energija - hep

energija 2^ASOPIS HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE

UDK 621.31 ENJAAC 53 (2) 89 – 162 ISSN 0013-7448ENERGIJA • GODINA 53 • BROJ 2 • STRANA 89 – 162 • ZAGREB, TRAVANJ 2004.

EN

ER

GIJ

A53

(2004)

2

VELIKI POREME]AJ U HRVATSKOM SUSTAVU 20. 9. 2002.S GUBITKOM PRIJELAZNE STABILNOSTI I ISPADIMA AGREGATA

TE Rijeka, TE Plomin 1 i TE Plomin 2 – UZROCI I POSLJEDICE

Mr. sc. Darko N e m e c – mr. sc. Milan S t o j s a v l j e v i }, Zagreb

UDK 621.311.1:621.311.22IZVORNI ZNANSTVENI ^LANAK

Analiziran je veliki poreme}aj u hrvatskom EES-u, izazvan tropolnim kratkim spojem na 220 kV DV TE Rijeka – TS Melina,koji je rezultirao prijelaznom nestabilno{}u i ispadima agregata TE Rijeka, TE Plomin 1 i TE Plomin 2. U evaluaciji i uspostavifizikalne slike poreme}aja primijenjena je izvorna metoda u kojoj se koriste stvarni pogonski zapisi i rezultati simulacijskih is-traìvanja na dinami~kom modelu sustava. Na temelju zapisa trenuta~nih vrijednosti napona i struja iz numeri~kih vodnihza{tita u dijelu podru~ne 220 kV mreè te KRD zapisa iz objekata i zapisa stacionarnog stanja iz programskog paketa DAM(Dispe~erska Analiza Mreè) u nacionalnom dispe~erskom centru (NDC) u Zagrebu rekonstruiran je slijed doga|aja.Poreme}aj je zatim simuliran na vi{estrojnom dinami~kom modelu sustava. Razmjerno dobro podudaranje rezultata simula-cijskih prora~una sa stvarnim zapisima napona i struja omogu}ilo je da se jednozna~no utvrdi prijelazna nestabilnost agregataTE Rijeka, TE Plomin 1 i TE Plomin 2, a time je i hrvatski sustav bio prijelazno nestabilan. Tako|er je bila naru{ena i sigurnostsustava po kriteriju naponske stabilnosti. Kona~no, na temelju provedenih istraìvanja istaknuti su opseg i teìna poreme}ajate je ukazano na potrebne daljnje aktivnosti.

Klju~ne rije~i: elektroenergetski sustav, veliki poreme}aj,prijelazna stabilnost, simulacijska analiza.

1. UVOD

Veliki poreme}aji u elektroenergetskom sustavu(EES) naj~e{}e su posljedica kombinacije po~etnogporeme}aja i nepovoljnih okolnosti, npr. vremenskihuvjeta i reìma rada sustava. Analize takvih doga|ajame|utim, u pravilu ukazuju i na nedostatke u funk-cioniranju samog sustava pa se na temelju provedenihanaliza predlaù zahvati kojima se nastoje otklonitiuo~eni nedostaci.Kvalitetna interpretacija uzroka poreme}aja i slijedadoga|aja temelji se na raspoloìvim zapisimadoga|aja. U novije vrijeme se radi toga osimuobi~ajenih kronolo{kih registratora doga|aja (KRD)po objektima sve vi{e koriste zapisi vremenskog tijekaveli~ina (naj~e{}e napona i struja) iz registratoraporeme}aja (engl. disturbance recorder ili fault re-corder). Zahvaljuju}i tehnolo{kom napretku na po-dru~ju digitalnih mjernih i za{titnih ure|aja danaspostaje uobi~ajeno da se gotovo sve sloènije nu-meri~ke za{tite opremaju i tom funkcijom. Premda sutakvi zapisi lokalnog karaktera i nisu me|usobno koor-dinirani, a usto u pravilu ne omogu}uju dulje vrijemezapisa, oni mogu dobro posluìti kod evaluacije i dijag-nostike uzroka poreme}aja, {to se pokazalo i u kon-kretnom razmatranom slu~aju. Daljnji zna~ajannapredak u evaluaciji doga|aja predstavljaju sustavinadzora pona{anja EES-a tijekom prijelaznih pojava,

zasnovani na uporabi namjenskih registracijskihure|aja raspore|enih na strate{kim lokacijama u sus-tavu �1�.Tuma~enje slijeda doga|aja moè se bitno olak{ati us-pije li se bar u osnovnim crtama simulacijski reproduci-rati pona{anje sustava tijekom i nakon po~etnogporeme}aja. S tom svrhom potrebno je raspolagati ~imkvalitetnijim dinami~kim simulacijskim modelom sus-tava i dobivene simulacijske odzive usporediti s mje-renjima, odnosno s prikupljenim zapisima iz sustava.Pri usporedbi rezultata simulacije i snimanja potrebnoje sagledati ograni~enja simulacijskog modela i na te-melju toga ocijeniti vjerodostojnost simulacije. Naverificiranom modelu mogu se zatim istraìvati i alter-nativni scenariji bazirani na istom polaznom stanju sus-tava.U ovom radu prvo je ukratko opisan veliki poreme}aj uhrvatskom EES-u od 20. 9. 2002. godine s po~etkom u00:19:02 koji je, kako je simulacijskim istraìvanjimautvr|eno, rezultirao prijelaznom nestabilno{}u iisklju~enjem triju velikih turboagregata u podru~nomEES-a Istre i Primorja (TE-Rijeka, TE-Plomin 1 i TE-Plomin 2). Potom je nazna~en postupak uskla|ivanja ianalize raspoloìvih zapisa s osvrtom na mogu}a po-bolj{anja te je opisan simulacijski model. Rezultatisimulacije predmetnog poreme}aja su uspore|eni sazapisima iz sustava. Pokazalo se kako je zahvaljuju}izapisima iz sustava u kombinaciji sa simulacijskim ispi-

91

tivanjem dobivena nova kvaliteta u evaluaciji iuspostavi fizikalne slike poreme}aja. U zaklju~nim raz-matranjima se diskutira o mogu}im pobolj{anjima izahvatima kako bi se u budu}nosti smanjila vjerojat-nost takvih doga|aja.

2. POÊTNO STANJE I TIJEK POREME]AJA

Analizirani poreme}aj dogodio se na dan 20. 9. 2002.godine s po~etkom u 00:19:02 sati. Prema zapisu izDAM (Dispe~erska Analiza Mreè) u NDC Zagreb,hrvatski je sustav u 00:17:28, dakle neposredno prijenastupa poreme}aja, bio u stacionarnom stanju prika-zanom na slici 1.

Od proizvodnih jedinica u podru~nom EES-u Istre iPrimorja bile su angaìrane termoelektrane TE Rijeka(202 MW ili 63% od nazivne djelatne snage agregata),TE Plomin 1 (108 MW ili 90%) i TE Plomin 2 (195MW ili 94%) dok je od hidroelektrana bila angaìranasamo HE Vinodol (2x4 MW). Dakle, ukupnianga`man agregata u spomenute tri termoelektranebio je 505 MW ili 52% ukupne proizvodnje hrvatskogEES-a (950 MW) {to je podmirivalo cca 40% ukupnepotro{nje (1234 MW).

Tijekom te no}i na podru~ju Istre i Kvarnera bilo jejako grmljavinsko nevrijeme koje je uzrokovalo vi{e-kratne pobude distantnih za{tita u podru~noj prijenos-noj mreì zbog prolaznih kvarova. Registrirane supobude za{tita na 220 kV dalekovodima TE Rijeka –TS Melina 1 i 2 zbog jednopolnih kratkih spojeva u svetri faze. U jednom trenutku dalekovod TE Rijeka – TSMelina 2 isklju~en je od strane TS Melina i izneutvr|enih razloga ostao jednostrano napajan odstrane TE Rijeka. U takvom stanju, a uz smanjenu pro-bojnu ~vrsto}u zraka zbog prethodne ionizacije, do{lo

je do tropolnoga kratkog spoja na spomenutomdalekovodu, najvjerojatnije zbog ponovnog udaragroma. Treba zamijetiti da se tropolni kvar razvioiznimno brzo, kako svjedo~e zapisi trenuta~nih vrijed-nosti struja i napona iz REL521 u TE Rijeka (v. slikuP-2 u prilogu). Ukupna impedancija izmjerena tijekomkvara gledano od TE Rijeka iznosila je pribli`no 2,5 W.Kako se radi o kratkom vodu (6 km) {ti}enom nauobi~ajeni na~in distantnom za{titom tipa RAZOA(ISKRA), ta za{tita nije imala uvjete prorade u prvomstupnju (pode{enje X1=1,705 W odnosno 90% reak-tancije voda). Stoga je tropolni kvar o~i{}en djelova-njem za{tite u drugom stupnju (s odgodom djelovanja0,5 s) s ukupnim trajanjem od 640 ms. Za sustav, a

posebno za bliske agregate, bio je to poreme}aj velikogintenziteta. Sva tri turboagregata u podru~nom EES-uizgubila su prijelaznu stabilnost, odnosno ispali su izsinkronizma. Prvo je djelovanjem neutvr|ene elek-tri~ne za{tite generatora isklju~en agregat u TE Plomin1 (1,496 sekundi nakon nastanka kvara), a ubrzo je dje-lovanjem za{tite od nestanka uzbude isklju~en agregatu TE Rijeka (1,661 s nakon nastanka kvara). Agregat uTE Plomin 2 nije isklju~ila nijedna elektri~na za{titanego tehnolo{ka za{tita od preniskog tlaka ulja zahla|enje reduktora mlinova za ugljen, i to ~ak 9,232sekundi nakon nastanka po~etnog kvara.Zahvaljuju}i iznimno dobroj povezanosti i trajnomsinkronom radu hrvatskog sustava s UCTE in-terkonekcijom, nakon ispada ovih triju velikih agre-gata hrvatski EES se vratio u stabilno stacionarnostanje, unato~ izuzetno velikom i neo~ekivanom gu-bitku proizvodnje od oko 505 MW. Taj gubitak proiz-vodnje u hrvatskom sustavu je u prvom trenutkunadokna|en uglavnom iz primarne regulacijske snageUCTE-a, a potom anga`manom hidro proizvodnih ka-

92

Slika 1. Polazno stanje hrvatskog EES-a neposredno prije poreme}aja na dan 20. 9. 2002. u 00:19:02

D. Nemec – M. Stojsavljevi}: Veliki poreme}aj u hrvatskom sustavu 20. 9. 2002. . . . Energija, god. 53 (2004) 2, 91 – 99

paciteta u hrvatskom EES-u. Globalno stanje hrvat-skog sustava nakon isklju~enja TE Rijeka, TE Plomin 1i TE Plomin 2 (zapis iz DAM-a 20.9.2003. u 00:30:05)prikazano je na slici 2. U tom je trenutku hrvatski sus-tav iz UCTE jo{ uvijek povla~io neplaniranih cca 400MW.

3. PODLOGE ZA ANALIZU

Za analizu poreme}aja prikupljene susljede}e podloge:

• zapisi konfiguracije i stacionarnog stanja sustava,DAM, NDC Zagreb,

• KRD-liste za TE Rijeka, TE Plomin 1 i TE Plomin 2,CDU Pehlin,

• zapisi trenuta~nih vrijednosti struja i napona iz nu-meri~kih vodnih za{tita:– REL 521 TE Rijeka 220 kV DV TE Rijeka

– TS Melina 1 (samo registracija),– REL 521 TE Rijeka 220 kV DV TE Rijeka

– TS Melina 2 (samo registracija),– REL 531 TE Plomin 220 kV DV TE Plomin

– TS Melina (za{tita i registracija),– REL 531 TE Plomin 220 kV DV TE Plomin

– TS Pehlin (za{tita i registracija),• izvje{}e o poreme}aju, Prijenosno podru~je Opatija,

Odjel za za{tite,• ude{enja distantnih releja, Prijenosno podru~je Opa-

tija, Odjel za za{tite,• izvje{}e o poreme}aju, TE Rijeka,• ispitni listovi sustava za{tite, TE Rijeka,• izvje{}e o poreme}aju, TE Plomin 1 i TE Plomin 2,• ispitni protokoli sustava za{tite, TE Plomin 1 i TE

Plomin 2,• usmene informacije stru~nog osoblja iz pogona.

Cilj pregleda prikupljene dokumentacije i analizeprikupljenih podloga bio je:

• postaviti fizikalnu sliku poreme}aja,• identificirati po~etnu smetnju,• utvrditi karakter i opseg poreme}aja,

• utvrditi koji su aspekti sigurnosti sustava biliugro`eni odnosno izgubljeni,

• utvrditi zna~ajke mre`nih za{tita,• utvrditi zna~ajke pona{anja proizvodnih jedinica i

njihovih podsustava.

Za kvalitetno sagledavanje tijeka poreme}aja i nak-nadnu usporedbu sa simulacijskim rezultatima klju~nisu bili zapisi trenuta~nih vrijednosti napona i struja iznumeri~kih vodnih za{tita prikazani oscilogramima uprilogu ovog referata (slike P-1, P-2, P-3 i P-4). Maksi-malna dubina pojedina~nih zapisa bila je dvijesekunde, ali se pojava u duljem trajanju mogla dje-lomi~no rekonstruirati pa`ljivom sinkronizacijom vi{euzastopnih zapisa iz istog releja kao i me|usobnomsinkronizacijom zapisa iz releja na razli~itim vodovima.U zapisima iz numeri~kih releja na vodovima Plomin –Pehlin (dva zapisa, slika P-3 u prilogu) i Plomin – Me-lina (tri zapisa, slika P-4 u prilogu) uo~avaju se diskon-tinuiteti nastali zbog vremena potrebnog da bi sesnimljeni podaci iz memorije releja spremili na medijza pohranu podataka.Na oscilogramima (slike P-1, P-2, P-3 i P-4 u prilogu)ozna~eni su karakteristi~ni trenuci u tijeku pojave(nastanak kvara, isklju~enje kvara, ispadi pojedinihagregata). Pribli`nim pregledom zapisa s 220 kV DVTE Rijeka – TS Melina 2 mo`e se utvrditi da je tropolnikratki spoj nastao prakti~no istodobno (v. sliku P-2 uprilogu). U snimljenim trenuta~nim vrijednostima na-

93

Slika 2. Stanje hrvatskog EES-a nakon ispada agregata TE Rijeka, TE Plomin 1 i TE Plomin 2


pona i struja jasno je uo~ljiva dinamika napona i strujatijekom kvara kao i njihanje uzrokovano preskocimapola rotora generatora koji su ispali iz koraka. Unato~prethodno spomenutim diskontinuitetima ovi su zapisibili klju~ni za utvr|ivanje fizikalne slike poreme}aja.

4. SIMULACIJSKA ANALIZA

Simulacija promatranog poreme}aja provedena jekori{tenjem nelinearnog dinami~kog vi{estrojnogmodela sustava koji obuhva}a detaljni model elektro-energetskog sustava Hrvatske i BiH na razinama 400,220 i 110 kV, te modele sustava Slovenije, Ma|arske,Austrije, sjeverne Italije s ekvivalentiranim preostalimdijelom UCTE i CENTREL interkonekcije na napon-skim razinama 400 i 220 kV. Sinkroni generatori su upravilu prikazani modelima petog reda sodgovaraju}im modelima sustava uzbude i modelimasustava regulacije brzine vrtnje.Na modelu sustava je pode{eno stacionarno stanjekoje je pribli`no odgovaralo polaznom stanju sustavaprije poreme}aja, a koje je rekonstruirano premazapisima iz estimatora u nacionalnom dispe~erskomcentru u Zagrebu (DAM). Simuliran je tropolni kratkispoj na 220 kV DV TE Rijeka – TS Melina, napajanomiz smjera TE Rijeka i otvorenom na strani TS Melina,preko odgovaraju}e impedancije. Iznos impedancije(jednak zbroju impedancije voda i impedancije na

mjestu kvara) odre|en je iz zapisa trenuta~nih vrijed-nosti struja i napona koje je registrirao numeri~ki relejREL521 u vodnom polju Melina 2 u TE Rijeka. S obzi-rom da nisu modelirane za{tite generatora, simuliranasu isklju~enja agregata u to~nim vremenima premaKRD listama iz objekata.Dopunom i doradom modela sustava postiglo serazmjerno dobro podudaranje rezultata simulacijskihprora~una s raspolo`ivim referentnim stvarnimzapisima napona i struja. To je omogu}ilo da se postavifizikalna slika predmetnog poreme}aja i jednozna~noutvrdi prijelazna nestabilnost agregata TE Rijeka, TEPlomin 1 i TE Plomin 2, odnosno pogonska prijelaznanestabilnost hrvatskog sustava.Usporedba efektivnih vrijednosti faznih napona istruja iz simulacijskog prora~una s onima izmjerenimna odgovaraju}im mjestima u sustavu prikazana je naslici 3 (varijable su ozna~ene kraticama premasljede}em klju~u: UPLO220 – napon 220 kV u TE Plo-min, IPLOME – struja na vodu Plomin-Melina,IPLOPE - struja na vodu Plomin-Pehlin, IRIMEL1 –struja na vodu TE Rijeka – Melina 1 te URI220 – na-pon sabirnica 220 kV u TE Rijeka). Uo~ava serazmjerno dobra podudarnost simulacijskih rezultatasa stvarnim zapisima pa se simulacijski model mogaoiskoristiti za procjenu vremenskog tijeka ostalih vari-jabli koje nisu snimane tijekom poreme}aja. Tako su,npr. na slici 3 na najdonjem grafu prikazani i kutovi ro-

94

0

50

100

150

UP

LO

22

0(k

V) D:\RN\KVAR_2~1\PRE53K1 28-10-2002 08:45:42

mjerenje

simulacija

0

500

1000

IPL

OM

E(A

)

mjerenje

simulacija

0

1000

2000

IPL

OP

E(A

)

mjerenje

simulacija

0

5000

10000

15000

IRIM

EL

1(A

)

mjerenje

simulacija

0 0.5 1 1.5 20

50

100

150

UR

I22

0(k

V)

mjerenje

simulacija

0 0.5 1 1.5 2-200

0

200

sim

ul.

ku

t(°

)

vrijeme (s)nastanak 3pKS

00:19:02.362

t=0.000 s

ISK. 3pKS

00:19:03.002

t=0.640 s

ISK. T-PLOMIN 1

00:19:03.858

t=1.496 s

ISK. T-RIJEKA

00:19:04.023

t=1.661 s

T-PL013A

T-PL013B

T-RI020A

Slika 3. Usporedba simuliranih i mjerenih odziva karakteristi~nih veli~ina u sustavu tijekom poreme}aja i kutovi rotorageneratora TE Rijeka, TE Plomin 1 i TE Plomin 2 iz simulacije


tora generatora TE Rijeka (T-RI020A), TE Plomin 1(T-PL013A) i TE Plomin 2 (T-PL013B) iz simulacije(“simul.kut“) dok su na slici 4 prikazani odzivi i ostalihkarakteristi~nih veli~ina za sva tri turboagregata do-biveni iz simulacijskog prora~una (Ug-napon genera-tora, Ig-struja generatora, Ifd-struja uzbudegeneratora, Ufd-napon uzbude generatora, Pg-djelatna snaga generatora, Qg-jalova snaga generatorai delta-kut rotora generatora u odnosu na sinkronu os).Odzivi kutova rotora generatora zorno prikazuju gubi-tak prijelazne stabilnosti agregata TE Rijeka, TE Plo-min 1 i TE Plomin 2 u predmetnom poreme}aju. Izstvarno snimljenih i simulacijom dobivenih odzivaefektivnih vrijednosti faznih napona u ~vorovim Plo-min 220 kV i TE Rijeka 220 kV (slika 3, UPLO220 iURI220) vidljiva je i ozbiljna amplitudna degradacijanapona koja je ugrozila sigurnost hrvatskog sustava ipo kriteriju stabilnosti napona. Proradu tehnolo{ke

za{tite od preniskog tlaka ulja za hla|enje reduktoramlinova za ugljen u TE Plomin 2 moè se s velikom si-gurno{}u pripisati amplitudnoj degradaciji napona.Na slikama 3 i 4 vidi se i to da su agregati TE Rijeka iTE Plomin 1 ispali nakon drugog preskoka pola rotorau odnosu na sinkronu os. Agregat TE Plomin 2 bio je,me|utim, u asinkronom radu tijekom 9 sekundi (naslici 4 su prikazane samo prve tri sekunde pojave).Na tako verificiranom modelu istraèni su i neki hipo-tetski scenariji. Polaze}i od istog stacionarnog stanja,

mjesta i vrste inicijalnog kvara kao u razmatranomporeme}aju od 20. 9. 2003., simulacijom na modeluprvo je provjerena prijelazna stabilnost sustava zaslu~aj da je kvar otklonjen u vremenu od 150 ms, a po-tom je istraèno i kriti~no trajanje kvara po kriterijuprijelazne stabilnosti.

Odstupanja kutova rotora svih generatora u modelusustava prema sinkronoj osi za slu~aj simuliranogstvarnog kvara trajanja 640 ms prikazani su na slici 5lijevo, a za slu~aj kvara u trajanju 150 ms na slici 5desno. Slika 5 desno jednozna~no pokazuje da bi prije-lazna stabilnost sustava bila sa~uvana da je predmetnitropolni kratki na 220 kV DV TE Rijeka – TS Melina 2otklonjen u vremenu od 150 ms, odnosno u prvoj zoni{ti}enja.

Za kriti~no trajanje predmetnog kvara Tk3pKS=445 ms(bez gubitka prijelazne stabilnosti hrvatskog sustava)

odzivi odstupanja kutova rotora svih generatora umodelu sustava prikazani su na slici 6 lijevo. Odzivi od-stupanja kutova rotora svih generatora za slu~aj tra-janja kvara T3pKS=450 ms prikazani su na slici 6 desno.Agregat TE Rijeka u tom slu~aju gubi prijelaznu stabil-nost pa je i hrvatski sustav zbog toga prijelazno nestabi-lan. Moè se zaklju~iti da bi prijelazna stabilnostsustava u slu~aju predmetnog kvara bila sa~uvana da jevrijeme odgode djelovanja za{tite u drugoj zoni{ti}enja bilo 300 ms a ne 500 ms.

95

0 1 2 30

0.5

1

TE-RIJEKA

Ug

(pu

)

0 1 2 30

0.5

1

TE-PLOMIN 2

Ug

(pu

)

0 1 2 30

0.5

1

TE-PLOMIN 1

Ug

(pu

)

0 1 2 30

2

4

Ig(p

u)

0 1 2 30

2

4

Ig(p

u)

0 1 2 30

2

4

Ig(p

u)

0 1 2 30

5

Ifd

(pu

)

0 1 2 30

5

Ifd

(pu

)

0 1 2 30

5

Ifd

(pu

)

0 1 2 3-20246

Ufd

(pu

)

0 1 2 3-20246

Ufd

(pu

)

0 1 2 3-20246

Ufd

(pu

)

0 1 2 3

-1

0

1

2

Pg

(pu

)

0 1 2 3

-1

0

1

2

Pg

(pu

)

0 1 2 3

-1

0

1

2

Pg

(pu

)

0 1 2 3

-1

0

1

Qg

(pu

)

0 1 2 3

-1

0

1

Qg

(pu

)

0 1 2 3

-1

0

1

Qg

(pu

)

0 1 2 3-200

0

200

de

lta

(°)

vrijeme (s)

0 1 2 3-200

0

200

de

lta

(°)

vrijeme (s)

0 1 2 3-200

0

200

de

lta

(°)

vrijeme (s)

Slika 4. Varijable agregata TE Rijeka, TE Plomin 1 i TE Plomin 2 tijekom poreme}aja (simulacija)


5. ZAKLJUÂK

U promatranom velikom poreme}aju izgubljena je sta-bilnost hrvatskog sustava po kriteriju prijelazne stabil-nosti i naru{ena po kriteriju stabilnosti napona. Nakonisklju~enja generatora koji su izgubili sinkronizam, sta-bilnost sustava je ponovno uspostavljena zahvaljuju}idobroj povezanosti ~vorova Plomin i Pehlin s ostatkomhrvatskog EES-a i povezanosti hrvatskog EES-a sUCTE interkonekcijom. Premda nije do{lo do prekidau opskrbi potro{a~a, valja istaknuti da se radi oiznimno te{kom poreme}aju s velikim naprezanjimabliskih proizvodnih jedinica te da su u nekom drugompo~etnom stanju posljedice za sustav mogle biti mnogoozbiljnije.

Gledano sa stanovi{ta pogonske sigurnosti sustavakriti~ni kvar je trajao nedopustivo dugo. Za{tita napogo|enom vodu djelovala je ispravno, no postavlja sepitanje kako efikasnije za{titi sustav i u takvim spe-cifi~nim okolnostima. U konkretnom slu~aju, za

{ti}enje kratkih 220 kV dalekovoda TE Rijeka – TSMelina mogu}e je rje{enje s uzdu`nom diferencijal-nom za{titom pa se i preporu~a da se takva za{tita ~imprije ugradi na te vodove. Ina~e, ovaj slu~aj ukazuje napotrebu da se vremenskom stupnjevanju za{tita pos-veti vi{e pozornosti, posebno na vodovima preko kojihse generatori priklju~uju na sustav. U konkretnomslu~aju, generatori TE Rijeka, TE Plomin 1 i TE Plo-min 2 prema rezultatima simulacijskog prora~una ne biizgubili prijelaznu stabilnost uz zateg djelovanja za{titeu drugoj zoni od cca 300 ms.

Na temelju provedenih istraìvanja predlaè setako|er da se ugradi za{tita od gubitka sinkronizma iregistratori prijelaznih pojava na sva tri turboagregata- TE Rijeka, TE Plomin 1 i TE Plomin 2. U TE Plomin2 treba revidirati pode{enja za{tita i provjeriti selektiv-nost i koordinaciju djelovanja generatorskih i mre`nihza{tita. Op}enito, uo~ava se potreba za studijama se-lektivnosti i koordinacije mre`nih za{tita i za{tita agre-gata za proizvodne jedinice u hrvatskom sustavu.

96

0 0.5 1 1.5 2 2.5 3-200

-150

-100

-50

0

50

100

150

200

vrijeme (s)

od

st.

ku

ta(°

)

D:\RN\KVAR_2~1\PRE53K1 28-10-2002 08:45:42: Tk3=640 ms

0 0.5 1 1.5 2 2.5 3-50

-40

-30

-20

-10

0

10

20

30

40

50

vrijeme (s)

od

stu

pa

nje

ku

tov

a(°

)

D:\RN\KVAR_2~1\PRE53K4 28-10-2002 11:36:10: Tk=150 ms

TE PLOMIN 2

TE PLOMIN 1

TE RIJEKA

Slika 5. Odzivi odstupanja kutova rotora svih generatora prema sinkronoj osi za slu~aj simuliranog stvarnog kvaratrajanja 640 ms (lijevo) i istovrsnog kvara trajanja 150 ms (desno)

Slika 6. Odzivi odstupanja kutova rotora generatora prema sinkronoj osi za kriti~no trajanje tropolnog kratkog spoja zaisto polazno stacionarno stanje, mjesto i vrstu poreme}aja kao u razmatranom poreme}aju od 20. 9. 2002.

0 0.5 1 1.5 2 2.5 3

-150

-100

-50

0

50

100

150

200

250

300

350

D:\RN\KVAR_2~1\PRE53K2 28-10-2002 09:34:07

vrijeme (s)

od

stu

pa

nja

ku

tova

(°)

0 0.5 1 1.5 2 2.5 3

-150

-100

-50

0

50

100

150

200

250

300

350

D:\RN\KVAR_2~1\PRE53K5 28-10-2002 11:33:14

vrijeme (s)

od

stu

pa

nja

ku

tova

(°)

TE RIJEKA

TE RIJEKA


Kvalitetni zapisi prijelaznih pojava i doga|aja iz sus-tava nuàn su preduvjet za kvalitetnu analizuporeme}aja. Ve} je i kori{tenje zapisa iz numeri~kihza{tita kvalitativni iskorak, a poèljno bi bilo imatinamjenske registratore prijelaznih pojava na svim pro-izvodnim jedinicama i u strate{ki odabranim to~kamasustava. Kronolo{ki registratori doga|aja i registratoriprijelaznih pojava trebaju imati redundantno napa-janje iz sigurnih izvora ~iji napon ne ovisi o naponumreè. Posebno valja voditi ra~una da zapisi budu sin-kronizirani sa signalom to~nog vremena.U evaluaciji i uspostavi fizikalne slike poreme}ajauspje{no je primijenjena izvorna metoda u kojoj sekoriste stvarni pogonski zapisi i rezultati simulacijskihistraìvanja na dinami~kom modelu sustava.Rezultati simulacijskih analiza provedenih na verifici-ranim modelima sustava dobra su podloga za predik-ciju pogonskih doga|aja, pode{avanje i koordinacijudjelovanja sustava za{tite i procjenu pogonske sigur-nosti sustava.

LITERATURA

�1� H. BREULMANN i drugi. "Analysis and Damping ofInter-Area Oscillations in the UCTE/CENTREL PowerSystem", R 38-113, CIGRE Pariz 2000.

�2� M. STOJSAVLJEVI] i drugi, "Kolokvij 'Velikiporeme}aj u hrvatskom EES-u s ispadima agregata TEPlomin 1, TE Plomin 2 i TE Rijeka 20. 9. 2002. s po~et-kom u 00:19:2.363 uzrokovan 3pKS na 220 kV DV TERijeka – TS Melina 2' ", Institut za elektroprivredu i ener-getiku i HEP, Plomin 29. 10. 2002.

P. S.

U tijeku pripreme ovog ~lanka za tisak primljena je vi-jest da je na jednom 220 kV DV TE Rijeka – TS Melinave} ugra|ena uzdu`na diferencijalna za{tita koja tre-nutno radi u ispitnom modu. Do trenutka primanja ovevijesti nije bilo kvarova unutar zone {ti}enja za{tite, alisu zabiljeèni kvarovi izvan zone {ti}enja kod kojihza{tita nije djelovala, ~ime je pokazana njena stabilnostna kvarove izvan zone {ti}enja. Za{tita je naru~ena i zadrugi 220 kV DV TE Rijeka – TS Melina i bit }eugra|ena i stavljena u ispitni mod tijekom 2004. go-dine.

MAJOR DISTURBANCE IN THE CROATIAN SYSTEMON SEPTEMBER 20, 2002, WITH LOSS OF TRANSIENTSTABILITY AND OUTAGE OF TPP RIJEKA, PLOMIN 1AND PLOMIN 2 UNITS – CAUSES ANDCONSEQUENCES

The disturbance in the Croatian electric power system isconsidered to have been caused by three-phase short cir-cuit on 220 kV TPP Rijeka – TS Melina that resulted in tran-sient instability and outages of units in TPP Rijeka, TPPPlomin 1 and Plomin 2. The evaluation and determination ofphysical background of the disturbance source method ap-

plied uses real operation data and results of simulation re-search on a dynamic model of the system. The follow-up ofthe even was reconstructed based on current voltage val-ues and the current from numerical line protection in a partof the 220 kV regional network and KRD data of stationarystate from DAM programming package (Dispatcher Analy-sis of Network) of the National Dispatching Center (NDC) inZagreb. The disturbance was simulated on the multi-machine dynamic model of the system. Fairly good coinci-dence of simulation and real data of voltage and current en-abled the determination of transient stability of units TPPRijeka, TPP Plomin 1 and TPP Plomin 2, whereby the Croa-tian system became transiently unstable. Also, system se-curity by voltage stability criteria was disturbed. Finally,based on the research, the range and significance of distur-bance are given as well as necessary future activities.

GROSSE STÖRUNG IM KROATISCHEN SYSTEM AM20.9.2002 MIT DEM STABILITÄTSVERLUST UND SAT-ZAUSFÄLLEN DER KRAFTWERKE RIJEKA, PLOMIN IUND PLOMIN II - URSACHEN UND FOLGEN

Die Störung im kroatischen Stromversorgungsystem, verur-sacht durch den dreipoligen Kurzschluß an der 220kV-Verbindung der Umspannerwerke “Krafwerk Rijeka” und“Melina”, wurde nachgeforscht. Beim Gestalten und Bewer-ten der physikalischen Darstellung dieser Störung wendeteman ein originelles Verfahren unter Nutzung der tatsächli-chen, schriftlich festgelegten Betriebsdaten, und der For-schungsrgebnisse eines dynamischen Nachahmungs-modells dieses Systems an. Auf Grund der Strom und Span-nungs- Momentanwerte (protokolliert durch numerisch wirk-ende Leitungsschutzvorrichtungen im entsprechenden Teildes 220 kV Netzes), und des Protokolls chronologischer Er-eignisse (kroatische Abkürzung KRD) im stazionären Zus-tand, wurde die Folge der Ereignisse wiederhergestellt. Dazubediente man sich des Programmpakets für Lastverteiler-Netzanalyse (kroatische Abkürzung NDC) in Zagreb.Die Störung ist danach am dynamischen Mehrsatzmodelldes Systems nachgeahmt worden. Verhältnismäßig gutesÜbereinstimmen der Nachahmungsberechnungen mit dentatsächlichen, protokollierten Strömen und Spannungen, hatdie eindeutige Feststellung des Stabilitätverlustes im Über-gangsstadium der Turbosätze von Kraftwerken “Rijeka”, “Plo-min I” und “Plomin II” , und damit des ganzen kroatischenSystems, möglich gemacht. Laut dem Spannungsstabilität-Kriterium kam es ebenfalls zur Sicherheitsstörung des ganzenSystems. Auf Grund durchgeführter Forschungen istschließlich auf den Umfang und die Ernsthaftigkeit derStörung betont hingewiesen, wie ebenfalls auf die notwendi-gen Eingriffe.

Naslov pisaca:

Mr. sc. Darko Nemec, dipl. ing.mr. sc. Milan Stojsavljevi}, dipl. ing.Institut za elektroprivredui energetiku d.d., ZagrebUlica grada Vukovara 3710000 Zagreb, Hrvatska

Uredni{tvo primilo rukopis:2004 – 01 – 27.

97


PRILOG – Zapisi trenuta~nih vrijednosti napona i struja iz numeri~kih relejatijekom poreme}aja

98

-200

0

200

UR

(kV

)

Trenuta~ne vrijednosti faznih veli~ina iz REL 521 DV I TE Rijeka – Melina

-20000

0

20000

IR(A

)

-200

0

200

US

(kV

)

-20000

0

20000

IS(A

)

-200

0

200

UT

(kV

)

0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4 1.6 1.8 2

-20000

0

20000

IT(A

)


00:19:02.362

ISK. 3pKS

00:19:03.002

ISK. T-PLOMIN 1

00:19:03.858

ISK. T-RIJEKA

00:19:04.023

Slika P-1 – Odzivi trenuta~nih vrijednosti struja i napona na 220 kV DV Rijeka – Melina 1

Slika P-2 – Odzivi trenuta~nih vrijednosti struja i napona na 220 kV DV Rijeka – Melina 2

-200

0

200

UR

(kV

)

Trenuta~ne vrijednosti faznih veli~ina iz REL 521 DV II TE Rijeka – Melina

-2

0

2

x 104

IR(A

)

-200

0

200

US

(kV

)

-2

0

2

x 104

IS(A

)

-200

0

200

UT

(kV

)

0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1

-20000

0

20000

IT(A

)


00:19:02.362

ISK. 3pKS

00:19:03.002


99

-200

0

200

UR

(kV

)

Trenuta~ne vrijednosti faznih veli~ina iz REL 531 DV Plomin – Pehlin

-2000

0

2000

IR(A

)

-200

0

200

US

(kV

)

-2000

0

2000

IS(A

)

-200

0

200

UT

(kV

)

0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5 4-2000

0

2000

ISK. 3pKS

00:19:03.002

ISK. T-RIJEKA

00:19:04.023

nastanak 3pKS

00:19:02.362

ISK. T-PLOMIN 1

00:19:03.858vrijeme (s)

IT(A

)

Slika P-3 – Odzivi trenuta~nih vrijednosti struja i napona na 220 kV DV Plomin – Pehlin

Slika P-4 – Odzivi trenuta~nih vrijednosti struja i napona na 220 kV DV Plomin – Melina

-200

0

200

UR

(kV

)

Trenuta~ne vrijednosti faznih veli~ina iz REL 531 DV Plomin – Melina

-2000

0

2000

IR(A

)

-200

0

200

US

(kV

)

-2000

0

2000

IS(A

)

-200

0

200

UT

(kV

)

0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5 4-2000

0

2000

ISK. 3pKS

00:19:03.002

ISK. T-RIJEKA

00:19:04.023

nastanak 3pKS

00:19:02.362

ISK. T-PLOMIN 1

00:19:03.858vrijeme (s)

IT(A

)


POTENCIJALNI PROBLEMI U PRIJENOSNOJ MRE@I HRVATSKEI NJIHOVO RJE[AVANJE U PREDSTOJE]EM KRATKORO^NOM

RAZDOBLJU

Goran J e r b i } – Ante ] u r i }, Zagreb

UDK 621.316.1:621.311.1PREGLEDNI ^LANAK

U ~lanku se analiziraju problemi u prijenosnoj mreì Hrvatske elektroprivrede i mogu}nosti njihovog rje{enja u budu}em tro-godi{njem razdoblju. Prema Zakonu o trì{tu elektri~ne energije NN br. 68 (~lanak 12. stavak 1.) od 2001. godine "Operator

sustava u suradnji s energetskim subjektom za prijenos elektri~ne energije, uz prethodnu suglasnost Vije}a za regulaciju, donosi plan

razvoja i izgradnje prijenosne mreè za razdoblje do tri godine". Za potrebe analize i procjene potrebnog poja~anja mreè, prije-nosna mreà je modelirana na ra~unskom stroju za o~ekivano stanje maksimalnog optere}enja 2002. i 2005. godine. Dan jeosvrt na postoje}u konfiguraciju prijenosne mreè Hrvatske i planiranu izgradnju do 2005. godine. Utvr|ene su slabe to~ke uprijenosnoj mreì koje mogu biti potencijalni uzrok ve}ih poreme}aja. Dane su korektivne akcije, pogonske preporuke kao inu`na dogradnja sustava. Posebno je nagla{en utjecaj predstoje}e izgradnje TS @erjavinec i TS Ernestinovo.

Klju~ne rije~i: estimacija stanja, kratkoro~no razdoblje,model EES-a, prijenosna mreà Hrvatske,programski paket DAM, prora~un tokovasnaga, sekcionirana mreà, vr{no optere}enje.

1. UVOD

U uvodu je opisano zate~eno stanje u prijenosnoj mreìHrvatske krajem 2001. godine na osnovi kojeg je for-miran model za 2002. godinu. U prijenosnoj mreì u po-gonu je od 26. studenog 1999. godine je 400 kV vod@erjavinec – Heviz (jedna trojka). Novi dvosistemskivod 2 x 400 kV @erjavinec – Heviz svakako jenajzna~ajniji prijenosni objekt izgra|en i pu{ten u po-gon (jedna trojka) posljednjih godina. Od Vele{evca doTS @erjavinec tako|er je izgra|en novi dvosistemski400 kV vod. U Vele{evcu je presje~en postoje}i 400 kVvod Tumbri – Ernestinovo i spojen s dvostrukim vodomVele{evec – @erjavinec. Jedna trojka tog novog dvo-sistemskog 400 kV voda povezana je na dionicu po-stoje}eg voda Tumbri – Ernestinovo do Tumbra, adruga trojka povezivat }e @erjavinec i Ernestinovo.Privremeno napajanje Slavonije izvedeno je s voda Mra-clin – Cirkovce pomo}u “T” odcjepa na stupu br. 38 nakoji se veè druga trojka budu}eg 400 kV voda@erjavinec-Ernestinovo u pogonu pod naponom 220 kV.Privremenom dogradnjom 220 kV voda od stupa 38 doTS \akovo i povezivanjem na dionicu 110 kV vodaErnestinovo – \akovo osigurava se napajanje Slavonije.Mreà 110 kV na uèm zagreba~kom podru~ju jepovezana kako bi se pove}ala sigurnost zagreba~kogpodru~ja (nesekcionirana). U vrijeme vr{nih op-tere}enja u 110 kV mreì uèg zagreba~kog podru~jajavljaju se pove}ani tokovi od Tumbra prema Mraclinu

budu}i da su mreè 400 i 220 kV na zagreba~kom po-dru~ju spregnute preko mreè 110 kV. Optere}enje110 kV vodova Tumbri – Mraclin 1 i 2 bitno ovisi i o tre-nuta~nom pogonu TE-TO Zagreb i bloka TE Sisak na110 kV. Eventualni kvarovi koji bi se u stanjima vr{nihoptere}enja mogli pojaviti u mreì 110 kV, mogli biizazvati {irenje kvara i prekid opskrbe {ireg za-greba~kog podru~ja i sjeveroisto~nog dijela Hrvatske.Budu}i da na zapadnom dijelu Zagreba i okolice pos-toji samo jedna pojna to~ka za 110 kV mreù (TS Tum-bri) mogu}i su prekidi opskrbe u slu~aju proradeza{tite sabirnica 110 kV u TS Tumbri, ili havarije u 110kV postrojenju u TS Rakitje.Na splitskom podru~ju vod 400 kV Konjsko – Mostar jejo{ uvijek u pogonu pod naponom 220 kV zbog potrebeponovne izgradnje 400 kV dijela postrojenja Mostar 4uni{tenog tijekom ratnih operacija u susjednoj Bosni iHercegovini. Na splitskom podru~ju izvan pogona jebio 110 kV vod Trogir – Bilice, koji se zbog malog pres-jeka i slabe pouzdanosti (starosti) ~esto preoptere}uje iu~estalo ispada.U vrijeme vr{nog optere}enja izvan pogona je bio i vodSton – Komolac (17.12.2001 godine u 18. sati). HE Du-brovnik je radila radijalno napajaju}i Komolac, koji je110 kV vodom Komolac – Trebinje bio vezan na Tre-binje u susjednoj Bosni i Hercegovini.Na osje~kom podru~ju vod 400 kV Tumbri – Ernesti-novo u pogonu je pod 220 kV kao vod Mraclin –Cirkovce “T” odcjep (@erjavinec) – \akovo. Ernesti-

101

novo je u potpunosti sru{eno i izvan pogona, pri-premljeno za izgradnju nove 400 kV stanice. Stanica220 kV \akovo napaja se i iz susjedne Bosne i Herce-govine 220 kV vodom \akovo – TE Tuzla. Vezom110 kV @upanja – Ora{je napaja se dio Bosanske Po-savine u susjednoj Bosni i Hercegovini. Vodom 110 kVSiklos – D. Miholjac osigurava se napajanje iz susjedneMa|arske prebacivanjem dijela optere}enja na ma|ar-ski elektroenergetski sustav.Na rije~kom podru~ju izvan pogona je bio 110 kV vodLi~ki Osik – Gra~ac. Trasa ovog voda bila je dijelomminirana pa njegovo pu{tanje u pogon ovisi o planira-noj dinamici razminiranja trase. U petom mjesecu2003. godine 110 kV obnovljeni vod Li~ki Osik –Gra~ac pu{ten je u pogon.

2. MODEL PLANIRANOG STANJA 2002. GODINE

Za utvr|ivanje optere}enja po 110 kV ~vori{timakori{teno je arhivirano stanje sustava 200112171-73041UT.ARH. Na temelju navedenog zapisa iz ar-hive, stanje elektroenergetskog sustava rekonstruiranoje programom za estimaciju stanja iz programskogpaketa za Dispe~ersku analizu mreè (DAM).Potro{nja Hrvatske u 18-tom satu 17.12.2001. godineutvr|ena je na temelju ostvarene proizvodnje u Hrvat-skoj i zabiljeène razmjene sa susjednim sustavima:Na temelju dostupnih podataka procijenjeno je: u-kupno optere}enje elektroenergetskog sustava na ra-zini prijenosne mreè (optere}enje + gubici),proizvodnja po prijenosnim podru~jima i pojedinimproizvodnim jedinicama, razmjena elektri~ne energijesa susjednim elektroenergetskim sustavima te raspo-djela optere}enja po ~vorovima prijenosnih podru~jaza stanje vr{nog optere}enja sustava ostvarenog17.12.2001. godine u 18. satu.

Referentni model elektroenergetskog sustava i prije-nosne mreè 2002. godine temeljen je na podacima ost-varenim u 2001. godini (tablica 1).

3. POTENCIJALNI PROBLEMI NA MODELUPLANIRANOG STANJA U MRE@I ZA2002. GODINU (PRIMJENA N-1 KRITERIJA)

3.1. Ispadi vodova

Zagreb

Potencijalni ispad voda 400 kV Tumbri – Heviz mogaobi preopteretiti dio 220 kV mreè u Austriji (5 vodova)i 220 kV vezu izme|u Slovenije i Austrije (Podlog –Obersielach), uz niske napone u sjevernoj Italiji. Una{oj mreì ne bi se pojavila preoptere}enja niti ne-dopu{teno niski naponi. Ovaj problem kao i tokovi upetlji (loop–flow) koji se zatvaraju iz Austrije dosta op-tere}uju prijenosnu mreù Slovenije. Zbog izrazitihtokova u petlji ~esto se pribjegava otvaranju 220 kVvoda Kle~e –Diva~a i 400 kV voda Beri~evo – Diva~a.Treba naglasiti da i sama NE Kr{ko znatno doprinosizatvaranju kru`nih tokova na potezu NE Kr{ko – Tum-bri – Melina – Diva~a {to je dodatno potenciranoulaskom u pogon 400 kV voda Heviz – Tumbri. Nakonugradnje transformatora 400/110 kV 300 MVA uNE Kr{ko (u rujnu 2002. godine) smanjeni su tokovi izNE Kr{ko prema Tumbrima za 100 – 200 MW. Nave-deni mogu}i problemi zahtijevali bi detaljniju analizustanja u susjednim sustavima i prijenosnoj mreì Aus-trije.Pri potencijalnom ispadu voda 400 kV Tumbri – Me-lina Slika 3. preopteretile bi se obje trojke dvosistem-skog 110 kV voda Tumbri – Mraclin (za 8 %). Daljnjimispadom dvosistemskog voda Tumbri – Mraclin preop-teretili bi se vodovi Botinec – TE-TO Zagreb (17 %),Resnik – TE-TO Zagreb (8 %), Tumbri – Rakitje I i II

102

Slika 1. Rasplet 220/400 kV vodova “@erjavinec”. Na stupu br. 38 voda 220 kV Mraclin – Cirkovce formiran je “T” odcjepna koji je priklju~ena jedna trojka voda (Vele{evac) @erjavinec – Heviz kojom se preko preostale dionice 400 kV voda

Tumbri – Ernestinovo napaja Slavonija pod naponom 220 kV.

TUMBRI

Stup 43

Stup 44

Stup 77

@ERJAVINEC

Stup 38

RazbojišteTS1505

HEVIZCirkovce

MraclinStup 1

Stup 526

Stup 83Stup 606 Stup 49 Stup 1

ERNESTINOVO

Ðakovo

(pod 220 kV)

G. Jerbi} – A. ]uri}: Potencijalni problemi u prijenosnoj mreì Hrvatske . . . Energija, god. 53 (2004) 2, 101-111

(7 %) i Botinec – Sopot (4 %). Potencijalni ispad 400kV voda Tumbri – Melina mogao bi uzrokovati cije-panje 110 kV mreè na podru~ju Zagreba i moè bitikriti~an po sigurnost sistema. Po ispadu dvosistemskog110 kV voda Tumbri – Mraclin mreù 110 kV na za-greba~kom podru~ju treba zbog preoptere}enja sek-cionirati stavljanjem izvan pogona vodove Botinec –TE-TO Zagreb, Botinec – Sopot, Rakitje – TE-TO Za-greb, ali i vodova Podsused – Zabok, Tumbri – Pokup-lje i Rakitje – [var~a koji se sekcioniranjem zagreba~ke110 kV mreè preoptere}uju.Pri potencijalnom ispadu voda 220 kV Cirkovce/Mrac-lin – \akovo (Slika 4.) preopteretili bi se 110 kV vo-dovi na potezu Me|uti} – Daruvar – Virovitica svodi~ima 150 mm² Al/ê (osim uvoda u Daruvar koji je240 mm² Al/ê). Napomenimo da je na modelu bilonu`no formirati ~vor @erjavinec na mjestu spoja 220kV voda Mraclin – Cirkovce (stup 38) i trojke 400 kVdionice Vele{evac – @erjavinec (stup 44) premda ustvarnosti stanica @erjavinec jo{ nije pu{tena u pogon.Modelirano stanje ispada @ejavinec – \akovo u stvar-noj mreì odgovaralo bi slu~aju da isklopi prekida~ u\akovu. Daljnjim ispadom 110 kV voda Me|uri} –Daruvar preoptere}uje se 110 kV potez \akovo grad –Na{ice (74 %), \akovo – \akovo grad (42 %), N.Gradi{ka – S. Poèga (37 %), Me|uri} – N. Gradi{ka

(17 %) i S. Brod – S. Poèga (7 %). Potencijalnimdaljnjim ispadom 110 kV voda \akovo grad – Na{icestvara se otok i uru{ava prijenosna 110 kV mreà napodru~ju Slavonije.

Potencijalnim ispadom 110 kV voda Me|uri} – N.Gradi{ka preopteretio bi 110 kV vod Me|uri} – Daru-var (6 %). Daljnjim ispadom 110 kV voda Me|uri} –Daruvar preoptere}uju se vodovi na potezu \akovograd – Na{ice (64 %) i \akovo – \akovo grad (34 %).Ponavlja se situacija iz ispada @erjavinec – \akovo.Pogonski naponi u radijalno napajanim TS 110 kV suispod dozvoljenih vrijednosti.

Potencijalni ispad voda 110 kV N. Gradi{ka – S.Poèga opteretio bi 110 kV vod Me|uri} – Daruvar dotermi~ke granice. Daljnjim ispadom 110 kV vodaMe|uri} – Daruvar preopteretili bi se vodovi na potezu\akovo – \akovo grad – Na{ice kao u slu~aju ispada@erjavinec – \akovo.

Ispadom jedne trojke dvosistemskog 110 kV vodaResnik – TE-TO Zagreb optere}uje se druga trojkakoja ostaje u pogonu do termi~ke granice. Druga troj-ka moè ispasti bez opasnosti od daljnjih preop-tere}enja i ispada elemenata prijenosne mreè, ali sebitno mijenjaju tokovi snaga od TE TO Zagreb premasusjednim 110 kV stanicama.

103

Tablica 1. Vr{no optere}enje sustava, proizvodnja i razmjena elektri~ne energije ostvarena 17. 12. 2001. godine u 18. satu

Optere}enje Proizvodnja Razmjena

Optere}enje 2708 MWGubici 90 MWUkupno 2798 MW

Proizvodnja 2039 MWRazmjena 760 MWUkupno 2799 MW

Proizvodnja 2039 MWUvoz iz UCTE-a 698 MWUvoz iz BiH 59 MWUkupno 2796 MW

Optere}enje ProizvodnjaZagreb 1189 MW 720 MWRijeka 477 MW 404 MWSplit 676 MW 881 MWOsijek 366 MW 34 MWHrvatska 2708 MW 2039 MW

MW Mvar

EL-TO Zagreb 34 17HE âkovec 29 9HE \ale 15 6HE Dubrava 20 8HE Dubrovnik 102 15HE Gojak 23 15HE Gojak Miljacka 16 0HE Kraljevac 4 9HE Obrovac 84 6HE Orlovac 67 20HE Peru~a 41 7HE Senj 134 25HE Vara`din 53 20HE Zaku~ac 313 68PE Jertovec 29 0PE Osijek 20 20EL-TO Zagreb PE 50 38TE Jertovec 10 0TE Osijek 14 20TE Plomin 2 186 40TE Rijeka 270 185TE Sisak 1 184 51TE Sisak 2 173 62TE-TO Zagreb 99 93TE-TO Zagreb PE 69 24

Ukupno 2039 632

Heviz – Tumbri 768 MW[iklo{ – D.Miholjac 45 MWMa|arska 813 MWFormin – Nedeljanec 57 MWCirkovce – Mraclin 68 MWKr{ko – Tumbri 1 176 MWKr{ko – Tumbri 2 181 MWMelina – Diva~a –419 MWPehlin – Diva~a –177 MWMatulji – I.Bistrica –41 MWBuje – Koper –8 MWSlovenija –163 MWUCTE ukupno 650 MW

Tuzla – \akovo 121 MW@upanja – Ora{je –13 MWD.Lapac – K.Vakuf –50 MWKonjsko – Mostar 4 60 MWZaku~ac – Mostar 28 MW

BiH 146 MW

Razmjena 796 MW

Napomena: Postoji odre|ena razlika u podacima o razmjeni po vodovima sa susjednim EES-ima izme|u podataka u koloni "Optere}enje"(trenuta~ne vrijednosti) i "Razmjena po vodovima" (trenuta~ne vrijednosti i o~itanja brojila) budu}i da nisu svi podaci iz istog iz-vora s obzirom da sustavom za arhiviranje stanja nisu obuhva}eni svi vodovi razmjene


Rijeka

Potencijalni ispad voda 400 kV Melina – Diva~auzrokovao bi preoptere}enje 220 kV voda Diva~a –Padriciano (za 8 %) koji povezuje Sloveniju i Italiju.

Potencijalni ispad voda 110 kV Dolinka – Ra{a visokobi opteretio 110 kV vod TE Plomin – [ijana (oko 95%). Daljnjim ispadom voda TE Plomin – [ijana preop-teretio bi se vod TE Plomin – Pazin (34 %), zatim Pazin

104

Slika 2. Model elektroenergetskog sustava za stanje vr{nog optere}enja od 2796 MW (optere}enje+gubici) ostvarenog17. 12. 2001. godine u 18-tom satu

Napomena: Optere}enja radijalno napajanih transformatorskih stanica reducirana su na ~vorove iz kojih se napajaju.


– Pore~ (19 %) i Pore~ – Rovinj (16 %) {to vodi u na-ponski slom prijenosne mreè na podru~ju Istre.Ispad voda 110 kV Matulji – Pehlin mogao bi visokoopteretiti transformaciju 220/110 kV u Diva~i, uslu~aju kada je jedan transformator u pogonu. Jednakotako ispad 110 kV voda Matulji – I. Bistrica preoptere-tio bi transformator u Diva~i (6 %). Budu}i da su u

Diva~i instalirana dva transformatora 220/110 kV, unormalnom pogonu ovi ispadi ne}e uzrokovati preop-tere}enja. U ovoj situaciji visoko je optere}en i vod TEPlomin – Ra{a (74 %).Potencijalnim ispadom voda 110 kV TE Plomin –[ijana preopteretio bi se paralelni 110 kV vod TE Plo-min – Ra{a (16 %) i vod 110 kV Ra{a – Dolinka (16 %).

105

Slika 3. Ispadom 400 kV voda Tumbri – Melina preoptere}uje se dvosistemski 110 kV vod Tumbri – Mraclin, {to vodi cije-panju 110 kV mreè na zagreba~kom podru~ju

Slika 4. Ispadom 220 kV voda Cirkovci – Mraclin – \akovo preoptere}uju se 110 kV vodovi Me|uri} – Daruvar i Daru-var – Virovitica. Njihovim ispadom preoptere}uju se 110 kV vodovi na potezu \akovo – \akovo grad – Na{ice {to vodi

slomu 110 kV mreè na podru~ju Slavonije.

TumbriMraclin

Rakitje

JarunBotinec

Sopot

TE-TO Zagreb

Resnik

Trpimirova

EL-TO Zagreb

2x127/-32

190/620/-11

2x13/-7

2x17/7

67/-6

60/-19

115 kV114 kV

27/-21

115 kV

2x87/10

25/-16

114 kV

2x14/20114 kV

115 kV114 kV

114 kV

0/-8

400 kV226 kV

115 kV Jertovec

D.Selo9/-1

46/9

V.Gorica

2x25/6114 kV2x96/-5

75/-4

62/-9

20/4

25/7

2x20/-1

Samobor

Zapreši}

85/-13Švar~aZden~ina

Podsused

Pra~no

Ivani}

Ludina

46/7

33/-9

2x6/-18

Dubec

Ksaver

x

Mraclin Ludina

Me|uri}

Daruvar

Virovitica

Pra~no

Kutina

Sisak

N.Gradiška

S.Poèga

P.Slatina

Ðakovo

S.BrodAndrijevci

Našice

Vukovar

Vinkovci

@upanja

Nijemci

Ðakovo

Osijek1

Osijek2

Osijek3

B.Manastir

4

ValpovoD.Miholjac

(@erjavinec) Siklos

Orašje

115 kV

81/-13115 kV

64/-6

118 kV227 kV

99/-8

83/-16

96/-1

115 kV223 kV

111 kV

43/-21

109 kV71/-14

112 kV

109 kV

63/-19

110 kV

110 kV

2/-19

112 kV57/-7

109 kVS.Brod 2109 kV

36/-8

215 kV

107 kV

103 kV

116 kV226 kV

104 kV

102 kV

Tuzla

108/26

161/20

1/-20

1/-19

106/-5

110 kV

49/-25

stup 38

Cirkovce


Potencijalnim ispadom i tog voda preopteretili bi se110 kV vodovi TE Plomin – Pazin (62 %), Pore~ – Ro-vinj (51 %), Pazin – Pore~ (44 %) i Rovinj – [ijana(19 %).Ispadom voda Ra{a – TE Plomin preopteretio bi se 110kV vod TE Plomin – [ijana (19 %). Potencijalnim ispa-dom i tog voda preopteretio bi se vod TE Plomin – Pa-zin (62 %), Pore~ – Rovinj (51 %), Pazin – Pore~ (44%) i Rovinj – [ijana (19 %) kao i u slu~aju ispada vodaTE Plomin – [ijana.

Split

Potencijalnim ispadom 110 kV voda Bilice – Kninostaje Knin preko EVP Strmice vezan na B. Grahovo.U toj situaciji mogu}a je pojava niìh napona na proiz-vodnim jedinicama HE Golubi} i HE Miljacka.Ispadom 110 kV voda HE Kraljevac – Imotski op-tere}enje transformacije 220/110 kV u Mostaru 4dosiè termi~ku granicu jedne transformatorske jedi-nice. Istu situaciju imamo i u slu~aju ispada 110 kVvoda HE Kraljevac – Makarska.Ispadom 110 kV voda Nereì{}e – Starigrad tako|er sevisoko optere}uje transformacija 220/110 kV u Mostar4 ako je samo jedan transformator u pogonu.Ispadom 110 kV voda Split 3 – Su~idar preoptere}ujese vod 110 kV Su~idar – Vrboran (12 %), a jednakotako i ispadom 110 kV voda Su~idar – Vrboran preop-tere}uje se vod Vrboran – Split 3 (12 %).

Osijek

Pri ispadu 220 kV voda \akovo – Tuzla visoko se op-tere}uje 110 kV Me|uri} – Daruvar (99 %). Ovaj ispadkriti~an je za Slavoniju jer se ispadom 110 kV vodaMe|uri} – Daruvar preoptere}uju vodovi \akovo –\akovo grad (49 %) i \akovo grad – Na{ice (82 %),kao i 220 kV vod @erjavinec (stup) – \akovo (6 %).Njhovim ispadom naponski se uru{ava prijenosnamreà na podru~ju Slavonije.Pri ispadu 110 kV voda Me|uri} – Daruvar preop-tere}uju se 110 kV vodovi \akovo – \akovo grad(31 %) i \akovo grad – Na{ice (59 %). Navedeni vo-dovi preoptere}uju se i pri ispadu 110 kV voda Daruvar– Virovitica. Preoptere}eni vodovi pri tom ispadu su\akovo – \akovo grad (17 %) i \akovo grad – Na{ice(40 %). Njihovim ispadom ponavlja se situacija kaokod ispada Mraclin – Cirkovci – \akovo.Na 110 kV vodu \akovo – \akovo grad vodi~ 150 mm²Al/ê zamijenjen je "vru}im" vodi~em 154/19BTAL/ACS koji podnosi ve}a optere}enja (pribli`nokao vodi~ 240 mm² Al/ê slijede}i u standarnom nizuvodi~a prema u~estalosti u na{oj mreì) pa su preop-tere}enja voda \akovo – \akovo grad manja. I navodu \akovo grad – Na{ice zamijenjen je vodi~ vru}imvodi~em, ali samo na dijelu trase stoga su mogu}a i pre-optere}enja ovog voda ve}a.Ispad 110 kV voda \akovo – \akovo grad najteì je is-pad 110 kV voda na osije~kom podru~ju. On uzrokuje

preoptere}enja niza 110 kV vodova: Me|uri} – Daru-var (141 %), Daruvar – Virovitica (117 %),Na{ice – P. Slatina (77 %) i Virovitica – P. Slatina(38 %). Pri tom su naponi u nizu ~vori{ta u Slavonijipreniski. Najniì napon je u Virovitici 89.6 kV, zatim uP. Slatini 90.4 kV, \akovo grad 92.8 kV, Na{ice iNa{ice cementara 94.3 kV, B. Manstir 95.0 kV, D. Mi-holjcu 96.3 kV, Valpovu 96.4 kV i Daruvaru 98.4 kV.Niski naponi zahtijevaju i pove}anu proizvodnju jalovesnage parne i plinske jedinice TETO Osijek.Potencijalnim ispadom 110 kV voda \a-kovo – Vinkovci ostaju stanice @upanja, Vinkovci,Vukovar i Nijemci bez napajanja ili ovise o rezevnomnapajanju iz susjedne Bosne preko voda Ora{je –@upanja. Da bi se izbjegle situacije u kojima navedenestanice ostaju bez napajanja u planu je pu{tanje u po-gon vodova TETO Osijek – Vukovar i TETO Osijek –\akovo koji }e se dobiti povezivanjem vodovaTETO Osijek – Ernestinovo i Ernestinovo – Vukovar,odnosno TE-TO Osijek – Ernestinovo i Ernestinovo –\akovo pred TS Ernestinovo.Ispadom 110 kV voda \akovo grad – Na{ice preop-teretili bi se 110 kV vodovi Me|uri} – Daruvar (85 %),zatim Daruvar – Virovitica (70 %), Na{ice – P. Slatina(34 %) i Virovitica – P. Slatina (7 %). Pri tom ispadunapon na plinskom agregatu u TE Osijek bio bi niì odnazivnog preko dopu{tenih 5 %.Potencijalni ispad 110 kV voda D. Miholjac – Siklóspreopteretio bi 110 kV vodove Me|uri} – Daruvar(5 %) i \akovo grad – Na{ice (4 %).Ispad 110 kV voda Na{ice – P. Slatina opteretio bi 110kV vod \akovo grad – Na{ice do termi~ke granice.Ispad 110 kV voda Virovitica – P. Slatina preopteretiobi 110 kV vodove \akovo grad – Na{ice (18 %) i \a-kovo – \akovo grad (1%).Za osiguranje sigurnog napajanja Slavonije uzsada{nju raspoloìvost 220 kV voda \akovo – Tuzlanu`no je povezati Ernestinovo s dva 400 kV ~vora.

3.2. Ispadi transformatora

Na zagreba~kom, rije~kom i splitskom podru~ju nemapotencijalnih ispada mre`nih transformatora(400/220 kV, 400/110 kV i 220/110 kV) koji bi mogliuzrokovati preoptere}enja u prijenosnoj mreì i daljnjeispade elemenata prijenosne mreè.Na osje~kom podru~ju ispad transformatora220/110 kV 150 MVA u \akovu mogao bi uzrokovatipreoptere}enje transformatora (za 24 %) koji bi ostaou pogonu. Takva situacija je kriti~na i mogla bi se samokratkotrajno tolerirati.

3.3. Ispadi generatora

Za stanje vr{nog optere}enja na modelu je ispitan utje-caj ispada pojedine proizvodne jedinice indirektnosimulacijom ispada blok transformatora proizvodne je-dinice. Provedena ispitivanja pokazuju da ni jedan is-

106


pad proizvodne jedinice u na{em sustavu ne uzrokujepreoptere}enja u mreì.Najteì ispad proizvodne jedinice je ispad NE Kr{ko ususjednoj Sloveniji. Ispadom NE Kr{ko 400 kV vodTumbri – Heviz optere}uje se 1014/–434 MW/Mvardok istovremeno dvosistemskim vodom Kr{ko – Tum-bri primamo samo 2 x 17/121 MW/Mvar.Sljede}i ispad koji bi mogao biti kriti~an je ispad blokau TE Sisak, posebno onog priklju~enog na 110 kV.Njime se visoko optere}uje dvosistemski 110 kV vodTumbri – Mraclin gotovo do termi~ke granice (98 %).U nastavku je provjeren ispad bloka u TE Rijeka kojine izaziva preoptere}enja u mreì.

3.4. Ostvareno stanje u prijenosnoj mreì2002. godine

U protekloj 2002. godini, to~nije 4. 1. u 18-tom satu ost-vareno vr{no optere}enje 2685 MW, {to je 96 % plani-ranog na modelu (2798 MW). Razlog ovom paduvr{nog optere}enja moè biti znatnija razlika u tem-peraturi i vjerojatno u primjeni novog tarifnog sustava,kojim se potaknulo potro{a~e da promijene navike itako doprinesu smanjenju vr{nog optere}enja. Premaizvje{}u o poslovanju HEP Prijenos-a ozbiljnijih zas-toja u prijenosnoj mreì tijekom 2002. godine nije bilo.U konfiguraciji prijenosne mreè za 2002.godinu biloje odre|enih manjih razlika prema planiranoj konfigu-raciji na modelu 2002. godine. Na osije~kom podru~jusu formirani 110 kV vodovi \akovo – Osijek2 iOsijek2 – Vukovar (spajanjem vodova ispred TSErnestinovo) ~ime je osigurano dvostrano napajanjeVinkovaca i Vukovara.Od zna~ajnijih promjena u prijensonoj mreì u pogonje pu{ten 220 kV vod Me|uri} – Prijedor (u svibnju2002.godine) koji djeluje tako da dodatno optere}ujeprijenosnu mreù zagreba~kog prijenosnog podru~jajer se dio proizvodnje TE Sisak usmjerava u podru~jesusjedne dràve – Zapadne Bosne. Optere}enje 220 kVvoda Me|uri} – Prijedor izrazito ovisi o anga`manu hi-droelektrana u Dalmaciji i susjednoj Hercegovini jer suistog slijeva. Na rije~kom je podru~ju u pogon pu{tenvod Li~ki Osik – Gra~ac koji pove}ava prijenosnu mo}na potezu Primorje – Dalmacija.

4. MODEL PLANIRANOG STANJA 2005. GODINE

Model planiranog stanja prijenosne mreè za maksi-malno optere}enje 2005. godine formiran je na temeljumodela 2002. godine kome je optere}enje pove}ano uskladu s o~ekivanim porastom maksimalnog op-tere}enje sustava na 2978 MW. Zadràn je jednakanga`man proizvodnih jedinica kao na modelu 2002.godine. Dodatni manjak proizvodnje u na{em sustavupokriva se uvozom.Pretpostavljeno je da }e se prijenosna mreà 220 i 400kV u idu}em trogodi{njem razdoblju u potpunosti ob-

noviti i povezati s mreòm susjedne Bosne iHercegovine i Srbije i Crne Gore.Na modelu 2005. godine analizirane su dvije konfigu-racije prijenosne mreè na zagreba~kom podru~ju:povezana i sekcionirana 110 kV mreà.Premda je optere}enje sustava na modelu 2005. godineve}e, rezultati prora~una tokova snaga pokazuju da }eza razliku od stanja 2002. godine biti manje visokooptrere}enih vodova i transformatora zbog stavljanja upogon @erjavinca i Ernestinova. Sukladno tomeo~ekuje se i manje problema pri eventualnim ispadimaelemenata prijenosne mreè jer su vodovi 110 kVmreè polazno manje optere}eni. Tako|er se o~ekujumanji problemi pri ispadu bloka 1 i bloka 2 u TE Sisak.Budu}i da }e u pogonu biti dvostruki 400 kV vod @er-javinec – Heviz o~ekuje se smanjenje gubitaka priprijenosu energije i pove}anje gubitaka u transforma-ciji energije.

4.1. Povezana 110 kV mreàna zagreba~kom podru~ju

4.1.1. Ispadi vodova

Zagreb

Ispadom 400 kV voda @erjavinec – Tumbri preop-tere}uje se 6 % transformacija 400 /110 kV u @er-javincu. Ovo preoptere}enje transformatora moglo bise kratkotrajno tolerirati, a preoptere}enje bi se mogloeliminirati isklju~enjem jedne trojke dvosistemskogvoda @erjavinec – Heviz, ~ime se optere}enje transfor-macije 400/110 kV u @erjavincu smanjuje na 98 %termi~ke granice. Preoptere}enje transformacije u@erjavincu moè se eliminirati i sekcioniranjem za-greba~ke 110 kV mreè (analizirano u nastavku tek-sta). Sekcioniranjem 110 kV mreè moè se utjecati nasmanjenje veli~ine neisporu~ene energije pri potenci-jalnim ve}im kvarovima u mreì, no i pove}ati vjerojat-nost lokalnih poreme}aja.

Rijeka

Ispadom 400 kV voda Melina – Diva~a preoptere}ujese 220 kV vod Diva~a – Padriciano. Preoptere}eni sevod moè isklju~iti bez posljedica od daljnjeg preop-tere}enja drugih komponenata prijenosne mreè uhrvatskom elektroenergetskom sustavu, no problem bise mogao pojaviti u prijenosnim mreàma susjedneSlovenije, Italije i Austrije, {to bi zahtijevalo detaljnijeanalize tih sustava.

Split

Ispadom po jedne trojke dvosistemskog voda Su~idar –Vrboran preoptere}uje se 5 % druga trojka koja ostajeu pogonu. O~ito je doprinos planirane nove 110 kV ka-belske veze Dobri – Ka{tela premali da rastereti jednutrojku Su~idar – Vrboran pri neraspoloìvosti ili ispadudruge trojke. Ovaj ispad i preoptere}enja su lokalni

107


problem napajanja centra grada Splita i ne uzrokujudaljnje {irenje kvara kroz prijenosnu mre`u. Tomproblemu, me|utim, trebat }e posvetiti posebnu po-zornost i kvalitetnije rije{iti problem napajanja samogcentra Splita.

4.1.2. Ispadi transformatora

Rijeka

Ispadom jednog 220/110 kV transformatora 150 MVAu Plominu preoptere}uje se za 12 % transformator koji

108

Slika 5. Model elektroenergetskog sustava za stanje planiranog vr{nog optere}enja od 2978 MW (optere}enje+gubici) u2005. godini i povezanu 110 kV mre`u na zagreba~kom podru~ju


ostaje u pogonu. Ovo preoptere}enje transformatora uPlominu moglo bi se kraktotrajno tolerirati. No, pre-optere}enje se moè eliminirati i anga`manom Plo-mina 1 na 110 kV strani preoptere}enog transformatora220/110 kV. Vjerojatnost angaìranja TE Plomin 1 je uzimskom razdoblju vrlo visoka.

4.1.3. Ispadi generatora

Ispitivanja na modelu 2005. godine za polazno stanjepokazuju da pojedina~ni ispadi proizvodnih jedinica una{oj prijenosnoj mreì ne izazivaju preoptere}enjaelemenata prijenosne mreè niti s njima vezane daljnje

109

Slika 6. Model elektroenergetskog sustava za stanje planiranog vr{nog optere}enja od 2978 MW (optere}enje+gubici) u2005. godini i sekcioniranu mreù na zagreba~kom podru~ju


ispade. Pretpostavlja se da je osigurana zadovo-ljavaju}a rotacijska rezerva kao i raspoloìvostsekundarne regulacije.

4.2. Sekcionirana 110 kV mreà na zagreba~kompodru~ju

Provedena ispitivanja u konfiguraciji sa sekcioniranom110 kV mreòm na zagreba~kom podru~ju pokazuju daispad 400 kV voda Tumbri – @erjavinec sada ne izazivapreoptere}enje transformacije 400/110 kV u @erjavincu.Sekcioniranjem prijenosne 110 kV mreè na za-greba~kom podru~ju eliminira se eventualno preop-tere}enje transformacije 400/110 kV u @erjavincu kojebi se moglo pojaviti pri ispadu 400 kV voda Tumbri –@erjavinec.Mogu}e je preoptere}enje jedne trojke dvosistemskog110 kV voda Vrboran – Su~idar koja ostaje u pogonupri ispadu druge trojke istog voda kao i mre`nog trans-formatora 220/110 kV u TE Plomin koji ostaje u po-gonu pri ispadu drugog i u ovoj konfiguraciji.

5. ZAKLJUÂK

Na temelju zapisa iz arhive, stanja i podataka dobivenihod regionalnih dispe~era, za maksimalno optere}enjeHrvatskog sustava ostvareno 17.12.2001. godine u18. satu utvr|en je anga`man proizvodnih jedinica,razmjena sa susjednim sustavima, konfiguracija prije-nosne mreè i raspodjela optere}enja po prijenosnim po-dru~jima i ~vorovima prijenosne mreè. Iz prikupljenih iprocijenjenih podataka formiran je model za prora~untokova snaga na ra~unskom stroju za maksimalno op-tere}enje elektroenergetskog sustava 2002. godine.Na temelju ostavrenog maksimalnog optere}enja iplanirane projekcije porasta optere}enja formiran jemodel za 2005. godinu. Na modelu 2005. godinezadràna je ista razina proizvodnje kao na modelu2002. godine, a pove}an je uvoz iz susjednim elektro-energetskih sustava kako bi se pokrio planirani porastoptere}enja. Prijenosna mreà poja~ana je samo ob-jektima koji su ve} u zavr{noj fazi izgradnje (TS @er-javinec) i obnove (TS Ernestinovo) ili su u planuizgradnje i nu`no su potrebni za siguran pogon i napa-janje iz prijenosne mreè (220 kV vod Plomin – Vodn-jan, 110 kV kabel Dobri – Ka{tela).Ispitivanja provedena na modelu za stanje maksi-malnog optere}enja 2002. godine ukazuju na izrazitonapregnuto stanje u 110 kV prijenosnoj mreì,posebno na uèm zagreba~kom podru~ju i niz ispadakoji bi potencijalno mogli izazvati manje ili ve}eporeme}aje u napajanju dijela prijenosne mreè. Is-padi 400 kV vodova mogli bi uzrokovati ve}eporeme}aje i probleme u susjednim elektroenerget-skim sustavima. Razlog tome je u ~injenici da su prije-nosne mreè 220 i 400 kV na zagreba~kom podru~juspregnute preko 110 kV mreè. Odre|eni ispadi u

110 kV mreì na zagreba~kom podru~ju stoga vodecijepanju prijenosne mreè i gubitku napajanja dijelazagreba~kog i osije~kog podru~ja. Anga`man izvora na110 kV u zagreba~kom podru~ju pokazuje se stoganu`nim u vrijeme vr{nih optere}enja.Provedene analize pokazuju da se zna~ajan utjecaj nasigurnost napajanja iz prijenosne mreè i rad elektro-energetskog sustava realizira izgradnjom TS @erjavi-nec i TS Ernestinovo Ponovnim stavljanjem u pogonsjevernog i ju`nog kraka 400 kV mreè. Zatvaranjem400 kV mreè smanjuju se optere}enja vodova 110 kVmreè u normalnom pogonu, pove}ava raspoloìvost,pouzdanost napajanja i sigurnost opskrbe iz prijenosnemreè. Tako|er se eliminiraju potencijalna preop-tere}enja koja se danas javljaju pri ispadima pojedinihelemenata. Preoptere}enja koja bi se mogla javiti i utako poja~anoj prijenosnoj mreì ne}e predstavljative}i problem u vo|enju i eksploataciji jer ne izazivajudaljnja preoptere}enja komponenata prijenosnemreè. Izgradnju TS @erjavinec i Ernestinovo trebastoga ubrzati jer znatno pridonosi sigurnosti rada i op-skrbe iz prijenosne mreè.Ponovno zatvaranje 400 kV mreè utjecat }e na na~invo|enja elektroenergetskog sustava i razmjenu elek-tri~ne energije sa susjednim zemljama, a donijet }e iodre|ene probleme vezane uz prijenos elektri~ne e-nergije za "tre}e" zemlje. Predvi|enim poja~anjimaprijenosne mreè osigurava se pove}anje prijenosnemo}i za potrebe potencijalnih tranzita koji se moguo~ekivati ponovnim povezivanjem prve i drugesinkrone zone UCTE-a.Nu`no je kvalitetnije planiranje izgradnje i pogonaprijenosne mreè jer zna~ajno doprinosi sigurnosti po-gona elektroenergetskog sustava te pridonosi razvojutraì{ta elektri~ne energije. Pomo}ne usluge sustavamorat }e se tako|er kvalitetnije planirati i vrednovati.

LITERATURA

�1� Hrvatska Elektroprivreda – Direkcija za prijenos: "Iz-vje{taj o poslovanju 2000. godina"

�2� Grupa autora: "Potrebna izgradnja elektroenergetskihobjekata u republici hrvatskoj u razdoblju od 2001. do2020. godine", (Master plan), Hrvatska elektroprivredad.d. i Energetski institut “Hrvoje Poàr”, Zagreb Studeni2001.

�3� D. NEMEC, M. STOJSAVLJEVI], M. MEHMEDO-VI]: "Analiza raspada hrvatskog elektroenergetskog sus-tava dana 25.07.2000 u 14:26", Studija – Radni materijalIE d.d. Zagreb 2001. godine

�4� D. NEMEC, M. STOJSAVLJEVI], M. MEHMEDO-VI]: "EES Bosne i Hercegovine podaci za sistemskeanalize, Stanje prosinac 2001. godine”, Radni materijalIE d.d. Zagreb velja~a 2002. godine

�5� G. JERBI], Z. TONKOVI], S. VICKOVI]: "Akutniproblemi prijenosne mreè hrvatske i njihovo rje{avanjeurazdoblju do 2005. godine", Studija IE d.d. Zagreb,srpanj 2002

110


POTENTIAL PROBLEMS OF THE CROATIANTRANSMISSION NETWORK AND THEIR SOLUTION INA SHORT TIME PERIOD

In the paper problems of the Croatian electricity supplycompany's transmission network and their solution in thenext three-year period are analyzed. According to the Lawon Electric Energy Market, NN Nr. 68 (Article 12, Item 1)from 2001 “System operator, in cooperation with the energysubject for electric energy transmission and after prior ac-knowledgement of the Regulatory Council, determines thetransmission network development and construction plansfor the period of three years.”For analysis and evaluation purposes of the needed net-work strengthening, transmission network is modeled oncomputer for expected peak load in 2002 and 2005. Theevaluation of the Croatian transmission network's existingconfiguration is given as well as planned construction until2005. Weak points of transmission network are mentionedthat could cause major disturbances. Corrective actions arelisted, operation instructions as well as essential new con-struction of the system. Special emphasis is put on futureconstruction of TS @erjavinec and TS Ernestinovo.

MÖGLICHE KÜNFTIGE FRAGEN IMÜBERTRAGUNGSNETZ KROATIENS UND DERENLÖSUNG IN DER BEVORSTEHENDEN ZEITSPANNE

Im Artikel werden Probleme im Übertragungsnetz des kroa-tischen Stromversorgungs-Unternehmens und dieMöglichkeit deren Lösung in der bevorstehenden Drei-

jahreszeitspanne dargestellt. Die Darstellung erfolgt imSinne des Wortlautes der Verordnung im Strommarktge-setz (kroat. Amtsblatt Nr. 68, Art. 12, Abs. 1) Jahrg.2001:“Der Netzbetreiber erbringt den Dreijahresplan der Entwick-lung und der Erweiterung des Übertragungsnetzes In Zu-sammenarbeit mit den energetischen Subjekten derÜbertragung elektrischer Energie (d.h. Erzeuger und Ver-braucher) und mit vorausgehender Zustimmung des Rege-lungsrates.”Zu diesem Zweck wurde ein Rechnermodell desÜbertragungsnetzes für die erwartete höchste Belastung inden Jahren 2002 und 2005 erstellt, mit welchem möglicheUrsachen großer Störungen im Übertragungsnetz in sog.schwachen Stellen, entdeckt worden sind. Besondersbetont wurde der Einflus der bevorstehenden Errichtungvon Umspannerwerken “@erjavinec” und “Ernestinovo”.

Naslov pisaca:

Goran Jerbi}, dipl. ing.Institut za elektroprivredu ienergetiku d.d.

Ante ]uri}, dipl. ing.HEP – TradeUlica grada Vukovara 3710000 Zagreb, Hrvatska


111


UPOZORENJE NA MOGU]E OPASNE NAPONE DODIRAU DIJELU MRE@A 0,4 kV I KOD POTRO[AÂ S NAPUTCIMA ZA

PRISTUP RJE[AVANJU NAZNAÊNE PROBLEMATIKE

Ivo S a n t i c a, Split

UDK 621.316.933.8:658.516STRU^NI ^LANAK

Izgradnju novih mreà 0,4 kV posljednjih godina intenzivno prate rekonstrukcije postoje}ih mreà s golim vodi~ima, ugrad-njom samonosivog kabelskog snopa. Mjere za{tite od opasnih napona dodira kod dijela postoje}ih potro{a~a i u rekonstruira-nim mreàma predstavljaju posebnu problematiku. Njoj se naàlost ne posve}uje dovoljno pozornosti. Zato ovaj prostorostaje tehni~ki, pravno pa i eti~ki nedefiniran.^lankom su dani osnovni naputci i smjernice za rje{avanje nazna~ene problematike. Sveobuhvatno rje{enje zahtijeva detaljnuanalizu postoje}eg stanja, pravno tuma~enje obveza kao i eti~ki stav prema problemu (radi se o kvaliteti isporu~ene robe s ele-mentima opasnim za ìvot).

Klju~ne rije~i: opasni napon dodira, uzemljiva~, za{titnemjere.

1. UVOD

"Koncepcija uzemljenja zvjezdi{ta mreà 10(20) kV ubudu}nosti" – stru~ni ~lanak u ~asopisu Energija 1999.god. �3� izlaè aktualne probleme vezane za uzemljenjezvjezdi{ta mreà 10(20) kV. ^lankom je ukazano na~injenicu da su vaè}i tehni~ki propisi o opasnim dodir-nim naponima neopravdano strogi. Porastom op-tere}enja o~ekuje se izgradnja novih TS 110/20 kV.Ove stranice napajat }e veoma duga~ke mreè sazna~ajnim udjelom kabela. Rezultat takvog stanja bit}e velike kapacitivne struje zemljospoja, koje }e uvje-tovati odabir otpornika za uzemljenje zvjezdi{ta s vi-sokom nazivnom strujom (preko 300A). U ovomslu~aju problematika opasnih dodirnih napona ponovo}e se zao{triti, bez obzira na mogu}u liberalizacijupropisa. Kao atraktivna opcija rje{enja nastalih prob-lema name}e se uporaba modernih kompenzacijskihprigu{nica.U razdoblju izme|u zate~enog stanja (postoje}egstanja) i kona~ne vizije rje{enja, izgra|uje se i rekon-struira veliki broj mreà niskog napona. U punoslu~ajeva opseg radova zadràva se na zanatsko-monterskim intervencijama, preska~u}i pri tome svusloènost problematike. Zate~eno stanje za{tite odopasnih napona dodira u mreì i kod potro{a~a uglav-nom se ne mijenja. Tehni~ki, a i pravni aspekti pos-toje}ih i rekonstruiranih mreà s gledi{ta opasnihdodirnih napona, ostaju i dalje nerije{eni.[iroko prihva}anje SKS-a u distribucijskoj praksi zna~ida svaku rekonstrukciju prati ugradnja novih stotinemetara ovog vodi~a. Osim problematike izbora stu-

pova, izbora za{tite od prenapona i dr., pravilan pristupizvedbi sustava uzemljiva~a posebno je zna~ajan. Uvi-dom u NN mreè susjednih distribucijskih podru~jadobila bi se slika stanja ove problematike u ju`nomdijelu dràve. Kako sistematizirati ovu problematiku,odnosno kako napraviti prve korake? Rezultatpromi{ljanja ovog ~lanka bit }e odgovor na ova pitanjai poku{aj davanja osnovnih smjernica za rje{enjenazna~enih problema.Zabrinjavaju}e je {to poslije toliko stru~nih preporuka,toliko stru~nih uputa, toliko stru~nih ~lanaka i dalje eg-zistira toliko mreà NN u nepropisanom stanju s obzi-rom na opasne napone dodira. Jedan od razloga jesigurno zakonska neobveza gra|evinske dozvole. Slije-dom toga nije obvezan ni glavni projekt, koji bi trebaodati odgovor, odnosno rje{enje. Kad rje{enja nema ra-dovi se svode na zanatsko-monterske intervencije. Zastare mreè gdje navedena problematika egzistira,~ekaju se rekonstrukcije, a one zapravo donose samoono {to je prethodno napisano. To je kru`ni put bezstvarnog rje{enja i nazna~eni problem stalno egzistira.

2. OP]ENITO O ELEKTRIFIKACIJIOTO^NOG DIJELA DALMACIJE

Elektrifikaciju otoka srednje i ju`ne Dalmacijeop}enito moèmo podijeliti u tri faze. Prvu fazu pred-stavlja razdoblje do 1955. godine, do kada je elektri-fikacija temeljena na malim lokalnimdiesel-elektranama. Drugu fazu ~ini razdoblje od 1955.do 1968. godine i predstavlja izgradnju i povezivanje

113

mreè otoka s energetskim sustavom na kopnu 30(35) i10 kV vodovima. Novije razdoblje (tre}a faza) u elek-trifikaciji, po~inje 1968. godine izgradnjom 110/35 kVtransformatorskih stanica na otocima i povezivanje is-tih 110 kV vezama. Nastavak elektrifikacije slijediizgradnjom dvostrukih veza i pro{irenjem mreà.Sli~nost postoji i u zagorskom dijelu Dalmacije, ali srazlikom {to ovdje u ve}em dijelu ne postoji prva fazaelektrifikacije, tj. elektrifikacija s diesel-elektranama.Prvu elektrifikaciju prati izvedba ku}nih instalacija s dvaATG vodi~a u Bergman cijevima. Mjese~na potro{njaenergije po ku}anstvu iznosila je nekoliko kWh. Mini-mum je u nekim slu~ajevima bio odre|en s 4 kWh, amaksimum potro{nje u stvarnosti iznosio je nekolikokWh vi{e (podaci iz mjesta Ptomja na pol. Pelje{cu).Krajem prve i po~etkom druge elektrifikacije postupnose po~inju koristiti termi~ka tro{ila: gla~ala, kuhala,{tednjaci, a tako|er se i zamrziva~ uvodi u sve {ituuporabu. Ovo utje~e na potrebu korekcije (dopune)postoje}ih ku}nih instalacija, a svrha je za{tite odopasnih napona dodira. Zapravo, ku}ne instalacije senadopunjuju za{titnim vodi~em i pripadaju}imuzemljiva~em, gdje se za to pokaè potreba. Ve}inapreinaka doga|a se samo u kuhinjskom prostoru.Prijelazni otpor uzemljiva~a nije definiran; on morabiti "{to bolji" (u ovoj fazi najvi{e je nastradalo starobakreno posu|e jer je kori{teno za uzemljiva~).Ovako izvedenih instalacija ima jo{ i danaspriklju~enih na distribucijske mreè. Nulovanje kaoza{titna mjera uvodi se i mije{a sa za{titom s po-jedina~nim uzemljiva~ima. Kako i gdje, ovisi oprilikama na terenu i o rajonskom monteru ili izvo|a~uinstalacija, tek u novije vrijeme (zadnjih dvadesetakgodina) distributer kroz elektroenergetsku suglasnostuvjetuje izvedbu instalacije s tri, odnosno pet vodi~a iugra|uju strujne za{titne sklopke; naravno uvjetuje itemeljni uzemljiva~ ako se radi o novom objektu.Zna~i u istim mreàma u instalacijama potro{a~a nala-zimo vi{e vidova za{tite, iako za to ne postoje nu`nitehni~ki preduvjeti.Nije zato ~udo {to "tresu" kade, {tednjaci, hladnjaci iostala ku}anska tro{ila. Ako se u ovakvim mreàmagoli vodi~ zamjenjuje SKS-om i ni{ta druge ne mijenja,o~ito je da se radi djelomi~an posao. Nu`nost bi bilaosigurati propisane za{titne mjere u mreì i kod po-tro{a~a. Gdje to nije mogu}e, treba utvrditi stanje, evi-dentirati ga, izvijestiti nadle`ne institucije i poduzetizakonom predvi|ene mjere. Postavlja se ozbiljno pi-tanje kakav bi rezultat spora bio da potro{a~i tuè dis-tributera za isporu~enu robu s elementima opasnim poìvot.Je li uop}e dozvoljena isporuka takve robe?Sli~na stanja naàlost nalazimo i u starijim gradskimjezgrama.Prema tome postavlja se pitanje koji su nu`ni zahvatina uzemljiva~kim sustavima kod rekonstrukcija MreàNN i interpolacije novih TS 10(20)/0,4 kV.

3. KVALITETA ROBE KAO TRADICIJSKAI ZAKONSKA OBVEZA

Iz Babilona prije 4000 godina: "Ako se ku}a sru{i i pritome pogine njezin vlasnik, graditelj }e se kaznitismr}u."U slijede}em dijelu teksta osvrnut }emo se na za{tituod indirektnog dodira, tj. za{titu ljudi od elektri~nogudara do kojeg moè do}i u slu~aju kvara i dodira svodljivim dijelovima, koji ne spadaju u pogonski strujnikrug. Za{tita od indirektnog dodira sastoji se u tome dase dozvoljeni napon dodira Ud odrì u dopu{tenimgranicama, tj. da se ne prekora~i vrijednost opasna za~ovjeka. Dozvoljeni napon dodira Ud je 50 V efektivnevrijednosti izmjeni~nog napona u normalnim uvjetimaili 120 V istosmjernog napona.Poznato je da pogonsko sredstvo, odnosno roba, nesmije biti opasna po ìvot, zdravlje ili imovinu ko-risnika. Elektri~na energija kao roba od proizvodnje,prijenosa do distribucije potro{a~ima moè biti vrloopasna po ìvot. U ovom lancu njenim tokovimaupravljaju visokospecijalisti~ki kadrovi strogo propi-sanim i izgra|enim postrojenjima i prijenosnim pute-vima. Na kraju roba se isporu~uje korisniku, odnosnokupcu.Praksa da lak{e smislimo i rije{imo veoma sloèneprobleme na visokom naponu i radije se bavimo "ve-likim sustavima", nego {to spoznamo i rije{imo prin-cipe za{tite od opasnih dodira napona kod isporuke"robe" rezultira zate~enim stanjem. Ono je naàlost napojedinim podru~jima u katastrofalnom stanju.Veoma veliki broj potro{a~a (kupaca) elektri~ne ener-gije dobiva isporu~enu robu s neispunjenim propi-sanim zahtjevima u pogledu opasnih dodirnih napona.Zakon o normizaciji ure|uje sustav normizacije, te-meljne zahtjeve za proizvode, procese i usluge, sustavocjenjivanja sukladnosti, isprave koje moraju imatiproizvodi u prometu, donosi propise za provedbu ovogZakona te nadzire njegovu primjenu. Sustavi, temeljnizahtjevi, propisi i norme, ure|uju se i donoseradi:............., za{tite ìvota i zdravlja ljudi, za{tite o-koli{a,.........., za{tite potro{a~a,..........Mre`na pravila Hrvatskog elektroenergetskog sustava,Op}i uvjeti o isporuci elektri~ne energije, Pravilnik opriklju~enju na distribucijsku mreù, reguliraju i obve-zuju kupca i distributera elektri~ne energije, izme|uostalog i na me|usobna pravila pona{anja s obzirom naopasne napone dodira.

4. ZDRU@ENI UZEMLJIVA^ I NULOVANJEKAO ZA[TITNA MJERA U NN MRE@I

Zdruèni uzemljiva~ je sustav preko kojeg seomogu}ava rje{avanje opasnih napona dodira na ele-mentima mreè, na prijelazu srednjonaponske mreè uniskonaponsku mreù i u samoj NN mreì. On zapravopovezuje za{titno i pogonsko uzemljenje.

114

I. Santica: Upozorenje na mogu}e opasne napone dodira u dijelu mreà 0,4 kV . . . Energija, god. 53 (2004) 2, 113-117

Na zdruèni uzemljiva~ povezuju se obi~no svi ra-spoloìvi pojedina~ni uzemljiva~i. To su uzemljiva~upravlja~ke ru~ke linijskog srednjonaponskog rastav-lja~a (prvi stup ispred stupne TS), uzemljiva~ (stupne)TS, uzemljiva~e odvodnika prenapona, uzemljiva~ nulvodi~a NN mreè, temeljni uzemljiva~i zgrada i dr. Naovaj sustav vezuju se i armirano betonski stupovi mreèNN i ku}i{ta metalnih razvodnih ormara.U nadzemnim ili djelomi~no nadzemnim mreàma NNuobi~ajeno se postavljaju odvodnici prenapona. Ovipropisima predvi|eni elementi imaju svojeuzemljiva~e. Oni se preko nul vodi~a povezuje s dodat-nim uzemljiva~ima ugra|enim na najpovoljnjijemmjestu u mreì NN. Time se ukupni otpor uzemljenjapoku{ava dovesti na veli~inu izra~unatu iz propisimaodre|enog dodirnog napona i veli~ine dozemne strujejednopolnog kvara.Nulovanje kao za{titna mjera ostvaruje se ako se is-pune zahtjevi iz HRN:

Prvi zahtjev, ~lanak 11:Osnovni zahtjev za nulovanje je da struja gre{ke(Ik) koja nastaje pri punom kratkom spoju........................... bude ve}a ili bar jednaka strujiislju~enja (Ii)

Ik � Ii

Drugi uvjet, ~lanak 19:Ukupni otpor nul vodi~a pored zadovoljenja uvjetaza nulovanje u NN mreì, treba imati takvu vrijed-nost koja }e onemogu}iti pojavu ili odràvanje na-pona dodira ve}ih od danih ..................

Tre}i uvjet, ~lanak 21:................ Zgrade na kraju izvoda s jednostranimnapajanjem nul vodi~a, a koje nemaju izveden te-meljni uzemljiva~ i nemaju mjere izjedna~enja po-tencijala, trebaju imati uzemljiva~m ne ve}i od 10 �.

5. UOBIÂJENE NEDOREÊNOSTIUZEMLJIVA^KOG SUSTAVA U MRE@AMA NNSTARIJIH GRADSKIH JEZGRI KOD ZA[TITEOD OPASNIH NAPONA DODIRA

U starim gradskim jezgrama, gdje je kablirana sred-njonaponska mreà, imamo uglavnom zadovoljennajteì uvjet koji se postavlja prema uzemljiva~u:

Rzdr � 0,2 �.Ovaj uvjet omogu}ava zajedni~ko egzistiranje za{titenulovanjem i za{tite s pojedina~nim uzemljiva~ima,bez ra~unske provjere vrijednosti otpora pojedina~nihuzemljiva~a (~lan 41.) Me|utim, ovdje jo{ susre}emosljede}e:– Pogonska i za{titna uzemljenja nisu u svim TS 10/0,4

kV povezana; bar vizualno na plo~i NN.– Zamjena golih vodi~a umreì NN sa SKS-om izvodi se

bez izrade nu`no potrebnih uzemljiva~a uzdu` izvoda.Karakteristi~no mjesto je prijelaz podzemnog kabela0,4 kV u SKS. Traku ili uè poloèno uz kabel bilo bipotrebno vezati s nul vodi~em na mjestu spajanja.

– Svi krajevi 0,4 kV izvoda nemaju izveden uzemljiva~R � 10 �, bez obzira {to zadnji potro{a~ nema mjereizjedna~avanja potencijala i temeljni uzemljiva~, a nipovezani nul vodi~ sa susjednom mreòm NN.

115

Slika 1. Prikaz starije gradske mreè NN djelomi~no rekonstruirane SKS-om s nu`nim zahvatima na uzemljiva~komsustavu (Split: Varo{, Manu{, ...)


6. UOBIÂJENE NEDOREÊNOSTIUZEMLJIVA^KOG SUSTAVA U STARIJIMSEOSKIM MRE@AMA NN KOD ZA[TITE ODOPASNIH NAPONA DODIRA

Seoske i prigradske mreè NN imaju dva rje{enjauzemljiva~kog sustava. Ako se radi o starim jo{ nedir-nutim mreàma, tada su uglavnom uzemljiva~i razdvo-jeni, odnosno razdvojeno je pogonsko i za{titnouzemljenje. Novije mreè i rekonstruirane mreè (dje-lomi~no ili u cijelosti) imaju uglavnom zdruèniuzemljiva~. Me|utim, ovi sustavi nikad nisu dosljednido kraja. Nikad zapravo nisu zadovoljeni svi uvjetiprema postoje}oj regulativi.Kod starih mreà osim nepropisanih uzdu`nihuzemljiva~a na izvodima po iznosu i po razmaku,imamo ~esto i izmije{ane sustave za{tite od opasnih na-pona dodira.Ni{ta bolja rje{enja nemamo ni u rekonstruiranimmreàma. Jedina dobra stvar je zdruèni uzemljiva~.Me|utim, on uglavnom nema odgovoraju}u propisanuvrijednost. Zadnji uzemljiva~i na pojedinim izvodimanisu tako|er odgovoraju}i ni po poloàju ni po veli~ini,a izmije{ani su i ovdje ~esto sustavi za{tite od opasnihnapona dodira.Sistematizirati nedostatke veoma je zahtjevan posao, jertome prethode ciljana, precizna mjerenja i detaljan pre-gled mjera za{tite kod potro{a~a. Ipak, uz prikazani grubiuvid mogu}e je dati op}e smjernice za izvedbuuzemljiva~kog sustava kod rekonstrukcija mreà. Op}esmjernice }e isklju~iti uobi~ajenu improvizaciju. Obvezujuizvo|a~a, bio on tre}e lice ili se radovi obavljaju u vlastitojreìji, na stanoviti red i sistemati~nost. Mo`da najva`nije

kod ovog je suo~avanje s problematikom koja se svjesno ilinesvjesno dugo godina zaobilazila. Bez velikih gre{aka,kod rekonstrukcija NN mreà na uzemljiva~kom sustavu,potrebno je izvesti sljede}e radnje:– Izmjeriti prijelazni otpor postoje}eg pogonskog i

za{titnog uzemljiva~a i izmjeriti specifi~ne otpore tlana vi{e karakteristi~nih mjesta u mreì.

– Ra~unom utvrditi potrebnu vrijednost otporazdruènog uzemljiva~a te predvidjeti radnje na sustavu.

– Izvesti uzemljiva~e odvodnika prenapona napo~etku i kraju (eventualno na odcjepu) NN izvoda.

– Povezati za{titno i pogonsko uzemljenje i pridruìtisustavu: temelje betonskih stupova, ku}i{ta razdjel-nih ormari}a, temeljne uzemljiva~e zgrade i dr.

– Pregledati stanje za{titnih mjera kod potro{a~a.– Prona}i na~in kako potro{a~e s pojedina~nim

uzemljiva~ima nulovati, a iste pojedina~neuzemljiva~e priklju~iti na sustav. Ovim otklanjamoopasne napone dodira koji dolaze iz same mreè NN,odnosno iz instalacija potro{a~a.

Napomena:

Moè se dogoditi da se sve propisane vrijednosti u sus-tavu ne mogu ispuniti. To se javlja kod manjih mreà ikod mreà na terenima s velikim specifi~nim otporom tla.Tada se rje{enja mogu traìti razdvajanjem pogonskogi za{titnog uzemljiva~a ili kroz liberalizaciju propisa isl. mjere.Najva`nije je ipak da uzemljiva~ki sustav nije pre-sko~en i zanemaren kod rekonstrukcija. Zapravopoznavanje stvarnog stanja uzemljiva~kog sustava umreàma NN, jedan je od nu`nih preduvjeta zasveukupni sud o kvaliteti robe koju isporu~ujemo.

116

Slika 2. Prikaz starije seoske mreè NN rekonstruirane SKS-om s nu`nim zahvatom na uzemljiva~komsustavu (otoci i dio Zagore)


7. PRIPREME ZA UVO\ENJE NORMIRANIHNAPONA

Pravilnik o normiranim naponima za distribucijskeniskonaponske mreè i elektri~nu opremu obvezujedistributere uz ostalo i na interpoliranu izgradnjuve}eg broja TS 10(20) kV.Izgradnja transformatorskih stranica potrebna je ug-lavnom ba{ na rubnim ruralnim dijelovima distribu-cijskih podru~ja; zna~i ba{ na prostoru koji pokrivastarije mreè niskog napona. Nespretnost bi bila uzovakve intervencije ne rje{avati i zate~eno stanjevezano uz opasne napone dodira.Me|utim, ~esto su se i ranije izvodile interpolacije no-vih TS radi sanacije naponskih prilika. Posao se po-nekad zavr{avao samo sa zahvatom interpolacije uznu`ni priklju~ak na pripadaju}u mreù NN. Rekon-struirale su se i mreè NN, ali bez sveobuhvatnog zah-vata. Naravno da poslije dovo|enja napona uzahtjevane okvire, pritisak stanovni{tva na distributeraprestaje. Obveza (Distribucijski kodeks) o kvaliteti ikontinuitetu isporu~enog napona ne dovodi se dokraja, jer kvaliteta podrazumijeva i rje{enje opasnihnapona dodira u okviru vaè}ih propisa.

8. ZAKLJUÂK

Iznesenim u ~lanku èli se upozoriti distributere, tj.vlasnike mreà NN, kolika je va`nost uzemljiva~kogsustava. @eli se tako|er upozoriti na naslije|eneprobleme vezane uz za{titu od opasnih napona dodira.Tek detaljno poznavanje postoje}eg stanja u mreàmaNN, kao i poznavanje nu`nih potrebnih zahvata zabudu}nost, preduvjet su za prve osmi{ljene korake urje{avanju nazna~ene problematike. Za ovo jepotrebna znatna angaìranost i sistemati~nost. Pitanja,koja se za{tita od opasnih napona dodira primjenjuje,kao i pitanja koliki su pojedina~ni otpori rasprostiranjauzemljiva~kog sustava, ne bi trebala ostati bez odgo-vora. Naravno, ovo se odnosi na starije i dio starijih re-konstruiranih mreà, a kojih je znatan broj.Zahvati ne smiju nikako ostati na razini zanatsko-monterskih intervencija. Ako se vi{e ne rade glavniprojekti rekonstrukcija NN mreà kod radnih interven-cija, uvijek je potrebno napraviti bar idejna rje{enja, alisa sveobuhvatnim rje{enjem uzemljiva~kog sustava.Ako se i dalje bude preskakala ova problematika, ukona~nici zahvati na uzemljenju zvjezdi{ta u mreàma10(20) kV bit }e prevelika financijska obveza, te{kopremostiva.

LITERATURA

�1� Upute za projektiranje distribucijskih niskonaponskihmreà. Dio: Za{titne mjere, Institut za elektroprivredu,Zagreb, travanj 1988. god.

�2� V. SRB: "Elektri~ne instalacije i niskonaponske mreè",Tehni~ka knjiga Zagreb, 1989. god.

�3� Dr. sc. S. @UTOBRADI], M. DAMJANI]: "Koncepcijauzemljenja zvjezdi{ta mreà 10(20) kV u budu}nosti",ENERGIJA, 1999. god.

�4� Zbirka elektrotehni~kih propisa

CAUTION ABOUT POSSIBLE DANGEROUS CONTACTVOLTAGE IN A PART OF 0.4 kV NETWORK AND BYCONSUMERS WITH PROPOSALS HOW TO SOLVETHE PROBLEMS

Construction of new 0.4 kV networks during past years hasbeen followed by the reconstruction of existing networks bybare lines, built in self-carrying cable bundle. Protectionmeasures from dangerous contact voltage by part of the ex-isting consumers and reconstructed network present spe-cific problems. Unfortunately, not enough attention is paidto these problems. Therefore, this space is technically, le-gally and even ethically non-defined. The paper gives basicproposals and directives as a solution to described prob-lems. Global solution would need a detailed analysis of thecurrent state, legal explication of duties and ethical attitudetowards the problem (it is the quality of supplied productwith potentially life endangering elements).

WARNUNG VOR MÖGLICHEN GEFÄHRLICHENBERÜHRUNGSSPANNUNGEN IM TEIL DER 0,4 kVNETZE, BESONDERS BEI DEN MITDIESBEZÜGLICHEN ANWEISUNGENAUSGESTATTETEN KUNDEN

Der umfangreiche Umbau bestehender Netze unisolierterLeiter in Netze gebündelter selbsttragender Kabel begleitetin den letzten Jahren die Errichtung neuer 0,4 kV Netze.Schutzmaßnahmen gegen gefährliche Berührungsspan-nungen -auch in umgebauten Netzen- sind mit besonderenProblemen behaftet. Leider wird diesen Problemen zuwenig Achtung gewidmet. Deshalb bleibt dieser Prob-lemkreis technisch, rechtlich und sogar ethisch un-bestimmt.Im Artikel sind Grund -Hinweise und -Richtlinien zur Lösungdieser Fragen gegeben. Eine allumfaßende Lösung würdeeine detaillierte Überprüfung des bestehenden Zustandes,eine rechtliche Klarstellung der Verpflichtungen, sowie ei-nen ethischen Standpunkt zu diesen Fragen verlangen. (Eshandelt sich um die Qualität der gelieferten Erzeugnisse mitlebensgefährlichen Teilen).

Naslov pisca:

Ivo Santica, dipl. ing.Hrvatska elektroprivreda d.d.DP Elektrodalmacija, SplitGunduli}eva 4221000 Split, Hrvatska


117


SUSTAVI MOTRENJA ULJNIH TRANSFORMATORA

Prof. dr. sc. Zdenko G o d e c – Denko G o d e c, Zagreb


Motrenje (engl. on-line monitoring) je automatizirani nadzor. Koristi i ciljeve motrenja transformatora, odabir transforma-tora i veli~ine koje treba motriti odre|uje vlasnik transformatora. Dan je kratak pregled sustava motrenja transformatora iveli~ina koje se naj~e{}e motre, te preporuke na {to treba obratiti pozornost pri izboru sustava za motrenje.

Klu~ne rije~i: uljni transformatori, motrenje, sustav mo-trenja.

1. UVOD

Motrenje (automatizirani nadzor) transformatoraomogu}uje:– otkrivanje pogrje{aka u nastanku i sprje~avanje ili

smanjenje posljedica kvara (u{tede),– stalni uvid u uvjete pogona i stanje transformatora,– odràvanje na osnovi stanja (u{tede),– pove}anje raspoloìvosti (pouzdaniji pogon, tj.

manje neplaniranih ispada i bolje planiranje nam-jenskih isklju~ivanja),

– optimizaciju gospodarenja transformatorom (kon-trolirano preoptere}ivanje, procjenu preostalogvijeka trajanja, produljenje vijeka trajanja,odga|anje zamjene, itd.),

– analizu uzroka kvara,– pove}anje sigurnosti ljudi i bolju za{titu okoli{a.

Cilj uvo|enja sustava za motrenje (engl. "on-line moni-toring system") moè biti jedna od nabrojenihmogu}nosti ili vi{e njih istodobno.Prema sloènosti opreme i programske podr{ke (hard-vera i softvera) sustave za motrenje (SM) moèmo po-dijeliti na pet razina sloènosti:1. razina – motrenje pojedinih veli~ina (mjerni pret-

vornici),2. razina – motrenje pojedinih komponenti ili funkcija,

tj. mjerenje veli~ina i obrada podataka na razinifunkcije ili komponente (vi{e mjernih pretvornika imikroprocesor),

3. razina – motrenje ure|aja (transformator),4. razina – motrenje objekta (transformatorska stanica),5. razina – motrenje grupe objekata (vi{e transforma-

torskih stanica).Sustavi za motrenje prve razine, tj. mjerni pretvornici,prikupljaju i obra|uju podatke pojedinih mjernihveli~ina, ili veli~ina koje karakteriziraju odre|eni skloptransformatora ili njegove opreme (npr. termometar u

poklopcu trasformatora, strujni transformatar, napon-ski transformator, radno stanje ventilatora ili uljnihpumpi, itd.).Sustavi za motrenje druge razine sadrè osim mjernihpretvornika i mikroprocesor(e), te obra|uju podatkena razini funkcije (sklopa) ili opreme (npr. motrenjetemperature najtoplije to~ke namota, motrenje pli-nova otopljenih u ulju, motrenje regulacijske sklopke).Kada imaju i su~elje za komunikaciju s ra~unalom, na-zivamo ih "pametni mjerni pretvornici".Prve dvije razine (1. i 2.) sustava za motrenje nazvat}emo sustavima motrenja niske razine (SMN).Sustavi za motrenje visoke razine (SMV), a to su sus-tavi motrenja 3., 4. i 5. razine rje{avaju hardverski isoftverski jezgru sustava na koju se priklju~uju sustavimotrenja niè razine. SMV rje{avaju komunikaciju isu~elja prema SMN i prema ~ovjeku (vizualizacija), teobradu podataka, saìmanje goleme koli~ine podatakau informacije za vo|enje i odràvanje, te arhiviranjepodataka. Centralni dio SMV je ra~unalo-server.Rezultati motrenja mogu biti mjerni rezultati, analize,dijagnoze, upozorenja, preporuke i uzbune na temelju:a) usporedbe izravno izmjerenih veli~ina i fiksno

postavljenih grani~nih vrijednosti,ili

b) usporedbe izmjerenih veli~ina i veli~ina dobivenihsimulacijom uz pomo} modela (fizi~kih, mate-mati~kih, statisti~kih, meko-logi~kih te neuronsko-mre`nih).

Ovi drugi, tzv. modelni sustavi za motrenje su osjetljivii selektivniji.

2. SUSTAVI MOTRENJA NISKE RAZINE

SMN trebali bi biti SEVA (Self-Validating) tipa,prema normi �1�. SEVA mjerni pretvornici dijagnosti-ciraju cijeli proces mjerenja i klasificiraju mjerne rezul-

119

tate u kategorije: SECURE (rezultat dobiven natemelju vi{e CLEAR o~itanja), CLEAR (rezultat unu-tar specifikacija pretvornika), BLURRED (rezultat spove}anom mjernom nesigurno{}u, DAZZLED (tre-nuta~ni rezultat nije dovoljno pouzdan, te mjerni pret-vornik zbog privremenog problema daje procjenu natemelju mjernih rezultata prije nastanka problema),BLIND (trenuta~ni rezultat nije pouzdan pa mjernipretvornik daje procjenu na temelju povijesti mjerenja,a mjerna nesigurnost naglo raste jer je nastali problemtrajan). No, to je relativno nova i k tome nacionalnanorma (UK), koja jo{ nije prihva}ena od proizvo|a~asustava za motrenje.Evo kratkog pregleda sustava za motrenje niske razinepodijeljenih u tri skupine:– motrenje aktivnog dijela transformatora– motrenje regulacijske sklopke– motrenje provodnih izolatora.

2.1. Motrenje aktivnog dijela transformatora

2.1.1. Motrenje plinova

GE Syprotec (SM: Hydran; na~elo: gorive }elije) �2�,Morgan Schaffer (SM: Calisto, ranije AMS-500 Plus;na~elo: izlu~ivanje plina teflonskim kapilarama, H2 os-jetnik na temelju toplinske vodljivosti; + osjetnik rela-tivne vlage; trajniji od Hydrana) �2�,Serveron (SM: TrueGas; na~elo: kromatografska ana-liza osam plinova: CO, CO2, H2, CH4, C2H2, C2H6 i O2),Siemens (SM: osjetnik H2 na temelju poluvodi~kihmetaloksida, navodno trajniji od osjetnika na temeljugorivih }elija),ESI (Enviro Service International) (SM:SELECTA2000; na~elo: infracrveni spektar),Messko (SM: Elektronic Buchholz-Relay; na~elo:mjerenje koli~ine u ulju neotopljenih plinova) �2�,Alstom (SM: mjerilo koli~ine u ulju neotopljenih pli-nova, dodatak standardnom Buchholz-releju zamotrenje koli~ine u ulju neotopljenih plinova).

2.1.2. Motrenje vlage u ulju

Vaisala (SM: osjetnik relativne vlage),Morgan Schaffer (SM: Calisto: H2 osjetnik + osjetnikrelativne vlage),GE Syprotec (SM: Hydran M2: smjesa u uljuotopljenih plinova + osjetnik relativne vlage).

2.1.3. Motrenje temperatura ulja i simulacija

temperature najtoplije to~ke namota

AKM (SM: Trafo Guard) �1�,Messko (SM: Electronc Pointer ThermometerEPT101),Qualitrol (SM: 509-100 Transformer TemperatureMonitor; motri i razliku temperatura ulja u transfor-matoru i regulacijskoj sklopki),

Weschler Instruments (SM: Advantage CT/LTC; mo-tri i razliku temperatura ulja u transformatoru i regula-cijskoj sklopki),Barrington Consultants Incorporated (SM: TTM),Kon~ar – Elektronika i informatika (SM: numeri~katermoslika TTP 2000).

2.1.4. Motrenje vibracija

University of Madrid (Garcia de Burgos: Measure-ment of transformer vibration: "A tool for on linemonitoring", IEEE SDEMPED 2001, Grado; u raz-voju).

2.1.5. Motrenje furana

Research & Consultancy Services (patent: ElectricityGeneration Transformer Winding Monitoring System;na~elo: mjerenje furfuraldehyda u ulju opti~kim osjet-nikom).

2.2. Motrenje regulacijske sklopke

Reinhausen (SM: TM 100 R; na~elo: poloàj, tempera-ture, ubrzanje, moment, frekvencija, struja i naponmotora; moè se naknadno prigraditi),(TRANSFORM 2001).Barringtom Consultants Incorporated (SM: TDM Sys-tem 3; na~elo: motri razliku temperatura ulja u trans-formatoru i regulacijskoj sklopki),Qualitrol (SM: 509-100 Transformer TemperatureMonitor; motri razliku temperatura ulja u transforma-toru i regulacijskoj sklopki),Weschler Instruments (SM: Advantage CT/LTC; mo-tri razliku temepratura ulja u transformatoru i regula-cijskoj sklopki),GE Harley (SM: LTC-MAP 1525; na~elo: tempera-ture, struje, poloàj sklopke, broj preklopa po satu idanu, napone; moè se naknado prigraditi).

2.3. Motrenje provodnih izolatora

Cutler Hammer (SM: TMS-Gamma; na~elo: sumastruja sva tri provodnika kroz mjerne priklju~ke kojaregistrira promjene faktora gubitaka i kapaciteta)HSP (Koch, N.: Monitoring for graded condenserbushings, sympozij TRANSFORM 2001)Alstom (SM: kapacitivi osjetnik + "peak sampler").

3. SUSTAVI MOTRENJA VISOKE RAZINE

Ve}ina velikih proizvo|a~a transformatora nudimodularne sustave motrenja visoke razine sa SMNvlastite proizvodnje ili kupljenim od drugih specijalizi-ranih proizvo|a~a.U nastavku su opisani sustavi koje nude: Alstom, Sie-mens i Mitsubishi Electric.

120

Z. Godec – D. Godec: Sustavi motrenja uljnih transformatora Energija, god. 53 (2004) 2, 119-126

3.1. Alstom

Alstom nudi dva modularna sustava motrenja: MS1000 i MS 2000.Jeftiniji, MS 1000, je namijenjen transformatorimasnaga od 10 MVA do 100 MVA. Motri se temperaturaulja u dèpu poklopca kotla, temepratura okoline, digi-talni signali s ventilatora i pumpi (radi, ne radi), struja inapon, a pomo}u uzorkovanja vr{nih vrijednosti na-pona se biljeè i broje prenaponi. Sustav ra~unamogu}nosti preoptere}enja i procjenjuje starenjeizolacije. Biljeì se poloàj regulacijske sklopke i po-tro{ak motora sklopke. Dodatno se moè ugraditiure|aj za motrenje plinova (vodika) i vlage u ulju. Sus-tav motrenja moè pametno upravljati rashladnim sus-tavom tako da se smanje promjene temperature ulja, atime i promjene razine ulja u konzervatoru – ~ime sesmanjuje ulazak vlage u transformator. Komunikacijase ostvaruje putem RS232 i modema. Svakom od osamkanala moè se pridruìti grani~na vrijednost zauzbunjivanje.MS 2000 namijenjen je velikim transformatorima odposebne va`nosti. Kupac, na temelju svojih potreba,definira koje veli~ine i sklopove èli i kako motriti.Mogu}nosti koje se nude jesu:

Aktivni dio

– temperatura ulja (Pt100),– plinovi otpoljeni u ulju (Hydran201Ti),– vlaga u ulju (kapacitivni tankoslojni osjetnik Vaisala

HMP228),– koli~ina plinova u Buchholz-releju (patentirani ul-

trazvu~ni mjerni pretvornik),– prora~un aktualne preoptere}enosti,– simulirana temperatura najtoplije to~ke namota,– brzina starenja,– potro{eni vijek trajanja.

Regulacijska sklopka

– poloàj,– potro{ak (snaga) motora,– razlika temperature (u odnosu na temperaturu ulja

u dèpu poklopca kotla).

Provodnici

– naponi (kapacitivno djelilo prikljup~eno na mjerniizvod provodnika),

– prenaponi (uzrokovanje i pam}enje),– struje,– struje preoptere}enja (pam}enje),– uljni pritisak,– promjena kapaciteta.

Rashladni sustav

– pogonsko stanje ventilatora i pumpi,– temperatura ulja na ulazu i izlazu,– temperatura okoline,– temperataura zraka na izlazu.

Konzervator

– razina ulja,– vla`nost zraka.

Komunikacija unutar sustava se ostvaruje putem Fieldbus-a, RS-232 i Ethernet TCP/IP, a mjerni pretvornicitrebaju imati normizirane analogne ili digitalne izlaze.Sustav za motrenje koristi softver FlexControl na o-perativnom sustavu QNX 4.24, a vizualizacija jemogu}a i na MS Windows-ima.

3.2. Siemens

Siemens nudi modularni sustav za motrenjeSITRAM+. Sustav se sastoji od tri funkcijski razli~iteskupine sklopova: mjernih pretvornika, analogno digi-talnih pretvornika i ra~unala s pokaznikom. Pretvor-nici su moduli iz serije Simatic S7 PLC, ili posebniure|aji. Softver je Simatic WinCC na operativnom sus-tavu Windovs NT. On obra|uje, prikazuje, analizira,dijagnosticira i uzbunjuje. Komunikacija se odvijaputem telefonske mreè, LAN-a ili Internet-a. U Sie-mensu smatraju da su najva`nije veli~ine koje trebamotriti: temperatura, struje, naponi, poloàj regula-cijske sklopke i vodik otopljen u ulju. Sustav je prila-godljiv potrebama korisnika, tako da broj motrenihveli~ina moè varirati od 4 do 100. Za primjer se navodisustav za motrenje mre`nog transformatora snage 300MVA:

Veli~ine Broj

Naponi 3

Struje 3

Temperatura poklopca kotla 1

Temperatura na ulazu hladnjaka 4

Temperatura na izlazu hladnjaka 4

Temperatura okoline 1

Poloàj regulacijske sklopke 1

Trajanje pogona regulacijske sklopke 1

Brzina strujanja ulja u hladnjaku 4

Brzina strujanja zraka u hladnjaku 4

Trajanje pogona uljnih pumpi 4

Trajanje pogona ventilatora 4

Vlaga u ulju 1

Vodik u ulju 1

Rezervni analogni ulazi 2

Rezervni digitalni ulazi 2

Ukupno 40

3.3. Mitsubishi Electric

Mitsubishi Electric tako|er isporu~uje sustave zamotrenje. U opisu sustava za motrenje za 1000 kV-tnitransformator navedena su sljede}a motrenja. Motri se{est plinova (CO, H2, CH4, C2H2, C2H4 i C2H6), te u-kupni sadràj zapaljivih plinova. Pomo}u visoko-

121


frekventnog strujnog transformatora se motreparcijalna izbijanja, te ultrazvu~ne vibracije na povr{inikotla. Mjere se temperature (Pt100) ulja u transforma-toru, regulacijskoj sklopki i okolini. Motri se razina uljau konzervatoru i uspore|uje s ra~unskim vrijednostimana temelju promjene temperatura. Regulacijskasklopka se dodatno motri pomo}u mjernog pretvor-nika zakretnog momenta i mjerenjem struje motora.Osim toga, motri se i rashladni sustav.

4. ODLUKA O KORI[TENJUSUSTAVA MOTRENJA

Treba li odre|eni transformator motriti, ili ne, moè seodlu~iti na temelju matrice rizika. Pod rizikom se pod-razumijeva umnoàk vjerojatnosti doga|aja i poslje-dice tog doga|aja �3�. Kvalitativno se vjerojatnosti iposljedice mogu podijeliti u nekoliko kategorija (tab-lica 1).

Tablica 1. Matrica rizika

Rizik = vjerojatnost doga|aja x posljedice doga|aja

PosljediceVjerojatnost

~esta vjerojatna povre-mena mala neznatna

katas-trofi~ne A A A B B

kriti~ne A A B B C

srednje A B B C C

neznatne A B C C C

A – visoki rizik (visoki prioritet)B – srednji rizik (srednji prioritet)C – mali rizik (mali prioritet)

Motriti treba prije svega transformatore s visokimrizikom. Ponekad je za odluku o uvo|enju motrenjapotrebna finija podjela unutar jedne grupe rizika. Utom slu~aju treba kategorijama vjerojatnosti dodatiocjene od 1 do 5 (~esta je 1, vjerojatna 2, itd.), a katego-rijama posljedica ocjene od 1 do 4 (neznatna 4, pa dokatastrofi~na 1). Umno{kom ocjena vjerojatnosti iposljedica dobije se (recipro~na) ocjena rizika. [to jeumnoàk manji, rizik je ve}i, tj. prioritet ve}i.Za sada jo{ ne postoji model (alat) za ekonomsku ana-lizu isplativosti motrenja, ali se na tome radi u radnimgrupama CIGRE i IEEE.

5. ODABIR VELIÎNA MOTRENJA

Lista veli~ina koje se mogu motriti stalno raste. Utablici 2 dana je djelomi~na lista veli~ina koje se danasnaj~e{}e motre.

Tablica 2. Naj~e{}e motrene veli~ine

1. naponi,2. struje,3. temperature,

4. plinovi otopljeni u ulju,5. koli~ina neotopljenih plinova,6. vlaga u ulju,7. vlaga u zraku,8. tlak,9. razina ulja u konzervatoru,

10. radna stanja ventilatora,11. radna stanja uljnih pumpi,12. protok zraka,13. protok ulja,14. poloàj regulacijske sklopke,15. snaga (struja) motora regulacijske sklopke,16. prenaponi,17. nadstruje

U �4� je nabrojano ukupno 66 veli~ina koje se danasmogu motriti. Pri odlu~ivanju {to treba motriti moèpomo}i analiza kvarova. Ako ona ne postoji zaodre|enu vrstu transformatora, ili odre|enu elektro-privrednu organizaciju, mogu posluìti i me|unarodneanalize. U tablici 3 je npr. prikazana analiza koja se te-melji na uzroku od preko 47 000 transformator godina�5�. U toj su analizi kvarovi transformatora sistematizi-rani po pojedinim dijelovima transformatora za koje jeprocijenjeno da su inicijalno sudjelovali u kvaru.

Tablica 3. Sistematizacija uzroka kvarova transformatorapo dijelovima

Dio transformatora Udio u kvarovima, %

Regulacijska sklopka 31

Namoti 23

Provodnici 16

Kotao i ulje 14

Ostala oprema 14

Jezgra 3

Vidimo da je udio regulacijske sklopke najve}i, udioaktivnog dijela je na drugom mjestu, a provodnici su natre}em mjestu po uzroku kvara transformatora. To jedakle vjerojatnost kvara, a kakve su posljedice, elektro-privredna organizacija treba procijeniti sama. Na krajuse matricom rizika odabiru dijelovi transformatora iliveli~ine koje je opravdano motriti.Na ovaj }e se na~in odabrati dijelove i veli~ine zamotrenje kada je jedini cilj smanjenje broja kvarova ismanjenje {tete uzrokovane kvarovima. Ipak, trebaimati na umu da se motrenjem ne mogu sprije~iti svikvarovi. Vrlo ilustrativna procjena dana je slikom 1.Neke sporo razvijaju}e pogrje{ke mogu se otkriti ikvarovi sprije~iti ili smanjiti posljedice kvara periodi~kimnadzorom (npr. analizom plinova otopljenih u ulju) iliklasi~nim sklopovima kao {to su Buccholz-relej, kontakt-ni termometar i termoslika. Brzo razvijaju}e pogrje{ke ikvarovi ne mogu se sprije~iti periodi~kim nadzorom. Sus-tavom motrenja pokriven je gotovo cijeli vremenski inter-val nastajanja i razvijanja pogrje{aka osim onih brzo

122


razvijaju}ih pogrje{aka, koje ne ostavljaju dovoljnovremena za odgovaraju}e protumjere.Sustavima motrenja moè se kvar sprije~iti, ili smanjitinjegove posljedice, ako se na temelju motrenih veli~inamoè predvidjeti kvar i ako je na raspolaganju dovolj-no vremena za korektivne akcije.Prema procjeni na slici 1, periodi~kim nadzorom i sus-tavom za motrenje moè se otkriti ukupno 72% poten-cijalnih kvarova (30% + 42%), a sustavom za motrenjesprije~iti pribli`no 42% svih kvarova transformatora,od toga 4,2% katastrofi~nih.U svim slu~ajevima motrenje omogu}uje analizuuzroka kvara.Ciljevi uvo|enja motrenja nisu samo sprje~avanjekvarova, smanjenje posljedica kvarova i umanjenjebroja neplaniranih ispada. Ciljevi mogu biti razli~iti ivi{estruki, pa njima treba prilagoditi izbor motrenihveli~ina (npr. mjerenje temperatura i struja zaodre|ivanje najtoplije to~ke namota sa svrhom ra~u-nanja dinamike preoptere}enja, potro{ka vijeka tra-janja, itd.).Slijede kratke natuknice za pomo} pri izboru mjernihveli~ina i parametara za motrenje:

Temperatura ulja

Pregrijavanje ubrzava starenje izolacije i moè uzroko-vati kvar transformatora. Mjerenjem temperature ulja,uz mjerenje temperature okoline, struje, te rada venti-latora i pumpi, moè se odgovaraju}im algoritmomizra~unati temperatura najtoplije to~ke namota kojaodre|uje brzinu starenja izolacije. Osim toga, mogu}aje i kontrola djelotvornosti i ispravnosti rashladnog

sustava uspore|ivanjem izmjerene i izra~unate (mate-mati~ki model) vrijednosti temperature ulja u najvi{emsloju.

Temperatura najtoplije to~ke namota

Najzna~ajnija temperatura u transformatoru kojaodre|uje vijek trajanja izolacije transformatora. Moèse izravno mjeriti posebnim termometrima. Najper-spektivniji su svjetlovodni termometri. No, za sada sejo{ ne ugra|uju u sustave za motrenje, pa se tempera-tura najtoplije to~ke ra~una algoritmom na temelju po-jednostavljenog matemati~kog modela, prema normi�7� ili �8�.

Struja optere}enja

Maksimalno optere}enje transformatora ograni~enoje zagrijanjem namota, odnosno brzinom starenjaizolacije. Velika preoptere}enja (struje kratkog spoja)ugroàvaju mehani~ki integritet aktivnog dijela trans-formatora. Motrenje struje omogu}ava procjenu tem-perature najtoplije to~ke namota, brzinu starenjaizolacije, dozvoljeno preoptere}enje i potro{ak vijekatrajanja trnsformatora.

Napon

Motrenjem napona i struje ra~una se optere}enjetransformatora. Naponska ~vrsto}a izolacije jeograni~ena. Prenaponi ugroàvaju izolaciju. Mjere-njem napona na mjernom priklju~ku provodnikamogu}e je motriti i stanje provodnika.

Plinovi u ulju

Analiza plinova u ulju dokazala se u praksi kaopouzdana dijagnosti~ka metoda za otkrivanje po-

123

Slika 1. Vjerojatnost sprje~avanja kvarova prema �6�


grje{aka i potencijalnih kvarova. Motrenjem plinova uulju dobiva se signal upozorenja za potrebu detaljnijekromatografske analize plinova otopljenih u ulju, tj.premo{}uje se interval neznanja izme|u planiranih pe-riodi~kih ispitivanja. Time se smanjuje rizik da se po-tencijalni kvar ne otkrije pravodobno. Za kriti~netransformatore motrenje plinova u ulju omogu}ujepode{avanje optere}enja transformatora sa svrhomizbjegavanja razvijanja mjehuri}a plina uzrokovanihpregrijanjem, a omogu}uje i razdvajanje izvora plinovana one koji su ovisni o optere}enju i one koji ne ovise ooptere}enju (dijagnoza).Porast vodika upu}uje na parcijalna izbijanja, pregri-javanje u magnetskom krugu, op}e pregrijavanje, lo-kalno pregrijavanja namota, iskrenje u ulju, elektri~ke imehani~ke kvarove uljnih pumpi, itd. Vidimo da razvi-janje vodika poraste kod prakti~ki svih unutarnjihkvarova transformatora.

Vlaga

Vlaga je ~est uzrok kvara provodnika i samog transfor-matora. Ona nastaje pri degradaciji uljno-papirneizolacije i ubrzava starenje izolacije, pa je uz tempera-turu i kisik klju~na za procjenu brzine starenja. No,rijetki su algoritmi za procjenu starenja koji njen utje-caj uzimaju u obzir. Motrenjem vlage u zraku konzer-vatora moè se nadzirati ispravnost dehidratora.

Parcijalna izbijanja

Parcijalna izbijanja vrlo ~esto prethode proboju izola-cije. Parcijalna izbijanja se pojavljuju kao posljedicapovi{enja napona, o{te}enja izolacije, vlage u izolaciji,{upljina u ~vrstoj izolaciji, slobodnih metalnih dijelova,i mjehuri}a plinova u ulju. Parcijalna se izbijanja mogumjeriti elektri~kim metodama, koje se za sada rijetkorabe za motrenje zbog utjecaja smetnji okoli{a teoteàne dijagnostike. Akusti~ke metode su ne{tomanje osjetljive, ali su manje osjetljive i na smetnje.Postoje akusti~ki osjetnici (senzori) koji se ugra|uju utransformator i oni koji se prigra|uju izvan na kotaotransformatora. Ovi zadnji su osjetljiviji na vanjskesmetnje (ki{a, vjetar, olabavljeni dijelovi koji vibriraju,buka jezgre, ventilatori). Parcijalna izbijanja su u pra-vilu popra}ena generiranjem vodika, pa je motrenjevodika za sada najpouzdanija metoda koja upozoravana pogrje{ku u izolaciji.

Rashladni sustav

Naj~e{}i uzrok kvara rashladnog sustava je kvar venti-latora ili pumpi. Za pouzdanu informaciju o isprav-nosti ventilatora i pumpe nije dovoljno motriti jesu liuklju~ene ili ne, nego da li i koliku struju tro{e. Drugina~in motrenja ispravnosti ventilatora i pumpi jestmjerenje protoka hladila, ili razlike temperaturahladila (ulja, te zraka ili vode) na ulazu i izlazuhladnjaka. Pra}enje statusa ventilatora i pumpi omo-gu}uje modeliranje rashladnog sustava, tj. tempera-ture ulja u najvi{em sloju (modelno motrenje).

Razina ulja u konzervatoru

Motrenjem razine ulja u konzervatoru se otkriva even-tualno propu{tanje ulja u sustavu. Za pouzdanije od-luke potrebno je mjerenu razinu ulja korigiratiodgovaraju}im algoritmom ovisno o temperaturi ulja.

Regulacijska sklopka

Naj~e{}i uzrok kvara transformatora je regulacijskasklopka. Osim toga, odràvanje regulacijske sklopke jevrlo skupo. Zato je motrenje regulacijske sklopkeopravdano i poèljno. Time se smanjuju tro{koviodràvanja i pove}ava raspoloìvost transformatora.Postoje razli~iti SMN za regulacijske skopke.

Provodnici

Kvarovi provodnika su tre}i po u~estalosti uzrokovanjaispada trasformatora. Zato je motrenje provodnikaopravdano. Naj~e{}i mehanizmi kvara su prodor vlagei parcijalna izbijanja. Naj~e{}e se motre promjene ka-paciteta i faktora gubitaka. Promjena pritiska u pro-vodnicima tako|er moè signalizirati kvar provodnika.

6. PREPORUKE

Sustav za motrenje treba biti modularan kako bi se re-lativno lako mijenjao i dopunjavao. Od isporu~iteljatreba zatraìti jasne podatke {to se jam~i, tko jam~i,kako dugo, koja je trajnost sustava (u pravilu tre}ina ili~etvrtina trajnosti transformatora), kakvo jeodràvanje potrebno, te o mogu}im dogradnjamahardvera i softvera. Insistirati treba na temeljitoj i pot-punoj dokumentaciji o sustavu (hardvaru i softveru).Mjerni pretvornik se sastoji od osjetnika i prilagod-nika. On pretvara mjerenu veli~inu u elektri~ku nor-miziranu istosmjernu analognu veli~inu (od 0 mA ili 4mA do 20 mA, ili od 0 V d0 10 V), ili u normiziranudigitalnu veli~inu. Signalni izlaz treba biti "plivaju}i"(neovisan o uzemljenju).Osjetnik (senzor) je dio mjernog pretvornika (ili mjer-nog sustava) koji je izravno izloèn djelovanju mjereneveli~ine i u pravilu mjernu veli~inu pretvara urazmjernu elektri~ku veli~inu.Prilagodnik moè prilago|avati razinu analognog sig-nala, ili pretvarti analogni u digitalni signal (A/D pret-vornik), {to ovisi o vrsti normiziranog izlaza.Proizvo|a~i sustava za motrenje nagla{avaju da se od-luke donose na temelju promjena klju~nih veli~ina svremenom, pa ~esto specificiraju samo razlu~ivost (ilipreciznost) i izbjegavaju specificirati to~nost mjernihpretvornika. To operatera dovodi u nedoumicu(oteàva odlu~ivanje) kada se mjerni rezultati sustavaupravljanja i za{tite razlikuju od mjernih rezultata sus-tava motrenja. Da bi se izbjegle nedoumice (koje mogubiti kobne u kriti~nim situacijama), potrebno jezahtijevati od proizvo|a~a sustava motrenja grani~nepogrje{ke mjernih pretvornika te mjerne nesigurnostirezultata mjerenja i ra~una.

124


Kada se odabire sustav motrenja za stari transformatortreba voditi ra~una o na~inu instaliranja osjetnika. Os-jetnici mogu biti:

– prigradni (npr. kapacitivno djelilo na provodniku, iliPt100 za postoje}i dèp),

– dogradni (npr. Hydran, Calisto),– ugradni (npr. obuhvatni strujni transformator, svjet-

lovodni termometar najtoplije to~ke namota).

Dok se prigradni osjetnici relativno lako instaliraju nastari transformator, ugradni se mogu ugraditi samo utvornici.Posebnu pozornost treba obratiti na zadovoljenjeuvjeta elektromagnetske kompatibilnosti �9� zbogmogu}ih la`nih uzbuna i o{te}enja, kao i zadovoljenjenormi za energetska postrojenja �10�.Za sada se preporu~uje da sustav za motrenje bude od-vojen od sustava za{tite i upravljanja �11�, ali se ubudu}nosti o~ekuje njihova integracija u jedinstvensustav �12�.Sustav za motrenje se u pravilu dogra|uje u postoje}ulokalnu komunikacijsku mreù transformatorskestanice (LAN – Local Area Network). Ako komunika-cijska mreà ne postoji – treba ju izgraditi. Pri tometreba imati u vidu sljede}e.U pravilu normirani analogni ili digitalni signali s mjer-nih se pretvornika prenose do ormari}a SM-a (koji jesmje{ten na transformatoru) oklopljenim paricama ilikoaksijalnim kabelima. Izlazni signali pametnih mjer-nih pretvornika naj~e{}e su kodirani digitalni signalikoji se prenose serijskom komunikacijskom vezom(RS-232, RS-485) ili rje|e svjetlovodom.U ormari}u SM-a nalazi se mikroprocesor ili vi{e njihza obradu, saìmanje i kratkotrajnu pohranu podataka,za pretvorbu analognih u digitalne signale, te zaprevo|enje na odgovaraju}e komunikacijske sustave iprotokole. U njemu su tako|er svi priklju~ni blokovi,su~elja i termostat. Ormari} SM-a je, preko serveraSM-a, priklju~en na komunikacijsku mreù transfor-matorske stanice. Preporu~uje se da je ormari} SM-apovezan sa serverom SM-a pomo}u svjetlovoda(opti~kog kabela), a da se za komunikaciju koristiTCP/IP skup protokola (Transmission Control Proto-col/ Internet Protocol).Sustav za motrenje komunicira s ostalim sustavima(npr. SCADA-om) preko servera SM-a.Mogu} je pristup sustavu motrenja i izvan LAN-a snpr.: Internet-om, ISDN-om (Integrated Service Digi-tal Network), modemom (analognom telefonskommreòm), GPRS-om (General Packet Radio Service),WLAN-om (Wireless LAN). U tim slu~ajevima trebapredvidjeti sigurnosne mjere protiv neovla{tenih pris-tupa sustavu motrenja (LAN-u) odgovaraju}im pro-jektiranjem komunikacijske mreè sa stanovi{tasigurnosti. Treba osigurati centralizirani pristup sInterneta kroz za{titnu barijeru – firewall, i odvojitiHTTP server pomo}u za{titne barijere od sustava za

motrenje. Umjesto HTTP-a (Hyper Text Transfer Pro-tocol) koji je neza{ti}en, treba koristiti sigurni HTTP(HTTPS), koji osigurava dodatnu za{titu prometa {ifri-ranom komunikacijom, te koristiti jednokratne lozinke(Onetime password). U slu~aju kori{tenja pristupapomo}u ISDM-a ili modema, treba osigurati provjerudolaznog poziva (provjera broja koji zove), kori{tenjepovratnog poziva (callback), te jednokratne lozinke.Sve pristupne tehnologije (Internet, ISDN,...) trebasustavno nadzirati i kontrolirati (IDS – Intrusion de-tection sistem, Audit, Logging).Uz kvalitetne sklopove samog sustava za motrenje zarad SM-a od presudne je va`nosti i kvalitetna komu-nikacijska mreà. Osim toga, ne smije se zaboraviti nasigurnosnu pohranu podataka – backup (oprema, pro-gramska podr{ka i definiranje postupaka), te na lakpristup pohranjenim podacima za naknadne analize.Nakon instaliranja sustava za motrenje korisnikuostaje problem postavljanja grani~nih vrijednosti zauzbunjivanje (alarme) niza mjernih veli~ina, koji nijelak jer se kriteriji odre|uju na temelju ekspertnihznanja i moraju se prilagoditi svakom pojedina~nomtransformatoru, a uz to ne ovise samo o nesigurnostimjerenja u laboratorijskim uvjetima nego i pove}anojnesigurnosti mjerenja na terenu. Za tuma~enje mjer-nih rezultata i dijagnozu nu`na je tijesna suradnja pro-izvo|a~a transformatora, proizvo|a~a sustava zamotrenje i korisnika. Proizvo|a~i sustava za motrenjeu pravilu izbjegavaju specificirati to~nost mjerenja (po-datak o preciznosti nije dovoljan), {to jo{ vi{e oteàvaodre|ivanje grani~nih vrijednosti za uzbunjivanje.

7. ZAKLJUÂK

Uskoro }e trì{ni uvjeti prisiliti elektroprivredneorganizacije da opterete svoje elektroenergetske sus-tave do nazivnih vrijednosti (i preko njih), pa }e se od-luke operatera morati temeljiti na to~nim i aktualnim(real-time) informacijama o stanju i opteretivnostielektroenergetskog sustava i objekata. Takve informa-cije dobivat }e od modernih (mikroprocesorskih) sus-tava za motrenje, koji }e rano upozoravati napotencijalne probleme, predlagati optimalna rje{enjaza nastupaju}e probleme i omogu}avati jeftinijeodràvanje na temelju stanja, a ne unaprijed planiranihvremenskih intervala.Izbor opreme za motrenje treba prilagoditi potrebamai mogu}nostima, a na temelju analize rizika, va`nostitransformatora, njegovog stanja i starosti, uvjeta po-gona, u~estalosti pojedinih kvarova, itd. Tro{koveuvo|enja nove opreme za motrenje treba uspore|ivatis tro{kovima koji bi nastali kvarom razmatranog trans-formatora – a mogli bi se izbje}i ili smanjiti primjenomnove opreme.Nakon instaliranja sustava za motrenje korisnikuostaje problem postavljanja grani~nih vrijednosti zauzbunjivanje (alarme) niza mjernih veli~ina, koji nije

125


lako rije{iti jer se kriteriji postavljaju na temelju ek-spertnih znanja i moraju se prilagoditi svakom po-jedina~nom transformatoru uzimaju}i u obzirnesigurnosti mjerenja na terenu. Za tuma~enje mjer-nih rezultata i dijagnozu nu`na je tijesna suradnja pro-izvo|a~a transformatora, proizvo|a~a sustava zamotrenje i korisnika.Osim ugradnje sustava za motrenje na nove transfor-matore, po`eljno je klasi~nu opremu na starim trans-formatorima dopunjavati ili zamjenjivati suvremenommikroprocesorskom opremom za motrenje – radikoristi koje motrenje donosi i radi stjecanja iskustava ipovjerenja, jer svaka promjena tre`i eksperimentalnuprovjeru.

LITERATURA

�1� BS-7986:2001, Specification for data quality for indus-trial measurement and control systems

�2� Z. GODEC, "Mikroprocesorsko motrenje i za{tita ener-getskih transformatora", ref. 12-02, 4. simpozij HKCIGRE, Cavtat, listopad 1999.

�3� W. J. BERGMAN, "Equipment monitoring selection asa part of substation automation", Circuit Breaker Moni-toring IEEE Switchgear Meeting, Pittsburgh, PA, No-vember 11, 1999.

�4� IEEE guide for application of monitoring to liquid-immersed transformers and components, IEEE PC57.143, Draft 10, October 2001.

�5� An international survey on failures in large power trans-formers in service, Electra 88, May 1983, 21-48.

�6� J. AUBIN, A. BOURGAULT, C. RAJOTTE, P.GERVAIS, "Profitability assessment of transformeron-line monitoring and periodic monitoring", stru~niseminar "Monitoring transformatora", Elektrotehni~kodru{tvo, Zagreb, 28. studenoga 2002.

�7� IEC 60354: 1991, Loading guide for oil-immersed powetransformers.

�8� IEEE Std C57.91-1995, IEEE Guide for loadingmineral-oil-immersed transformers.

�9� Guide on EMC in power plants and substations,CIGRE Brochure 124, Working Group 36.04, Decem-ber 1997.

�10� HRN EN 50178: 2001, Elektroni~ka oprema za uporabuu energetskim instalacijama.

�11� Empfehlungen der Verbundunternehmen fur Monitor-ing systeme an Grosstransformatoren, Deutsche Ver-bundgesllsaft E.V., Heidelberg, März, 1998.

�12� IEC 61850 serija: Communication networks and sys-tems in substations

ON-LINE MONITORING SYSTEMS OF OILTRANSFORMERS

On-line monitoring is automated supervision. Benefits andscope of transformer on-line monitoring, choice of trans-formers and quantities that are going to be monitoredshould be determined by transformer owner. Short reviewon transformer on-line monitoring systems is given as wellas the most common quantities that should be monitored,and directives for selection of a monitoring system.

ÜBERWACHUNGSSYSTEME MONITORINGSYSTEMEVON ÖLUMSPANNERN ÖLTRANSFORMATOREN

Die Online-Überwachung (on-line monitoring) derÖlumspanner ist weitgehend automatisierte Überwachung.Über die Nutzen und Zwecke der Online-Überwachung,über die Auswahl von Ölumspannern Öltransformatorenzur Online-Überwachung und über die zu überwachendenMeßgrößen, soll entscheidet der Inhaber von UmspannernÖltransformatoren entscheiden. Gegeben werden ein kur-zer Überblick des Überwachungssystems Monitoringsys-tems, der am häufigsten überwachten Meßgrößen, sowiedie Empfehlungen worauf, bei der Wahl des Überwa-chungssystems Monitoringsystems, besonders zu beach-ten ist.

Naslov pisaca:

Prof. dr. sc. Zdenko Godec, dipl. ing.Kon~ar – Institut za elektrotehniku,Fallerovo {etali{te 22,10000 Zagreb, Hrvatskai Elektrotehni~ki fakultet,Kneza Trpimira 2b, Osijek, Hrvatska

Denko Godec, dipl. ing.HT mobilne komunikacije,Sektor za razvoj usluga i tehnologija,Ulica grada Vukovara 23,10000 Zagreb, Hrvatska


126


PIPO – PRA]ENJE IZGRADNJE PRIJENOSNIH OBJEKATA

Prof. dr. sc. Zdravko H e b e l, Zagreb – Marijan K a l e a, Osijek – mr. sc. Marko D e l i m a r– Domagoj P e h a r d a, Zagreb


Uspje{no planiranje i pra}enje izgradnje prijenosnih objekata moè zna~ajno smanjiti rokove i cijenu izgradnje. Kod toga ve-liku ulogu ima stalno pra}enje fizi~ke gotovosti objekata i financijske realizacije izgradnje.U referatu se daju osnovni pojmovi, opisuje primjena i na~in rada informacijskog sustava za pra}enje izgradnje prijenosnih ob-jekata. Kao izvor financijskih podataka koristi se postoje}a HEP-ova financijska baza podataka, a koja je aùrirana iprilogo|ena za potrebe Slu`be za izgradnju prijenosnih objekata.

Klju~ne rije~i: izgradnja prijenosnih objekata, planiranje ipra}enje izgradnje.

1. OSNOVNI POJMOVI

Izgradnja objekta je skup tehni~kih, tehnolo{kih,organizacijskih, pravnih, financijskih i drugih aktiv-nosti koje dovode do materijalnog ostvarenja objekta.Gra|enje je izvr{na faza izgradnje, a sastoji se izgra|evinskih i monta`nih radova. Pra}enje izgradnjeprijenosnih objekata je osnovna funkcija informa-cijskog sustava PIPO.Pra}enje izgradnje, kako je zami{ljeno provedbom sus-tava PIPO, ostvaruje se prema pripadnosti:• fazi izgradnje (priprema izgradnje i realizacija

izgradnje)• teku}oj godini izgradnje• objektu izgradnje• grupi aktivnosti• aktivnosti (u ovoj fazi razrade sustava PIPO, to je

samo omogu}emo, ali ne i provedeno)• ugovoru, {to je osnovna jedinica motrenja i ujedno

najnià jedinica motrenja u sustavu PIPO.

Konkretni objekt nalazi se u Planu pripremnih radovai/ili u Planu realizacije izgradnje za teku}u godinu.Eventualni objekti izvan tih planova nisu predmetomobuhvata sustava PIPO. Za sada, informacijskim susta-vom PIPO obuhva}eno je pra}enje izgradnje nadzem-nih vodova i transformatorskih stanica prijenosnemreè.Aktivnost je smi{ljeno zbivanje kojim se ostvarujeizgradnja objekta, koje ima trajanje, te po~etak i kraj.Skup srodnih aktivnosti ~ini grupu aktivnosti, ~ija suobilje`ja:• ime• ukupno planirano trajanje (u mjesecima)

• ukupni planirani fizi~ki opseg (u kilometrima, koma-dima, tonama, kubnim metrima ili postocima)

• ukupna planirana vrijednost (u kunama)• grupe aktivnosti koje prethode• grupe aktivnosti koje slijede.

Za potrebe informacijskog sustava PIPO, grupe aktiv-nosti su tipizirane. Tipizirane grupe aktivnosti u fazipripreme izgradnje:

• 11 – prethodni radovi• 12 – izrada tehni~ke dokumentacije• 13 – ure|enje vlasni{tva• 14 – op}e aktivnosti pripreme izgradnje, u {to se

uvr{tavaju aktivnosti koje nisu mogle bitirazvrstane u prethodne grupe.

Tipizirane grupe aktivnosti u fazi realizacije izgradnje:

• 21 – dobava opreme• 22 – pripremni radovi• 23 – gra|evinski radovi• 24 – monta`ni radovi• 25 – zavr{ni radovi• 26 – op}e aktivnosti realizacije izgradnje, u {to se

uvr{tavaju aktivnosti koje nisu mogle bitirazvrstane u prethodne grupe.

U svakoj grupi aktivnosti tipizirane su tako|er i poje-dine aktivnosti, kako bi se to~no znalo kojoj grupi pri-pada pojedina aktivnost i da bi se omogu}ila kasnijadorada informacijskog sustava PIPO na promatranjepojedinih aktivnosti ukoliko bi se primjenom sustava upraksi za time pokazala potreba.Kona~no, svaka je aktivnost opisana bitnim sadràjem,tako da je nedvojbeno jasno kojoj aktivnosti pripadakoji posao.

127

U svakom ugovoru, koji je osnovna jedinica motrenja uPIPO-u, vidljiva je pripadnost:• objektu u izgradnji• grupi aktivnosti• godini ili godinama u kojima }e se izvr{iti ugovor.

Ako je ugovor za vi{e objekata, za vi{e grupa aktivnostiili se realizira u vi{e godina, on mora sadràti razraduza sva ta tri elementa. Situacije, ispostavljane po ugo-vorima, tako|er moraju biti specificirane tako da jevidljiva pripadnost tim trima elementima.Doga|aj je po~etak ili zavr{etak svake grupe aktivnosti,nema trajanja, ve} samo vrijeme svog nastupa.Klju~ni doga|aj je onaj ~iji nastup nagla{eno ozna~ujenapredak izgradnje. Klju~ni doga|aji u PIPO sutako|er tipizirani i to tako da je nedvojben njihovnastup (datum njihova nastupa).Klju~ni doga|aji u fazi pripreme izgradnje:• po~etak priprema izgradnje, samo za objekte koji su

u Planu pripremnih radova (ina~e: razvojne aktiv-nosti)

• dobivena lokacijska dozvola• okon~ana vlasni~ko-pravna rje{enja• dobivena gra|evna dozvola• zavr{etak pripreme izgradnje.Klju~ni doga|aji u fazi realizacije izgradnje:• po~etak realizacije izgradnje, samo za objekte koji su

u Planu izgradnje (ina~e: nastavak priprema)• ugovorena klju~na oprema (najmanje za TS: trans-

formatori i prekida~i, a za DV: ~eli~no-re{etkastakonstrukcija svih stupova)

• po~etak gra|evinskih radova• po~etak monta`nih radova• dobivena uporabna dozvola• zavr{etak pu{tanja u pogon – predaja objekta

dispe~eru

• okon~ana primopredaja – predaja objekta pogonu iodràvanju.

PIPO omogu}uje planiranje, pra}enje ostvarenja i iz-vje{tavanje o:

• financijskim pokazateljima izgradnje• fizi~kom ostvarenju izgradnje• vremenskom ostvarenju izgradnje.

Prilikom financijskog pra}enja razlikujemo, kao bitno,za svaki ugovor, grupu aktivnosti i objekt:

• ukupnu planiranu vrijednost

• ukupna planirana sredstva; to su planirana sredstva uteku}oj godini za izgradnju objekta, grupu aktivnostiili ugovor, a evidentno mogu biti najvi{e jednaka ilimanje od ukupne planirane vrijednosti.

Za svaku godinu, svaki objekt i svaku grupu aktivnostiplanira se/sagledava se:

• ukupna planirana vrijednost• ostvarena pla}anja do teku}e godine• planirana sredstva za teku}u godinu• preostala sredstava do kraja izgradnje.

Ako se sagledava prekora~enje ukupne planiranevrijednosti, izvodi se rebalans investicijskog programa.Tada ukupna planirana vrijednost postaje rebalan-sirana vrijednost.Godi{nji Plan pripreme izgradnje i Plan realizacijeizgradnje upisuje se u program FIN (financijski sustavna razini Hrvatske elektroprivrede). Kori{tenjem po-dataka iz FIN-a, informacijski sustav PIPO daje pre-gled ukupno planiranih sredstava u teku}oj godini, teugovorenih, situiranih i pla}enih radova, sve po objek-tima, grupama aktivnosti i ugovorima. Nadzorni inè-njeri "prijavljuju ugovor" i "prijavljuju situaciju", apla}anja prepu{taju financijskoj operativi.

128

Slika 1. Grupe aktivnosti i klju~ni doga|aji u pripremi izgradnje

Z. Hebel – M. Kalea – M. Delimar – D. Peharda: PIPO – pra}enje izgradnje . . . Energija, god. 53 (2004) 2, 127-133

Fizi~ka gotovost objekta iskazuje se sveukupno situira-nom vrijedno{}u od po~etka izgradnje u odnosu premaukupnoj vrijednosti iz aktualnog rebalansa investi-cijskog programa, prema

fs V

V

1

0

100 (1)

s = situirano u teku}oj godiniV1 = pla}eno do po~etka teku}e godineVo = ukupna planirana vrijednost.

Tako se utvr|uje fizi~ka gotovost cijelog objekta ifizi~ka gotovost grupa aktivnosti, za koje se tipi~nozaklju~uju ugovori i ispostavljaju situacije, dakle zaugovore o:• izradi tehni~ke dokumentacije• dobavi opreme• gra|evinske radove• monta`ne radove.Za preostale grupe aktivnosti fizi~ka se gotovost iska-zuje procjenom (u postocima) ili brojenjem, mjere-njem, fizi~kim utvr|ivanjem, ali najmanje toliko kolikoje pla}eno do vremena izvje{tavanja, te obvezno manjeod 100%, ako nije nedvojbeno nastupio zavr{nidoga|aj.Ka{njenje izgradnje u teku}oj godini:

k t t1 – o (2)t1 = vrijeme izvje{tavanjato = vrijeme u kojem je planirana vrijednost v(t0)

jednaka situiranoj vrijednosti u trenutkuizvje{tavanja s(t1), dakle

v(to) = s(t1) (3)Predvidivo kumulativno ka{njenje zavr{etka izgradnjepromatranog objekta je:

Z=Tu – To (4)

Tu = predvidivo ukupno trajanjeTo = planirano ukupno trajanje prema aktualnom

rebalansu investicijskog programa.

Izvje{tavanje u sustavu PIPO predvi|eno je:

• "on-line", na ra~unalima svih korisnika• "na papiru", prema teku}em sagledavanju potreba.

2. STRUKTURA SUSTAVA PIPO

Zbog kompatibilnosti s postoje}im financijskim aplika-cijama, odabrana je Oracle baza podataka. Informa-cijski sustav nad bazom izra|en je na active service pages

(asp) tehnologiji. Pristup sustavu i njegovo kori{tenjeodvija se kroz prozor Internet pretraìva~a koji su sas-tavni dio ve}ine operativnih sustava. Time je korisnikuomogu}en pristup sustavu bez instalacije posebne pro-gramske podr{ke. Ovo korisniku tako|er olak{ava isnalaènje i u~enje zbog poznate radne okoline, a iomogu}ava pristup s razli~itih ra~unarskih platformi.Sve aktivnosti sustava izvr{avaju se na serveru, dok sekorisnicima na klijentima {alje samo grafi~ki prikaz,{to je osim jednostavnosti i vrlo poèljno zbog sigur-nosti sustava.Sustav je potpuno modularan. Zasnovan je na javas-

cript jeziku, a podaci iz baze podataka se dohva}ajupomo}u ActiveX data object metode, SQL upitima.Sustav je sastavljen od komponenata koje mogu raditineovisno na jednom ili vi{e ra~unala i zajedno s drugimsustavima. Sustav ne zahtijeva mati~no ra~unalo, ve} se~itav sustav moè integrirati s postoje}im sustavima,{to olak{ava/pojeftinjuje odràvanje. Radi lak{eg

129

Slika 2. Grupe aktivnosti i klju~ni doga|aji u realizaciji izgradnje


kori{tenja i odràvanja, broj active server stranica je op-timiziran.Iz postoje}e financijske aplikacije, jednosmjerno sedohva}aju posebno pripremljeni podaci za PIPO.Programski sustav PIPO podijeljen je u nekolikomodula. Aktivni moduli se razlikuju za pojedine ko-risnike. Naj~e{}i standardni moduli su:• Financijsko pra}enje objekata• (pra}enje financijskih podataka o objektima po godi-

nama ili sveukupno)• Pra}enje gotovosti objekta

(klju~ni doga|aji, vremensko ostvarenje, fizi~ka go-tovost)

• Moji objekti(upravljanje podacima o objektima)

• Novi objekti(podlo{ci za planiranje razvoja novih objekata, tzv."nulti korak")

• Izvje{}a(izvje{}a, radni materijali, dokumenti)

• Vijesti(sve vijesti, komunikacija unutar sustava)

• Pomo}(osnovni podaci o projektu).

2.1. Financijsko pra}enje objekata

Modul "Financijsko pra}enje objekata" hijerarhijski jepodijeljen na vi{e razina. Osnovna podjela je pofazama izgradnje, odnosno na pripremu ili realizaciju

izgradnje. Odabirom faze izgradnje i èljene godinepromatranja sustav omogu}ava "vi{eslojni" pregled fi-nancijskih podataka prema slici 4.Osim unutar traène godine, financijske podatke ougovorima i ra~unima mogu}e je gledati u svim godi-nama.

2.2. Pra}enje gotovosti objekata

Modul "Pra}enje gotovosti objekata" omogu}ava pre-gled podataka o gotovosti svih objekata koje prijavljenikorisnik ima autorizaciju gledati. Korisnik odabirekoje od dozvoljenih objekata èli pratiti, te mu se za i-zabrane objekte prikazuju podaci o klju~nihdoga|ajima (planovi i ostvarenja), fizi~koj gotovostiobjekta u postocima (za objekt ukupno i po grupamaaktivnosti), te podaci o vremenskom ostvarenjuizgradnje (planirani zavr{etak, predvidivo ka{njenje).

2.3. Moji objekti

Modul "Moji objekti" je namijenjen nadzornim inè-njerima zaduènim za pripremu izgradnje i izgradnjuprijenosnih objekata. U ovom modulu nadzorni inè-njeri upravljaju svim podacima o objektima, osim po-dacima koji automatski dolaze iz financijske aplikacije.Korisni~ko su~elje modula "Moji objekti" podijeljenoje u tri osnovna modula:

• unos vijesti• unos polanskih financijskih podataka• unos podataka o gotovosti objekta.

130

Slika 3. Ganttov dijagram pripreme i realizacije izgradnje dalekovoda


Od planskih financijskih podataka unose se razradagodi{njih planiranih sredstava po grupama aktivnosti,te ukupne planirane vrijednosti objekata u svim godi-nama izgradnje. Od podataka o gotovosti unose seplanirani i ostvareni datumi klju~nih doga|aja, postocifizi~ke gotovosti, te datumi planova zavr{etaka.

2.4. Novi objekti

Modul "Novi objekti" sadrì predlo{ke za razvoj ob-jekata u skladu s programskim sustavom PIPO. Ovdjese mogu razvijati objekti koji jo{ nisu obuhva}eni pla-novima te jo{ nisu do{li do faza pripreme ili realizacijeizgradnje.

2.5. Izvje{}a

Modul "Izvje{}a" sadrì sva dosad napravljena "papir-nata" izvje{}a, radne materijale i dokumente. Osimtoga sadrì korisni~ke upute, materijale s te~ajeva zakorisnike, te projektne dokumente na kojima je teme-ljem sustav PIPO.

2.6. Vijesti

Iako se na glavnom izborniku prikazuju vijesti za prijavlje-nog korisnika, korisnik moè u modulu vijesti pregledavatisve vijesti, tj. i one koje se ne odnose na objekte koje imaponu|ene u modulima "Moji objekti" i "Pra}enje". U ovommodulu korisnik moè i upisivati vijesti.

131

Slika 4. Razine promatranja financijskih podataka


2.7. Pomo}

Modul "Pomo}" sadrì osnovne podatke o sustavuPIPO. Nudi prvo kratki i jednostavni, pa sve sloèniji idetaljniji pregled osnovnih pojmova i strukture pro-jekta.Osim spomenutih programskih modula, sustav sadrì inekoliko administratorskih te nekoliko preglednihmodula koji u ovom referatu nisu opisani.

3. PRISTUP I SIGURNOST

Za pristup informacijskom sustavu PIPO potrebno jeimati odgovaraju}u autorizaciju i ostvariti vezu s po-slovnom mreòm HEP-a. Zbog visokih zahtjeva za si-gurno{}u, sustav registrira sve pristupe i postupke(korake) svih korisnika.Svaki korisnik se individualno prijavljuje za rad na sus-tavu vlastitim korisni~kim imenom i {ifrom. Korisnici upridruèni grupama korisnika. Tipi~ne grupe korisnikasu Pratioci izgradnje, Nadzorni inènjeri i Administra-tori sustava. Korisnici i grupe korisnika mogu se proiz-voljno definirati.Postoji nekoliko sigurnosnih razina:• pristup sustavu• dozvole za gledanje• dozvole za upravljanje (upisivanje podataka).

Razine pristupa ovise o grupi korisnika i individualnesu za svakog korisnika. Tako se npr. Nadzornim inè-njerima jednog prijenosnog podru~ja moè omogu}itipregled svih objekata to prijenosnog podru~ja, dok imse upravljanje moè omogu}iti samo na onim objek-tima na kojima su ba{ oni nadzorni inènjeri. Pregledpodataka moè se proizvoljno definirati, dok upisivati iizmjenjivati podatke o pojedinim objektima mogusamo oni nadzorni inènjeri koji su na aktivnim objek-tima definirani kao aktivni nadzorni inènjeri.

4. BUDU]I RAZVOJ I ZAKLJU^CI

Kao {to je vidljivo iz dosada{njeg opisa, podaci o finan-cijskoj i fizi~koj gotovosti u pripremi i realizacijiizgradnje prijenosnih elektroenergetskih objekatamogu se pratiti tabelarno prelaskom iz "ekrana u ek-ran". Kako dana{nja tehnologija omogu}ava grafi~keprikaze planiranih ili izvr{enih aktivnosti, potrebno jeu bliskoj budu}nosti sintetizirati grafi~ko su~elje pro-grama za pra}enje projekata (npr. MS Project) u sustavPIPO. Time bi se dobila ugodna i prijateljska okolinaza pra}enje situacije u izgradnji. Kod toga se ne smijezaboraviti da samo realno i aùrno pra}enje situacije izstvarnog svijeta daje to~nu sliku ostvarenja aktivnosti.Programski sustav PIPO veliki je korak u nastojanju dainformati~ki sredi, pro{iri i pojednostavi podru~jekori{tenja podataka izgradnje elektroenergetkih ob-jekata. Na taj na~in se isti~u "uska grla" izgradnje poje-

dinih objekata, te pravodobnom intervencijomskra}uje vrijeme izgradnje, a time se i smanjujutro{kovi. Osim toga snimkom stanja i povezivanjem sfinancijskom bazom podataka napravljeni su uvjeti zajednostavno i pouzdano pra}enje pripreme i realizacijeizgradnje prijenosnih elektroenergetskih objekata.Vrlo je va`no naglasiti da nadzorni inènjeri moraju re-dovito (barem jednom u mjesec dana, a nekada i ~e{}e)una{ati fizi~ku gotovost pojednih grupa aktivnosti. Ubliskoj budu}nosti, nadamo se, da }e se sustavu PIPOdodati i grafi~ko su~elje koje }e jo{ vi{e olak{ati rad naprogramu, ali }e zahtijevati aùrne podatke o fizi~kojgotovosti.Va`no je i napomenuti da se postoje}i sustav moètako|er primijeniti pri izgradnji ostalih elektroener-getskih objekata, uz adekvatnu snimku i pripremurealizacije informacijskog sustava.

LITERATURA

�1� Z. HEBEL, M. KALEA, S. BRNJAK, G. LUÎ], D.PRPI], V. PERAN, V. ESIH, J. FANJEK, D. GRGI]:"Pra}enje izgradnje prijenosnih objekata, 2. dio – Idejnorje{enje modela", HEP, FER, Zagreb, studeni 1997 (re-vidirano u sije~nju 1998).

�2� Z. HEBEL, M. KALEA, M. DELIMAR: "Pra}enjeizgradnje prijenosnih objekata", radni materijal, FER,Zagreb, studeni 1998.

�3� Z. HEBEL, M. KALEA, M. DELIMAR: "Pra}enjeizgradnje prijenosnih objekata – te~aj za nadzorne inè-njere", FER, Zagreb, rujan 2002.

PIPO – FOLLOW-UP OF TRANSMISSION FACILITYCONSTRUCTION

Successful follow-up of transmission facilities' planning andconstruction can bring significant decrease in duration andcosts. Constant follow-up of the physical readiness and fi-nancial realisation plays an important role in that effort.In the paper basic terms are explained, application is de-scribed as well as the mode of information system opera-tion for follow-up of transmission facility construction. Theexisting HEP data base was used as a source of financialdata and updated to the needs of the service for transmis-sion Facility construction.

"PIPO"1 – VERFOLGUNG DER ERRICHTUNG VONÜBERTRAGUNGSEINRICHTUNGEN

Erfolgreiches planen und Bauaufsicht der Errichtung vonÜbertragungseinrichtungen kann zu bedeutenden Ter-minabkürzungen und Ersparnissen führen. Stetiges Verfol-gen des Fertigkeitszustades und der finanziellen Angabenüber die Errichtung dieser Einrichtungen haben dabei einegroße Rolle.

132


1 Kroatische Abkürzung für dieses Verfolgungsprogramm:Pra}enje izgradnje prijenosnih objekata

Im Artikel werden Grundgedanken des Informationssys-tems für die Verfolgung des Baus solcher Einrichtuhgenangeführt ,und dessen Anwendung sammt Wirkungsweisedargestellt. Finanzielle Daten stammen aus der Datenbankvon “HEP” (=kroatisches Stromversorgungssystem). DieDaten sind auf den neuesten Stand gebracht und derNutzung seitens des Errichtungssektors für Übertra-gungseinrichtungen angepaßt.

Naslovi pisaca:

Prof. dr. sc. Zdravko Hebel, dipl. ing.Fakultet elektrotehnike i ra~unarstvaUnska 3, 10000 Zagreb, Hrvatska

Marijan Kalea, dipl. ing.HEP-Prijenos[etali{te kardinala F. [epera 1a,31000 Osijek, Hrvatska

Mr. sc. Marko Delimar, dipl. ing.Fakultet elektrotehnike i ra~unarstvaUnska 3, 10000 Zagreb, HrvatskaDomagoj Peharda, dipl. ing.Fakultet elektrotehnike i ra~unarstvaUnska 3, 10000 Zagreb, Hrvatska


133


NAPONSKE PRILIKE U PRIJENOSNOJ MRE@I I REGULACIJANAPONA MRE@NIM TRANSFORMATORIMA

Goran J e r b i }, Zagreb


Prikazani su rezultati analize utjecaja promjene prijenosnog omjera mre`nih transformatora 400/220 kV i 400/110 kV na na-ponske prilike u interkonektivnim ~vorištima. Naglašeni su neki od problema vezanih za regulaciju napona mre`nim transfor-matorima i izbor na~ina i opsega regulacije transformatora u transformatorskim stanicama 400/220/110 kV @erjavinec,odnosno Enrestinovo.

Klju~ne rije~i: napon, naponske prilike, optere}enje sus-tava, transformator, regulacija napona,kompenzacija.

1. UVOD

Mre`ni autotransformatori su osnovna oprema svakogelektroenergetskog sustava – posebno njene prije-nosne mreè. U prijenosnoj mreì Hrvatske elektro-privrede (HEP-a) koriste se kao standardni mre`nitransformatori nazivne snage 400 MVA i nazivnogprijenosnog omjera 400�1x5%/231/31.5 kV zasprezanje mreà nazivnih napona 400 i 220 kV; dok seza sprezanje mreà napona 400 i 110 kV koriste stan-dardni mre`ni transformatori nazivne snage 300 MVA inazivnog prijenosnog omjera 400�2x2.5%/115/31.5 kV.Obje standardne mre`ne transformatorske jedinice sus regulacijom u beznaponskom stanju. Navedimo itre}u standardnu jedinicu u prijenosnoj mreì HEP-a,mre`ni transformator nazivne snage 150 MVA i prije-nosnog omjera 220�12x1.25%/115/31.5 kV zasprezanje mreà nazivnih napona 220 i 110 kV. Ovaposljednja standardna mre`na transformatorska jedi-nica opremljena je regulacijskom preklopkom i imamogu}nost regulacije napona pod optere}enjem.Iskustva iz dosadašnjeg pogona prijenosne mreèHEP-a pokazuju da se mogu}nost regulacije naponamre`nim transformatorima superponirane mreè400/220 kV i 400/110 kV premda je postojala do sadanije u znatnijoj mjeri koristila. Razloga tome moè bitiviše, no navedimo ovdje samo najva`nije:1. postoje}i transformatori 400/220 kV i 400/110 kV

imaju relativno mali opseg regulacije ± 5 % (420 –380 kV/niè) i to s regulacijom u beznaponskomstanju

2. procedura promjene prijenosnog omjera postoje}ihtransformatora je sloèna i zahtijeva njegovo is-kap~anje (što moè biti nepovoljno u vrijeme velikihoptere}enja mreè)

3. mreà 400 kV u pogledu izvora prakti~no je prazna(samo RHE Obrovac)

4. promjenom prijenosnog omjera mre`nih transfor-matora poboljšanje naponskih prilika na jednojstrani transformatora je na uštrb naponskih prilikana drugoj strani (jalova energija prelijeva se iz jed-nog naponskog nivoa u drugi)

5. regulacija napona mre`nim transformatorima jeneefikasna kada su mreè gornjeg i doljnjeg naponajednako krute

6. mre`ni transformatori 220 / niè i 110 / niè imaju ši-rok opseg regulacije pod optere}enjem(220�12 x 1.25 % / 115 kV ili 187 – 253 kV / 115 kVodnosno 110�10 x 1.5 % / 35 kV ili 93.5 – 126.5 kV / 35kV), pa se njima mogu kompenzirati znatnija odstu-panja napona u 220 i 110 kV mreì.

S obzirom na predstoje}u izgradnju @erjavinca i Ernesti-nova u ~lanku se nastojalo odgovoriti na neka pitanjavezana uz odabir na~ina i opsega regulacije planiranihnovih mre`nih transformatora u elektroenergetskom sus-tavu – transformatorskoj stanici @erjavinec, odnosnoErnestinovu. Razmatra se opravdanost uvo|enja regula-cije pod optere}enjem na mre`nim transformatorima400/220 kV, odnosno 400/110 kV.

2. MOGU]NOST REGULACIJE NAPONATRANSFORMATORIMA U TS @ERJAVINEC

2.1. Regulacija napona transformatorom 400/220 kV

2.1.1. Standardni transformator

400�1x5%/231/31.5 kV 400 MVA

Mogu}nost regulacije napona promjenom prijenosnogomjera standardnog transformatora 400/220 kV u @er-javincu analizirana je u dva krajnja reìma rada elek-

135

troenergetskog sustava unutar kojih se moè o~ekivatida }e se kretati mogu}a stanja sustava. To su stanjezimskog maksimuma, slika 1 i stanje ljetnog mini-muma, slika 2. Analizom potrošnje elektroenergetskogsustava na razini Hrvatske utvr|en je odnos op-tere}enja u stanju ljetnog minimuma i zimskog mak-simuma 1998 godine u omjeru 1:3. Analiza mogu}nostiregulacije napona promjenom prijenosnog omjeratransformatora 400/220 kV u @erjavincu provedena jena modelu elektroenergetskog sustava 2000. godineformiranom za planiranu konfiguraciju mreè 220 i400 kV i dvije planirane konfiguracije 110 kV mreè napodru~ju Zagreba: povezane i sekcionirane 110 kVmreè. Dodatna provjera izvršena je na modelu 2010.godine za planiranu konfiguraciju 220 i 400 kV mreè isekcioniranu 110 kV mreù na podru~ju Zagreba.Elektrane su na modelu angaìrane sukladno uobi~aje-nom voznom redu za stanje maksimalnog, odnosnominimalnog optere}enja sustava.Pri nazivnom prijenosnom omjeru optere}enje transfor-macije 400/220 kV na modelu 2000. godine u stanju zim-skog maksimuma je –10/75 MW/Mvar (19 %) upovezanoj, odnosno –13/73 MW/Mvar (19 %) u sekcioni-ranoj 110 kV mreì. U stanju ljetnog minimuma op-tere}enje je 24/60 MW/Mvar (16 %) u povezanoj,odnosno 60/37 MW/Mvar (15 %) u sekcioniranoj mreì.Na modelu 2010. godine dobiveno optere}enje transfor-macije 400/220 kV u stanju zimskog maksimuma je 29/81MW/Mvar (22 %), a u stanju ljetnog minimuma 44/49MW/Mvar (16 %) (mreà 110 kV je sekcionirana). Uanaliziranim slu~ajevima dobivena optere}enja transfor-macije 400/220 kV su relativno mala (do 22 %), što jeposljedica planirane izgradnje novih izvora na zagre-ba~kom podru~ju (TE-TO Zagreb i PTE Jertovec) i nji-hovih anga`mana u vrijeme maksimalnog optere}enja.

Promjenom prijenosnog omjera standardnog transfor-matora 400�1x5%/231/31.5 kV snage 400 MVA(naglasimo u beznaponskom stanju – off-load tap-changer) u maksimumu optere}enja moglo bi se utje-cati na napon na sekundaru mre`nog transformatora@erjavinec u granicama 227-237 kV (4.5 %). Promje-nom prijenosnog omjera mijenja se i primarni napon ugranicama 414 – 406 kV (2 %), slika 5. U minimumuoptere}enja sustava napon dobiven na primarnoj stranitransformatora u poloàju +5 % (420/231 kV) je425 kV, dok je na sekundaru 236 kV. U srednjempoloàju 0 % (400/231 kV) napon na primarnoj stranitransformatora je 423 kV, a na sekundarnoj strani 242kV. U donjem poloàju -5 % (380/231 kV) napon naprimaru transformatora pada na dopuštenu granicu420 kV, ali sada na sekundaru raste na 249 kV (prekodopuštene granice od 245 kV). Promjenom prijenos-nog omjera u minimumu optere}enja sustava napon nasekundaru standardnog mre`nog transformatoramogao bi se regulirati u granicama 236-249 kV (5.9 %)uz promjenu napona na primaru 425-420 kV (1.3 %).U srednjem i gornjem poloàju napon na primarnojstrani viši je od dopuštenog za standardnu opremu pastrogo gledano u tim poloàjima transformator ne bismio raditi. U donjem poloàju napon na primaru je nadopuštenoj granici 420 kV, ali uz napon na sekundaruiznad dopuštenog. Standardni transformator u mini-mumu optere}enja sustava ne bi smio raditi s obziromna napone koji se javljaju na primaru, odnosnosekundaru transformatora.Rezultati provedenih analiza pokazali su da sekcioni-ranje 110 kV mreè na podru~ju Zagreba nema znat-nijeg utjecaja na naponske prilike i regulaciju naponatransformatorom 400/220 kV u @erjavincu. Ovakav re-zultat mogao se i naslutiti budu}i da su u analiziranim

136

Slika 1. Planirano stanje prijenosne mreè na podru~ju sjeverne Hrvatske za maksimum optere}enja 2758 MW na raziniprijenosa 2000. godine

G. Jerbi}: Naponske prilike u prijenosnoj mreì i regulacija napona . . . Energija, god. 53 (2004) 2, 135-146

konfiguracijama bez transformacije 400/110 kV u @er-javincu mreè 400 i 110 kV spregnute preko Mraclina.Na napon u Mraclinu dominantnije utje~e anga`manTE Sisak.Kada bismo prijenosnu mreù u minimumu op-tere}enja kompenzirali npr. prigušnicom za kompen-

zaciju snage 100 Mvar u Ernestinovu, slika 5 (doljelijevo), razina o~ekivanih napona na primaru isekundaru transformatora bi se smanjila i postojala bimogu}nost regulacije sekundarnog napona unutardopuštenih granica 232 – 244 kV (5.2 %) uz promjenuprimarnog napona u granicama 412 – 418 kV (1.5 %).

137

Slika 2. Planirano stanje prijenosne mreè na podru~ju sjeverne Hrvatske za minimum optere}enja 920 MW na raziniprijenosa 2000. godine

Slika 3. Planirano stanje sekcionirane prijenosne mreè na podru~ju Zagreba za maksimum optere}enja 2758 MW narazini prijenosa 2000. godine


Razina napona smanjuje se i ponovnim povezivanjem400 kV prijenosne mreè na podru~ju Slavonije.Budu}i da je na modelu Slavonija radijalno napajana,zatvaranjem radijalnog kraka prijenosne mreè upetlju jalova snaga raspršuje se u okolne sustave.

2.1.2. Regulacijski transformator

400�12x1.25%/231/31.5 kV 400 MVA

Mogu}nosti regulacije napona promjenom prijenos-nog omjera regulacijskog transformatora 400/220 kVsa širim opsegom regulacije u @erjavincu analizirana jena modelu 2000. godine u konfiguraciji povezane i sek-cionirane 110 kV mreè na podru~ju Zagreba. Pret-postavljen je regulacijski transformator sli~nihkarakteristika kao postoje}i standardni transformatorsa širim opsegom regulacije: nazivne snageSn = 400 MVA, nazivnog prijenosnog omjera400±12x1.25%/231/31.5 kV, regulacijskog opsega ±15 % Un, napona kratkog spoja uk12 = 12 % i ostalimkarakteristikama kao kod standardnog transforma-tora.

Rezultati prora~una u podru~ju prijenosnih omjera380/231 kV do 420/231 kV indenti~ni su onima do-bivenim za standardni transformator, slika 5. Razlikaizme|u regulacijskog trasnformatora sa širim opsegomregulacije i standarnih transformatora je podru~juprijenosnih omjera ispod 380/231 i iznad 420/231 kV.U oba slu~aja su uz nazivni prijenosni omjer primarni isekundarni naponi iznad standardom dopuštene

razine 245 kV za sekundarnu 220 kV stranu i 420 kV zaprimarnu 400 kV stranu. Pove}anjem prijenosnog om-jera sekundarni napon pada u granice dopuštenih na-pona, a primarni se izdiè iznad dopuštene granice;dok smanjenjem prijenosnog omjera primarni pada ugranice dopuštenih napona, a sekundarni se izdièiznad granice dopuštenih napona. U podru~ju standar-dom dopuštenih napona 380 – 420 kV promjenomprijenosnog omjera ne moè se posti}i prihvatljivorješenje, neovisno o tome radi li se o standarnom iliregulacijskom transformatoru bez kompenzacije prije-nosne mreè.Regulacijski transformator mogao bi u minimumu ra-diti s prijenosnim omjerom 430/231 kV, što rezultiraprimarnim napon od oko 427 kV i sekundarnim na-ponom od 232 kV. Primarni bi napon tada bio iznadstandardom trajno dopuštene razine 420 kV, no regu-lacijski transformator bi ga mogao trajno podnositi.Kompenzira li se prijenosna mreà prigušnicom 100Mvar u Ernestinovu, tada primarni napon pada na421 kV za isti prijenosni omjer, uz napon na sekundaruod oko 228 kV .


2.2.1. Standardni transformator 400�2x2.5%/115/31.5

kV 300 MVA

Mogu}nost regulacije napona promjenom prijenosnogomjera standardnog transformatora 400/110 kV u @er-javincu analizirana je na modelu 2000. godine samo u

138

Slika 4. Planirano stanje sekcionirane prijenosne mreè na podru~ju Zagreba za minimum optere}enja 920 MW na raziniprijenosa 2000. godine


139

Slika 5. Regulacija napona promjenom prijenosnog omjera standardnog transformatora 400+1x5%/231 kV (lijevo) iregulacijskog transformatora 400+12x1.25%/231 kV 400 MVA (desno), u maksimumu optere}enja (lijevo), minimumu

optere}enja (u sredini) i minimumu optere}enja sustava s kompenzacijskom prigušnicom 100 Mvar u Ernestinovu (dolje)na modelu 2000. godine


140

Slika 6 – Regulacija napona promjenom prijenosnog omjera standardnog transformatora 400+1x5%/115 kV (lijevo) iregulacijskog transformatora 400+12x1.25%/115 kV 300 MVA (desno), u maksimumu optere}enja (lijevo), minimumu op-tere}enja (u sredini) i minimumu optere}enja sustava s kompenzacijskom prigušnicom 100 Mvar u Ernestinovu (dolje) na

modelu 2000. godine


konfiguraciji sekcionirane 110 kV mreè na podru~juZagreba, a provjerena je i na modelu 2010. godine zadva krajnja reìma rada elektroenergeskog sustava,unutar kojih se mogu o~ekivati mogu}a stanja sustava:zimskog maksimuma i ljetnog minimuma.Promjenom prijenosnog omjera standardnog mre`nogtransformatora 400/110 kV (s regulacijom u beznapon-skom stanju – off-load) moè se u maksimumu op-tere}enja utjecati na napon na sekundaru mre`nogtransformatora u granicama 114 – 118 kV (3.7 %), štopovla~i za sobom promjenu primarnog napona u grani-cama 415 – 408 kV (1.8 %), slika 6. U minimumu op-tere}enja sustava napon na primarnoj stranitransformatora u krajnjem gornjem poloàju +5 %(420/115 kV) je 426 kV, dok je na sekundaru 119 kV.Za srednji poloàj 0 % (ili nazivni prijenosni omjer400/115 kV) dobiveni napon na primaru transforma-tora je 425 kV, a na sekundaru 115 kV. U krajnjemdonjem poloàju -5 % (390/115 kV) napon na primar-noj strani je 422 kV, a na sekundarnoj 126 kV. Stan-dardni transformator 400/110 kV u minimumuoptere}enja sustava ne bi smio raditi zbog previsokogprimarnog napona, dok se s obzirom na sekundarni na-pon transformator u minimumu optere}enja sustavane bi smjeli koristiti prijenosni omjeri donji i krajnjidonji poloàji 390/115 kV i 380/115 kV.U minimumu optere}enja sustava promjenom prije-nosnog omjera transformatora mogu}e je reguliratinapon na sekundaru transformatora u granicama 119 –126 kV (6.4 %) uz promjenu napona na primaru ugranicama 426 – 423 kV (0.8 %). Primarni su naponi uminimumu optere}enja sustava izvan granica trajnodopuštenih napona za standardni mre`ni transforma-tor (bez obzira koji prijenosni omjer odabrali).Sekundarni napon od 126 kV mogao bi se grani~nokratkotrajno tolerirati s obzirom da je opseg regulacijestandardnih mre`nih transformatora 110/niè od15 %, pa je gornja granica primarnog napona u 110 kVmreì s obzirom na opseg regulacije 126.5 kV.Kada bi se prijenosna mreà kompenzirala npr.prigušnicom za kompenzaciju snage 100 Mvar uErnestinovu, slika 6 (dolje desno), tada bi se razina na-pona na primaru i sekundaru transformatora smanjila ipostojala bi mogu}nost regulacije sekundarnog na-pona u granicama 118 – 124 kV (5.5 %) uz promjenuprimarnog napona u granicama 421 – 416 kV (1.3 %).


400�12x1.25%/115/31.5 kV 300 MVA

Mogu}nosti regulacije napona primjenom regula-cijskog mre`nog transformatora sa širim opsegomregulacije 400�12x1.25%/115 kV u @erjavincu ( 15 %) imogu}noš}u regulacije napona pod optere}enjemanalizirana je u nastavku. Promjenom prijenosnog om-jera regulacijskog transformatora400�12x1.25%/115 kV (pod optere}enjem on-load)moè se u maksimumu optere}enja utjecati na napon

na sekundaru mre`nog transformatora u granicama112-123 kV (10.0 %), što povla~i za sobom promjenuprimarnog napona u granicama 421-398 kV (5.8 %),slika 6.U minimumu optere}enja sustava napon na primarnojstrani transformatora u krajnjem gornjem poloàju+15 % (460/115 kV) je 429 kV, dok je odgovaraju}i na-pon na sekundaru 114 kV. Za srednji poloàj 0 %(400/115 kV) napon dobiven na primaru transforma-tora je 425 kV, a na sekundaru 123 kV. U krajnjemdoljnjem poloàju –15 % (380/115 kV) napon na pri-marnoj strani je 418 kV, a na sekundarnoj 134 kV. Uminimumu optere}enja sustava promjenom prijenos-nog omjera regulacijskog transformatora mogu}e jeregulirati napon na sekundaru transformatora u širimgranicama 114 – 134 kV (18 %) uz promjenu naponana primaru u granicama 429 – 418 kV (2.8 %). Naponod 115 kV na sekundaru regulacijskog transformatora(postavna èljena vrijednost) mogao bi se u minimumuoptere}enja sustava posti}i postavljanjem prijenosnogomjera na 450/115 kV uz napon na primarnoj strani od428 kV.Za razliku od standardnog mre`nog transformatora,kod kojeg je napon na primaru u minimumu op-tere}enja sustava u krajnjem gornjem poloàju420/115 kV bio previsok 426 kV (uz napon nasekundaru 119 kV); regulacijski transformator upoloàju 450/115 kV moè u minimumu optere}enjasustava trajno podnositi primarni napon od 428 kV uznapon na sekundaru od 115 kV (zadan).Kada bi se prijenosna mreà kompenzirala npr.prigušnicom za kompenzaciju 100 Mvar u Ernestinovu,slika 6 (dolje desno), tada bi se razina napona na pri-maru i sekundaru transformatora smanjila i postojalabi mogu}nost regulacije sekundarnog napona u grani-cama 113-132 kV (+2.7 % – +20.0 % ili 17.3 %) uzpromjenu primarnog napona u granicama 424 – 411kV (+6 % – +2.8 % ili 3.2 %). Napon 115 kV nasekundaru regulacijskog transformatora u konfigura-ciji s prigušnicom, sada se postiè kod prijenosnog om-jera 440/115 kV uz napon na primaru 408 kV.Prijenosni omjer regulacijskog transformatora ovisikako o prilikama u sustavu (minimumu maksimumuoptere}enja sustava, anga`manu elektrana, konfigura-ciji prijenosne mreè, kompenzaciji itd.), tako i ovrijednosti napona na sekundaru koja se regulacijskimtransformatorom èli odràvati. Potreban opsegregulacije mre`nog transformatora stoga nijejednostavno procijeniti jer ovisi o velikom broju utje-cajnih parametara.Rezultati provedenih ispitivanja pokazuju da se u @er-javincu u minimumu optere}enja sustava mogu o~eki-vati primarni naponi viši od trajno dopuštenih zastandardne transformatore (420 kV), u oba vremen-ska presjeka (2000. i 2010 godini). Na sekundarimatransformatora naponi su tako|er blizu (245 kV) ili nasamoj granici standardom trajno dopuštenih vrijed-nosti (123 kV). Promjenom prijenosnog omjera

141


mre`nih transformatora primarni naponi mogli bi sesmanjiti samo na ra~un pove}anja sekundarnih na-pona koji su ionako na gornjoj granici dopuštenih.Osnovni uzrok visokih napona u @erjavincu u mini-mumu optere}enja sustava su slabo optere}eni vodovi400 kV mreè – radijalno napajana Slavonija (namodelu 2000. godine) i poja~anje ju`nog poteza dvo-sistemskim 400 kV vodovima (na modelu 2010. go-dine). Ispitivanjima na modelu utvr|eno je da }enaponi biti unutar standardom propisanih granica akoje u minimumu optere}enja sustava 2000. godineangaìrana prigušnica u Ernestinovu (snage 100Mvar). Na modelu 2010. godine po stavljanju drugetrojke voda @erjavinec – Heviz u pogon i poja~anjuju`nog 400 kV poteza trebat }e predvidjeti prigušniceza kompenzaciju i u @erjavincu.

3. MOGU]NOST REGULACIJE NAPONATRANSFORMATORIMA U ERNESTINOVU


3.1.1. Standardni transformator

400�2x2.5%/115/31.5 kV 300 MVA

Mogu}nost regulacije napona promjenom prijenosnogomjera transformatora 400/110 kV u Ernestinovu anal-izirana je na modelu elektroenergetskog sustava 2000. i2010. godine za zadanu plansku konfiguraciju prije-nosne mreè (radijalno napajanje Slavonije) i dvakrajnja reìma rada elektroenergetskog sustava unutarkojih se mogu o~ekivati mogu}a stanja sustava: stanjezimskog maksimuma i ljetnog minimuma. Promjenomprijenosnog omjera standardnog mre`nog transforma-tora 400/110 kV (u beznaponskom stanju - “off-load”)moè se u maksimumu optere}enja utjecati na naponna sekundaru mre`nog transformatora u granicama112 – 119 kV (od +1.5 % do +8.2 %), što povla}i za so-bom promjenu primarnog napona u granicama412 – 402 kV, slika 7.U minimumu optere}enja sustava napon dobiven na pri-marnoj strani transformatora u krajnjem gornjempoloàju +5 % (420/115 kV) je previsok 440 kV, dok je

na sekundaru 122 kV. Za srednji poloàj 0 %(400/115 kV), napon dobiven na primaru transformatoraje 436 kV, a na sekundaru 126 kV. U krajnjem doljnjempoloàju -5 % (390/115 kV) napon na primarnoj strani je432 kV, a na sekundarnoj 130 kV. Standardni transforma-tor 400/110 kV u minimumu optere}enja sustava ne bismio raditi zbog previsokog primarnog napona, dok bi ses obzirom na sekundarni napon transformator u mini-mumu optere}enja sustava smio koristiti samo ukrajnjem gornjem poloàju 420/115 kV. Promjenomprijenosnog omjera transformatora u minimumu op-tere}enja sustava napon na sekundaru transformatoramogao bi se regulirati u granicama 122 – 130 kV uz prom-jenu napona na primaru u granicama 432 – 440 kV. Pri-marni napon je u minimumu optere}enja sustava izvangranica trajno dopuštenih napona za standardni mre`nitransformator.Kada bi se prijenosna mreà kompenzirala npr.prigušnicom za kompenzaciju snage 100 Mvar uErnestinovu, slika 7 (dolje lijevo), tada bi se razina na-pona na primaru i sekundaru transformatora smanjila ipostojala bi mogu}nost regulacije sekundarnog na-pona u granicama 113 – 120 kV uz promjenu primar-nog napona u granicama 421 – 410 kV.

Tablica 2.

Rezultati prora~una naponskih prilika u TS Ernestinovoza nazivni prijenosni omjer transformatora

400/115 i 400/231 kV

Napon 400/115 kV 400/115 i 400/231kV

Model strani max min max min

400 kV 407.4 kV 436.0 kV

2000 220 kV – –

110 kV 115.2 kV 125.7 kV

400 kV 409.7 kV 427.3 kV

2010 220 kV 232.0 kV 243.5 kV

110 kV 116.9 kV 123.5 kV

Napomena: 2000 – u pogonu jedna trojka Heviz – @erjavinec2010 – u pogonu obje trojke Heviz – @erjvinec

142

Tablica 1.

Rezultati prora~una naponskih prilika u TS @erjavinecza nazivni prijenosni omjer transformatora 400/231 i 400/115 kV

Model Napon nastrani

400/231 400/115 400/231 i 400/115

povezana sekcionirana sekcionirana sekcionirana

max min max min max min max min

400 kV 410.2 kV 422.4 kV 410.0 kV 422.9 kV 411.6 kV 424.8 kV 408.9 kV 423.4 kV

2000 220 kV 231.8 kV 240.1 kV 231.8 kV 241.8 kV - - 231.6 kV 241.5 kV

110 kV - - - - 116.2 kV 122.5 kV 116.2 kV 122.9 kV

400 kV 413.3 kV 424.9 kV

2010 220 kV 233.3 kV 242.2 kV

110 kV 116.3 kV 123.0 kV

Napomena: 2000 – u pogonu samo jedna trojka Heviz – @erjavinec2010 – u pogonu obje trojke Heviz – @erjavinec


143

Slika 7. Regulacija napona promjenom prijenosnog omjera standardnog transformatora 400+1x5%/115 kV (lijevo) iregulacijskog transformatora 400+12x1.25%/115 kV 300 MVA (desno), u maksimumu optere}enja (lijevo), minimumu

optere}enja (u sredini) i minimumu optere}enja sustava s kompenzacijskom prigušnicom 100 Mvar u Ernestinovu (dolje)na modelu 2000. godine



400�12x1.25%/115/31.5 kV 300 MVA

Mogu}nosti regulacije napona primjenom regula-cijskog mre`nog transformatora sa širim opsegomregulacije 400�12x1.25%/115 kV u Ernestinovu ana-lizirana je u nastavku tako|er za dva krajnja reìmarada elektroenergetskog sustava: zimskog maksimumai ljetnog minimuma. Promjenom prijenosnog omjeraregulacionog transformatora 400�12x1.25%/115 kV(pod optere}enjem “on-load”) moè se u maksimumuoptere}enja utjecati na napon na sekundaru mre`nogtransformatora u granicama 105-127 kV (od -4.5 % do+15.5 %), što povla~i za sobom promjenu primarnognapona u granicama 418-389 kV (+4.5 % do -2.8 %).U minimumu optere}enja sustava napon na primarnojstrani transformatora u krajnjem gornjem poloàju+15 % (460/115 kV) je 445 kV, dok je odgovaraju}i na-pon na sekundaru 114 kV. Za srednji poloàj 0 %(400/115 kV) napon na primaru transformatora je436 kV, a na sekundaru 126 kV. U krajnjem doljnjempoloàju -15 % (380/115 kV) napon na primarnojstrani je 419 kV, a na sekundarnoj 139 kV.Kada bi se prijenosna mreà kompenzirala npr.prigušnicom za kompenzaciju 100 Mvar u Ernesti-novu, slika 7 (dolje desno), razina napona na primaru isekundaru transformatora bi se smanjila i postojala bimogu}nost regulacije sekundarnog napona u grani-cama 107 – 128 kV uz promjenu primarnog napona ugranicama 428 – 395 kV. Napon 115 kV na sekundaruregulacijskog transformatora u konfiguraciji sprigušnicom, sada se postiè kod prijenosnog omjera410/115 kV uz napon na primaru 418 kV.Za razliku od standardnih mre`nih transformatora400/110 kV koji u minimumu optere}enja sustava ne bismjeli raditi zbog previsokih primarnih (420 kV), od-nosno previsokih sekundarnih napona (245 kV,123 kV), mre`ni transformatori s regulacijom pod op-tere}enjem i širim opsegom regulacije mogli bi raditi uširem opsegu primarnih napona i regulirati èljenurazinu napona na sekundaru.

4. NEKE DVOJBE VEZANE UZ REGULACIJUNAPONA MRE@NIM TRANSFORMATORIMA

4.1. Koju stranu regulirati mre`nimtransformatorima (primarnu ili sekundarnu)?

Mre`nim transformatorima u pravilu se regulira na-pon na sekundaru transformatora ili niènaponskojstrani (zato se u literaturi i zovu "step down" transfor-matori), u našem slu~aju u 220 i 110 kV mreì. Razlogtome je prije svega u razli~itoj krutosti mreè, koja jenaj~eš}e na primarnoj strani mre`nog transformatorave}a nego na sekundarnoj strani. Mre`nim transforma-torom mogao bi se regulirati napon i na primarnojstrani, no kako je krutost mreè na primarnoj strani

naj~eš}e ve}a, efikasnost regulacije bit }e manja. Dru-gim rije~ima za smanjenje napona na primarnoj stranitransformatora u mreì koja ima ve}u krutost(400 kV), trebat }e relativno više pove}ati napon nasekundarnoj strani (110 kV). Konkretno u našoj prije-nosnoj mreì jedino bi Konjsko mogla biti stanica u ko-joj bi se mre`nim transformatorima imalo smislaregulirati visokonaponsku strana s obzirom da jekrutost primarne 400 kV mreè i sekundarne 220 kVmreè pribli`no jednaka (zbog ve}eg broja izvora prikl-ju~enih na 220 kV mreù). Provedene analize poka-zuju da je uzrok visokim naponima slabo optere}ena400 kV mreà. Regulacija napona na primarnoj stranimre`nim transformatorom u @erjavincu bila bi zbogve}e krutosti mreè na primarnoj strani neracionalna.Drugim rije~ima, trebali bismo relativno više podi}isekundarni napon (110 kV ili 220 kV) da bismo malosmanjili primarni napon (400 kV).

4.2. Kako izvesti regulacijski namot natransformatoru?

Naglasimo da treba razlikovati stranu transformatorana kojoj je izveden regulacijski namot (kod autotrans-formatora serijski namot, paralelni namot, ilizvjezdište) od strane transformatora kojoj se naponregulira (primar, sekundar). Regulator naponauspore|uje zadanu (postavljenu) i stvarnu vrijednostnapona i daje signal regulacijskoj preklopci da mijenjaprijenosni omjer transformatora (bilo na primaru,sekundaru ili u zvjezdištu) kako bi se postigla zadanavrijednost napona (bilo na primaru ili sekundaru). Sastanovišta elektroenergetskog sustava va`nije je defini-rati stranu kojoj se napon regulira (primar, sekundar)od mjesta na kojem }e regulacijski namot u transfor-matoru biti konkretno izveden. Dakako, o poloàjuregulacijskog namota ovise korak regulacije, posti-zanje prijenosnih omjera pojedinih odcjepa regula-cijskog namota. Sa stanovišta sustava u cjelini izvedba ipoloàj regulacijskog namota nije presudan.Regulacija napona na mre`nom autotransformatorumoè se izvesti na višenaponskoj strani, niènaponskojstrani ili u zvjezdištu. Budu}i da je na primarnoj stranitransformatora struja u pravilu manja regulacija senaj~eš}e izvodi na primarnoj strani (serijski namot) iliu zvjezdištu. Prednost regulacije u zvjezdištu je u ~in-jenici da je regulacijska sklopka na potencijaluzvjezdišta, odnosno na potencijalu transformatorskogkotla.4.3. Treba li regulacija napona na 400 kV mre`nim

transformatorima biti pod optere}enjem

Dugogodišnja praksa u našem sustavu pokazala je dase mogu}nost regulacije napona mre`nim transforma-torima 400/220 kV i 400/110 kV u beznaponskomstanju ne koristi jer je procedura promjene prijenosnogomjera transformatora sloèna. Promjena prijenosnihomjera bi zbog sloène procedure trebala biti sezon-

144


ska. Prijenosni omjeri mre`nih transformatora prila-go|avali bi se sezonskom optere}enju u mreì. Takobismo imali jedan postav prijenosnih omjera za zimskireìm rada, a drugi za ljetni kao što je to praksa u ne-kim zemljama.Budu}i da su postoje}i mre`ni transformatori220 / niè kV i 110 / niè kV u našem sustavu regula-cijski transformatori sa širokim opsegom regulacije od15 % (187 – 253 kV odnosno 93.5 – 126.5 kV) i regulaci-jom pod optere}enjem, njima se mogu kompenzirati ši-roke varijacije napona u 220 i 110 kV mreì. Stoga bi semoglo zaklju~iti da mre`ni transformatori 400/220 kV i400/110 kV ne bi trebali biti s regulacijom pod op-tere}enjem. No, sve ve}i broj zemalja i gotovo sve sus-jedne zemlje, osim Srbije i Crne Gore imaju u svojojmreì u pogonu regulacijske transformatore posebnoone 400/110 kV. Razlika u cijeni izme|u transforma-tora s mogu}noš}u regulacije pod optere}enjem i regu-lacije u beznaponskom stanju stalno se smanjuje(pretpostavlja se da je regulacijski transformator 10 –20 % skuplji).

4.4. Regulacijski transformatori ili kompenzacijaprijenosne mreè?

U situaciji kada ve} imamo mre`ne transformatore sregulacijom u beznaponskom stanju i opsegom regula-cije 5 %, prijelaz na regulacijske transformatore saširim opsegom regulacije npr. 15 % pod optere}enjemnije jednostavno. Primjene li se u mreì regulacijskitransformatori koji podnose ve}a odstupanja primar-nih napona, odgovaraju}u pozornost trebat }e posvetitipostoje}im transformatorima s manjim dopuštenimodstupanjima primarnih napona i regulaciji napona usustavu op}enito. Po isteku ìvotne dobi postoje}itransformatori s regulacijom u beznaponskom stanjumogli bi se zamijeniti regulacijskim transformatorima sregulacijom pod optere}enjem.Iz rezultata provrdenih analiza moèmo zaklju~iti dase problem visokih napona efikasnije rješava kompen-zacijom. Takav zaklju~ak vrijedi posebno dok je mreànajvišeg napona bez planiranih novih izvora. Kompen-zacija prigušnicom djeluje na smanjenje napona naobje strane transformatora istodobno, dok se regulaci-jom transformatorom poboljšanje naponskih prilika najednoj strani postiè pogoršanjem naponskih prilika nadrugoj strani i obrnuto.

4.5. Potreban opseg i korak regulacije

Potreban opseg regulacije transformatora ovisi o ve-likom broju utjecajnih parametara pa ga nije jed-nostavno procijeniti. Opseg regulacije transformatoraovisi o prilikama u sustavu (minimumu / maksimumuoptere}enja sustava, anga`manu elektrana, konfigura-ciji prijenosne mreè, izgra|enosti mreè, postojanjuizvora na najvišem naponu, kompenzaciji itd.), ali i oreguliranoj veli~ini – vrijednosti napona koja se èliregulacijskim transformatorom odràvati. Naj~eš}e seopseg regulacije mre`nih transformatora pod op-

tere}enjem kre}e u granicama od 10 % do 15 %. Ko-raci regulacije biraju se izme|u sljede}ih vrijednosti1 %, 1.25 %, 1.5 % ili 2 %. Korak regulacije ovisi o od-abranom opsegu regulacije i broju poloàja regula-cijske preklopke. Ponekad je broj koraka regulacijskepreklopke unaprijed zadan trenutno raspoloìvim ti-pom preklopke dostupnom na trìštu, pa je za èljeniopseg regulacije korak regulacije unaprijed odre|en.

5. ZAKLJUÂK

Provedenim analizama na modelima prijenosne mreèza 2000. i 2010. godinu utvr|ena je ovisnost napona uinterkonektivnim ~vorištima @erjavinec i Ernestinovoo prijenosnom omjeru interkonektivnih transforma-tora za dva krajnja reìma koji se mogu o~ekivati u po-gonu prijenosne mreè. Rezultati analiza pokazuju dasu najutjecajniji parametri na naponske prilike: op-tere}enje sustava, konfiguracija prijenosne mreè ianga`man elektrana. Naponske prilike bit }e u grani-cama naponskih prilika s kakvima smo se ve} sretali udosadašnjem pogonu prijenosne mreè.Prema primjeni regulacijskih transformatora u @er-javincu bilo odre|enih dvojbi, jer je ta stanica dobroumreèna izme|u Tumbra i Ernestinova, a dobivenevarijacije napona nisu toliko izraène. U Ernestinovukao radijalno napajanoj stanici dobivene su neštoizraènije varijacije napona zbog radijalnog napajanjaSlavonije, pa smo preporu~ili primjenu regulacijskihtransformatora. Rezultat provedenih ispitivanja je lo-gi~an, prijenosna mreà na podru~ju Slavonije nijepovezana sa susjednim sustavima pa mogu}nosti regu-lacije napona transformatorima dolaze do izraàja. Upovezanoj mreì dobivena odstupanja napona sumanja jer se jalova snaga moè vodovima prelijevati ususjedne sustave. Pri tom treba biti oprezan sa zak-lju~cima u pogledu utjecaja susjednih sustava jer onmoè biti dvojak. Susjedni sustavi mogu preuzimati ja-lovu snagu, ali ovisno o situaciji i generirati jalovusnagu te tako dodatno pogoršati naponske prilike.Prednost primjene regulacijskih transformatora je umogu}nosti odràvanja sekundarnog napona udopuštenim granicama uz ve}a dopuštena odstupanjaprimarnog napona zbog šireg opsega regulacije. Prom-jenom prijenosnog omjera regulacijskog transforma-tora moè se me|utim znatnije utjecati samo na jalovooptere}enje transformacije. Zbog prazne 400 kVmreè u po~etnoj fazi njenog planiranog daljnjegrazvoja, povoljnije bi bilo ugraditi regulacijske mre`netransformatore koji su dimenzionirani za širi opseg pri-marnih napona. Promjenom prijenosnog omjera regu-lacijskih transformatora me|utim ne}e se mo}iznatnije utjecati na naponske prilike u 400 kV mreì.Do izgradnje novih sna`nijih izvora priklju~enih na400 kV povoljno bi bilo pored regulacijskih transfor-matora ugraditi i kompenzacijske prigušnice kako bi semoglo utjecati na naponske prilike u 400 kV mreì.

145


Paralelno s primjenom mre`nih transformatora s regu-lacijom pod optere}enjem i širim opsegom regulacijetreba prilagoditi i postoje}e tehni~ke propise koji de-finiraju najviši dopušteni napon u prijenosnoj mreì(mre`na pravila - grid code). Ukoliko je najviši trajnodopušteni pogonski napon 420 kV nema svrhe odabi-rati transformatore sa širim opsegom regulacije odpostoje}ih 400�5%. Praksa me|utim pokazuje da se unašoj mreì javljaju pa i toleriraju odstupanja naponasve do 440 kV. Stoga bi s obzirom na postoje}u praksuvo|enja i ograni}ene mogu}nosti utjecaja na naponskeprilike u mreì imalo smisla primijeniti mreè transfor-matore sa širim opsegom regulacije i prilagoditipropise.Danas su TS @erjavinec i Ernestinovo pred dovršet-kom izgradnje, odnosno obnove. Nabavljeni su iugra|eni transformatori s regulacijom pod optere}e-njem 400+16%-11%/115/10.5 kV nazivne snage300 MVA. Regulacijska preklopka s 25 poloàjasmještena je u zvjezdištu transformatora. U TS @er-javinec ugra|en je i transformator s regulacijom podoptere}enjem 400+16% -9%/231/(10.5) kV nazivnesnage 400 MVA s mogu}noš}u popre~ne regulacije.Nova mre`na pravila kojima se propisuju dopuštenaodstupanja napona u prijenosnoj mreì još su u pos-tupku donošenja.

LITERATURA

�1� G. JERBI]: "TS 400/220/110 kV èrjavinec regulacija na-pona na transformatorima 400/220 kV 400 mVA i400/110 kV, 300 mVA", Institut za elektroprivredu i ener-getiku dd, Zagreb, Studija lipanj 1998. godine

�2� G. JERBI]: "Istraìvanje potrebe ugradnje transforma-tora 400/110 kv i 400/220 kv s regulacijom pod teretomi/ili prigušnice na 110 kV sabirnicama u TS 400/110 kV -400/220 kV Erenestinovo", Institut za elektroprivredu ienergetiku dd, Zagreb, Studija studeni 1998. godine

�3� G. JERBI]: "istraìvanje naponskih prilika na ju`nom400 kv potezu elektroenergetskog sustava hrvatske priuklju~ivanju u isti te na uvozni ugljen - Lukovo šugarje,snage 1x350 mW (2x350 mW) na pragu", Institut za elek-troprivredu i energetiku dd, Zagreb, Studija travanj 1999.godine

VOLTAGE CIRCUMSTANCES IN TRANSMISSIONNETWORK AND VOLTAGE REGULATION BYNETWORK TRANSFORMERS

Analysis results of 400/220 kV and 400/110 kV networktransformers' transformation rate change on voltage cir-cumstances in inter connection nodes are given. Someproblems connected to voltage regulation by network trans-formers are stressed as well as the way of choice and trans-formation regulation range in 400/220/110 kV @erjavinecand Ernestinovo transformer stations.

ABHÄNGIGKEIT DER IM ÜBERTRAGUNGSNETZ BES-TEHENDEN SPANNUNGSUMSTÄNDE VON DERSPANNUNGSREGELUNG AN NETZUMSPANNERN

Dargestellt sind Ergebnisse der Nachforschung von Ein-flüßen einer Änderung der Übertragungsverhältnisse vonNetzumspannern 400/220 kV und 400/110 kV auf Span-nungsumstände in Knotenpunkten der Interkonnektionen.Betont wurden manche Fragen im Bezug auf die Span-nungsregelung von Netzumspannern, sowie die Wahl vonArt und Umfang der Umspannerregelung in den400/220/110 kV Umspannerwerken “@erjavinec” und“Ernestinovo”.

Naslov pisca:

Goran Jerbi}, dipl. ing.Institut za elektroprivredu ienergetiku d.d.Ulica grada Vukovara 3710000 Zagreb, Hrvatska

Uredništvo primilo rukopis:2003 – 07 – 17.

146


VIJESTI IZ ELEKTROPRIVREDE I OKRU@ENJA

TRGOVA^KA DRUŠTVA HEP GRUPE DOBILADOZVOLE ZA OBAVLJANJE ENERGETSKIHDJELATNOSTI

Izdavanje dozvole za obavljanje energetskih djelatnosti regu-lirano je Zakonom o energiji i Pravilnikom o uvjetima zaobavljanje energetske djelatnosti. U ~lanku 15. Zakona o e-nergiji taksativno su navedene djelatnosti koje se smatrajuenergetskim.Energetski subjekti mogu zapo~eti obavljati energetsku dje-latnost samo na temelju dozvole kojom se dozvoljavaobavljanje te djelatnosti, a koju izdaje Vije}e za regulacijuenergetskih djelatnosti.Dozvola za obavljanje energetske djelatnosti izdaje se zaodre|eno razdoblje, ovisno o vrsti i kapacitetu energetskedjelatnosti. Ona se isto tako moè oduzeti privremeno ili

trajno u slu~aju da energetski subjekt ne ispunjava zakonompredvi|ene uvjete. Razdoblje za koje se izdaje dozvola ut-vr|eno je u Uredbi Vlade RH (NN 116 od 3.10.2002.).Uvjeti za izdavanje dozvole za obavljanje energetske djelat-nosti propisani su Pravilnikom o uvjetima za obavljanje ener-getske djelatnosti (~lanci 4. do 18.). Naime, energetskisubjekt mora udovoljavati uvjetima tehni~ke i financijskekvalificiranosti i stru~ne osposobljenosti. Isto tako mora is-punjavati uvjet da mu ~lanovi uprave nisu bili u posljednjihpet godina pravomo}no osu|eni za kazneno djelo povezanos obavljanjem energetskih djelatnosti.Vije}e za regulaciju energetskih djelatnosti vodi zbirni regis-tar dozvola koji je javan.Krajem prosinca 2003. godine trgova~ka društva HEP grupedobila su dozvole za obavljanje energetskih djelatnosti kakoje u tablici navedeno.

147

Rednibroj

Energetskadjelatnost

(~l. 15. Zakona oenergiji)

Naziv, sjedište i adresapravne osobe

Mati~ni broj Registarski broj dozvoleDatum upisa

u registardozvola

Razdobljeza koje se izdajedozvola (godina)

1. Proizvodnja elektri~neenergije

HEP Proizvodnja d.o.o.Ulica grada Vukovara 37

10000 Zagreb080434256 080434256-0024-01/03 10.12.2003. 15

2. Prijenos elektri~neenergije

HEP Prijenos d.o.o.Ulica grada Vukovara 37

10000 Zagreb080434125 080434125-0023-02/03 10.12.2003. 15

3. Distribucija elektri~neenergije

HEP Distribucija d.o.o.Ulica grada Vukovara 37

10000 Zagreb080434230 080434230-0035-03/03 12.12.2003. 15

4. Opskrba elektri~nomenergijom

HEP Opskrba d.o.o.Ulica grada Vukovara 37

10000 Zagreb080453206 080453206- 0038-04/03 12.12.2003. 3

5.Vo|enjeelektroenergetskogsustava

Hrvatski nezavisni operatorsustava i trìšta d.o.o.

Ulica grada Vukovara 3710000 Zagreb

080418753 080418753-0036-05/03 12.12.2003. 5

6.Organiziranje trìštaelektri~nomenergijom

Hrvatski nezavisni operatorsustava i trìšta d.o.o

Ulica grada Vukovara 3710000 Zagreb

080418753 080418753-0036-06/03 12.12.2003. 5

7. Dobava plina – – – – –

8. Transport plina – – – – –

9. Distribucija plinaHEP Plin d.o.o.

Cara Hadrijana 731000 Osijek

030070500 030070500-0026-09/03 10.12.2003. 15

10. Proizvodnja naftnihderivata – – – – –

11. Transport naftenaftovodima – – – – –

11a.Transport naftedrugim oblicimatransporta

– – – – –

12.Transport naftnihderivataproduktovodima

– – – – –

NAKNADE ZA KORIŠTENJE PRIJENOSNE IDISTRIBUCIJSKE MRE@E

Prema Zakonu o trìštu elektri~ne energije (~lanak 12.)Vije}e za regulaciju energetskih djelatnosti na prijedlog e-nergetskih subjekata za prijenos i distribuciju elektri~ne ener-gije utvr|uje iznos naknade za korištenje prijenosne i dis-tribucijske mreè. Elementi i struktura naknada utvr|eni suu Pravilniku o na~inu i kriterijima za utvr|ivanje iznosa nak-nade za korištenje prijenosne i distribucijske mreè (NN109/2003). Za utvr|ivanje naknade koristi se netransakcijskametoda poštanske marke, tj. sustav jedinstvenog obra~una-vanja korištenja mreà bez obzira na duìnu prijenosnog ilidistribucijskog puta, odnosno neovisno o broju pojedina~nihtransakcija.

Naknade (~lanak 10.) se sastoje od:

– Naknada za korištenje mreà koje se sastoje od:• udjela naknade za korištenje prijenosne mreè• udjela naknade za korištenje distribucijske mreè• udjela za usluge sustava• udjela za pokri}e tehni~kih gubitaka prijenosa i distribu-

cije.– Naknade mogu obuhvatiti (ako je tako zakonom ure|eno) i:

• naknadu za rad Vije}a za regulaciju• naknadu za rad operatora sustava i trìšta• naknadu za dispe~iranje povlaštene proizvodnje• dodatak za poticaj povlaštenim proizvo|a~ima• dodatak za evidentiranje ugovora na organiziranom

trìštu elektri~ne energije.

148

Rednibroj

Energetskadjelatnost

(~l. 15. Zakona oenergiji)

Naziv, sjedište i adresapravne osobe

Mati~ni broj Registarski broj dozvoleDatum upisa

u registardozvola

Razdobljeza koje se izdajedozvola (godina)

12a.Transport naftnihderivata drugimoblicima transporta

– – – – –

13. Trgovina na velikonaftnim derivatima – – – – –

14. Trgovina na malonaftnim derivatima – – – – –

15. Skladištenje nafte inaftnih derivata – – – – –

16. Proizvodnja toplinskeenergije

HEP Proizvodnja d.o.o.Ulica grada Vukovara 37

10000 Zagreb080434256 080434256-0025-16/03 10.12.2003. 15

HEP Toplinarstvo d.o.o.Miševa~ka 15/a10000 Zagreb

080396278 080396278-0031-16/03 11.12.2003. 15

17. Distribucija toplinskeenergije

Toplinarstvo Sisak d.o.o.^ret bb

44000 Sisak080244450 080244450-0028-17/03 10.12.2003. 15


080396278 080396278-0032-17/03 11.12.2003. 15

18. Opskrba toplinskomenergijom

Toplinarstvo Sisak d.o.o.^ret bb

44000 Sisak080244450 080244450-0028-18/03 10.12.2003. 15


080396278 080396278-0032-18/03 11.12.2003. 15

19.

Trgovanje,posredovanje izastupanje na trìštuenergije

Hrvatska elektroprivreda d.d.Ulica grada Vukovara 37

10000 Zagreb080004306 080004306-0022-19/03 10.12.2003. 15

20.

Transport iskladištenjeukapljenog prirodnogplina (UPP)

– – – – –

21.Trgovina na veliko imalo ukapljenimnaftnim plinom (UNP)

– – – – –

22.Trgovina na velikoukapljenim prirodnimplinom (UPP)

– – – – –

SBK

Podjela korisnika izvršena je prema naponskim razinamaprijenosne, odnosno distribucijske mreè prema ~lancima 26.i 27. Pravilnika o na~inima i kriterijima.Vije}e za regulaciju energetskih djelatnosti utvrdilo je u listo-padu 2003. godine iznose naknada za korištenje prijenosne idistribucijske mreè.Naknade za korištenje prijenosne i distribucijske mreè uk-lju~uju naknade za pokri}e troškova tehni~kih gubitaka inaknade za pokri}e troškova osiguranja pomo}nih uslugasustava.Iznosi naknade koji se primjenjuju od 1. studenog 2003. go-dine prikazani su u tablicama 1. i 2.

Za ku}anstva, u kategoriji niskog napona koja koriste crnitarifni model obra~unavaju se naknade za korištenje prije-nosne i distribucijske mreè na na~in da se za prenesenuradnu energiju primjenjuju stavke koje se odnose na niski na-pon bez mjerenja snage i to u niòj tarifi (NT).

SBK

PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADUHEP PROIZVODNJE d.o.o.

U prosincu 2003. godine trgova~ko društvo s ograni~enomodgovornoš}u HEP Proizvodnja d.o.o. donijelo je novi Pra-vilnik o zaštiti na radu, ~ijim stupanjem na snagu prestajevrijediti u tom trgova~kom društvu Pravilnik o zaštiti na radui njegovi prilozi (Bilten HEP-a broj 65) koji su odlukom opreuzimanju op}ih akata (Bilten HEP-a broj 108) preuzetikao op}i akti HEP Proizvodnje d.o.o.Novi Pravilnik objavljen je u Biltenu HEP-a broj 129., 30.prosinca 2003. godine. Pravilnikom se:

– ure|uje organizacija provo|enja zaštite na radu– ure|uju pravila zaštite na radu– ure|uju prava, obveze i odgovornosti ovlaštenika i radnika

HEP Proizvodnje d.o.o.– utvr|uju obveze pojedinih dijelova Društva koji su u

okviru svoje djelatnosti du`ni ure|ivati i provoditi

– ure|uje ustroj Slu`be zaštite na radu, Odbora zaštite naradu i izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu.

Dok se ne donesu novi prilozi, vrijede dosadašnji prilozi izprethodnog Pravilnika.Na razini društva HEP Proizvodnja d.o.o. donijet }e se pri-lozi koji }e biti sastavni dio novog Pravilnika (~lanak 4.):– Pravila i mjere sigurnosti na radu na termoenergetskim, hi-

droenergetskim i drugim elektroenergetskim postroje-njima

– Program osposobljavanja za rad na siguran na~in, sustav,plan i metode osposobljavanja

– Pravila o nabavi, nadzoru, odràvanju i ispitivanju sred-stava rada i zaštitne opreme

– Pravila o osobnim zaštitnim sredstvima, norme, nabava,korištenje i odràvanje

– Op}a pravila o nadzoru pri izgradnji, rekonstrukciji ili re-montu objekata i postrojenja

– Op}a pravila o zaštiti na radu vezano za rad vanjskihizvo|a~a radova

– Pravila o poslovima s posebnim uvjetima.

Na razini podru~ja i pogona (~lanak 5.) donose se:

– Planovi evakuacije i spašavanja– Planovi pruànja prve i medicinske pomo}i– Upute za rad na siguran na~in– Tabli~ni pregled korištenja osobnih i kolektivnih zaštitnih

sredstava.

Organizacija ure|ivanja i provo|enja zaštite na raduutvr|ena je u ~lancima 7. do 32.Slu`ba zaštite na radu i zaštite od poàra organizacijski jesmještena uz direktora društva.Direktor Društva organizira, ure|uje i osigurava primjenu zasve poslove zaštite na radu. On moè prenijeti poslove zaštitena radu na ovlaštenu osobu, tzv. ovlaštenika unutar sektora,podru~ja i pogona (direktori). Ovlaštenici mogu osnovatistru~ne radne skupine zaštite na radu od stru~njaka za zaštituna radu. Stru~njaci zaštite na radu moraju imati odgovara-

149

Tablica 1. Naknade za korištenje prijenosne mreè

Naponskarazina

Radna snaga(kn/kW)

Prenesena radna energija (kn/kWh)Stalna

mjese~nanaknada (kn)

Prekomjernopreuzeta jalova

energija(kn/kVAr)

Dvotarifno mjerenje JednotarifnomjerenjeVT NT

VN 16,20 0,0260 0,0130 – 35,00 0,10

SN 16,20 0,0260 0,0130 – – –

NN 16,20 0,0260 0,0130 – – –

NN bez mjerenja snage – 0,0620 0,0310 0,0560 – –

Tablica 2. Naknade za korištenje distribucijske mreè

Naponskarazina

Radna snaga(kn/kW)

Prenesena radna energija (kn/kWh)Stalna

mjese~nanaknada (kn)

Prekomjernopreuzeta jalova

energija(kn/kVAr)

Dvotarifno mjerenje JednotarifnomjerenjeVT NT

VN – – – – – –

SN 9,49 0,0540 0,0270 – 35,00 0,10

NN 13,80 01880 0,0940 – 20,00 0,10

NN bez mjerenja snage – 0,2620 0,1310 0,2380 5,00 –

ju}i stupanj stru~ne spreme i radno iskustvo te poloènstru~ni ispit u skladu s ovim Pravilnikom i Zakonom o zaštitina radu (NN 59/96, 94/96, 114/2002).Rukovodni radnici u sektorima, podru~jima, pogonima, od-jelima i odsjecima tako|er obavljaju poslove zaštite na radu uokviru svojih ovlasti i odgovornosti.Tako|er se imenuju i stru~na tijela: središnji odbor zaštite naradu i odbori za zaštitu na radu.Direktor društva imenuje Središnji odbor zaštite na radu kojidjeluje na razini Društva. Odbore za zaštitu na radu na razinipodru~ja ili pogona imenuju direktori tih organizacijskih je-dinica i oni djeluju na razini podru~ja ili pogona.Sindikati biraju i imenuju povjerenike radnika za zaštitu naradu po podru~jima i pogonima.Svi radnici du`ni su se osposobljavati iz zaštite na radu udijelu koji se odnosi na njihovo radno mjesto. Ospo-sobljavanje za siguran rad sastoji se od teoretskog i prak-ti~nog dijela. Provjera teoretskog dijela znanja provodi setestovima znanja, dok se provjera prakti~ne osposobljenostiprovodi promatranjem i ocjenom radnih postupaka te prim-jeni teoretskog dijela znanja na radnom mjestu. Provjeriznanja moè se pristupiti tri puta te ukoliko se ni tada ne za-dovolji slijedi raspored na drugo radno mjesto (ako pro|eprovjeru za novo radno mjesto) ili raskid ugovora o radu.Nad provo|enjem poslova zaštite na radu temeljem Zakonao zaštiti na radu i drugih akata tijela inspekcije rada provodevanjski nadzor. Tako|er se provodi i unutrašnji nadzor.

SBK

PRAVILA DJELOVANJA TR@IŠTAELEKTRI^NE ENERGIJE

Operator trìšta elektri~ne energije donio je Pravila dje-lovanja trìšta elektri~ne energije, koja su objavljena uNarodnim novinama broj 193. od 9. prosinca 2003.Prema op}im odredbama Pravila, u Republici Hrvatskoj pos-toji jedno trìšte elektri~ne energije te su Pravila obvezuju}aza sve sudionike na trìštu elektri~ne energije. Ovim Pra-vilima se:

– ure|uje stjecanje poloàja povlaštenog kupca elektri~neenergije

– utvr|uju se aktivnosti Operatora trìšta i Operatora sus-tava na trìštu elektri~ne energije

– definiraju se bilan~ne grupe– navode se vrste ugovora na trìštu elektri~ne energije– utvr|uje se:

• postupak odobrenja i upisa bilateralnog ugovora• postupak izmjene tjednog bilateralnog rasporeda i

dnevno planiranje rada trìšta• postupak izmjene Ugovornog rasporeda tijekom dana

trgovanja• postupak prikupljanja i provjere mjernih podataka o

prometu elektri~ne energije te• na~in obra~una i fakturiranja trgovanja elektri~nom e-

nergijom.

Osim terminologije utvr|ene energetskim zakonima koristese i izrazi koji se zbog lakšeg pra}enja daju nastavno (~lan 4.).

Bilateralni dnevni raspored je dio bilateralnog ugovora kojisadrì plan dnevne isporuke i/ili potrošnje elektri~ne energijepo satima za jedan dan trgovanja.

Bilateralni tjedni raspored je raspored koji sadrì plantjedne isporuke i/ili potrošnje elektri~ne energije po danima isatima za jedan tjedan trgovanja, kojeg Operator trìštaizra|uje na temelju dnevnog dijagrama kupnje ili prodaje izbilateralnog ugovora.Bilan~na grupa je grupa kupaca, opskrbljiva~a i/ili dobav-lja~a osnovana radi smanjenja troškova za energiju urav-noteènja.Dobavlja~ elektri~ne energije (u daljnjem tekstu: Dobavlja~)je proizvo|a~ elektri~ne energije ili trgovac elektri~nom e-nergijom.Elektroenergetski sustav je skup me|usobno povezanihelektrana, mreà i trošila;Energija uravnoteènja je razlika izme|u stvarno isporu~eneili preuzete elektri~ne energije i elektri~ne energije izObra~unskog rasporeda.Izvanredna okolnost je poreme}aj ili opasnost odporeme}aja u radu vlastitog ili susjednih elektroenergetskihsustava, nenajavljeno otkazivanje bilateralnih ugovora o ku-poprodaji elektri~ne energije te druge okolnosti kojeugroàvaju sigurnost rada elektroenergetskog sustava i dje-lovanje trìšta elektri~ne energije.Obra~unski raspored je raspored koji sadrì Ugovorni ra-spored dopunjen nabavom i isporukom energije urav-noteènja prema nalozima Operatora sustava.Obra~unsko mjerno mjesto (u daljnjem tekstu: mjernomjesto) je mjesto na kojem se, pomo}u brojila i ostalihure|aja, mjere parametri elektri~ne energije radi obra~una.Obra~unsko razdoblje je razdoblje od jednog mjeseca trgo-vanja radi obra~una prometa elektri~ne energije i izra~unapla}anja izme|u operativnih sudionika na trìštu elektri~neenergije. Pojedini mjesec trgovanja odnosi se na kalendarskimjesec.Operativni trìšni sudionik je sudionik na trìštu elektri~neenergije koji ima sklopljen ugovor o kupoprodaji elektri~neenergije i/ili ugovor o energiji uravnoteènja i upisan je uUpisnik operativnih trìšnih sudionika.Opskrbljiva~ je energetski subjekt koji obavlja djelatnost op-skrbe elektri~nom energijom.Opskrbljiva~ tarifnih kupaca je energetski subjekt koji imaobvezu javne usluge opskrbe tarifnih kupaca.Plan rada sustava sadrì plan satnih koli~ina proizvodnje irazmjene elektri~ne energije za tarifne i povlaštene kupce,koli~inu elektri~ne energije za usluge sustava, koli~inu elek-tri~ne energije za pokri}e gubitaka u prijenosnoj mreì, tran-zite elektri~ne energije i program kompenzacije odstupanjarazmjene hrvatskog elektroenergetskog sustava.Proizvo|a~ je energetski subjekt koji proizvodi elektri~nu e-nergiju u skladu sa Zakonom o energiji.Razdoblje trgovanja je razdoblje od jednog sata, dana ilitjedna trgovanja, za koje se izra|uje Ugovorni raspored iutvr|uje koli~ina energije uravnoteènja. Pojedini tjedantrgovanja po~inje u petak u 00.00 sati i traje do sljede}egpetka u 00.00 sati.Sudionik na trìštu elektri~ne energije (u daljnjem tekstu:trìšni sudionik) je energetski subjekt koji posjeduje dozvoluza obavljanje jedne ili više energetskih djelatnosti: vo|enjaelektroenergetskog sustava, organiziranja trìšta elektri~neenergije, proizvodnje elektri~ne energije, prijenosa elek-tri~ne energije, distribucije elektri~ne energije, opskrbe elek-tri~nom energijom te trgovanja, posredovanja i zastupanja na

150

trìštu elektri~ne energije. Trìšni sudionik je i povlašteni ku-pac elektri~ne energije, voditelj bilan~ne grupe i proizvo|a~ sproizvodnim objektom snage do 5 MW.Trìšni plan je plan potrošnje tarifnih kupaca, plan potrošnjepovlaštenih kupaca utvr|en temeljem Bilateralnih dnevnihrasporeda te plan nabave elektri~ne energije za zadovoljenjeukupne planirane potrošnje.Ugovorni raspored je raspored za dan trgovanja koji sadrìplan satnih koli~ina elektri~ne energije opskrbljiva~a iskaza-nih u ukupnom iznosu po kupcima i dobavlja~ima te satnihkoli~ina elektri~ne energije dobavlja~a iskazanih ukupno i poopskrbljiva~ima.Voditelj bilan~ne grupe je energetski subjekt koji posjedujedozvolu za obavljanje djelatnosti trgovanja, posredovanja izastupanja na trìštu elektri~ne energije. Voditelj bilan~negrupe predstavlja bilan~nu grupu prema Operatoru trìšta iostalim trìšnim sudionicima, ugovara energiju urav-noteènja za bilan~nu grupu te obavlja obra~un i fakturiranjeenergije uravnoteènja unutar bilan~ne grupe.

Svrha i cilj ovih Pravila (~lanci 5. i 6.) je stvaranje uvjeta zadjelovanje i razvoj trìšta elektri~ne energije, temeljemna~ela neovisnosti, razvidnosti i objektivnosti te ure|enje od-nosa i odvijanja aktivnosti na trìštu elektri~ne energije kao iutvr|ivanje obveza i odgovornosti trìšnih sudionika u trgo-vanju elektri~nom energijom.Stjecanje poloàja trìšnog sudionika i povlaštenog kupca ut-vr|eno je u ~lancima 7. do 10. Prema ~lanku 7. poloàjtrìšnog sudionika stje~e svaki energetski subjekt koji posje-duje dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti na trìštuelektri~ne energije.Poloàj povlaštenog kupca (~lanak 8.) stje~e kupac ~ija je go-dišnja potrošnja u prošloj ili teku}oj kalendarskoj godini ve}aod praga propisanog Zakonom o trìštu elektri~ne energijeili odlukom Vlade Republike Hrvatske.U ~lancima 11. i 12. utvr|eni su poslovi operatora trìšta i o-peratora sustava.

Osim poslova navedenih u Zakonu o trìštu elektri~ne ener-gije (NN 68/01), Operator trìšta u skladu s ovim Pravilimaobavlja sljede}e poslove (~lanak 11.):

– izra|uje Trìšni plan– vodi Upisnik operativnih trìšnih sudionika– zaklju~uje i provodi bilateralne ugovore o kupoprodaji

elektri~ne energije s povlaštenim proizvo|a~ima i bilate-ralne ugovore o energiji uravnoteènja

– izvješ}uje Vije}e za regulaciju o djelovanju trìšta elek-tri~ne energije

– analizira rad trìšta i predlaè mjere za unaprje|enje nje-gova rada.

Osim poslova navedenih u Zakonu o trìštu elektri~ne ener-gije (NN 68/01), Operator sustava u skladu s ovim Pravilimaobavlja sljede}e poslove (~lanak 12.):

– provjerava tehni~ku izvedivost Trìšnog plana– osigurava dopunske usluge sustava i snagu potrebnu za

pokri}e gubitaka u prijenosnoj mreì– odobrava i provodi tranzite elektri~ne energije– ra~una odstupanje te izra|uje i provodi program kompen-

zacije odstupanja razmjene hrvatskog elektroenergetskogsustava

– izra|uje i provodi Plan rada sustava– provjerava i provodi zahtjeve operativnih trìšnih sudi-

onika za promjenom koli~ine proizvodnje, potrošnje i

razmjene elektri~ne energije u skladu s tehni~kimmogu}nostima i o~uvanjem sigurnosti rada elektroener-getskog sustava.

U ~lancima 13. do 19. definiran je tranzit elektri~ne energije.Operator sustava odobrava tranzit elektri~ne energije i s e-nergetskim subjektom za prijenos elektri~ne energijezaklju~uje ugovor o tranzitu elektri~ne energije sa zaintere-siranom stranom. Nadalje su definirani ugovor, naknada zatranzit, uvjeti, rokovi i na~in pla}anja.Bilan~ne grupe definirane su u ~lancima 20. do 26. Prema~lanku 20. operativni trìšni sudionici mogu se udruìti i os-novati bilan~nu grupu po zemljopisnim podru~jima. U os-talim ~lancima definirani su organizacija i pravila radabilan~ne grupe.U ~lanku 27. definirane su vrste ugovora na trìštu elektri~neenergije. Prema tome postoje sljede}i ugovori:

– ugovor o priklju~enju na mreù– ugovor o korištenju– bilateralni ugovor o kupoprodaji elektri~ne energije

izme|u operativnih trìšnih sudionika: povlaštenog kupca iopskrbljiva~a, opskrbljiva~a i dobavlja~a te izme|u dva do-bavlja~a

– dodatni ugovor o opskrbi izme|u opskrbljiva~a povlašte-nog kupca i Opskrbljiva~a tarifnih kupaca kojim se jam~iopskrba povlaštenog kupca u izvanrednim okolnostima

– bilateralni ugovor o energiji uravnoteènja koji Operatortrìšta sklapa s dobavlja~em, opskrbljiva~em ili voditeljembilan~ne grupe

– bilateralni ugovor o nabavi snage i energije uravnoteènjaizme|u Operatora trìšta i dobavlja~a energije urav-noteènja

– bilateralni ugovori o nabavi elektri~ne energije izme|uOperatora trìšta i povlaštenih proizvo|a~a

– bilateralni ugovor o prodaji elektri~ne energije nabavljeneod povlaštenih proizvo|a~a izme|u Operatora trìšta iOpskrbljiva~a tarifnih kupaca

– ugovor o osnivanju bilan~ne grupe izme|u trìšnih sudi-onika

– ugovor o me|usobnim odnosima, pravima i obvezamaizme|u voditelja bilan~ne grupe i ~lana bilan~ne grupe

– bilateralni ugovor o nabavi elektri~ne energije za tarifnekupce izme|u opskrbljiva~a tarifnih kupaca i nositeljajavne usluge proizvodnje za tarifne kupce

– ostali ugovori.

Odobrenje i upis bilateralnog ugovora definirani su u ~lan-cima 28. do 35. U dodacima Pravilima dani su odgovaraju}iobrasci.Izmjena bilateralnog tjedog rasporeda, dnevno planiranjerada trìšta za dan unaprijed te izmjene ugovornog ra-sporeda tijekom dana trgovanja prikazani su u ~lancima 36.do 38., 39. do 47. te 48. do 52.Mjerenje, prikupljanje i provjera obra~unskih mjernih poda-taka prometa elektri~ne energije definirano je u ~lancima 53.do 59.Prema ~lanku 53. sva mjerna mjesta moraju biti opremljenaure|ajima za mjerenje elektri~ne energije u skladu s Ener-getskim zakonima, Op}im uvjetima o opskrbi elektri~nomenergijom, Mre`nim pravilima hrvatskog elektroenergetskogsustava i ostalim propisima koji se odnose na mjerenje elek-tri~ne energije u Republici Hrvatskoj.Obra~un i fakturiranje prometa elektri~ne energije defini-rani su u ~lancima 60. do 70.

151

Prema ~lanku 60. Operator trìšta obra~unava i fakturirapromet elektri~ne energije uravnoteènja i proizvedene elek-tri~ne energije povlaštenih proizvo|a~a. U ostalim ~lancimado 70. definira se obveza, rokovi, na~in i pravila obra~una,naknade i pla}anja.U ~lancima 71. do 72. definiran je na~in izmjena i dopunaovih Pravila.U prijelaznim i završnim odredbama (~lanci 73. do 81.) ut-vr|uje se da prijelazno razdoblje rada trìšta elektri~ne ener-gije traje godinu dana. O eventualnoj promjeni trajanjaodlu~uje Operator trìšta uz suglasnost Vije}a za regulacijuenergetskih djelatnosti.Prema ~lanku 76. Operator trìšta i Operator sustava organi-zacijski su dijelovi trgova~kog društva Hrvatski nezavisni o-perator sustava i trìšta d.o.o.

SBK

POTPISAN NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR

Krajem sije~nja potpisan je novi Kolektivni ugovor izme|uUprave HEP-a i Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata(HES). Iako ugovor nisu potpisali ostali sindikati u HEP-u,Kolektivni ugovor }e se primjenjivati na sve radnike, bez ob-zira jesu li ~lanovi sindikata potpisnika ugovora. Naime, di-rektori svih trgova~kih društava k}eri HEP grupe potpisali suodluke da }e se Kolektivni ugovor primjenjivati na sve rad-nike HEP grupe.Novi Kolektivni ugovor vrijedi za razdoblje od 1. sije~nja2004. godine do 31. prosinca 2005. godine, dakle dvije godinebez produènja primjene. Stupa na snagu i primjenjuje se od1. sije~nja 2004. godine.Nastavno se daju neke od va`nijih promjena u odnosu nastari Kolektivni ugovor.Pri restrukturiranju i privatizaciji trgova~kih društava HEPgrupe produùje se vrijeme preuzimanja radnika u slu~ajuprestanka rada novog trgova~kog društva s dvije na tri go-dine.Radnik koji radi šest sati dnevno (prije puno radno vrijeme)ima pravo na stanku od pola sata, što proizlazi iz uskla|ivanjas izmjenom Zakona o radu.Proširuju se posebni uvjeti rada s naslova prava na 3 radnadana pri odre|ivanju godišnjeg odmora za: rad u tre}oj zoniopasnosti od strujnog udara, rad s aparatima za varenje irad u uvjetima pod pritiskom pare i zraka.Što se ti~e vrijednosti boda, on se pove}ava na 5,00 kunabruto, umjesto dosadašnjih 4,60 kuna bruto i primjenjuje seod 1. sije~nja 2004. godine.Dodatak za godišnji odmor pove}ava se s najmanje 1.000kuna neto na najmanje 1.200 kuna neto po radniku.Ispata prigodom Boì}a i Uskrsa ostaje kao i dosada:najmanje 1.000 kuna neto za Boì} i 400 kuna neto za Uskrs.Odredba o naknadi pla}e za vrijeme bolovanja dopunjuje senovom stavkom prema kojoj }e poslodavac kod bolovanjakoje je prouzro~eno ozljedom na radu ili profesionalnimoboljenjem radniku obra~unati i isplatiti eventualnu razlikuizme|u naknade koju refundira HZZO i naknade koja ide nateret sredstava za bruto pla}e.Nadalje, izvanredna pomo} za smrt supruga/supruge ili dje-teta radnika pove}ava se sa 3.000 kuna na 5.000 kuna.Radnik kojemu nedostaje 5 godina do 65 godina ìvota i 20godina staà zadràva koeficijent radnog mjesta za koje je

imao sklopljen ugovor o radu u mjesecu koji prethodi mje-secu u kojem je stekao pravo.Radnik koji radi skra}eno radno vrijeme ima pravo na puniiznos dodatka na prehranu.U novom Kolektivnom ugovoru uvedena je i klauzula dasvaka stranka moè otkazati Kolektivni ugovor, ali ne prije28. velja~e 2005. godine s otkaznim rokom od 90 dana.

SBK

PRAVILNIK O ZAŠTITI ODELEKTROMAGNETSKOG POLJA

Pravilnik ure|uje grani~ne razine elektromagnetskih polja,postupke njihova provjeravanja i uvjete za dobivanje ovlastiza obavljanje tih postupaka, kao i posebne zahtjeve zaure|aje, postrojenja i gra|evine koje su izvori elektromag-netskih polja ili sadrè izvore elektromagnetskih polja.Pravilnik se izrijekom odnosi (i) na nadzemne ili kabelskeelektroenergetske vodove za prijenos ili distribuciju elek-tri~ne energije napona ve}eg od 1 kV, kao izvore elektromag-

netskih polja, frekvencije 50 herca. Pri tome, novi izvor je onajkoji na dan stupanja na snagu Pravilnika nije imao pravova-ljanu dozvolu za rad ili svaki izvor nakon rekonstrukcije.Zate~eni izvor je onaj koji je na dan stupanja na snagu Pravil-nika imao pravovaljanu dozvolu za rad prema propisima kojisu vrijedili prije stupanja na snagu ovog Pravilnika.Podru~ja pove}ane osjetljivosti prema elektromagnetskomzra~enju su: podru~ja stambenih zona, škole, vrti}i, rodilišta,bolnice, turisti~ki objekti, te dje~ja igrališta, u kojima seosobe mogu zadràvati i 24 sata dnevno. Podru~ja profesio-

nalne izloènosti su podru~ja radnih mjesta koja nisu upodru~ju pove}ane osjetljivosti i na kojima se pojedinci moguzadràvati do 8 sati dnevno.Kona~no, zna~ajan izvor elektromagnetskog polja pojedinefrekvencije jest onaj ~ije elektromagnetsko polje u podru~jupove}ane osjetljivosti, ili u podru~ju profesionalneizloènosti, doseè barem 10% iznosa grani~ne razine.Ako je boravak ljudi u podru~ju profesionalne izloènostikontroliran i vremenski ograni~en, razine elektromagnet-skog polja smiju prelaziti grani~ne razine, ako su mjeradopuštenog prekora~enja tih razina i maksimalno dopuštenotrajanje boravka utvr|eni posebnim propisom.Svaki stacionarni izvor elektromagnetskog polja pri uporabimorat }e imati valjano izvješ}e o mjerenjima elektromagnet-skog polja, izdano od ovlaštene pravne osobe, kojim se pot-vr|uje da razine elektromagnetskih polja u okolini izvora prinjegovu radu zadovoljavaju uvjete iz Pravilnika. Ako se mje-renjem utvrdi nezadovoljavaju}e stanje, naredit }e se re-konstrukcija ili smanjenje optere}enja ili prestanak radaobjekta. Takva mjerenja moraju se za sve objekte provoditijedanput svake druge godine.

Rekonstrukcija izvora elektromagnetskog polja obavit }e semjerama koje su tehni~ki i operativno mogu}e te gospodarskiprihvatljive, u roku od najviše godinu dana od dana uru~enjarješenja kojim se nare|uje rekonstrukciju izvora.Investitor izgradnje novog izvora duàn je za izgradnju pribavitiodobrenje ministra zdravstva, na temelju prora~una o~ekivanihvrijednosti elelektromagnetskog polja na mjestima pove}aneosjetljivosti te na mjestima profesionalne osjetljivosti.Korisnik izvora elektromagnetskog polja za uporabu toga iz-vora mora pribaviti odobrenje ministra zdravstva. Odobrenjese izdaje na temelju izvješ}a o prvim mjerenjima razina elek-

152

tromagnetskih polja u okolini stacionarnog izvora, s mišlje-njem o udovoljavanju uvjetima Pravilnika, izdanim odovlaštene pravne osobe.Korisnik zate~enog izvora elektromagnetskog polja, kojinema odobrenje ministra zdravstva, mora obaviti prva mje-renja razina elektromagnetskih polja u okolini tog izvora tenajkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snaguPravilnika dostaviti Ministarstvu zdravstva zahtjev za izda-vanjem odobrenja za rad.U slu~aju da su tijekom dva uzastopna periodi~ka mjerenja uokolini izvora elektromagnetskog polja izmjerene razineelektromagnetskih polja, koje su manje od 10% iznosa gra-ni~nih razina, ministar zdravstva moè vlasnika ili korisnikatog izvora, na njegov zahtjev, osloboditi obveze obavljanjaperiodi~kih mjerenja, sve do eventualne rekonstrukcije do-ti~nog izvora.Radi davanja potvrde o stru~noj i tehni~koj kompetenciji, nazahtjev zainteresirane pravne osobe ocjenjuje se osposoblje-nost i opremljenost pravne osobe za mjerenja i procjenuelektromagnetskih polja u skladu s odredbama Pravilnika.Korisnik više od 300 zate~enih stacionarnih izvora elektro-magnetskog polja, duàn je u roku od 12 mjeseci od dana stu-

panja na snagu Pravilnika Ministarstvu zdravstva dostavitivjerodostojnu Studiju va`nosti korištenih izvora s obzirom narazine emitiranih elektromagnetskih polja, izra|enu odstrane od korisnika neovisne stru~ne osobe.Na temelju rezultata studije, ministar zdravstva moè produ-ljiti rok za izvedbu prvih mjerenja. Tako|er, na temelju rezul-tata te studije, ministar zdravstva moè pravnu osobuosloboditi obveze obavljanja periodi~kih mjerenja, ili ~akprvih mjerenja elektromagnetskih polja u okolini pojedinihizvora za koje se studijom pokaè da u podru~jima pove}aneosjetljivosti i profesionalne izloènosti stvaraju elektromag-netska polja razina zna~ajno niìh od grani~nih razina.Navedimo, samo radi ilustracije, da su grani~ne razine poljaza podru~ja profesionalne izloènosti za frekvenciju 50herca: 5 kV/m za elektri~na polja i 100 mikrotesla za magnet-sku indukciju. Za podru~ja pove}ane osjetljivosti te se vrijed-nosti niè: 2 kV/m za elektri~na polja i 40 mikrotesla zamagnetsku indukciju.Pravilnik je stupio na snagu osmoga dana od dana objave u"Narodnim novinama", dakle 16. prosinca 2003. godine.

NN 204/2003.MK

153

IZ STRANE STRU^NE LITERATURE

VODIKOVA TEHNOLOGIJA I OKOLIŠ

Njema~ka grupa kemi~ara za okoliš i ekologiju smatra datreba razviti i upotrijebiti sve mogu}nosti kako bi se utvrdioutjecaj nove tehnologije vodika na okoliš.Stru~njaci kalifornijskog instituta za tehnologiju zaklju~ili suda za sada nema ova tehnologija neki loš utjecaj na okoliš, aliemisija je još danas tolika da se ne moè kvantificirati. Zbogtoga su stru~njaci sveu~ilišta pošli od iskustva uporabe zem-nog plina. Pokazalo se da oslobo|eni vodik nema nikakvogutjecaja u troposferi, ali u stratosferi stvara vodenu paru.Modelni ra~uni pokazuju da se time stratosfera hladi, što po-ja~ava uništenje ozona.Istraìva~i upozoravaju na sekundarne pojave, koje se danasmogu samo procijeniti.Njema~ka radna grupa kemi~ara ukazuje na veliku va`nost ovihistraìvanja i njihovih rezultata na kojima treba dalje raditi.

EW, god. 102(2003), broj 19Mrk

NJEMA^KA SPREMNA ZA IZVOZVJETROELEKTRANA

Njema~ka je zemlja s najviše vjetroelektrana. U godini 2002.u zemlji je bilo 13.990 vjetroelektrana, nominalne snage12.350 MW.Iz godine u godinu narud`be za nova postrojenja su rasle, alije ove godine, u istom vremenskom razdoblju, broj paoprema broju narudàba iz prethodne godine. To pokazujeve} neku zasi}enost u zemlji i Njema~ka se mora okrenuti iz-vozu. Ona ima iskustva s vjetroelektranama na morskoj obalii na kopnu. U Njema~koj se u gradnji vjetropostrojenja is-taknula osobito tvrtka «Pfleiderer» sa svojim tipovimavjetroelektrana od 600 kW i 1.500 kW.Budu}i da je azijsko trìšte, na podru~ju vjetroelektranauvozno, osnovana je s tvrtkom Ebara Corp. iz Japana (Tokio)tvrtka Joint Venture. U toj korporaciji prodavani }e biti ti-povi PFE 600 ili PWE 1500 u Japanu i susjednim zemljama.Njema~ka }e tvrtka staviti u pogon prototip agregata od 5MW i izraditi park vjetroelektrana od 208 jedinica po 5 MW.Najprije }e se instalirati kao protoprojekt 12 jedinica.Pokazalo se da visoke elektrane imaju ve}i efekt pa se pristu-pilo njihovoj izgradnji.Prva takva elektrana od 4,5 MW priklju~ena je na elektri~numreù u blizini Magderenburga. Elektrana je na stupu visine124 m, ima rotor sa tri krila, duga je 52 m. Ure|aj (bez stupa)teàk je 520 tona.Danas postoji jedanaest velikih projekata vjetroure|aja. Odtoga je 5 u Danskoj, jer je njeno primorje vrlo pogodno zaugradnju vjetroelektrana. Pokazalo se da je park vjetroelek-trana u moru velika šansa za primorje uop}e. Nove studijeidu tako daleko da predvi|aju do 2007. izgraditi u takvimelektranama do 32.000 MW instalirane snage.Od ove velike snage njema~ka se industrija nada isporu~itiveliki dio.


PROUÂVANJE FOTOSINTEZE U MORU

Poznato je da se preko 50 % fotosinteti~kih aktivnosti odvijapreko bakterija u moru. Znanstvenici francuskih i britanskihznanstvenih instituta prou~avali su, u svezi s apsorpcijomCO2, fotosinteti~ki proces u moru i došli do spoznaje kolikuulogu u tom procesu ima èljezo i kako se njegovim djelova-njem moè utjecati na taj proces.


DODATNO FINANCIJSKO OPTERE]ENJEPOTROŠAÂ

Prema podacima VDEW, u Njema~koj je dràvna pripomo}za elektri~nu energiju iz obnovljivih izvora pova}ana za 40 %u 2002. godini, tj. na 1,7 milijardi � (2001. 1,2 milijarde �).Predvi|a se porast u godini 2003.Proizvo|a~i elektri~ne energije proizveli su godine 2002. ok-ruglo 20 milijardi kWh eko-struje bez pripomo}i. To je ve}i-nom proizvodnja hidroelektrana.Priloèna tablica pokazuje koliko je bilo financijsko op-tere}enje potroša~a, prema zakonu EEG, tj. zakonu o proiz-vodnji eko-struje.Godina

1998. 0,28 milijarde �2000. 0,86 milijarde �2002. 1,65 milijarde �


KONGRES O GORIVNIM ]ELIJAMA

U lipnju 2003. godine odràn je u Mannheimu Kongres o go-rivnim }elijama.Znanstvenici, profesori, elektroprivredni stru~njaci i pred-stavnici industrije raspravljali su o stanju razvoja pojedinih ti-pova gorivnih }elija, njihovu mogu}nost komercijalneuporabe i razvojne mogu}nosti.Na diskusiji je re~eno da je ekonomi~nost gorivnih }elija jošotvoreno pitanje. Vrlo su problemati~ne vremenske prom-jene potroška elektri~ne energije i njihovo djelovanje na po-gon gorivnih }elija. Za o~ekivati je da gorive }elije sluè uprvom redu za grijanje i dobivanje elektri~ne energije. Kon-statirano je, da su gorivne }elije klju~na tehnologija za budu}irazvoj energetike. Gorivnim }elijama na primjer moè sepokriti 80 % ku}nih energetskih potreba.U decentralizirnom napajanju elektri~nom energijom trebauzeti u obzir nove koncepte komunikacije i vo|enja.Široka uporaba svakako ovisi i o cijeni investicija i pogona.Razvojem treba nastojati zamijeniti skupe metale u }elijamai sniziti cijenu proizvodnje. Dodatni potrebni elementi danassu još vrlo skupi.Problem je još da danas nema educiranog osoblja zaodràvanje takvih postrojenja.


154

AUTOBUSI S GORIVNIM ]ELIJAMA

U okviru dvogodišnjeg ispitnog projekta, stavljena su, u rujnu2003. godine, u Hamburgu, u promet, tri autobusa s gorivnim}elijama. Opskrba gorivom, tj. vodikom obavlja se na novoformiranoj opskrbnoj stanici, koju je podigla gradska elek-troslu`ba (HEW). Prva je takva stanica u Njema~koj.Cilj je projekta ste}i iskustva vozila na gorivne }elije u stvar-nom gradskom prometu. Ovo je dio europskog projektaCUTE (Clean Urban Transport for Europe), a inicirala ga jetvrtka Daimler-Crysler. Financijski je potpomognut od Eu-ropske komisije i njema~ke vlade.U Njema~koj se proizvede godišnje do milijardu kubika vo-dika. On je sigurniji od benzina, vrlo sli~an po sigurnosti odeksplozije sa zemnim plinom. Dakle, u pogledu sigurnostinema mu prigovora, a tijekom uporabe i izgaranja ne proiz-vodi štetne plinove.


NAJVE]A AKUMULACIJSKA BATERIJANA SVIJETU

Na Alasci, stavljena je u pogon najve}a baterija za akumula-ciju elektri~ne energije. Sastavljena je od 13.760 nikal--kadmium ~lanaka. Ona sluì kao energetska rezerva, aku-muliraju}i elektri~nu energiju, koju u slu~aju kvara daje uelektri~nu mreù regije Fairbanks. U normalnom pogonusluì za stabilizaciju napona. Kad je u pogonu cijela baterija,ona moè davati 6 do 7 minuta snagu od 40 MW ili 15 minutasnagu od 27 MW. To je dostatno vrijeme da se stave u pogonrezervni strojevi.Ovim zaštitnim sustavom upravlja elektroprivredno podu-ze}e GVEA (Golden Valley Electric Association). Cijelopostrojenje vrlo je veliko i zauzima površinu nogometnogigrališta. Investicije za bateriju iznosile su 50 milijuna dolara,a dodatna elektronika 8 milijuna dolara.Cijeli sustav s elektronikom dobavila je tvrtka ABB, koja jesustavu dala svoju tehnologiju.


PUMPNA HIDROELEKTRANA U NJEMA^KOJ

Njema~ka je izgradila snagu od 4.600 MW u pumpnim elek-tranama kojima treba pribrojiti instaliranu snagu novepumpne hidroelektrane Goldishal u Tiringiji, od 1.060 MW.Unato~ velikoj instaliranoj snazi njihova je proizvodnja tek0,5 % sveukupno potrebne elektri~ne energije zemlje.Ta se energija ne ra~una u obnovljivim, makar je iz hidroe-lektrana.To su vršne elektrane s mogu}noš}u brzog stavljanja u po-gon. Kvaliteta elektri~ne energije i sigurnost dobave znatnoje uve}ana raspoloìvim radom pumpnih elektrana.


STRU^NI KONGRES O TEHNICIELEKTRI^NIH MRE@A

Od velikog je zna~enja za elektroprivrede znatan broj velikihispada opskrbe elektri~nom energijom. Zato se daje osobita

va`nost kongresu o elektri~nim mreàma, koji }e se odràti 2.prosinca 2003. godine u Nûrbergu.Tu }e stru~njaci izloìti stvarne uzroke ispada i prodiskusiratipotrebne mjere da se to sprije~i, odnosno svede na najmanjumjeru.


MODERNIZACIJA PARNIH TURBINA

Opremanje starih parnih turbina, danas modernim lopati-cama, moè znatno pove}ati snagu turbine. Zato je u mnogoslu~ajeva ekonomi~nije na rotoru stare turbine izmijeniti lo-patice, nego instalirati novu turbinu.Pove}ane korisnosti turbine ustvari predstavlja uštedu u go-rivu i emisiji štetnih plinova. Modernizirana turbina jednakoje dobra kao nova.


ZAŠTITA PTICA OD ELEKTRI^NOG UDARA

Ptice vrlo rado slijetaju na vodi~e elektri~nih vodova. Kodsrednjonaponskih dalekovoda, gdje razmak vodi~a nije velik,~esto prouzrokuju kratke spojeve i pogibaju zbog strujnogudara.Stoga je u Njema~koj, u travnju 2002. godine, izašao saveznizakon, o zaštiti prirode, kojim vlasnici srednjonaponskihmreà, moraju unutar deset godina, na vodove ugraditiodgovaraju}u zaštitu za ptice.


DALJINSKO GRIJANJE U RUMUNJSKOJ

Rumunjsko poduze}e «Cogen Romania» i rumunjska vladaodlu~ile su sanirati daljinsko grijanje, koje je provedeno u188 rumunjskih gradova. Predvi|ena su sredstva od 3.900milijuna eura, u vremenskom razdoblju od 2003. godine do2005. godine.Pri realizaciji ovog projekta pomo}i }e njema~ka poduze}a,na temelju iskustva iz isto~nog dijela Njema~ke.


MJERENJE VJETRA ZA PROJEKTIRANJEVJETROELEKTRANA

Da se moè efikasno osnivati i projektirati vjetroelektrane,potrebno je u prvom redu znati karakteristike vjetra, a to sepostiè sustavom mjerenja.Njema~ka organizacija CRU (Climate Research Unir) imazadatak da izvan Njema~ke mjeri sve podatke o vjetru, da semogu za vjetroelektrane odabrati najpovoljnija rješenja. Go-dine 2001. provedena su mjerenja u Gr~koj i Sardiniji. U petzemalja Europe instalirane su 44 mjerne postaje, a teìšte jepostavljeno na Španjolsku i Italiju.


155

STANJE I BUDU]NOST FOTONAPONSKETEHNIKE

U rujnu 2003. godine, organiziran je u Berlinu znanstveniskup o energiji Sunca i na~ina iskorištenja te energije. Is-taknuta je njena budu}nost, budu}i da investicijski troškovipadaju, a raste efikasnost. Na skupu je prisustvovao ~itav nizznanstvenih instituta, koji se bave iskorištenjem energijeSunca. Izvještavano je o uobi~ajenim silicijskim }elijama itako|er o razvoju foto}elija na bazi galijarsenida. Ras-pravljano je o novoj tehnologiji tankoslojnih }elija i mo-gu}nosti prijelaza od istraìvanja na trìšte. Tehnologija jeomogu}ila multifunkcionalno korištenje, do efikasnosti od30 %.Prije dvije godine, u svijetu je bilo instalirano u fotonapon-skim }elijama 2,2 GW, a prema podacima projektantskihorganizacija, globalno su isporu~ili 530 MW. Porast proiz-vodnje modula, pratio je pad njihove cijene.Elektri~na energija iznosi danas tek 0,1 % potrebne elek-tri~ne energije u Njema~koj.

EW, god. 103(2004), broj 1/2Mrk

U GRADNJI NAJJAÂ U SVIJETUVJETROELEKTRANA

Najve}i vjetroure|aj u Njema~koj kod Emdena (Wybel-sumer Polder) gradi tvrtka Enercon za elektroprivrednutvrtku Oldenburga EWE AG. Ovo je prvi ure|aj takvog tipaozna~en sa E112, snage 4,5 MW. Visina mu je ukupno 180 m,rotor duljine 52 m, na visini od 124 m. Temelji su okrugli,gra|eni od betona i ~elika, promjera 21 m. Predvi|a se go-dišnja proizvodnja od 15 milijuna kWh. Prototip ovakvogpostrojenja danas stoji u Magdenburgu i WilhelmsHavenu.Predsjednik elektroprivrednog poduze}a EWE govori zaovaj model E112, da }e se u budu}e graditi ukoliko se ovaj upogonu pokaè pogodan, tj. da daje predvi|enu proizvodnju ipouzdanost.Predvi|a se da }e park vjetroelektrana «WybelsumerPolder» imati ukupnu instaliranu snagu od 70 MW. Danaspoduze}e EWE ima u pogonu 17 vjetroure|aja tipa E66, u-kupne snage 25,2 MW. Ovo elektroprivredno poduze}e gradii ima u pogonu vjetroelektrane ve} 13 godina. Tip elektraneEnercon B32, snage 300 kW, zamjenuje tipove E40, snage500 kW.


KOMBINIRANE PLINSKO-PARNE ELEKTRANE

U listopadu 2003. godine provedena su mjerenja efikasnostikombiniranih plinsko-parnih elektrana na pogon plinom. Do-bivena je korisnost od 57,3 %. Tom je prigodom njema~kisavezni ministar naglasio da se sada mogu graditi elektraneovakve nove generacije na pogon plinom. One štite okoliš iuštedjet }e njema~koj privredi milijunske investicije.«Concord Power» planira kod Greisfelda investirati 600 mili-juna eura i izgraditi kombi elektranu snage 1.200 MW, a krajKölna planira britansko-ameri~ka tvrtka, za 400 milijunaeura, izgraditi kombi elektranu snage 800 MW.


STABILNA PROIZVODNJA ELEKTRI^NEENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA

Prema izvješ}u njema~ke udruge VDEW, u prvom polugo-dištu godine 2003. iz obnovljivih izvora dolazi okruglo 22milijarde kWh, ve}inom iz hidro- i vjetroelektrana.


EMISIJA SUMPORNOG DIOKSIDAU NJEMA^KOJ SMANJENA

Od godine 1992. do godine 2002. smanjena je emisija sum-pornog dioksida u Njema~koj za 91 %, ali je kod toga proiz-vodnja elektri~ne energije porasla, u istom razdoblju, za 12%.Sljede}i pregled prikazuje kako je smanjivana emisija sum-pornog dioksida:God. 1990. emisija iz termoelektrana iznosi 2,4 milijuna tonagodišnje, a 2002. 0,15 milijuna tona, dakle samo 6,3 %.


KABLIRANJE U NJEMA^KOJ

U Njema~koj se nastoji što više dijelova elektri~ne mreè vo-diti u kabelu. Dio mreè u kabelu popeo se u vremenskomrazdoblju od 1992. – 2002. godine od 63 % na 71 % i tonajviše na niskom naponu, gdje je udio kabela 80 %. Kako jeu Njema~koj kabliranje napredovalo od godine 1992. do2002. vidi se iz priloènog pregleda:

2002.(km)

1992.(km)

2002.(%)

1992.(%)

Najviši napon 113.300 113.700 4 4

Srednji napon 480.200 470.300 65 59

Niski napon 993.300 903.400 81 72

Ukupno 1,386.800 1,487.400 71 63


SCENARIJI ZA RAST SVJETSKE ENERGETIKEDO 2050. GODINE

Stru~na grupa u firmi «Royal Dutch-Shell» izradila je pred-vi|anja energetske potra`nje u svijetu, do 2050. godine. Onisu ta predvi|anja obradili u dva scenarija: evolucionarni irevolucionarni scenariji.Prema prvom scenariju zemni }e plin biti sve va`niji ener-gent, a 2025. nafta }e posti}i svoju vršnu vrijednost.Obnovljiva energija treba još mnogo razvoja da bude komer-cijalno va`na.Stru~na je grupa predvidjela, da }e broj stanovnika Zemljenarasti od 6 na 9 milijardi oko 2050. godine.Prema evolucionarnom scenariju, nafte }e biti do 2040. go-dine, onda }e je zamijeniti biosnaga i biogoriva. Fosilna }egoriva ostati dominantna još u prvoj polovici stolje}a.

156

Prema revolucionarnom scenariju u osnovi }e se promijenitienergetika uvo|enjem gorivnih }elija i vodika kao energenta.Uporaba energije raste brè nego u evolucionarnom sce-nariju.U oba scenarija zajedni~ko je da zemni plin sljede}ih 20 go-dina igra odlu~uju}u ulogu. U sljede}ih 25 godina obnovljiva}e energija znatno porasti, ali jako pasti uporaba fosilnih go-riva. Njen udio u energentima bit }e od današnjih 88 % na 60% do godine 2050. Vrijeme fosilnih goriva još }e trajati. Ug-ljena još ima za mnogo godina unaprijed.U sljede}ih 30 godina, obnovljivi energetski izvori ne}e mo}inadomjestiti fosilna goriva.


NOVI NUKLEARNI REAKTOR U FINSKOJ

Finsko elektroprivredno poduze}e TVO (Teollisunden Vo-ima Oy) gradi na mjestu Olkiluoto nukearni reaktor snage1.600 MW. Gradnju je preuzeo francusko-njema~ki konzor-cij Framatome-Siemens. Novi }e reaktor biti tipa EPR(European Pressurized Reactor), ~iji su razvoj, uz konzorcij,financirala mnoga francuska i njema~ka poduze}a. Reaktorje najmodernije konstruiran, pa je svaka pogrješka malovjerojatna.Ovaj tip nuklearnog reaktora ima, prema današnjim reakto-rima, sljede}e prednosti:- Troškovi proizvodnje elektri~ne energije manji su 10 %- Potrebna koli~ina urana 15 % je manja- Jednostavnije je upravljanje- Vrijeme uporabe je 90 %.


ZAVRŠENO ISPITIVANJE NOVOGSINTETSKOG GORIVA

Tvrtke Shell i auto tvrtka WV (Volkswagen) završile supokusnu vo`nju 25 automobila tipa VW Golf TDI s novimsintetskim gorivom. «Shell Gas to Liquids» gorivo namije-njeno je diselskim motorima, a dobiva se iz zemnog plina.Flota od 25 vozila prošla je bez problema 22.000 km s novimsintetskim gorivom, koje ima mnoge prednosti pred posto-je}im. Zbog boljeg izgaranja, emisija ugljikovodika smanjenaje za 63 %, ugljikovog oksida za 91 %. Emisija CO2 tako|er jesmanjena, zbog ve}e koli~ine vodika. Emisija partikula sma-njena je 26 %,a NOx leì 6 % ispod usporednih veli~ina.Dobar uspjeh pokusne vo`nje automobila s novim sintetskimgorivom od velike je va`nosti za obje tvrtke; osobito zbogcijene i jeftine mogu}e proizvodnje.


PRIJENOS OBNOVLJIVE ELEKTRI^NEENERGIJE TRA@I IZGRAÐENU POJAÂNUELEKTRI^NU MRE@U

Novelirani njema~ki zakon, kojim se poti~e obnovljiva ener-gija nije uzeo u obzir nu`no poja~anje elektri~ne mreè. Ne-mogu}nost prijenosa proizvedene elektri~ne energije dopotroša~a moè znatno usporiti uporabu eko-elektri~ne e-

nergije. Odgovaraju}a elektri~ne mreà mo}i }e se brzoizgraditi, ako se skrate rokovi dobivanja dozvola za daleko-vode.


ELEKTRI^NO POVEZIVANJE SUSTAVAEU I RUSIJE

Prigodom konferencije u Moskvi, u listopadu 2003. godine oenergetskoj strategiji Europe i Rusije, odràn je okrugli stol osinkronom povezivanju europskog i ruskog elektroenerget-skog sustava. Time bi se stvorika mogu}nost me|usobnetrgovine elektri~nom energijom i ve}e sigurnosti dobave.Ovakvim sinkronim povezivanjem imale bi korist obje strane,a kona~na }e odluka o povezivanju biti 2007. godine. Kaoprva etapa osnovana je radna grupa koja ima zadatak ispitatitehni~ke prilike na obje strane povezivanja, uz zaštitu oko-liša.


PRVA NJEMA^KA ELEKTRANA KOJA KORISTITOPLINU ZEMLJE

U njema~koj pokrajini Mecklenburg, u mjestu Neustadt--Glewe, u studenom godine 2003. stavljena je u pogon prvaelektrana koja koristi toplinu Zemlje. Elektrana upotpu-njava postoje}e postrojenje koje daje toplinu. Toplina se do-biva vodom temperature 98 oC, iz dubine od 2200 m. Ta vodadaje energiju, preko izmjenjiva~a topline u turbinski kru`niproces. Budu}i da je to relativno niska temperatura,upotrijebljen je perfluorpentan (vrelište 30 ºC) kao para zaturbinu, snage 210 kW. Toplana-elektrana ce davati uz top-linu i 1.400 MWh elektri~ne energije godišnje, ~ime moèopskrbiti 500 stanova grada Neustadt-Glewe.Ovaj je projekt poduprlo Savezno ministarstvo za okoliš,zaštitu prrirode i sigurnost reaktora, s okruglo 50 % potreb-nih investicija.


POTROŠNJA ENERGIJE U NJEMA^KIMKU]ANSTVIMA

Njema~ka ku}anstva troše 43 % sveukupne energije koja setroši u Njema~koj. Najviše se energije u ku}anstvu troši nagrijanje i to 53 %. Drugi veliki potroša~ je auto sa 30 % ud-jela, a 8 % energije se troši u ku}anskim aparatima i za topluvodu. Najmanji udio energije (oko 1 %) troši rasvjeta stana.Podaci su dobiveni od njema~ke udruge VDEW za 2002.godinu.


DVIJE TOPLANE-ELEKTRANE, LO@ENEBIOMASOM, UŠLE U POGON

U prošloj godini su (2003.) ušle u pogon dvije toplane--elektrane s biomasom kao gorivom. U njema~kom graduMalhinu toplana-elektrana }e proizvoditi 55 milijuna kWh

157

elektri~ne energije i 132 milijuna kWh toplinske energije. Nataj }e se na~in uštedjeti 150 milijuna m3 plina, 60.000 tsme|eg ugljena, a 90.000 t manje }e CO2 oti}i u atmosferu.Postrojenje }e godišnje trošiti oko 100.000 t biogoriva.Istodobno je u Papenburgu po~ela raditi elektrana-toplana,elektri~ne snage 20 MW i toplinske 50 MW. Postrojenje }edakle imati snagu od 70 MW.Elektrana je u pogonu, a dio za toplinu }e se prigraditi. Elek-trana je najmodernijeg tipa, s visokom tehnologijomizgaranja, vrhunske u~inkovitosti.


JOŠ O NESTANKU ELEKTRI^NE ENERGIJEU SAD-u

Prema grubim procjenama mnogih komentatora uzrokomraspada elektroenergetskog sustava sjeveroisto~ne Amerikesmatra se nedovoljno investiranje u prijenosnu mreù kao ibrojnost operatora sustava. Investitori su se okrenuli investi-ranju u konkurentnu proizvodnju elektri~ne energije.No, ima i onih koji ne misle tako. Prema jednom od is-traìva~a NERA-a (National Economic Research Associ-ates Inc.) ve}i je problem organizacija elektroprivrednihorganizacija, nego elektroprivredna infrastruktura.Treba imati na umu da je prijenos me|udràvni biznis, aprijenosni sustavi me|usobno zavisni. Zbog preklapanjanadle`nosti regulacija elektroenergetske industrije predstav-lja kompliciranu zbrku federalnih, dràvnih i lokalnih regu-latora, regulatora zaštite okoliša, planiranja, zdravlja,sigurnosti itd.Deregulacija proizvodnje uzrokovala je da se prijenosni sus-tav koristi na na~in za koji nije izgra|en. Zbog me|usobnogtrgovanja regija pove}ana je ranjivost prijenosnog sustava.No, odgovor nije u jedinstvenoj nacionalno prijenosnoj kom-paniji i jedinstvenom regulatornom entitetu za kompletanprijenos. Sada je vrijeme da se sagleda na nacionalnoj razinitko treba što u~initi: što trebaju u~initi opskrbljiva~i, tko ihtreba regulirati – postaviti norme, te što treba u~initi da se seraš~isti ova zbrka preklapanja nadle`nosti.Prema nekima izvedivost jedinstvene globalne elektri~nemreè pojedinih regija samo je vizija koja se ne}e nikad os-tvariti s obzirom na troškove. Sve ve}e korištenje malih elek-trana, pogotovo onih s obnovljivim izvorima energije,smještenih blizu potroša~a, mnogo je jeftinije i sigurnije. Ve-like konekcije prijenosnih sustava pro}i }e kao dinosauri.Osim toga prijenos elektri~ne energije na udaljenosti ve}ojod 800 km upitan je, što je pokazao ispad u sjeveroisto~nojAmerici.Energy International, September/October 2003.

SBK

HO]E LI UGLEDATI SVJETLO DANAELEKTRI^NA ENERGIJA DOBIVENA FUZIJOM?

Za sudjelovanje u me|unarodnom programu za izradu nuk-learnog reaktora koji koristi fusiju ITER (InternationalThermonuclear Experimental Reactor Programme) zain-teresirana je Kina i sjeverna Koreja. Dosada su u programITER stalno uklju~ene Francuska, Španjolska, Japan i Ka-nada. Amerika je bila uklju~ena, pa je izašla, jer se nije sla-

gala s na~inom sufinanciranja. Povratak Amerike u ITERpokrenuo je raspravu o odrìvosti tehnologije fuzije i njezinojprihvatljivosti. Postavlja se pitanje njene komercijalizacijekao i konkurentnosti fisiji. No, ograni~ene koli~ine fosilnihgoriva, utjecaj na okoliš, socijalni troškovi golemih hidroe-lektrana, skre}u pozornost na nuklearnu energiju.Kada su u pitanju postoje}a tehnologija fisije i i tehnologijafusije u razvoju, svaka ima svojih prednosti i nedostataka.Kada se govori o raspoloìvim rezervama goriva, gorivo zareaktor na fusiju je neiscrpno i treba ga u malim koli~inama.Tricij se moè dobiti iz morske vode, koja je obnovljivi izvor,pa to ide u prilog fusiji.Ako se uspore|uje proizvodna jedinica nuklearne elektrane sreaktorom na fusiji i one s reaktorom na fisiju, prednost je nastrani one na fusiji. Npr. za jedinicu od 1000 MW kod fusijepotrebno je godišnje nekoliko stotina kilograma deuterija itricija, dok za onu kod fisije treba nekoliko tona urana. Is-trošeno gorivo kod fisije visoko je radioaktivno i traìposebno dugovje~no odlagalište i velike investicije. Otpadgoriva iz reaktora na fusiju manje je opasan, ali treba istraìtimogu}nost njegovog recikliranja s obzirom na njegovu ko-li~inu. U ovom stadiju istraìvanja ne mogu se sa sigurnoš}uprocijeniti troškovi izgradnje nuklearne elektrane s reak-torom na fusiju.Ostaje otvoreno pitanje kada }e reaktor na fusiju bitikonkurentan onom na fisiju, jer se tako|er provode is-traìvanja radi poboljšanja reaktora na fisiju. Jedna od opcijaje i izgradnja hibridnog reaktora na fusiju-fisiju. Reaktor biimao centralnu komoru za fusiju s omota~em od materijalaza fisiju. U centralnoj komori bi se stvarali neutroni koji bipokrenuli reakciju fisije u omota~u.Ne treba zanemariti da sudbina daljnjeg istraìvanja fusijemnogo ovisi i o politi~koj volji i spremnosti pojedinih vladada sudjeluju u financiranju.

Energy International, September/October 2003.SBK

KINESKA HIDROELEKTRANA THREE GORGESISPRED PLANA

Kao po~etak komercijalne proizvodnje najve}e svjetske hi-droelektrane Three Gorges (Tri klisure) uzima se 10. lipanj2003. godine (Vidjeti: Energija, godi 52/2003/, broj 5.).Tada je prvi agregat zapo~eo komercijalnu proizvodnjuelektri~ne energije. Bilo je planirano da se u 2003. godinistave u pogon ~etiri agregata. Kako je razina akumulacije po-rasla za 4 metra i dostigla 139 metara nadmorske visine, u po-gon je stavljeno 6 agregata. Dnevna proizvodnja svih šestjedinica iznosi oko 84 milijuna kWh. Šesti agregat stavljen jeu pogon 29. studenog 2003. godine. Do kraja 2003. godineova je hidroelektrana proizvela oko 6,13 milijardi kWh.Sva proizvedena elektri~na energija prenosi se u isto~ni i cen-tralni dio Kine te do najve}eg industrijskog grada Chongqu-ing na gornjem toku rijeke Yangtze u jugozapadnoj koneskojpokrajini Sichuan.Prema izjavama predstavnika korporacije koja vodi gradnju,druga ~etiri agregata trebala bi biti stavljena u pogon u 2004.godini, a preostali agregati (ukupno ih je 26) trebali bi u}i upogon do 2009. godine.No, funkcioniranje ovog hidroenergetskog objekta s obziromna njegovu sloènost nije bez poteško}a i problema. Stvara-ju}i ovako veliku akumulaciju utjecalo se na promjenu mik-

158

roklime. Na podru~ju akumulacije pojavljuje se magla kojaugroàva sigurnost plovidbe. Stvaranjem akumulacije rijekaYangtze postala je šira i sporija, pa se piloti brodova morajuobu~iti za plovidbu u promijenjenim uvjetima.Dio brodskih prevodnica bit }e zatvoren neko vrijeme, dok sene obavi inspekcija, odnosno ispita struktura temelja iprovede adekvatno testiranje, jer se pojavio kvar na vratimanekih prevodnica.Isto tako se strahuje od doma}ih i stranih terorista. Sigur-nosna slu`ba poduzima mjere da utvrdi mogu}nost teroris-ti~kog napada na branu. Kako sada mogu ploviti rijekomYangtze vrlo veliki brodovi (10.000 tona), nije isklju~ena mo-gu}nost da neki od njih bude natovaren eksplozivom. Tavjerojatnost se ne smije isklju~iti, pogotovo zbog vrlo zateg-nutih politi~kih odnosa s Tajvanom.www.energycentral.com, 2003 –12-01

SBK

OSMOZA – NOVI IZVOR OBNOVLJIVEENERGIJE

Ideja o korištenju osmoze za proizvodnju elektri~ne energijepotekla je od stru~njaka iz norveške kompanije Statkraft SF.Kasnih devedesetih godina prošlog stolje}a norveška kom-panija Statkraft SF i norveški istraìva~ki institut SINTEFna~inili su preliminarnu studiju o mogu}nosti proizvodnjeelektri~ne energije pomo}u osmoze. Naime, miješanje rije~neslatke vode s morskom slanom vodom na mjestu gdje rijeka ut-je~e u more osloba|a veliku koli~inu energije. Bilo je pitanjemoè li se ta energija koristiti za komercijalnu proizvodnjuelektri~ne energije. Istraìvanja su dala potvrdan odgovor. Uosnovi proces je sli~an obrnutoj osmozi u postrojenju desalini-zacije morske vode SWRO (Saltwater Reverse Osmosis).Tehnologija za dobivanje elektri~ne energije pomo}u osmozenazvana je PRO (Pressure Retarded Osmosis).Na slici je prikazan osnovni princip procesa proizvodnje elek-tri~ne energije pomo}u osmoze. Filtrirana rije~na voda(slatka) dotje~e u module membrane. U modulima ona pro-lazi kroz membranu i miješa se sa slanom morskom vodompove}avaju}i tlak razrije|ene vode. Nakon izlaska iz modula

dio razrije|ene morske vode pod osmoskim pritiskom pro-lazi kroz turbinu i pokre}e agregat za proizvodnju elektri~neenegije, dok drugi dio odlazi u izmjenjiva~ pritiska.Koriste}i navedenu tehnologiju rije~na voda s protokom od1m3/s moè dati snagu od 1MW. Procijenjeno je da bi se naovakav na~in moglo proizvesti u Norveškoj elektri~ne ener-gije oko 25 TWh godišnje.Ovakva elektrana razlikuje se od klasi~ne hidroelektrane potome što ima dodatne ure|aje: membranu i izmjenjiva~ pri-tiska (pressure exchanger). No, nije joj potrebna brana nitipad vode, a i lokacija nije va`na dok je dostupna rije~na imorska voda. Utjecaj na okoliš je zanemariv. Za vrijeme po-gona membranu je potrebno odràvati ~istom. Sredstva za~iš}enje su sli~na onim koja koriste postrojenja za desaliniza-ciju, nisu toksi~na, recikliraju se te su prihvatljiva s aspektautjecaja na okoliš. Ne stvara CO2 i potpuno je u suglasju sokolišem, pa se moè uspore|ivati s ve}inom obnovljivih iz-vora energije.Kako su glavni elementi ovakvog postrojenja membrana iizmjenjiva~ pritiska, efikasnost cijelog procesa upravo ovisi oefikasnosti ovih dvaju elemenata. Zbog toga su sva is-traìvanja usmjerena na to da se proizvedu ovi elementi sašto duìm ìvotnim vijekom i sa što manjim troškovima.Kompanija Statkraft SF zajedno s kompanijom ICT-POL izPortugala, SINTEF-om iz Norveške, GKSS-Forschung-zentrum-om iz Njema~ke te helsinškim univezitetom za teh-nologiju pokrenule su projekt vrijedan 3,4 milijuna eura2001. godine. Glavni predmet istraìvanja je membrana, od-nosno njene performanse. Kao cilj postavljena je membranasa 4 W/m2 i više. Kompanija Stratkraft i partneri u lipnju2003. godine otvorili su laboratorij na zapadnoj norveškojobali za testiranje uzoraka membrane. Nakon dobivanja, od-nosno proizvedene membrane sa zadovoljavaju}im perfor-mansama, pokrenut }e se pilot projekt da se potvrdeperformanse u stvarnim pogonskim uvjetima. Iako sve na-preduje po planu predstavljanje na trìštu elektrane na os-mozu i njena komercijalna uporaba moè se o~ekivati tek ta 5do 10 godina.

Refokus, November/December 2003, www.statkraft.no

SBK

159

Osnovni princip rada postrojenja za proizvodnju elektri~ne energije pomo}u osmoze

SOLARNI AUTOMOBILI I NJIHOVI REKORDI

Agencija Komisije za turizam Australije The World SolarChallenge ve} nekoliko godina organizira natjecanja auto-mobila na solarni pogon na dionici Darwin – Adelaide(prema donjoj slici), ~ija duìna iznosi 2.998 kilometara. Prvonatjecanje odràno je 1987. godine. Zatim slijede natjecanja1990., 1993., 1996., 1999., 2001. i 2003. godine. Najve}a pos-tignuta brzina na prvom natjecanju 1987. godine iznosila je

66,904 km/h. U godini 2003. brzina je iznosila 97 km/h, kojuje postigao nizozemski solarni automobil Nuna II (na slici).To je dosada najve}a postignuta brzina.Na ovim natjecanjima sudjeluje po nekoliko ekipa iz velikogbroja zemalja: Kanada, Japan, Tajvan, SAD, Puerto Rico,Malezija, Brazil, Francuska, Njema~ka i Australija. Na zad-njem natjecanju 2003. godine iz SAD-a je sudjelovalo ~ak 12ekipa.Pri izradi solarnih automobila korištena je tehnologija, od-nosno materijali koji se koriste u svemirskoj tehnologiji (ma-terijal koji se koristi za zaštitu satelita od meteorita).

Solarni automobil Nuna II teoretski moè posti}i brzinu od170 km/h. Ugra|en je tip solarnih }elija kakav je koristila Eu-ropska svemirska agencija ESA na satelitu SMART-1.Predvi|a se da }e poboljšanja u solarnoj tehnologiji kroznekoliko godina biti takva da }e se efikasnost automobilapove}ati do 70 %.

Refocus, November/December 2003, www.re-focus.netSBK

PRODU@ENJE @IVOTNOGVIJEKA VATROOTPORNIHÊLIKA

Japanski istraìva~i razvili su novu vrstuvatrootpornog ~elika koji zadràva svoju~vrsto}u i pri 670o C, a ima i duì ìvotnivijek od dosadašnjih vatrootpornih ~elika.Pove}anjem temperature izgaranja u ter-moelektranama, pove}ala bi se efikasnotza 5 %, uz smanjenje emisije CO2 u go-dišnjoj koli~ini koja bi nastala izgaranjem130.000 tona ugljena.Produènje ìvotnog vijeka u odnosu nakonvencionale ~elike, ne traì i pove}anjetroškova proizvodnje, jer se moè proizvo-diti u postoje}im postrojenjima.Konvencionalni vatrootporni ~eilikmijenja strukturu na oko 1.000 satiuporabe, dok novi ~elik moè biti uuporabi i do 100.000 sati bez promjenestrukture.

Power, Vol. 147, No. 8, October 2003.

SBK

ŠPANJOLSKA I PORTUGAL KONA^NOUDRU@UJU SVOJA TR@IŠTA ENERGIJOM

U sije~nju ove godine, u Lisabonu je potpisan sporazum ojedinstvenom energetskom trìštu izme|u Španjolske i Por-tugala.Prema planu zajedni~ko iberijansko trìšte elektri~ne ener-gije trebalo je po~eti radom u 2002. godini. Prema današnjimsaznanjima, ujedinjeno trìšte elektri~ne energije Španjolskei Portugala «Iberian Electricity Market» (Mibel) po~et }e sradom u travnju ove godine. Kasnilo se zbog zapreka u pro-vo|enju liberalizacije u Portugalu, jer je dràvno kontroli-rana elektroprivredna kompanija Electricade de Portugalimala monopol na prodaju i distribuciju elektri~ne energije.Iako veliki potroša~i mogu birati svoje dobavlja~e, nesre|enaje situacija s potroša~ima koji imaju dugoro~ne ugovore o op-skrbi elektri~nom energijom s ovom kompanijom. Drugiproblem je u ograni~enom prekograni~nom prijenosnom ka-pacitetu, koji bi trebao biti riješen do kraja 2006. godine.Mibel }e biti najve}e spot trìšte u Europi nakon Nord Pool-akojeg su osnovale 1993. godine Švedska, Finska, Norveška iDanska. Imat }e oko 28,5 milijuna potroša~a. Obuhvatit }eproizvodnju elektri~ne energije od 260 milijuna MWh svakegodine ili 10 % ukupne proizvodnje u EU. Postat }e ~etvrtinajve}i proizvo|a~ nakon Njema~ke, Francuske i Velike Bri-tanije.

160

Nizozemski solarni automobil NUNA II

Stvaranjem jedinstvenog energetskog trìšta cijene elek-tri~ne energije u Portugalu }e se promijeniti. Naime, sada jecijena elektri~ne energije 10 % za ku}anstva, a 20 % za ostalepotroša~e viša od cijene u Španjolskoj.No, liberalizacija ima i drugu stranu, a to je smanjivanje brojazaposlenih u elektroprivredi. Prema nekima broj zaposlenihelektro radnika u Šapnjolskoj past }e za 35 % u razdoblju od1997. do 2003. godine.Tako se za vrijeme potpisivanja sporazuma u Lisabonu oku-pilo stotinjak radnika, koji mogu izgubiti posao, iz Portugala isjeverozapadne španjolske pokrajine Galicije i protestiralo.

www.energycentral.com, 19 January 2004;http://au.news.yahoo.com 21.January 2004.

SBK

NJEMA^KA: MJESE^NO 50 EURA ZAELEKTRI^NU ENERGIJU

Prosje~no njema~ko tro~lano ku}anstvo je u 2003. godini pla-tilo mjese~ni ra~un za elektri~nu energiju u iznosu od 50eura, ako je godišnje trošilo 3500 kilovatsati. U odnosu spram1980. godine, takvo ku}anstvo danas pla}a dvostruko ve}imjese~ni ra~un, a oko 35% više spram ra~una u tadašnjojSaveznoj Republici (Zapadna Njema~ka).Dràvno optere}enje ra~una za elektri~nu energiju rapidnoraste: u samo pet posljednjih godina udjel tog optere}enjaporastao je s oko 25% na 40% - kao porez na dodanu vrijed-nost (koji se mijenjao – 1980: 13%, 1990: 14%, 1998. godinedo danas: 16%), naknadu za koncesiju, porez na elektri~nuenergiju (eko-porez), naknadu za omogu}enje spregnuteproizvodnje toplinske i elektri~ne energije, te naknadu zapoticanje korištenja obnovljivih izvora.Prosje~ni mjese~ni ra~un za elektri~nu energiju tro~lanogku}anstva u Njema~koj koje troši 3500 kWh/god (euro/mjes)

Opis 1980. 1990. 1998. 2003.

Proizvodnja,prijenosi distribucija

18,56 26,34 37,60 29,90

Porez nadodanuvrijednost

3,32 4,54 6,90 6,92

Naknada zakoncesiju 2,65 3,65 5,22 5,22

«Ugljeni»pfenning* 0,97 2,47 0 0

Omogu}enjespregnuteproizvodnje

0 0 0 0,90

Poticanjeobnovljivihizvora

0 0 0,23 1,23

Porez naelektri~nuenergiju

0 0 0 5,97

Ukupno 25,50 37,00 49,95 50,14

* Naknada za poticanje kori{tenja doma}eg ugljena

www.strom.de/22.12.2003.MK

NJEMA^KA: VIŠE STRUJE ZA NADNICU

Prosje~ni Nijemac morao je u 2002. godini za 200 kilovatsatielektri~ne energije raditi dva i pol radna sata (posredno: izlazi

da je njema~ka prosje~na nadnica oko 13,6 eura/sat ili okruglo

100 kuna/sat – op.MK). U 1991. godini prosje~ni Nijemac zaistu koli~inu elektri~ne energije morao je raditi jedan radnisat dulje, dakle 3,5 radna sata. Protegne li se to unazad do1960. godine, tada je Nijemac radio deset radnih sati za 200kilovatsati elektri~ne energije.Istodobno, jedna litra normalnog benzina dobila se za 14 mi-nuta rada u 1960. godini, a 2002. godine trebalo je za litrutakva benzina raditi 5 minuta. Omjer je, dakle, za bezin oko 3puta manje, a za elektri~nu energiju oko 4 puta manje!


NJEMA^KA: POLOVINA ELEKTRI^NEENERGIJE ZA MOTORE

Okruglo: polovina elektri~ne energije u Njema~koj 2002. go-dine utrošena je za elektromotorne pogone u do-ma}instvima, industriji i prometu. Jedna tre}ina iskorištenaje za procesnu toplinu, za pripremu tople vode, te za zagri-javanje prostora. Procesna toplina ~ini 19% ukupne po-trošnje elektri~ne energije u Njema~koj, a odnosi se natalionice i sušionice, industrijsko kuhanje i gla~anje. Za topluvodu koristi se 8%, a za zagrijavanje prostora oko 7% elek-tri~ne energije. Oko 10% sluì za rasvjetu, a 7% za opskrbuelektri~nom energijom informacijske i telekomunikacijsketehnike.Istodobno, prosje~no njema~ko ku}anstvo koristilo je ukup-nu (ne samo elektri~nu!) energiju na na~in: 53% za zagri-javanje, 30% za pogon automobila, 8% za pogon ku}anskihaparata, 8% za pripremu tople vode i 1% za rasvjetu.


NJEMA^KA: ODSUMPORAVANJEIZ ELEKTRANA

Emisija sumpor-dioksida iz njema~kih elektrana je posljed-njih godina na ujedna~enoj razini: oko 0,15 milijuna tona go-dišnje. Godine 1995. ta je emisija bila 1,05 milijuna tona, a1990. je bila ~ak 2,04 milijuna tona (u tome s podru~ja za-padne Njema~ke 0,20, a s podru~ja isto~ne Njema~ke presud-nih 1,84 milijuna tona). Dakle za desetak godina došlo je dotrinaesterostrukog smanjenja emisije sumpor-doksida!Samo za modernizaciju odsumporavanja njema~kih elek-trana utrošeno je od osamdesetih godina ukupno oko 10 mili-jarda eura (tako da je današnja emisija iz elektrana napodru~ju isto~ne Njema~ke svedena na oko 0,05 milijunatona).


NJEMA^KA: U DESET GODINA – 3 MILIJUNAKUPACA VIŠE

U 2002. godini je u Njema~koj bilo okruglo 44 milijuna ku-paca elektri~ne energije, što je za oko 3 milijuna više nego li u1992. godini, ili za 7% više u tih deset godina.

161

Najve}a je grupa kupaca u ku}anstvima, ~ine skupinu od oko43,8 milijuna. Tu su ubrojeni i svi mali kupci: primjerice maleusluge, lije~nici i advokati. U podru~ju industrije, trgovine,obrta, javnih slu`bi i prometa bilo je oko 320 tisu}a kupaca.U ukupnoj potrošnji elektri~ne energije, kupci uku}anstvima (i ostali mali kupci) sudjeluju s oko ~etvrtinom,

a industrija s oko polovinom udjela, a ostali (dakle trgovina,obrt, javne slu`be i promet) troše preostalu ~etvrtinu elek-tri~ne energije.

www.stom.de/4.8.2003.

MK

162

1

E n e r g i j a

Godi{te 53 (2004) Br. 2

âsopis Hrvatske elektroprivrede

Uredni{tvo i uprava:Zagreb, Ulica grada Vukovara 37

Godi{nja pretplata 480,00 kn

ENERGIJA 1467 UDK 621.316.1:621.316.31PREGLEDNI ^LANAK

ENERGIJA 53/2004/2, 127 – 133

PIPO – PRA]ENJE IZGRADNJE PRIJENOSNIH OBJEKATAProf. dr. sc. Zdravko Hebel, dipl. ing. – mr. sc. Marko Delimar – Domagoj Peharda,

dipl. ing.

FER, Unska 3, 10000 Zagreb, Hrvatska

Marijan Kalea, dipl. ing.

HEP Prijenos d.o.o. – Prijenosno podru~je Osijek, Šetalište kardinala F. Šepera 1a, 31000 Osijek, Hrvatska

Uspješno planiranje i pra}enje izgradnje prijenosnih objekata moè zna~ajno smanjiti rokove icijenu izgradnje. Kod toga veliku ulogu ima stalno pra}enje fizi~ke gotovosti objekata ifinancijske realizacije izgradnje.U ~lanku se daju osnovni pojmovi, opisuje primjena i na~in rada informacijskog sustava zapra}enje izgradnje prijenosnih objekata. Kao izvor financijskih podataka koristi se postoje}aHEP-ova financijska baza podataka, a koja je aùrirana i prilago|ena za potrebe Slu`be zaizgradnju prijenosnih objekata.(Lit. 3, sl. 4 – original na hrvatskom jeziku)

AutoriISSN 0013-7448

ENJAAC 53/2/127 – 133/2004.

ENERGIJA 1466 UDK 621.311.1:621.311.22IZVORNI ZNANSTVENI ^LANAK

ENERGIJA 53/2004/2, 91 – 99

VELIKI POREME]AJ U HRVATSKOM SUSTAVU 20.9.2002. SGUBITKOM PRIJELAZNE STABILNOSTI I ISPADIMA AGREGATA TE

RIJEKA, TE PLOMIN 1 I TE PLOMIN 2 – UZROCI I POSLJEDICEMr. sc. Darko Nemec, dipl. ing. – mr. sc. Milan Stojsavljevi}, dipl. ing.

Institut za elektroprivredu i energetiku, Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb, Hrvatska

Analiziran je poreme}aj u hrvatskom ees-u, izazavan tropolnim kratkim spojem na 220 kV TE Rijeka –TS Melina, koji je rezultirao prijelaznom nestabilnoš}u i ispadima agregata TE Rijeka, TE Plomin 1 iTE Plomin 2. U evaluaciji i uspostavi fizikalne slike poreme}aja primijenjena je izvorna metoda u kojojse koriste stvarni pogonski zapisi i rezultati simulacijskih istraìvanja na dinami~kom modelu sustava.Na temelju zapisa trenutnih vrijednosti napona i struja iz numeri~kih vodnih zaštita u dijelu podru~ne220 kV mreè te KRD zapisa stacionarnog stanja iz programskog paketa DAM (Dispe~erska AnalizaMreè) u nacionalnom dispe~erskom centru (NDC) u Zagrebu rekonstruiran je slijed doga|aja.Poreme}aj je zatim simuliran na višestrojnom dinami~kom modelu sustava. Razmjerno dobropodudaranje rezultata simulacijskih prora~una sa stvarnim zapisima napona i struja omogu}ilo je da sejednozna~no utvrdi prijelazna stabilnost agregata TE Rijeka, TE Plomin 1 i TE Plomin 2, a time je ihrvatski sustav bio prijelazno nestabilan. Tako|er je bila narušena i sigurnost sustava po kriterijunaponske stabilnosti. Kona~no, na temelju provedenih istraìvanja istaknuti su opseg i teìnaporeme}aja te je ukazano na potrebne daljnje aktivnosti.(Lit. 2, sl. 10 – original na hrvatskom jeziku)


ENJAAC 53/2/91 – 99/2004.


ENERGIJA 53/2004/2, 135 – 146

NAPONSKE PRILIKE U PRIJENOSNOJ MRE@I I REGULACIJA NAPONAMRE@NIM TRANSFORMATORIMA

Goran Jerbi}, dipl. ing.


Prikazani su rezultati analize utjecaja promjene prijenosnog omjera mre`nih transformatora400/220 kV i 400/110 kV na naponske prilike u interkonektivnim ~vorištima. Naglašeni su nekiod problema vezanih za regulaciju napona mre`nim transformatorima i izbor na~ina i opsegaregulacije transformatora u transformatorskim stanicama 400/220/110 kV @erjavinec, odnosnoErnestinovo.(Lit. 3, sl. 7 – original na hrvatskom jeziku)

AutorISSN 0013-7448

ENJAAC 53/2/135 –146/2004.

2

ENERGIJA 1468 UDK 621.316.1:621.314.2

1. Naponske prilike u prijenosnoj mre`i iregulacija napona mre`nimtransformatorima

Napon

Naponske prilike

I. Jerbi}, G.

Optere}enje sustava

II. Institut za elektroprivredu i energetiku,Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb,Hrvatska

Transformator

Regulacija napona

Kompenzacija

ENERGIJA 1466 UDK 621.311.1:621.311.22

1. Veliki poreme}aj u hrvatskom sustavu20.9.2002. s gubitkom prijelaznestabilnosti i ispadima agregata TE Rijeka,TE Plomin 1 i TE Plomin 2 – uzroci iposljedice

Elektroenergetski sustav

Veliki poreme}aj

Prijelazna stabilnost

Simulacijska analiza

I. Nemec, D. – Stojsavljevi}, M.

II. Institut za elektroprivredu i energetiku,Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb,Hrvatska

ENERGIJA 1467 UDK 621.316.1:621.316.31

1. PIPO – Pra}enje izgradnje prijenosnihobjekata

Izgradnja prijenosnih objekata

I. Hebel, Z. – Delimar, M. – Peharda, D. –

Kalea, M.

Planiranje i pra}enje izgradnje

II. FER, Unska 3, 10000 Zagreb, Hrvatska

– HEP Prijenos d.o.o. – Prijenosnopodru~je Osijek, Šetalište kardinala F.Šepera 1a, 31000 Osijek, Hrvatska

3

E n e r g i j a

Godi{te 53 (2004) Br. 2

âsopis Hrvatske elektroprivrede

Uredni{tvo i uprava:Zagreb, Ulica grada Vukovara 37

Godi{nja pretplata 480,00 kn


ENERGIJA 53/2004/2, 101 – 111

POTENCIJALNI PROBLEMI U PRIJENOSNOJ MRE@I HRVATSKE I NJIHOVORJEŠAVANJE U PREDSTOJE]EM KRATKORO^NOM RAZDOBLJU

Goran Jerbi}, dipl. ing.


Ante ]uri}, dipl. ing.

HEP – Trade d.o.o., Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb, Hrvatska

U ~lanku se analiziraju problemi u prijenosnoj mreì Hrvatske elektroprivrede i mogu}nostinjihovog rješenja u budu}em trogodišnjem razdoblju. Prema Zakonu o trìštu elektri~neenergije NN br. 68 (~lanak 12. stavak 1.) od 2001. godine “Operator sustava u suradnji senergetskim subjektom za prijenos elektri~ne energije, uz prethodnu suglasnost Vije}a zaregulaciju, donosi plan razvoja i izgradnje prijenosne mreè za razdoblje do tri godine.”Za potrebe analize i procjene potrebnog poja~anja mreè, prijenosna mreà je modelirana nara~unskom stroju za o~ekivano stanje maksimalnog optere}enja 2002. i 2005. godine. Dan jeosvrt na postoje}u konfiguraciju prijenosne mreè Hrvatske i planiranu izgradnju do 2005.godine. Utvr|ene su slabe to~ke u prijenosnoj mreì koje mogu biti potencijalni uzrok ve}ihporeme}aja. Dane su korektivne akcije, pogonske preporuke kao i nu`na dogradnja sustava.Posebno je naglašen utjecaj predstoje}e izgradnje TS @erjavinec i TS Ernestinovo.(Lit. 5, sl. 6 – original na hrvatskom jeziku)


ENJAAC 53/2/101-111/2004.

ENERGIJA 1470 UDK 621.316.933.8:658.516STRU^NI ^LANAK

ENERGIJA 53/2004/2, 113 – 117

UPOZORENJE NA MOGU]E OPASNE NAPONE DODIRA U DIJELUMRE@A 0,4 kV I KOD POTROŠAÂ S NAPUTCIMA ZA PRISTUP

RJEŠAVANJU NAZNAÊNE PROBLEMATIKEIvo Santica, dipl. ing.

HEP Distribucija d.o.o. – DP Elektrodalmacija, Polji~ka bb, 21000 Split, Hrvatska

Izgradnju novih mreà 0,4 kV posljednjih godina intenzivno prate rekonstrukcije postoje}ihmreà s golim vodi~ima, ugradnjom samonosivog kabelskog snopa. Mjere zaštite od opasnihnapona dodira kod dijela postoje}ih potroša~a i u rekonstruiranim mreàma predstavljajuposebnu problematiku. Njoj se naàlost ne posve}uje dovoljno pozornosti. Zato ovaj prostorostaje tehni~ki, pravno pa i eti~ki nedefiniran.^lankom su dani osnovni naputci i smjernice za rješavanje nazna~ene problematike.Sveobuhvatno rješenje zahtijeva detaljnu analizu postoje}eg stanja, pravno tuma~enje obvezakao i eti~ki stav prema problemu (radi se o kvaliteti isporu~ene robe s elementima opasnim poìvot).(Lit. 4, sl. 2 – original na hrvatskom jeziku)

AutorISSN 0013-7448

ENJAAC 53/2/113 – 117/2004.


ENERGIJA 53/2004/2, 119 – 126

SUSTAVI MOTRENJA ULJNIH TRANSFORMATORAProf. dr. sc. Zdenko Godec, dipl. ing. – Denko Godec, dipl. ing.

Kon~ar – Institut za elektrotehniku, Fallerovo šetalište 22, 10000 Zagreb, Hrvatska – HT mobilnekomunikacije, Ulica grada Vukovara 23, 10000 Zagreb, Hrvatska

Motrenje (engl. on-line monitoring) je automatizirani nadzor. Koristi i koji su ciljevi motrenjatransformatora, odabir transformatora i veli~ine koje treba motriti, odre|uje vlasniktransformatora. Dan je kratak pregled sustava motrenja transformatora i veli~ine koje senaj~eš}e motre, te preporuke na što treba obratiti pozornost pri izboru sustava za motrenje.(Lit. 12, sl. 1 – original na hrvatskom jeziku)


ENJAAC 53/2/119 – 126/2004.

4

ENERGIJA 1469 UDK 621.316.1:621.311.1

1. Potencijalni problemi u prijenosnoj mreìHrvatske i njihovo rješavanje upredstoje}em kratkoro~nom razdoblju

Estimacija stanja

Kratkoro~no razdoblje

I. Jerbi}, G. – ]uri}, A.

Model EES-a

II. Institut za elektroprivredu i energetiku,Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb,Hrvatska – HEP – Trade d.o.o., Ulicagrada Vukovara 37, 10000 Zagreb,Hrvatska

Prijenosna mreà Hrvatske

Programski paket DAM

Proraèun tokova snaga

Sekcionirana mreà

Vršno optere}enje

ENERGIJA 1470 UDK 621.316.933.8:658.516

1. Upozorenje na mogu}e opasne naponedodira u diejlu mreà 0,4 kV i kodpotroša~a s naputcima za pristuprješavanju nazna~ene problematike

Opasni napon dodira

Uzemljiva~

Zaštitne mjere

I. Santica, I.

II. HEP Distribucija d.o.o. – DPElektrodalmacija, Polji~ka bb,21000 Split, Hrvatska

ENERGIJA 1471 UDK 621.314.212:621.316.9

1. Sustavi motrenja uljnih transformatora Uljni transformatori

I. Godec, Z. – Godec, D. Motrenje

II. Kon~ar – Institut za elektrotehniku,Fallerovo šetalište 22, 10000 Zagreb,Hrvatska – HT mobilne komunikacije,Ulica grada Vukovara 23, 10000 Zagreb,Hrvatska

Sustav motrenja

5

E n e r g i j a

Volume 53 (2004) No 2Review of electricity of Croatia

Editorial and advertisements offices:Zagreb, Ulica grada Vukovara 37

Subscription rate for 6 numbers p.a. USD 95

ENERGIJA 1467 UDK 621.316.1:621.316.31SUBJECT REVIEW

ENERGIJA 53/2004/2, 127 – 133

PIPO – FOLLOW-UP OF TRANSMISSION FACILITY CONSTRUCTIONProf. Zdravko Hebel, D. Sc. – Marko Delimar, M. Sc. – Domagoj Peharda, B. Sc.

FER, Unska 3, 10000 Zagreb, Croatia

Marijan Kalea, B. Sc.

HEP Prijenos d.o.o. – Prijenosno podru~je Osijek, Šetalište Kardinala F. Šepera 1a, 31000 Osijek, Croatia

Successful follow-up of transmission facilities' planning and construction can bring significantdecrease in duration and costs. Constant follow-up of the physical readiness and financialrealisation plays an important role in that effort.In the paper basic terms are explained, application is described as well as the mode ofinformation system operation for follow-up of transmission facility construction. The existingHEP data base was used as a source of financial data and updated to the needs of the service fortransmission Facility construction.(No. of References: 3, Fig.: 4 – original in Croatian)

Authors

ISSN 0013-7448ENJAAC 53/2/127 – 133/2004.


ENERGIJA 53/2004/2, 135 – 146

VOLTAGE CIRCUMSTANCES IN TRANSMISSION NETWORK ANDVOLTAGE REGULATION BY NETWORK TRANSFORMERS

Goran Jerbi}, B. Sc.

Institut za elektroprivredu i energetiku, Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb, Croatia

Analysis results of 400/220 kV and 400/110 kV network transformers' transformation ratechange on voltage circumstances in inter connection nodes are given. Some problemsconnected to voltage regulation by network transformers are stressed as well as the way ofchoice and transformation regulation range in 400/220/110 kV @erjavinec and Ernestinovotransformer stations.(No. of References: 3, Fig.: 7 – original in Croatian)

AuthorISSN 0013-7448

ENJAAC 52/2/135 – 146/2004.

ENERGIJA 1466 UDK 621.311.1:621.311.22ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

ENERGIJA 53/2004/2, 91 – 99MAJOR DISTURBANCE IN THE CROATIAN SYSTEM ON SEPTEMBER20, 2002, WITH LOSS OF TRANSIENT STABILITY AND OUTAGE OF TPP

RIJEKA, PLOMIN 1 AND PLOMIN 2 UNITS – CAUSES ANDCONSEQUENCES

Darko Nemec, M. Sc. – Milan Stojsavljevi}, M. Sc.


The disturbance in the Croatian electric power system is considered to have been caused bythree-phase short circuit on 220 kV TPP Rijeka – TS Melina that resulted in transient instability andoutages of units in TPP Rijeka, TPP Plomin 1 and Plomin 2. The evaluation and determination ofphysical background of the disturbance source method applied uses real operation data and results ofsimulation research on a dynamic model of the system. The follow-up of the even was reconstructedbased on current voltage values and the current from numerical line protection in a part of the 220 kVregional network and KRD data of stationary state from DAM programming package (DispatcherAnalysis of Network) of the National Dispatching Center (NDC) in Zagreb. The disturbance wassimulated on the multi-machine dynamic model of the system. Fairly good coincidence of simulationand real data of voltage and current enabled the determination of transient stability of units TPPRijeka, TPP Plomin 1 and TPP Plomin 2, whereby the Croatian system became transiently unstable.Also, system security by voltage stability criteria was disturbed. Finally, based on the research, therange and significance of disturbance are given as well as necessary future activities.(No. of References: 2, Fig.: 10 – original in Croatian) Authors

ISSN 0013-7448ENJAAC 53/2/91 – 99/2004.

6

ENERGIJA 1467 UDK 621.316.1:621.316.31

1. PIPO – Follow-up of Transmission FacilityConstruction

Construction of Transmission

Facilities

I. Hebel Z. – Delimar, M. – Peharda, D. –

Kalea, M.

Construction Planning and Follow-up

II. FER, Unska 3, 10000 Zagreb, Croatia

HEP Prijenos d.o.o. – Prijenosno podru~jeOsijek, Šetalište Kardinala F. Šepera 1a,31000 Osijek, Croatia

ENERGIJA 1466 UDK 621.311.1:621.311.22

1. Major Disturbance in the Croatian Systemon September 20, 2002, with Loss ofTransient Stability and Outage of TPPRijeka, Plomin 1 and Plomin 2 Units –Causes And Consequences

Electric Power System

Major Disturbance

Transient Stability

Simulation Analysis

I. Nemec, D. – Stojsavljevi}, M.

II. Institut za elektroprivredu i energetiku,Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb,Croatia

ENERGIJA 1461 UDK 621.316.1:621.314.2

1. Voltage Circumstances in TransmissionNetwork and Voltage Regulation byNetwork Transformers

Voltage

Voltage Circumstances

I. Jerbi}, G.

System Load


Transformer

Voltage Regulation

Compensation

7

E n e r g i j a

Volume 53 (2004) No 2

Review of electricity of Croatia

Editorial and advertisements offices:Zagreb, Ulica grada Vukovara 37

Subscription rate for 6 numbers p.a. USD 95


ENERGIJA 53/2004/2, 101 – 111

POTENTIAL PROBLEMS OF THE CROATIAN TRANSMISSIONNETWORK AND THEIR SOLUTION IN A SHORT TIME PERIOD

Goran Jerbi}, B. Sc.


Ante ]uri}, B. Sc.

HEP – Trade d.o.o., Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb, Croatia

In the paper problems of the Croatian electricity supply company's transmission network and theirsolution in the next three-year period are analyzed. According to the Law on Electric Energy Market,NN Nr. 68 (Article 12, Item 1) from 2001 “System operator, in cooperation with the energy subject forelectric energy transmission and after prior acknowledgement of the Regulatory Council, determinesthe transmission network development and construction plans for the period of three years.”For analysis and evaluation purposes of the needed network strengthening, transmission network ismodeled on computer for expected peak load in 2002 and 2005. The evaluation of the Croatiantransmission network's existing configuration is given as well as planned construction until 2005. Weakpoints of transmission network are mentioned that could cause major disturbances. Corrective actionsare listed, operation instructions as well as essential new construction of the system. Special emphasisis put on future construction of TS @erjavinec and TS Ernestinovo.(No. of References: 5, Fig.: 6 – original in Croatian)

Authors

ISSN 0013-7448ENJAAC 53/2/101 – 111/2004.

ENERGIJA 1470 UDK 621.316.933.8:658.516PROFESSIONAL PAPER

ENERGIJA 53/2004/2 113 – 117

CAUTION ABOUT POSSIBLE DANGEROUS CONTACT VOLTAGE IN APART OF 0.4 kV NETWORK AND BY CONSUMERS WITH PROPOSALS

HOW TO SOLVE THE PROBLEMSIvo Santica, B. Sc.

HEP Distribucija d.o.o. – DP Elektrodalmacija, Polji~ka bb, 21000 Split, Croatia

Construction of new 0.4 kV networks during past years has been followed by the reconstructionof existing networks by bare lines, built in self-carrying cable bundle. Protection measures fromdangerous contact voltage by part of the existing consumers and reconstructed network presentspecific problems. Unfortunately, not enough attention is paid to these problems. Therefore,this space is technically, legally and even ethically non-defined. The paper gives basic proposalsand directives as a solution to described problems. Global solution would need a detailedanalysis of the current state, legal explication of duties and ethical attitude towards the problem(it is the quality of supplied product with potentially life endangering elements).(No. of References: 4, Fig.: 2 – original in Croatian)

Author

ISSN 0013-7448ENJAAC 53/2/113 – 117/2004.


ENERGIJA 53/2004/2, 119 – 126

ON-LINE MONITORING SYSTEMS OF OIL TRANSFORMERSProf. Zdenko Godec, D. Sc. – Denko Godec, B. Sc.

Kon~ar- Institut za elektrotehniku, Fallerovo šetalište 22, 10000 Zagreb, Croatia

HT mobilne komunikacije, Ulica grada Vukovara 23,10000 Zagreb, Croatia

On-line monitoring is automatically controlled. Benefits and scope of transformer on-linemonitoring, transformer choice and values that are going to be monitored are determined bytransformer owner. Short review on on-line monitoring systems is given as well as mostcommon values for monitoring and directives for choice of a monitoring system.(No. of References: 12, Fig.: 1 – original in Croatian)

Authors

ISSN 0013-7448ENJAAC 53/2/119 – 126/2004.

8

ENERGIJA 1469 UDK 621.316.1:621.311.1

1. Potential Problems of the CroatianTransmission Network and Their Solutionin a Short Time Period

State Estimate

Short Time Period

I. Jerbi}, G. – ]uri}, A.Electric Power System Model


HEP – Trade d.o.o., Ulica gradaVukovara 37, 10000 Zagreb, Croatia

Croatian Transmission Network

DAM Programming Package

Load Flow Package

Sectioned Network

Peak Load

ENERGIJA 1470 UDK 621.316.933.8:658.516

1. Caution about Possible DangerousContact Voltage in a Part of 0.4 kVNetwork and by Consumers withProposals how to Solve the Problems

Dangerous Contact Voltage

Grounding

Protection Measures

I. Santica, I.

II. HEP Distribucija d.o.o. – DPElektrodalmacija, Poljièka bb,21000 Split, Croatia

ENERGIJA 1471 UDK 621.314.212:621.316.9

1. On-Line Monitoring Systems of OilTransformers

Oil Transformers

On-line Monitoring

I. Godec, Z. – Godec, D. Monitoring Systems

II. Kon~ar – Institut za elektrotehniku,Fallerovo šetalište 22, 10000 Zagreb,Croatia

HT mobilne komunikacije, Ulica gradaVukovara 23,10000 Zagreb, Croatia

energija - hep

Documents