda (NN 15/91)� Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 34/91, 26/93,

79/93, 54/94, 48/95, 19/98, 105/99)� Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od

one~iš}enja štetnim tvarima� Zakon o šumama (NN 52/90, 61/91, 76/93)� Zakon o zaštiti od poàra (NN 58/93)� Pravilnik o izradi procjene opasnosti (NN48/97)� Zakon o zaštiti od neioniziraju}eg zra~enja (NN 105/99)� Zakon o koncesijama (NN 82/92)� Zakon o elektroprivredi (NN 31/90)� Izmjene i dopune Zakona o elektroprivredi (NN 47/90,

61/91, 26/93, 78/96, 105/99)� Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97,

128/99)SBK

KRITERIJI ZA IZBOR I UGRADNJUPRENAPONSKE ZAŠTITE

U velja~i ove godine donesena je i objavljena u BiltenuHEP-a broj 90 granska norma pod nazivom Kriteriji zaizbor i ugradnju prenaponske zaštite mreà i postrojenjasrednjeg napona.Nova tehnologija izrade odvodnika prenapona, nià cijenana trìštu te nova koncepcija šti}enja objekata, razlog su zapove}anje ugradnje metaloksidnih odvodnika prenapona.Odatle i potreba da se sistematski prikaù parametri atmos-ferskih pra`njenja i njihovo djelovanje na srednjenaposnkevodove i postrojenja te opišu zaštitini ure|aji od atmosfer-skih prenapona, na~in izbora te smještaj u postrojenjima.U poglavlju 2 prikazana je terminologija vezana uz ovu prob-lematiku (definicija katodnog odvodnika i njegovih karakter-istika).Poglavlje 3 daje pregled karakteristi~nih parametara atmos-ferskih pra`njenja u srednjenaponskim mreàma i karakter-istike prenapona te matemati~ki model izra~una elektri~nihnaprezanja.Zaštitni ure|aji od atmosferskih pra`njenja prikazani su upoglavlju 4: zaštitna iskrišta i izbor metaloksidnih odvodnikaprenapona. Prikazani su i relevantni matemati~ki modelikako za iskrišta tako i za odvodnike prenapona. Tabli~no pri-kazani su tehni~ki zatjevi za konstrukciju odvodnika tevrijednosti parametara metaloksidnog odvodnika za

ugradnju u distribucijsku mreù. Na kraju poglavlja prikazanje dijagram tijeka postupka izbora metaloksidnog odvodnikaprenapona.Mjesta ugradnje metaloksidnih odvodnik au distribucijskojmreì opisana su u poglavlju 5 (srednjenaponska postrojenja,zvijezdište transformatora, vodovi).U poglavlju 6 utvr|eni su na~ini ispitivanja (tipska, pojedi-na~na komadna, nadzorna ispitivanja pri preuzimanju) iosiguranje kvalitete.Pakiranje, ozna~avanje i preuzimanje odvodnika prenaponautvr|eno je u poglavlju 7, dok su u poglavlju 8 navedene ko-rištene norme te ostala izvorna literatura.

SBK

PRAVILNIK O RADU

Donošenjem novog Pravilnika o radu prestaje vrijediti stari.Novi Pravilnik objavljen je u Biltenu HEP-a broj 91 od 22.velja~e ove godine.Pravilnikom o radu ure|uju se sva pitanja iz radnog odnosa iu vezi s radom i radnim odnosom u HEP-u.Sastavni dio Pravilnika je i Prilog 1 u kojem je navedena tipi-zacija i vrednovanje poslova u HEP-u.Pravilnik se sastoji od 19 poglavlja. U prvom poglavlju (~lanci1 do 3) utvr|ene su op}e odredbe.Poglavlje II (~lanci 4 do 9) utvr|uje uvjete i na~in zasnivanjaradnog odnosa.Kada i kako se moè premjestiti zaposlenik na drugo radnomjesto utvr|eno je u poglavlju III, u ~lanku 10.Zaštita privatnosti zaposlenika utvr|ena je u ~lancima 11 i 12u poglavlju IV. Poglavlje V, ~lanak 13 utvr|uje zaštitu ìvota izdravlja zaposlenika.Sve u pripravnicima prikazano je u ~lancima 14 do 18 u po-glavlju VI.Radno vrijeme: raspored radnog vremena i prekovremenirad utvr|eni su u poglavlju VII, u ~lancima 20 do 23.Poglavlje VIII (~lanci 24 do 39) utvr|uje odmore i dopuste:stanku, dnevni i tjedni odmor, godišnji odmor, pla}eni i ne-pla}eni dopust.Prema ~lanku 26, za svaku kalendarsku godinu zaposlenikima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 donajviše 30 radnih dana u što se ne ra~unaju subote.Poglavlje IX ure|uje pla}e. ^lancima 40 do 42 reguliraju sepla}e za obavljeni rad zaposlenika. Osnovna pla}a utvr|enaje ~lancima 43 do 50. ^lankom 51 ure|uje se pla}a priprav-nika. Naknada pla}e za dane kada zaposlenik ne radi ut-vr|ena je ~lancima 52 do 56. Rokovi i razdoblje isplate pla}eutvr|eni su ~lancima 57 i 58.Materijalna prava zaposlenika utvr|ena su u poglavlju X u~lancima 59 do71. Odnose se na naknadu troškova prijevoza,dnevnice i troškove slu`benih putovanja, za rad na terenu i od-vojeni ìvot, za korištenje vlastitog automobila u slu`bene svrhe,otpremnine prigodom odlaska u mirovinu, nagrade za dugogo-dišnji rad kod poslodavca, izvanredne pomo}i, za naknadeu~enicima i studentima na prakti~nom radu u HEP-u.U poglavlju XI u ~lanku 72 utvr|eno je osiguranje naknadetroškova u slu~aju ozljede na radu ili profesionalne bolesti.Tako|er HEP osigurava zaposlenike za slu~aj smrti, bolesti itrajne nesposobnosti za rad.^lanak 73 u poglavlju XII ure|uje odnose vezane za izume itehni~ka unapre|enja zaposlenika.

295

Naknada štete koju uzrokuje zaposlenik utvr|eno je u po-glavlju XIII, u ~lancima 74 do 80.Solidarnost je utvr|ena u ~lanku 81, poglavlje XIV.U poglavlju XV utvr|eni su uvjeti u slu~ajevima prestankaugovora o radu. Utvr|ena su pravila u slu~ajevima spora-zuma o prestanku ugovora o radu (~lan 83), otkaza ugovora oradu (~lanci 84 do 88), otkazu s ponudom izmijenjenog ugo-vora (~lanak 89), izvanrednog otkaza ugovora o radu (~lanci90 do 92). Oblik i na~in dostave otkaza, otkazni rok i ot-premnina regulirani su ~lancima 93 do 95. Dodatak ugovoruo radu utvr|en je u ~lancima 96 do 98.Ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa regulirano je upoglavlju XVI, u ~lancima 99 do107. Izobrazba i ospo-sobljavanje za rad utvr|eni su u ~lanku 108, u poglavlju XVII.Poglavlje XVIII, u ~lancima 109 do127, utvr|uje osnovnapravila u radu.

Prijelazne i završne odredbe dane su u poglavlju XIX, u ~lan-cima 128 do133.Prilog 1. Pravilnika o radu (Tipizacija i vrednovane poslova )~ine sastavni dio Pravilnika.

SBK

IZ GODIŠNJEG IZVJEŠ]A HEP-a

Za poslovanje HEP-a u 2000. godini mo`e se re}i da su svepotrebe za elektri~nom energijom u cijelosti zadovoljene.Ostvaren je porast potrošnje od 1,18 % u odnosu na 1999.godinu. Ostvaren je ukupni prihod od prodaje elektri~ne en-ergije u iznosu od 5,285.650 tisu}a kuna, temeljem ~ega jeprosje~na prodajna cijena za isporu~en kWh krajnjim po-troša~ima 45,19 lipa bez PDV-a.

296

Tablica 1 – Struktura proizvodnje elektri~ne energije od 1996. do 2000.

Proizvodnja i uvoz1990. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 96/95 97/96 98/97 99/98 00/99

GWh GWh GWh GWh GWh GWh % % % % %

Ukupno u Hrvatskoj 9870 11892 11231 11239 11299 9799 116,78 94,44 100,07 100,53 86,72

Hidroelektrane 3650 7190 5260 5428 6531 5841 139,23 73,16 103,19 120,32 89,44

Termoelektrane 4030 2522 3578 4561 4768 3181 92,04 141,87 127,47 104,54 66,72

NE Krško 2190 2180 2393 1250 0 0 95,06 109,77 52,24 0,00 0,00

TE Plomin 2 0 0 0 0 0 777 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Izvan Hrvatske 3310 0 0 0 0 0 0,00 0,00 0.00 0.00 0.00

Uvoz 1569 166 1562 2115 2376 4037 13,60 940,96 135,40 112,34 169,91

Ukupno raspolo`ivaenergija 14749 12058 12793 13354 13675 13836 105,73 106,10 104,39 102,40 101,18

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

Proizvodnja

(GWh)

1990. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000.

Godine

Uvoz

Izvan Hrvatske

TE Plomin 2

NE Krško

Termoelektrane

Hidroelektrane

Slika 1 – Struktura proizvodnje elektri~ne energije od 1996. do 2000.

U tablici 1 te dijagramom na slici 1 prikazana je strukturaproizvodnje elektri~ne energije za 1990. godinu i razdobljeod 1996. do 2000. godine. Potrošnja i struktura potrošnje

elektri~ne energije u Republici Hrvatskoj z isto razdoblje pri-kazana je u tablicama 2 i 3 te dijagramima na slikama 2 i 3.

297

Tablica 2 – Struktura potrošnje elektri~ne energije u razdoblju od 1996. do 2000.

Potrošnja1990. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 96/95 97/96 98/97 99/98 00/99


Distribucija 11594 11102 11706 12306 12586 12581 106,70 105,44 92,15 92,04 90,93

Veliki potroša~i (110 kV) 2702 512 643 550 533 553 87,60 125,59 85,40 96,91 103,75

Gubici u prijenosu ivlastita potrošnja 453 444 444 498 556 702 106,99 100,00 112,16 111,65 126,08

Ukupno u Hrvatskoj 14749 12058 12793 13354 13675 13836 105,75 106,10 104,39 102,40 101,18

Maksimalno optere}enje 2421 2471 2417 2585 2600 2661 117,84 97,81 106,95 100,58 102,35

Tabela 3 – Struktura potrošnje elektri~ne energije u distribuciji

1990. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 96/95 97/96 98/97 99/98 00/99


Raspolo`ivo u distribuciji 11650 11102 11706 12856 13119 13135 106,70 105,44 109,82 102,05 100,12

Gubici u distribuciji 1131 1466 1395 1892 1544 1423 118,61 95,16 135,63 81,61 92,16

Prodaja 10519 9636 10311 10964 11575 11712 105,09 107,00 106,33 105,57 101,18

Prodaja po naponskim razinama

Na strani 110 kV 365 177 199 754 824 883 83,89 112,43 378,89 109,28 107,16

Na strani 35 kV 1065 628 708 727 665 649 103,63 112,74 102,68 91,47 97,59

Na strani 10 kV 2583 1837 1882 1881 1868 1867 102,97 102,45 99,95 99,31 99,95

Na strani 0,4 kV 6506 6994 7522 7602 8218 8313 106,49 107,55 101,06 108,10 101,16

Prodaja na niskom naponu

Ku}anstva 4485 4898 5190 5267 5742 5729 105,99 105,96 101,40 109,02 99,77

Ostali – I. tarifna grupa 937 878 980 932 966 981 104,15 111,62 95,10 103,65 101,55

Ostali – II. tarifna grupa 903 991 1098 1155 1231 1307 110,73 110,80 105,19 106,58 106,17

Javna rasvjeta 181 227 254 248 279 296 108,61 111,89 97,64 112,50 106,09

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

Potrošnja

(GWh)

19

90

.

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

Godine

Gubici u prijenosu ivlastita potrošnja

Veliki potroša~i (110 kV)

Distribucija

Slika 2 – Struktura potro{nje elektri~ne energije od 1996. do 2000.

Ukupna potrošnja elektri~ne energije u 2000. godini bla jeve}a od potrošnje u prethodnoj godini za 1,18 %, dok je u od-nosu na potrošnju u 1990. godini bila manja za pribli`no 6 %.

SBK

298

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

Potrošnja

(GWh)1

99

0.

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

Godine

Gubici u distribuciji

Javna rasvjeta

Ostali – II. tarifna grupa

Ostali – I. tarifna grupa

Ku}anstva

Na strani 10 kV

Na strani 35 kV

Na strani 110 kV

Slika 3 – Struktura potro{nje elektri~ne energije u distribuciji od 1996. do 2000.

IZ STRANE STRU^NE LITERATURE

SMANJENJE EMISIJE CO2 U NJEMA^KOJ

Savez njema~kih elektrana (VDEW) i njema~ka Saveznavlada sklopile su partnerstvo u pogledu smanjenja emeisijeCO2. Zbog posebnih mjera, u prvome redu poboljšanja koris-nosti termoelektrana i pove}anja snage nuklearnihelektrana, uspjelo je smanjiti emisiju CO2 za 30 milijuna tonaili 13%, u usporedbi s godinom 1990., iako se proizvodnjaelektri~ne energijepove}ala za 6%. VDEW je dala vladijasno do znanja, što bi za emisiju CO2 zna~ilo odustajanje odnuklearki. Elektroprivreda èli i nadalje davati svoj prilogzaštiti klime. To se nastoji izvesti tako da se i nadalje pobol-jšava u~inkovitost termoelektrana na fosilna goriva i ja~apostrojenja za snagu i toplinu. Samo }e na taj na~in biti mo-gu}e ispuniti predvi|eni cilj, da se do godine 2012. smanjiemisija štetnih plinova za 30% u usporedbi s godinom 1990.

Elektrizitätswirtschaft, god. 99 (2000), br. 26Mrk

NIJE POSTIGNUT SPORAZUM O TARIFI ZAPREKOGRANI^NI PRIJENOS ELEKTRI^NEENERGIJE U EUROPI

U studenom 2000. godine odràn je u Firenci sastanakkomisije europskih elektroprivrednika kako bi utvrdilijedinstvenu europsku tarifu za prijenos elektri~ne energijepreko dràvnih granica.Dok su Njema~ka, Belgija i Francuska stale na stanovište dacijena prijenosa mora biti odre|ena prema stvarnim troško-vima prijenosa, ostale su ~lanice zagovarale socijalizacijutransportnih troškova tj. naknadu prema upotrebi korisnika.Nije došlo do jedinstvenih zaklju~aka na razini Europe.Komisija }e povesti direktne razgovore s elektroprivredomNjema~ke i Belgije i traìti daljnje mogu}nosti rješenja.


SLOBODNO TR@IŠTE ELEKTRI^NOMENERGIJOM NALA@E NOVE NAÎNEPROGNOZIRANJA OPTERE]ENJAPRIJENOSNE MRE@E

Nakon reorganizacije elektroprivrednih poduze}a u posebnejedinice proizvodnje, prijenosa i distibucije elektri~ne ener-gije, nastala je u elektroprivredi nova situacija. Vlasnici, od-nosnoosobe koje vode pogon elektri~ne mreè odgovorni suza funkcioniranje cjelokupnog sustava. Oni prave prognozeoptere}enja na temelju svih potrebnih podataka priklju~enihelektrana, postoje}e rezerve i potrošnje.Nakon uspostave slobodnog trìšta elektri~ne energije, mo-gu}nosti se bitno mijenjaju. Zbog tajnosti ne postoje na ra-spolaganju sigurni podaci o radu elektrana i veli~ini dobaveelektri~ne energije prema ugovorima s potroša~ima. Rezervekojima raspolaù pojedine elektrane tako|er nisu poznate.Zbog nastalih promjena mora se primijeniti nova metodolo-gija planiranja optere}enja, samo na temelju podataka ko-

jima se mogu sluìti u okviru svojih zadataka. Metodologijaelektroprivrede Njema~ke usaglašena je s metodologijomUCPTE da se moè uspore|ivati na me|unarodnoj razini.Za sada su u Njema~koj razra|ene prognoze za razdoblje2001.-2003. godine. Kao klju~na godina za planiranje uzeta je1999., a u obzir su uzeta sezonska kolebanja optere}enja, re-vizije i isklju~enja elektrana uz predvi|ene rezerve. Za Nje-ma~ku se planira pove}anje optere}enja, u navedenomvremenskom razdoblju od 1,1 GW, a to iznosi godišnjepove}anje od 0,7%.


VLADA MEKSIKA POVE]AVA PROIZVODNJUELEKTRI^NE ENERGIJE

Meksikanska je vlada odlu~ila pove}ati proizvodnju elek-tri~ne energije nizom geotermi~kih elektrana, budu}i da ra-spolaè prirodnim izvorima vrlo vru}e vode. Tvrtka Alstomdobila je narud`bu za dobavu ~etiriju geotermalnih elek-trana, snage 25 MW.Tvrtka Alstom, osim toga, dobavlja za Meksiko, za drugufazu termoelektrana Tamnin, snage od 460 MW i dogradnjuhidroelektrane Chicoasen. Za elektrane dobavit }e tako|er 3velike plinske turbine.

EW, god. 100 (2001), br. 5Mrk

MONITORING VISOKONAPONSKIHPLASTI^NIH KABELA

Visokonaponski plasti~ni kabeli, izolirani umreènim polie-tilenom, imaju prakti~ki neograni~eno trajanje i zanemarivoodràvanje, ali uz uvjet da izolacija bude trajno suha, a mak-simalna temperatura u pogonu ne pre|e 90 C. Da bi takviuvjeti bili uvijek sigurno ispunjeni, potrebnaje stalna kon-trola pogonskog stanja, što se moè posti}i odgovaraju}im in-strumentima.Razvijeni su mjerni ure|aji koji se sastoje od dva sustava.Sustav koji signalizira prodor vode kroz plašt do izolacije isustav koji prati ugrijavanje vodi~a.Za signalizaciju vlage ugra|eni su u plašt od bakrenih ìcasenzori za vodu (kabeli Pirelli). Instrument registrira vlagu imjesto kvara. Za kontrolu temperature u kabel su ugra|enesvjetlovodne niti koje dovode temperaturne podatke doure|aja nazvanog RTTR (Real Time Thermal Rating). Osimkontinuiranog pra}enja temperature instrument primapreko strujnih transformatora i podatke o struji optere}enja.RttR ure|aj ugra|en je na po~etku i kraju kabela, a svi sutraèni podaci mogu o~itati na jednom mjestu.Osim kontinuiranog pra}enja temperature i optere}enja ka-bela, instrument moè dati podatke o mogu}em preop-tere}enju, uzimaju}i u obzir stvarno pogonsko stanje u tom~asu i sve relevanstne prilike okoline. Podaci se odnose nadopušteno trajanje preoptere}enja od 5 sati, 3 sata, 1sat i 0,5sati. U banku podataka instrumenta treba unijeti osobine ka-

299

bela i tla koje ga okruùje a pomo}u matematskog modela in-strument daje podatke o dopuštenom preoptere}enju injegovom trajanju.Tehnološki razvoj kontrole vlage i pogonske temperature ka-bela pomo}u RTTR ure|aja je završen. Prvo komercijalnokabelsko postrojenje na kojemu je primijenjen opisani kon-trolni ure|aj ušlo je u pogon u lipnju 2000. godine. Ugra|enje na po~etku i kraju plasti~nog kabela 110 kV, u gradu Bit-terfeldu u Njema~koj.


OSNOVANA NJEMA^KA AGENTURAZA ENERGIJU

Savezno njema~ko ministarstvo za gospodarstvo i tehnolo-giju (BMWi9 i Kreditna ustanova za izgradnju (KfW), osno-vali su posebnu organizaciju za energetska pitanja DeutschEnergie Agentur (DenA), sa sjedištem u Berlinu. Glavni jecilj nove organizacije štednja energije i posredno utjecajnazaštitu klime. Organizacija }e informirati industriju iku}anstva o mogu}nosti štednje energije i upotrebe ob-novljive energije. Njezino }e se djelovanje protezati na cijeliteritorij Savezne Republike.Na po~etku }e DenA biti po pola financirana od osniva~a, azatim se o~ekuje potpora sponzora i zarada agenture.


SUMNJIVE MRLJE NA ALUMINIJSKIM @ICAMA

Prilikom transporta ~eli~no-aluminijske uàdi za daleko-vode, iz Europe u isto~nu Aziju, pojavile su se na alu-minijskim ìcama sumnjive mrlje. Uàd je bila namotana nadrvene bubnjeve, smještene u kontejenerima. Odmah je za-po~eto laboratorijsko istraìvanje o sastavu i djelovanju tepojave. Ustanovljeno je, da su to samo površinske mrlje, kojeprodrle do tre}eg sloja pletene uàdi, ali bez korozivnog dje-lovanja. Nisu izazvali niti ureze niti rupice. Osim toga, nijeopaèno nikakvo nepovoljno djelovanje na elektri~na ili me-hani~ka svojstva aluminija.

EW, god. 100 (2001), br. 5Mrk

KU]NE GORIVE ]ELIJE

Njema~ka tvrtka EnBW – Energie Baden-Würtenberg išvicarska tvrtka Sulzer ugvorile su zajedni~ku izradu,montaù i pogon malih gorivih }elija za ku}nu upotrebu.Prema planu Sulzer }e izraditi za dobavu elektri~ne energije igrijanje male jedinice gorivih }elija elektri~ne snage 1 kW itoplinske 3 kW, a EnBW }e vršiti montaù, pogon iodràvanje postrojenja.Ove }elije, koje je razvio Sulzer pod nazivom SOTC (SolidOxide Fuel Cell), kao gorivo upotrebljavaju zemni plin i spa-daju u grupu visokotemperaturnih (oko 1000 C) }elija istavljaju malo zahtjeva na kvalitetu goriva.Zbog rada na razmjerno visokoj temperaturi na ra-spoloènju je dodatna toplina. Ukoliko se uz gorivu }elijuprigradi i mikroplinska turbina, korisnost postrojenja dosiè55% do 60%. Predvi|a se izrada 55 takvih postrojenja, pa }ebiti na dobivenim iskustvima iz prakti~kog pogona izra|enitipovi za trìšte.

Paralelno se s razvojem malih postrojenja u izradi je najve}aelektrana sa gorivim }elijama u Europi, od 1 MW, tako|ertipa SOTC. Pilot projekt takve elektrane ve~ je od listopada2000. godine u pogonu u mjestu Marback pod upravom i nad-zorom EnBW.

EW, god. 100 (2001), br. 5Mrk

PROIZVODNJA ELEKTRI^NE ENERGIJEU NJEMA^KOJ 2000. GODINE

Prema izvješ}u udruege VDEW, bruto proizvodnja elek-tri~ne energije u njema~kim elektranama porasla je u 2000.godini za 3% prema prethodnoj godini 1999. (514 TWhprema 500 TWh).Udio glavnih energenata, ugljena i urana nije se promijenio(51% ugljena i 33% urana). Udio zemnog plina u proizvodnjielektri~ne energije iznosio je 7%, a vodnih snaga 5%. Znatnoje porastao udio proizvodnje vjetroelektrana. On se podvos-tru~io i iznosio 2%.Svi ostali energenti, kao biomasa, sme}e, bioplin i sunce, proiz-veli su u odnosnim elektranama, nepromijenjeni udio od 2%.

EW, god. 100 (2001), br. 6Mrk

KANADA GRADI VJETROELEKTRANE

Skandinavsko poduze}e Nordex AG, vode}e svjetsko podu-ze}e za gradnju vjetroelektrana, ugovorilo je s kanadskomtvrtkom HydroDevelopers izgradnju kompletnog parkavjetroelektrana kod mjesta Pincher Creek (Alberta). Ugovo-rom vrijednim 23 milijuna DEM (bez tornjeva) treba izgra-diti 15 vjetroelektrana tipa N-60, jedini~ne snage od 1,3 MW.Time }e ukupna instalirana snaga ----- iznositi 20 MW. Ula-zak u pogon predvi|en je za kolovoz 2001. godine.S obzirom da na tom podru~ju Kanade padaju temperature~ak do -30°C, postrojenje je gra|eno posebnom tehnikomnazvanom “cold dimate”, koja je uspješno primijenjena u eu-ropskim skandinavskim zemljama.Osim navedenog postrojenja, sklopljen je predugovor o do-bavi daljnjih 8 vjetroelektrana tipa N-60.

EW, god. 100 (2001), br. 6Mrk

KATAR POVE]AVA INSTALIRANU SNAGUTERMOELEKTRANA

Tvrtka za elektroprivredu id obavu vode QEWC u Kataru(Emirat u Arapsko-perzijskom zaljevu) ugovorila je stvrtkom Alstom proširenje termoelektrane Ras-Abu-Fortas-B, dobavu triju plinskih turbina tipa GT13E2, snage165 MW. Kompletni završetak postrojenja predvi|en je2002. godine. Ugovorom vrijednim 170 milijuna eura obuh-va}en je i ure|aj za odsoljavanje vode.Ugradnjom ugovorenih agregata, termoelektrana Ras-Abu-Fortas imat }e ukupno 8 jedinica plinskih turbina, jer ve} odgodine 1995. radi 5 jedinica istog tipa, koje je tako|er do-bavio Alstom.

EW, god. 100 (2001), br. 6Mrk

300

ŠTEDNJA PRIMARNE ENERGIJEELEKTRI^NOM ENERGIJOM

Uve}anom primjenom elektri~ne energije podiè seekonomi~nost i štedi primarna energija. To se postièprvenstveno u komunikacionoj tehnici, industrijskim proce-sima ili toplinskim crpkama.Prema podacima njema~ke udruge VDEW s po~etka godine2001. strujni intenzitet njema~kog narodnog gospodarstva pao je,u vremenskom razdoblju od god. 1991. do god. 2000, za 8,5%.U istom je razdoblju doma}i bruto proizvod porastao za14,8%, a potrošak primarne energije pao je za 3%.

EW, god. 100 (2001), br. 7Mrk

RASTE TRGOVINA ELEKTRI^NOMENERGIJOM

U Njema~koj je prema prethodnoj godini porastao izvoz iuvoz elektri~ne energije. Izvoz je porastao za 9%, a uvoz za11%. Uvoz je prema izvozu premašen za 2TWh, a to je 0,4%ukupno utrošene elektri~ne energije u 2000. godini.U njema~koj elektroenergetskoj uvoznoj bilanci izvoz je pre-mašio uvoz u razmjeni energije s Nizozemskom i Danskom, apremašenje uvoza uslijedilo je u razmjeni sa Francuskom iêškom Republikom.

EW, god. 100 (2001), br. 7Mrk

USAVRŠAVANJE RUSKIH MANAGERAU NJEMA^KOJ

Od godine 1997. provodi se u Njema~koj projekt usavrša-vanja ruskih managera. Projekt je osnovan u okvirutransformacijsko-savjetodavnog programa za Srednju i Is-to~nu Europu. U njega su uklju~ena poduze}a diljem Nje-ma~ke, koja omogu}uju usavršavanje ruskih stru~njaka.Time je dan doprinos potpori ruskoj privredi. Osim osobnogusavršavanja, provodi se savjetovanje za potrebno prestruk-turiranje ruskih poduze}a i stvaranje poslovnih veza. Ve} jeviše od 1300 vode}ih ljudi iz Rusije došlo na usavršavanje uNjema~ku. U Njema~koj smatraju da je putem ovog projektauspjelo ispreplesti mnoge interese. Projektom su obuh-va}ene mnoge njema~ke pokrajine i ruske regije,me|udràvne komisije, udruge i poduze}a.

EW, god. 100 (2001), br. 7Mrk

VISOKOTEMPERATURNI SUPRAVODIÎ

Kad su, sredinom osamdesetih, prona|eni supravodljivi ma-terijali, koji odràvaju svoju supravodljivost na višoj tempera-turi od dotada poznatih, pove}ao se kod elektroindustrijeinters za primjenu supravodljivosti. Umjesto hla|enjaskupljim teku}im vodikom, kod temperatura u blizini apso-lutne nule, hal|enje je mogu}e, kod temperature 77K(-196°C) teku}im dušikom, koji je jeftiniji i vrlo pogodan zaelektrotehni~ke svrhe. Osim toga, velika je ušteda na energijipotrebnoj za odràvanje niskih temperatura, a i rashladne suaparature jednostavnije i jeftinije.

Mnoge elektrotehni~ke tvrtke izvode opse`na ispitivanja oprimjeni nove supravodljive tehnologije. Za primjenu u ener-getici pokazao se pogodnim oksid bizmut-olovo-stroncij-kalcij-bakar, a za ure|aje koji ograni~avaju struje kratkogspoja, oksidi nitrija-barija-bakra.U velja~i 2001. godine odràno je u Njema~koj u Darmstadtusavjetovanje pod nazivom “Supravodljivost – jedna od kom-ponenata opskrbe elektri~nom energijom” kojem su prisust-vovali stru~njaci iz industrije i elektroprivrede.Iz diskusije i odrànih predavanja proizašlo je da industrija ielektroprivreda ne}e prihvatiti novu tehnologiju ukoliko ona nepruì ve}u ekonomi~nost i barem tolika pouzdanost kao štoimaju postoje}a postrojenja. Glavna }e nastojanja biti ubudu}nosti optimiranje. Primjena nove tehnologije u energeticipruà mnoge prednosti. Smanjuje se npr. veli~ina i teìna trans-formatora i motora, a smanjuju se i elektri~ni gubici.U mnogim su zemljama, kao pokusni proto-tipovi, ugra|eniure|aji za ograni~enje struja kratkog spoja, konstruirani naosnovu nove supravodljive tehnike. No, kako je ve} is-taknuto, sve ovisi o cijeni i pouzdanosti novih postrojenja zaprimjenu nove tehnologije u energetici ima još mnogo posla,prvenstveno u razvoju sistema hla|enja i sniènju troškovaop}enito. Bazni materijali za supravodljive vrp~ane vodi~emorali bi projektirati za faktor 20. S takvim ure|ajima nemaiskustva pa su nepriznati pogonski troškovi i troškoviodràvanja. Za sada tr`ne usporedbe troškova nisu mogu}e.Savjetovanje je pokazalo, da primjena tzv. Visokotemperatur-nih supravodi~a, uz sve današnje nedostatke i poteško}e, pred-stavlja doprinos osiguranju dobave energije u 21. stolje}u.

EW, god. 100 (2001), br. 7Mrk

NA RODOSU SE GRADI PARKVJETROELEKTRANA

Širom se svijeta nastoji što više koristiti obnovljive energet-ske izvore za proizvodnju elektri~ne energije. Uz hidroelek-trane najve}e mogu}nosti pruàju vjetroelektrane, tolikotehni~ki dotjerane, da se mogu ekonomi~no koristiti. Uzobilje sun~anih kolektora, otok Rodos (Gr~ka) odlu~io jeizgraditi park vjetroelektrana. Zaklju~en je ugovor vrijedan15 milijuna eura s tvrtkom ABB, o dobavi 15 vjetroelektranaukupne instalirane snage od 12 MW. Postrojenja }e biti in-stalirana do kraja lipnja 2001. godine.

EW, god. 100 (2001), br. 7Mrk

NOVA GENERACIJA MJERNIH SUSTAVA

Digitalna zaštita elektri~nih mreà, koja je u pogonu ve} go-dinama pokazala se prakti~nom i pouzdanom. Takva vrstazaštite za svoje djelovanje treba iz elektri~ne mre}e signalevrlo male snage za koje nisu potrebni veliki i skupi induktivnimjerni transformatori. Mjerni ure|aji koje se osniva na kval-itetnim mjernim senzorima i pretvornici mjernih signala,predstavlja velike mogu}nosti uštede u svojoj konstrukciji icijeni. Tako|er pruà prednosti u planiranju, montaì istavljanju u pogon. Zahvaljuju}i svojim prednostima postat}e nove generacije mjernih sustava vrlo konkurentna.

EW, god. 100 (2001), br. 7Mrk

301

UCTE SLAVI 50. GODIŠNJICU

UCTE (Unija za koordinaciju prijenosa elektri~ne energije)najve}i je savez prijenosnih mreà u Europi. Savez koordi-nira elektroenergetski sustav svojih ~lanica u pogledu sigur-nosti i pouzdanosti. U godini 2001. Slavi 50 godina svojegpostojanja i uspješnog djelovanja u izmjeni elektri~ne ener-gije u Europi.

UCPTE je osnovan u Parizu, u svibnju 1951. Godine, po pre-poruci privredne zapadnoeuropske organizacije (zemljeobuhva}ene Marshalovim planom, poslije 2. Svjetskog rata)OEEC. Tada je trebalo provoditi štednju energije i svakivišak npr. u hidroelektranama korisno upotrijebiti. Tokomproteklih 50 godina zadatak savezu se promijenio. Danas, udoba slobodne trgovine elektri~nom energijom, Savez trebadoprinijeti da koordinacijom tehni~kih sustava svojih ~lanicau~ini prijenos elektri~ne energije sigurnim i pouzdanim.Upravo zbog toga promijenjena je kratica Saveza. Ispalo jeslovo “P”, koje se odnosilo na proizvodnju (produkciju), kojanije više obuhva}ena djelovanjem Saveza. U~inkovitost i raz-voj ove organizacije moè se najbolje procijeniti po ukupnojgodišnjoj razmjeni elektri~ne energije izme|u zemalja~lanica. Razmjena godine 1958. godine iznosila je 8,3TWh, agodine 1999. 157 TWh.

EW, god. 100 (2001), br. 8Mrk

PLINSKI KABELI

Prvi plinom izolirani prijenosni val ili kra}e plinski kabel,izoliran plinom SF6, montiran je godine 1974. U pumpnoj hi-droelektrani Schuchsec u Schwarzwaldu u Njema~koj, kaoveza genertorskih transformatora u kavezni i nadzemnogvoda. Kabel je vo|en tunelom duljine 700m, pod naponom420 kV i nazivne struje 2500A. Za vrijeme od 25 godina nisubile potrebne nikakve mjere odràvanja.

Tvrtka Siemens izgradila je u svijetu od godine 1975. više od30 sistemskih kilometara takvih plinskih vodova, za napone420 kV do 500 kV i nazivne struje 3150 A do 4000 A. Izola-cioni plin bila je mješavina 80% N2 i 20% SF6. Druga genera-cija takvih ure|aja ugra|ena je prvi puta na aerodromu uGenevi (Švicarska).

Visoka pouzdanost ovakvog prijenosa elektri~ne energijepostignuta je jednostavnom koaksijalnom gra|om alu-minijskih cijevi kao vodi~a, u aluminijskoj cijevi koja je plaštkabela. Vodi~i su smješteni na izolatorima od lijevane smole,izolirani navedenom stabilnom smjesom plinova. Kabel semoè direktno ukopati u zemlju ili voditi tunelima.

Ovakav kabel predstavlja nadopunu klasi~nih kabelskih vezau slu~aju velikih optere}enja i specijalnih primjena.

Kabel ima slijede}e tehni~ke prednosti:

• visoke prijenosne snage od 1000MVA do 2000MVA u spe-cijalnim primjenama

• više od 100 km sistemskih duljina, bez odràvanja• mali energetski gubici, mali pogonski troškovi• pogon kabela, kao nadzemnog voda• visoka sigurnost zbog metalnog plašta• zanemarivo mala elektromagnetska polja u podru~ju izvan

kabela• neosjetljivost prema vanjskim utjecajima npr. zmazano}i.

Druga generacija ovakvih plinskih kabela djeluje kao “pipe-line za struju”, ~ime }e biti mogu}e riješiti mnoge problemeprijenosa elektri~ne energije u budu}nosti.

EW, god. 100 (2001), br. 8Mrk

BUDU]NOST UGLJENA U PROIZVODNJIELEKTRI^NE ENERGIJE

U oùjku 2001. Godine u Berlinu je odràn kongres koji jeraspravljao o budu}nosti ugljena kao energenta za proiz-vodnju elektri~ne energije. Tom su skupu, osim stru~njaka,prisustvovali i istaknuti predstavnici vlade, koji su u preda-vanjima iznosili svoje mišljenje i gledišta upotrebe ugljena ubudu}nosti.Premda je ovaj problem diskutiran u prvome redu s nje-ma~kog gledišta, on je zanimljiv i šire. Istaknuto je, da bi seizvozom u svijet njema~kih standarda, u proizvodnji i u~inko-vitoj energetskoj pretvorbi u mnogo doprinijelo smanjenjuemisije C02.Ministar predsjednik Clement je naglasio da se daljnji razvojenergetske politike ne moè prepustiti samo liberaliziranomtrìštu. Energija nije samo trìšna roba, kao svaka druga kojaovisi o me|unarodnim prilikama. Jeftina elektri~na energijauvezena iz inozemstva, proizvedena u nuklearnim elek-tranama ili termoelektranama s niskom tehnologijom zaštiteokoliša, ne moè neograni~eno prodirati u Njema~ku.Ekodamping i pove}an riziko sigurnosti ne smiju obezvrije-diti nacionalne napore u korištenju doma}ih ugljena kojiizgaraju uz maksimalnu zaštitu okoliša i pomaganjue u prim-jeni obnovljive energije u proizvodnji struje.Ministar predsjednik je nadalje upozorio da bi bilo vrloštetno osloniti se na samo jedan energent, odnosno malo njihili na uvoz jeftine elektri~ne energije. Gospodarstvo morashvatiti da se ne moè orijentirati samo na kratkoro~nu rent-abilnost.Istaknuto je da budu}nost ugljena u proizvodnji elektri~neenergije mnogo ovisi, u doba sve stroìh ekoloških uvjeta,ho}e li se ostvariti dovoljno ~ista tehnologija i koliki }e bitipritisak u vezi emisije CO2. Osim toga, mnogo }e utjecati po-litika o korištenju nuklearne energije i energetskoj u~inko-vitosti postrojenja. Treba i nadalje unapre|ivati novetehnologije izgaranja ugljena i istrìvati mogu}nostipove}anja efikasnosti. Op}e je mišljenje da ugljen u proiz-vodnji elektri~ne energije gubi na va`nosti.

EW, god. 100 (2001), br. 8Mrk

NADOPLATA ZA OBNOVLJIVU ENERGIJU

Potroša~i elektri~ne energije u Njema~koj moraju i nadaljepla}ati od dràve odr|enu nadoplatu za potporu korištenjuobnovljive energije. Ta je nadoplata u godini 2000. Iznosila uk-upno 2 milijarde DEM. Od uvo|enja zakona o dobavi elek-tri~ne energije, u godini 1991. Ova uplati iznosi ukupno oko 5milijardi DEM. Tom je subvencijom ostvarena proizvodnja od45TWh elektri~ne energije, a to je previsoka cijena.Potroša~i u Njema~koj, u usporedbi s potroša~ima uzemljama EU, ne smiju biti neproporcionalno optere}eni.

EW, god. 100 (2001), br. 9Mrk

302

NIJEMCI O POVRATKU PRERA\ENOGNUKLEARNOG OTPADA

Putem ankete izjasnilo se 73% gra|ana Njema~ke zapovratak prera|enog nuklearnog otpada iz Francuske u Nje-ma~ku. Oko 22% bilo je protiv, a ostatak se nije odredio. Zapovratak prera|enog otpada bilo je 80% do 90% ~inovnika igra|ana visokih školskih kvalifikacija. Pripadnici “zelenih” u83% slu~aja bili su protiv. Anketom je obuhva}eno 2008osoba, pa je statisti~ka pogreška procijenjena na 2,5%.

EW, god. 100 (2001), br. 9Mrk

400 kV KABELSKA VEZA U LONDONU

britanska nacionalna kompanija National Grid Company(NGC) polaè ispod Londona visokonaponski kabel 400 kV,izoliran umreènim polietilenom. Kabel }e bit poloèn utunelu dugom 20 km, a dobavlja ga tvrtka ABB. Sli~no rješenjetunelom i plati~nim 400 kV kabelom izvedeno je 1995. u Ber-linu. Kabelom je vezana elektri~na mreà nekadašnjeg zapad-nog i isto~nog Berlina, koje su bile potpuno odvojene.

EW, god. 100 (2001), br. 9Mrk

SPECIJALNI PODMORSKI KABELZA VELIKE DUBINE

Norveška tvrtka Nexas, u svijetu vode}a u podru~ju proiz-vodnje podmorskih energetskih kabela, dobavlja za naftnukompaniju Stell podmorski kabel, ukupne duljine 135 km,koji }e biti poloèn u duboko more oko 2500 m. Ovim }e sekabelom me|usobno povezati i spojiti s kopnom 6 naftnihplatformi u Meksi~kom zaljevu. Kabel je gra|en za prijenoselektri~ne energije i telekomunikacija a istovremeno i trans-port teku}ih i plinskih medija.

EW, god. 100 (2001), br. 9Mrk

NAU^NO PROUÂVANJE PROMJENE KLIME

Za nau~no prou~avanje promjene klime i utjecaja tih prom-jena na prilike u svijetu, UN osnovao je godine 1988 odborkoji }e se baviti tim pitanjima, pod imenom Intergovernmen-

tal Panel on Climate Change (IPCC). Odbor je podre|ensvjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO) i ProgramuUjedinjenih naroda za okoliš (UNEP). Time je stvorenme|unarodni forum za debate iz podru~ja klime i njenihpromjena.Rad se odvija u tri radne grupe, koje se bave odre|enimproblemima. R.g. I klimatskim sustavima, r.g. II u~incimapromjene klime i prilagodbama, r.g. III mjerama smanjenjaštetnih emisija. Odnosno, kratko re~eno, cilj je ovog Odborada nau~no prou~ava sve klimatske promjene uzrokovaneljudskom djelatnoš}u i utjecaj tih promjena na prilike usvijetu.Radne grupe Odbora izradile su izvješ}a koja su objavile nasvojim zasjedanjima. Upravo je u izradi tre}e saèto izvješ}e(pod kraticom TAR) o globalnim pitanjima klime. Op}enitose moè re}i da su znanstvenici nedvojbeno zaklju~ili da jezapo~ela promjena klime, no te je promjene mogu}e ublaìtitehni~kim i organizacionim mjerama. Istraìvanja su poka-zala da ve} ima mnogo znakova zatopljenja.Od godine 1750. koncentracija CO2 u atmosferi pove}ala seza 30%, a od toga tri ~etvrtine u posljednjih 20 godina.Pove}anje koncentracije štetnih stakleni~kih plinova još jeve}e. Globalno pove}anje temperature od godine 1860.Iznosi 0,6°C. Devedesete su godine bile najtoplije u stolje}u,a najtoplija je godina bila 1998. U posljednjem se stolje}urazina mora podigla za 10 do 20 cm. Padavine su pove}ane usrednjem i sjevernom zemljinom pojasu, a smanjene u sub-tropskom pojasu.Ispitivanja na mnogim klimatskim modelima pokazuju da bido godine 2000. Globalno povišenje temperature mogloiznositi 1,4°C do 5,8°C, a razina bi se mora pove}als za 9-88cm. Razlike mnoìna padavina bi se pove}ale uz pove}anjebroja nevremena.Ovakve klimatske promjene sigurno }e imati veliki utjecaj naljudski ìvot na Zemlji. Povišenje razine mora nepovoljno }eutjecati na naselja, infrastrukturu i gospodarstvo. Znatno }ebiti i djelovanje na ljude zbog promjena u prehrani, kvaliteti iraspoloìvosti vode i smetnjama na ekosustavima. Takve }epromjene sigurno pogodovati pove}anju infektivnih bolesti.Mnogo se moè u~initi prilagodbama ali se šteta ne moèpotpuno izbje}i.

EW, god. 100 (2001), br. 10Mrk

303

energija

Documents