episkopalni kompleks u saloni

EPISKOPALNI KOMPLEKS U

SALONI

Sveučilište u ZadruOdjel za arheologiju

Kolegij: Starokršćanska arheologija

Zadar, 17.11.2014. god.

Mentor: dr. sc. Josipa Baraka PericaStudenti: Paula Behin i Ivana Čulina

SADRŽAJ popis literature uvod povijest istraživanja episkopalni centar• oratorij A• oratorij B• krstionica• zapadna dvorana• Basilica urbana• križna bazilika• episkopij• Basilica discoperta/oratorij E? zaključak

POPIS LITERATURE F. Bulić, Po ruševinama stare Salone, Split, 1986. N. Cambi, Antika, Zagreb, 2002. E. Dyggve, Povijest salonitanskog kršćanstva, Split, 1996. J. Mardešić, Stanje poznavanja episkopalnog centra u Saloni s osvrtom na

nova istraživanja, Salonitansko-splitska crkva u prvom tisućljeću kršćanske povijesti, Split, 2008.

J. Mardešić; P. Chevalier, Preliminarni izvještaj o hrvatsko-francuskim radovima u Saloni (2000.-2002.), Episkopalni centar-Oratorij A, VAHD 95, Split, 2003, 375-397.

J. Mardešić; P. Chevalier, Preliminarni izvještaj o hrvatsko-francuskim radovima u Saloni (2003.), Episkopalni centar-Oratorij A, VAHD 96, Split, 2004, 745-776.


UVODSlike 1 i 2: karte Salone

POVIJEST ISTRAŽIVANJA Frano Carrara, 1847. do 1848. god., Topografia e scavi di Salona, 1850. god. • otkrio baptisterij - dvorana termi naknadno preuređena u baptisterij? don Frane Bulić, 1901. do 1909. god., Bullettino di archeologia e storia dalmata William Gerber, 1917. god., Forschungen in Salona I Ejnar Dyggve, revizijska istraživanja 1949. i 1950. god., History od Salonitan

Christianity, 1952. god.• opisao episkopalni centar i namjenu dijelova u jednom poglavlju jugoslavensko-američki radovi, 1969. do 1971. god., posljednja istraživanja

kompleksa, rezultati nisu objavljeni Tomislav Marasović, Il complesso Episcopale Salonitano nel VI-VII secoli ,

1988. god.• Dyggveovi planovi i bilješke, nije sam istraživao J. Mardešić i P. Chevalier, istraživanja i revizija oratorija A, 2000. god.• AMST, kolege iz Francuske

EPISKOPALNI KOMPLEKSSlika 3: episkopalni

kompleks

EPISKOPALNI KOMPLEKS Nenad Cambi, Željko Miletić i Tomislav Marasović: ispod centra ostatci objekata

prethodnih starokršćanskom centru sjeverna nekropole uz cestu (narteks) dokaz: nadgrobni natpisi Nenad Cambi: grad se iz stare gradske jezgre širi u 1. stoljeću pr. Kr. prva istraživanja: ispod starokršćanskog sloja raniji sloj istraživanja E. Dyggvea: potvrda

Slike 4 i 5: episkopalni kompleks

Slika 6: episkopalni centar, oratorij A

ORATORIJ A F. Bulić: najstarija kršćanska zajednica, Domnius J. Mardešić:tajno sastajalište kršćanske zajednice SZ dio episkopalnog centra zapad - dvorište 2. ili 3. st. - pravokutna zgrada, vojna uloga? podignuta pravokutna prostorija, zidovi debeli 1 m B. Gabričević, M. Suić (klupa + arhitektura) - domus ecclesiae? E. Dyggve, T. Marasović - postojanje oratorija A u 2. stoljeću? teza neodrživa, stela 4. st. - dodane dvije prostorije na jugu, termalna funkcija; sklop porušen –

podignuta polukružna klupa, nova istraživanja: kamena baza oltarne pregrade sjeverna prostorija - ostatci jela, Cambi: stanovao biskup? 4 faze, zadnja faza građevine - kapela

Slika 7: oratorij A

Slika 8: oratorij A

Slike 9 i 10: rekonstrukcije oratorija A

Slike 11 i 12: današnji izgled oratorija A

Slika 13: episkopalni centar, oratorij B

Oratorij B uočena eksedra: W. Gerber - kapela s počivalištem? oratorij locirao E. Dyggve eksedra podignuta iznad akvedukta pogansko svetište vode (nimfej), rijetka upotreba do Milanskog edikta? kvadratna apsida par stepenica iznad ostatka prostora dijeli atrij s oratorijem A četvrtast tlocrt, 10 x 11m četvrtasta eksedra na zapadu (svetište na zapadu – neuobičajeno) mlađi od oratorija A 2 pilastra na ulazu uz unutrašnjost eksedre niska klupa

Slika 14: oratoriji A i B

Slika 15: episkopalni centar, krstionica

KRSTIONICA/BAPTISTERIJ niz prostorija: okrugla krstionička dvorana,

katekumenej (?) , čekaonica, mala svlačionica

dvorana ukrašena zidnim slikarijama i zlatnim mozaicima

zdenac: oblik križa N. Cambi: krstionici u 6. stoljeću pridružen

katekumenej ili konsignatorij (Z), krstionica postala poligonalna

T. Marasović: najveće promjene-5. st. P. Chevalier (slaže se s Cambijem): križna

(manja) piscina zamijenila šesterokutnu, kasne promjene ( 7. st.) - dokaz krštenja djece

T. Marasović i E. Dyggve: utjecaj Dioklecijanovog mauzoleja, N. Cambi se ne slaže

Slika 16: krstionica i zapadna dvorana

Slike 17, 18, 19: krstionica

Slike 20 i 21: modeli korištenja krstionice

Slika 22: episkopalni centar, zapadna dvorana

ZAPADNA DVORANA E. Dyggve: katekumenej D. Rendić – Miočević: konsignatorij J. Jeličić – Radonić: konsignatorij,

drugačiji smjer kretanja F. Bulić: katekumenej na istoku

krstionice, zapad – konsignatorij

mozaik s jelenima piju vodu iz kantarosa, psalam 41. mozaik danas nije sačuvan prostorija povezana sa krstionicom i

narteksom sjeverni zid - klupa s katedrom

Slika 23: mozaik s jelenima

Slika 24: mozaik s jelenimaSlika 25: rekonstrukcija zapadne dvorane

BASILICA URBANA I KRIŽNA BAZILIKA ispod: ostatci ranijih građevina (don Frane

Bulić) - mozaik s prikazom Sapfo s muzama ispod prezbiterija basilicae urbanae, 2./3. st.

Tomislav Marasović: ispod bazilika stambene zgrade s termama, u upotrebi krajem 3. st.

Frane Bulić, Ejnar Dyggve i Tomislav Marasović: u 4. st. se grade veliki kršćanski objekti - dvije paralelne longitudinalne bazilike povezane narteksom

današnji istraživači: teško pratiti razvoj crkvenih građevina u 4. stoljeću (ekonomska nemoć kršćanske zajednice)

Nenad Cambi: ekonomski slaba starokršćanska zajednica ne može podizati velebna zdanja, mali broj vjernika

Slika 26: tlocrti bazilika

Slika 27: mozaik

Slika 28: današnji izgled

Slika 29: episkopalni centar, Basilica urbana

BASILICA URBANA velika trobrodna katedrala posvećena Kristu W. Gerber: postojanje pet brodova velike promjene : 5. st., biskupi Simferije (391. do 405. god.) i Hezihije (405.

do 426. god.) T. Marasović: zbog širine središnjeg broda srušio se dio basilicae urbanae prošireni bočni brodovi, smanjena širina središnjeg oltar: brandea ili palliola (rupčići stavljeni na kosti mučenika, dodirne

relikvije) ambulatorij popločan mozaicima dokaz graditeljske promjene: mozaik iz apside basilicae urbanae , “Nova post

vetera...” “ Nove darove iza starih počeo je Simferij, njegov sinovac Hesihij s klerom i

pučanstvom je dovršio. Ove darove tvoje kuće, Kriste, milo primi.”

Slike 30 i 31: Basilica urbana

Slike 32 i 33: mozaik iz apside

Slike 34, 35, 36: basilica urbana

Slika 37: episkopalni centar, križna bazilika

KRIŽNA BAZILIKA 6. st. – gradnja križne bazilike na mjestu starije crkve biskup Honorije Mlađi, stolovao od 528.do 547. god., preuredio i

povećao crkvu T. Marasović: postojanje 2 apside (manja pripadala staroj križnoj bazilici) J. Jeličić-Radonić: Honorije podigao križnu baziliku iznad starije

longitudinalne bazilike, nema ranije faze križne bazilike, preuređenje u Honorijevo vrijeme (6. st.) zbog novih liturgijskih zahtjeva - svečanih procesija

dokaz: dijelovi mramorne oltarne pregrade s Honorijevim monogramima 8 stupova diakonikon i prothezis desno i lijevo od prezbiterija F. Bulić: basillicae geminatae ili basillicae binatae

Slika 38: ulomak pilastraSlika 39: tlocrt

Slika 40: rekonstrukcija

Slika 41: ostale dvostruke crkve

Slika 42: episkopalni centar, episkopij

EPISKOPIJ SI od biskupske bazilike pronašao Dyggve prethodno smatran ostatcima rimske kuće glavni ulaz s ulice nadgrađe u obliku baldahina direktni ulaz u baziliku i baptisterij pomoću vanjskog stubišta skladišta, toranj za vodu, spremište za ulja (W. Gerber-trgovina?),

postrojenja za tiještenje vina i ulja J. Jeličić – Radonić: nije episkopij - zgrada gospodarske namjene (nalazi

kamenica za ulje), skladišta N. Cambi – slaže se sa Dyggveom, episkopij oko 555. godine nadbiskup Petar je uredio ulaz u episkopij sa istoka

(monogrami)

Slika 43: episkopalni centar, basilica discoperta/oratorij E?

BASILICA DISCOPERTA/ORATORIJ E?

E. Dyggve: basilica discoperta J. Jeličić – Radonić: svečana

biskupska dvorana za audijencije Nenad Cambi: svečana dvorana s

dvorištem okruženim trijemovima (oratorij E)

nema dovoljno arhitektonskih dokaza za baziliku bez krova

u kasnoj antici slični prostori za primanja bili široko rasprostranjeni

Slika 44: tlocrt

ZAKLJUČAK mnogo istraživača, još više teza Milanski edikt, 313. godina razvoj kršćanstva novo središte kasnoantičkog grada

Salone oratorij A, oratorij B, baptisterij, basilica

urbana, križna bazilika crkveni sabori svih dalmatinskih biskupa “pad” Salone

POPIS LITERATURE F. Bulić, Po ruševinama stare Salone, Split, 1986. N. Cambi, Antika, Zagreb, 2002. E. Dyggve, Povijest salonitanskog kršćanstva, Split, 1996. J. Mardešić, Stanje poznavanja episkopalnog centra u Saloni s osvrtom na

nova istraživanja, Salonitansko-splitska crkva u prvom tisućljeću kršćanske povijesti, Split, 2008.

J. Mardešić; P. Chevalier, Preliminarni izvještaj o hrvatsko-francuskim radovima u Saloni (2000.-2002.), Episkopalni centar-Oratorij A, VAHD 95, Split, 2003, 375-397.



episkopalni kompleks u saloni

Documents