er 078 2013 1030

S liježu se utisci nakon summita na kojem su europski lideri razgovarali o novim

pravilima o internetu i digitalnoj ekonomiji, bankovnoj uniji i imigraciji. O svakoj od tih, najavljenih tema, zaključci jasno pokazuju kako europske članice dišu. Isto vrijedi i za detaljno opisanu epizodu prisluškivanja 35 svjetskih državnika među kojima i Angele Merkel, te širokog telefonskog prisluškivanja europskih građana.

Za razliku od vrlo glasnog javnog protesta, europski lideri bili su vrlo suzdržani u tome da poduzmu bilo kakve protumjere prema Washingtonu. Njihova diskusija bila je ne-ravnomjerna. Dan prije summita, Njemačka je nastojala kontrirati zahtjevima Francuske da se prisluškivanje njenih građana, zbog ko-jeg je Francois Hollande zvao Baracka Oba-mu, stavi na dnevni red Europskog vijeća, ali to se bitno promijenilo nakon otkrića o kancelarki.

Na samoj debati, iako se već bilo saznalo da je praćena komunikacija i milijuna Španjolaca, premijer Rajoy uzdržavao se od komentara, a sugeriralo se da je to zbog toga jer je Rajoyova vlada zadovoljnija s balansom prema većoj si-gurnosti, nakon smrtonosnog atentata 2004. godine u Madridu. (Ipak, nakon što se proširio val negodovanja Europom i Španjolskom, i

vlada u Madridu izrazila je nezadovoljstvo). Litavska predsjednica Dalia Grybauskaitė, koja ujedno i vodi EU ovih šest mjeseci, predložila je drugačiji kut gledanja. Sugeri-rala je da se radi o ruskoj akciji kojoj je cilj demontiranje transatlantskog saveza, za koji smatra da nikad ne smije doći u pitanje. Nije opravdavala akcije NSA, ali je rekla da je za EU najvažnije da se gleda u budućnost. Jed-nako rezerviran bio je i David Cameron.

Čak niti Angela Merkel nije bila voljna da zbog ovoga dovede u pitanje pregovore o američko-europskom ugovoru o slobodnoj trgovini. U

Bruxellesu, kancelarka je na preskonferencij mahala novim mobitelom za koji Nijemci tvrde da je posve siguran od prisluškivanja, a iza pozi-va da se napravi poseban dogovor o aktivnosti službi, ipak nema konkretne akcije. Isto tako, iza burne reakcije i poziva da se s Amerikom napravi novi dogovor o obavještajnoj aktiv-nosti, vjerojatno stoji i ambicija Njemačke i Francuske da se uključe u skupinu Amerike, Australije, Britanije, Kanade i Novog Zelan-da (Five eyes) koje obavještajno surađuju vrlo blisko. London na to gleda nevoljko, ali Pa-rizu i Berlinu je jako stalo da ih ne zaobilaze sigurnosne informacije.

Dakle, na summitu, istočnoeuropske zemlje, Španjolska i Britanija nisu htjele dalje produ-bljivati skandal, Njemačka i Francuska jesu, ali umjereno, jer također ne žele ugroziti transa-tlantsko partnerstvo, nego aktivnije sudjelova-ti. Cijela EU želi, i ovime je i dobila, nešto bolje pozicije u pregovorima oko novog trgo-vinskog ugovora. Isto tako, EU nije bez zubi-ju u odnosu na Google i Yahoo, a da ih ugri-ze, bilo bi pred 20-ak godina nezamislivo.

Zanimljiv je kontekst razdoblja poslije Hlad-nog rata. Za neke, američka nervoza narasla je nakon poteza koji su vidjeli kao nekompeten-

tnost ili neodgovornost u EU-u. Primjer je kancelar Schröder koji je, završivši političku karijeru, počeo raditi za kompaniju u kojoj Gazprom ima većinski udio. No, čini se da sama Amerika više nema povjerenja u svoj soft power, da ne zna kako odgovoriti na sumnje u svoje svjetsko liderstvo. Veliki val nezadovolj-sta i nepovjerenja američkim liderstvom vidi se, u ovom slučaju, od španjolske, preko talijan-ske i francuske, do njemačke javnosti. Otkriće prisluškivanja građana i lidera donijelo je ne-očekivano zbližavanje Njemačke i Francuske, makar će obje zemlje odvojeno dalje dogovora-ti svoj odnos sa Sjedinjenim Državama.

Europski lideri suzdržani u poduzimanju protumjera

Parlament nezadovoljan: ‘Plan s kojim je Trojka krenula nije uspio’

Izbor Barrosova nasljednika A. Merkel ne prepušta Parlamentu

EP priprema studiju o tome što su doista napravili EK, ECB i MMF u Grčkoj, Portugalu, Irskoj... str. 3

Otvorena je žustra polemika o načinu izbora predsjed-nika EK, a svi se pozivaju na Lisabonski ugovor str. 5

30. listopada 2013. Broj 78 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Istočnoeuropske zemlje, Španjolska i Britanija nisu htjele dalje širiti skandal, Njemačka i Francuska jesu, ali umjereno

Litavska predsjednica sugerirala je da se radi o ruskoj akciji kojoj je cilj demontiranje transatlantskog saveza

SABIRU SE DOJMOVI O SAMITU NA KOJEM SE RAZGOVARALO I O AMERIČKOM PRISLUŠKIVANJU

30. listopada 2013. Broj 78 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Talijanski premijer Letta, zajedno sa Španjolcem Rajoyem, Francoisom Hollandeom, Grcima i Portugalcima, odupire se zahtjevu Europske komisije i još važnije, Njemačke, da Bruxelles ima još više utjecaja na kreiranje ekonomske politike zemalja članica.

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


Europski lideri nisu ovaj put donijeli defini-tivne odluke oko ranije dogovorenih tema

sastanka, nevezanih za aferu prisluškivanja. Pozitivno su naklonjeni prema digitalnoj reformi koju je predložila povjerenica Neeli Kreus, ali članice su ionako jako sudjelovale u njenoj izradi. To je ujedno bila i glavna toč-ka dnevnog reda. U zaključcima se postavlja cilj da se do 2015. dovrši digitalno jedinstve-no tržište, prepoznato kao nužno za razvoj europske ekonomije. U zaključcima se traži

investiranje u nove tehnologije, na pr. 4G, big data (tj. metode, tehnike i alate za obradu golemih skupova podataka) i računarstvo u oblaku, te velika modernizacija javne uprave (e-uprava, e-zdravstvo, e-fakturiranje, e-jav-ne nabave i bolje služenje kompjutorima).

Samo računarstvo u oblaku može donijeti do 2020. oko 2,5 milijuna radnih mjesta širom EU-a i povećati za 1 posto GDP EU-a do iste ciljane go-dine. Ekspertna grupa koju čine informati-čari, provajderi, potrošačke skupine, pravni-ci i predstavnici SME-a referirat će u proljeće 2014. godine.

Ali, Neeli Kreus i Komisija nisu dobili veliki vjetar u leđa. Odloženo je usvajanje regulative o zaštiti podataka. Razlike u sta-vovima bile su prevelike. Nova velika debata

o zaštiti podataka odgođena je do 2015. go-dine, a to znači da će do tada debata o tome biti vrlo oštra.

Jedan od razloga jest i ofanzivni lobing Googlea i Yahooa u Bruxellesu, čiji je cilj što dulje odgoditi ili anulirati tu direktivu.Dru-ga struja tvrdi da se digitalno tržište može razvijati samo uz veću sigurnost privatnih podataka.

Druge ranije dogovorene teme bile su ino-vacije, usluge, zapošljavanje mladih i kresanje nepotrebne birokracije (REFIT). U zaključcima se Komisija upućuje na praćenje tih tema, potvrđuju se raniji zaključci i članice podsje-ćaju na implementaciju preuzetih obaveza.

Raspravljalo se o ekonomiji u EU-u i naj-važnija vijest jest da je stav Angele Merkel oko štednje ostao vrlo strog i krut, odnosno da u njenom novom mandatu nije došlo do ležernijeg odnosa prema stezanju remena i bolnim rezovima, kao što se predviđalo. Kancelarka još nije na čelu nove političke koalicije pa može doći do promjena, ali ovi-me, u Bruxellesu na summitu, dala je na zna-nje svoje pozicije.

Što se tiče bankovne unije, i ovdje su po-trebne daljnje konzultacije i lideri se ponovo toga laćaju na prosinačkom Europskom vi-jeću. Mnogi su tražili više transparentnosti oko europskog fonda za spašavanje banaka. Ali,prema nekim navodima, sav posao oko bankovne unije treba biti gotov do proljeća 2014., kako bi taj dosje bio završen pred eu-ropske izbore za Europski parlament u trav-nju 2014. godine.

EP želi širu analizu i komentar rada Trojke, s obzirom da njihove akcije nisu urodile plo-dom u nekoliko zemalja “u programu”, tj. euročlanica u krizi i proceduri spašavanja.

Odbor za ekonomske i monetarne poslove EP-a, uz suglasnost svih politički frakcija EP-a, priprema studiju o tome što su stvarno radile i napravile EK, ECB i MMF u Grčkoj, Por-tugalu, Irskoj i na Cipru. Za EP je neprihvatljivo što se tako važni zahvati u život zemalja odvijaju izvan bilo kakve demokratske kontrole, a tri institucije su nedodirljive do mjere da su ih neki zovu „sveta Trojka“.

Predmet kontroverze jest da građani tih zemalja uporno odbijaju ili iznimno teško prihvaćaju mjere koje traži Trojka. “Ekonomija je vrlo loša, nezaposlenost i javni drugi rastu mnogo više od predviđanja - dakle, plan s kojim je Trojka krenula, nije uspio”, rekao je MEP Gigold.

U međuvremenu, Grci očekuju novi posjet Trojke 4. studenoga s velikim nepovjerenjem. Traže „konzistentnost i transparetnost kreditora“ i odbijaju prihvatiti nove mjere štednje, iako su spremni na neke strukturne reforme, na pr. rezanje liste zanimanja ranih umirovljenja. No, mjere koje Trojki nudi Vlada daleko su ispod onog što tri institucije očekuju od Atene.

Bruxelles je ovaj tjedan ponovo u usporenom ritmu, zbog belgijskog blagdana Dana mr-

tvih zbog kojih ne rade niti belgijske institucije niti škole, a europske samo djelomično.

Ali, baš zbog toga sve debate oko Europskog vijeća, i još ranije, pokrenute na plenarnom zasjedanju EP-a, široko se komentiraju. Prevla-dava, očekivano, transatlantsko prisluškivanje koje se analizira na svim razinama, afera se širi po zemljama, trese i nacionalnim politikama i transatlanstskim odnosima. Donosimo pregled najvažnijih debata sa summita lidera (str. 1 i 3).

Inače, nije tajna da su se u Bruxelles, u ovom uvodnom dijelu razgovora o transatlantskom ugovoru o slobodnoj trgovini, fizički doselili brojni američki lobisti koji zagovaraju intere-se pojedinih industrija ili kompanija pri EK-u i EP-u. Oni nastoje dedramatizirati aferu oko pri-sluškivanja visokih europskih političara ili duž-nosnika. Neki diplomati tvrde da na sjednicama njihovih vlada odnedavno sudionici ostavljaju svoje mobilne telefone i tablete izvan prosto-rija. To nije bio slučaj na sad završenom summi-tu, na kojem lideri mogu sa sobom imati samo jednog diplomata, a s drugima, koji nisu u istoj prostoriji, komuniciraju mobitelima. Uostalom, za svaku sjednicu Europskog vijeća radi se i de-taljan zapisnik.

Posebno važna tema summita bilo je pitanje imigracije u Europi (str. 4). Za sada Hrvatska je pošteđena jer je u krizi i izvan šengenskog su-stava, ali nakon oporavka postat će atraktivnija destinacija pa će na pitanje migracijskog vala koji zapljuskuje južnu Europu s afričkih obala trebati naći odgovor, i kao društvo i odgovara-jućim procedurama.

Gigold: ‘Plan s kojim je Trojka krenula nije uspio’

Bruxelles preplavili američki lobisti

Odloženo je usvajanje regulative o zaštiti podataka: razlike u stavovima bile su prevelike

Diplomati odnedavno ostavljaju svoje mobitele izvan prostorije u

kojoj se održavaju sjednice

Kancelarkin stav oko štednje ostao krutEUROPSKI SAMIT RASPRAVLJAO JE I O EKONOMIJI EU-a

PARLAMENT NEZADOVOLJAN UČINCIMA ‘TROJKE’

UVODNIK

© E

U


Pored špijuniranja, najvažnija politič-ka tema prošlog summita bilo je pita-

nje migracija iz sjeverne i crne Afrike u Europsku uniju. Zemlje koje su na uda-ru ljudskog migracijskog vala - a to su Cipar, Grčka, Malta, Italija, Španjolska - tražile su od svojih europskih partne-ra više „solidarnosti“. To s jedne strane znači više sredstava za rješavanje prak-tičnih situacija, ali s druge, tražile su da se migranti, u ovom trenutku najviše izbjeglice iz Sirije, pravednije rasporede po EU-u.

Tri tjedna nakon tragedije u Lampeduzi lideri su izrazili „duboko žaljenje“, svi su se složili da se takva tragedija i ljudska dra-ma, koja nije prva, ne bi smjela ponoviti, da zbog toga treba poduzeti „odlučnu akciju“, te da se ne radi samo o talijanskom, nego o europskom problemu. No, službeni za-

ključci nisu odgovarali tako izraženim emocijama i sažeti su na samo četiri pa-ragrafa u dvadeset stranica dokumenta zaključaka.

U debati, koja bi u narednim godinama mogla biti od velikog značaja i za Hrvat-sku, europski lideri ponovo su se podi-jelili po crti sjever-jug. Ovo je pogotovo važno jer Lisabonski ugovor predviđa podjelu odgovornosti, između ostalog i financijsku u domeni unutrašnjih poslo-va. Ipak, zasad, sjeverne zemlje, koje su uglavnom i neto uplatitelji u europski za-jednički proračun, odbijaju preuzimanje bilo kakvih daljnjih obveza. Drugi dio, povezan s izbjeglicama, ali odvojen, jest pitanje tražitelja azila. Oni u potpunosti padaju na teret zemljama u kojima zatra-

že azil, a 24 od 28 članica ne želi niti čuti o promjeni tog pravila.

Zemlje su se sad dogovorile oko najma-njeg zajedničkog nazivnika. To je pomoć zemljama porijekla u razvoju, kako bi emisija ekonomskih izbjeglica bila ma-nja, te suradnja sa zemljama porijekla i zemljama tranzita. Kako je poznato, sve zemlje koje su željele viši stupanj surad-nje s EU-om, pa tako i zemlje zapadnog Balkana kad su dogovarale bezvizni re-žim, morale su potpisati klauzulu o po-vratku neželjenih europskih gostiju na svoj teritorij. Europski lideri također su se složili da pojačaju kontrolu južnih i južnoistočnih granica Europske unije time da se ojača Frontex, a to je agencija za nadzor vanjskih granica. Nadzoru tre-ba pomoći i Eurosur, sustav brze izmjene odgovarajućih informacija, koji bi se tre-

bao hitno uspostaviti. Također, pojačat će se i borba protiv trafikinga.

Nova „Radna skupina za Mediteran“ identificirat će prioritete, kako bi se na summitu u prosincu, kad će migracije ponovo biti tema, moglo razgovarati te-meljem podataka. Lideri su se složili da će dubinski ući u temu migracija tek u lipnju 2104., ali diplomati koje smo kon-zultirali rekli su da ne vjeruju da će i tada doći do većih promjena u pozicijama ze-malja članica.

Zemlje juga tvrde da iako Radna skupi-na za Mediteran nije dovoljna, ipak je prvi i važan korak kako bi se identificirao i de-taljno analizirao problem jer je, kažu one, nemoguće da se te zemlje same nose s na-valom. Južne zemlje su zadovoljne barem

time što se navelo da se mora više raditi sa zemljama tranzita izbjeglica i tražite-lja azila, a pogotovo Libijom. (Za vrijeme Gadafija, EU i Libija imale su sporazum koji je podrazumijevao da Libija obavlja posao odvraćanja tražitelja azila od Eu-rope, makar je pri tome dolazilo i do teš-kog kršenja ljudskih prava.)

Prema tome, i sjeverne i južne zemlje našle su zajednički nazivnik: za savjest je

preteško da se broj utopljenika na obala-ma južne Europe popeo na 20 tisuća, ali nisu spremni na otvaranje vrata, nego na sigurnosne mjere odvraćanja i „efikasnog povratka“. Južne zemlje, ipak, nisu zado-voljne s time da se Frontexu dadu vrlo vi-soke ovlasti, jer žele zadržati prerogativ suverenosti čuvanja vlastitih granica.

Sjeverne zemlje, koje predvodi Nje-mačka, ne žele nikakvu promjenu po-stojećih pravila jer smatraju da bi „raspo-ređivanje“ izbjeglica po svim zemljama dovelo do još veće navale tražitelja azila, koji bi zaključili da u Europi ima „više mjesta“, objasnio je jedan njemački di-plomat. „Bit će vrlo teško naći ravnotežu jer previše imigracije onemogućuje inte-graciju“, dodao je.

Unatoč protestima južnih zemalja, status quo oko izbjegličkog pitanja

MEDITERAN KAO PREDZIĐE EUROPE

U debati, koja bi u narednim godinama mogla biti od velike važnosti i za Hrvatsku, europski lideri ponovo su se podijelili po crti sjever-jug

Sjeverne zemlje smatraju da bi raspoređivanje izbjeglica po svim zemljama dovelo do još veće navale tražitelja azila


R azvija se polemika nakon izjave Angele Merkel na marginama summita EU-a da

će se Barrosov nasljednik birati kao i do sada, tj. dogovorom šefova država i vlada EU-a iza zatvorenih vrata. Kancelarka se pozvala na odredbe Lisabonskog ugovora i rekla da ne vidi automatizam između kandidata koje predlože političke frakcije Europskog parla-menta (EPP, Socijalisti i Demokrati, ALDE, Zeleni...) i izbora za šefa Europske komisije. Dodala je da bi lista kandidata Europskog parlamenta mogla biti „konzultirana“, tj. kako kaže Lisabonski ugovor, “uzeta u ob-zir”, ali nikako ne obvezujuća.

Vrlo slično je prije dva tjedna najavio i Herman Van Rompuy, predsjednik Europskog vijeća, koji smatra da je dosadašnji način biranja predsjed-nika EK-a dobar i da „ne treba rješavati proble-me koji ne postoje“. On je, doduše, već 2102. godine, kad je EP najavio da želi veći demo-kratski legitimet šefa Komisije, rekao da se Europsko vijeće s time ne slaže.

Europski parlament drugačije tumači sinta-gmu “uzeti u obzir”. Sve parlamentarne frak-cije najavile su svojem članstvu veliku novost u biranju predsjednika EK-a, naime da će iz-bor pasti na osobu koja dobije najviše glasova u EP-u! To bi bio, realno predviđajući, ili kan-didat EPP-a ili Socijalista. Sve stranke EP-a su u punom zamahu traženja kandidata.

“Merkel nije u pravu!”, komentirao je kancelar-kinu izjavu utjecajni europarlamentarac Alain

Lamassoure dan nakon Europskog vijeća. “Pre-ma Lisabonskom ugovoru, predsjednik EK-a neće više biti visoki međunarodni funkcio-nar, imenovan nakon tajnog dogovora veli-kih lidera. On mora, prema Ugovoru, dobiti izbore svoje političke partije na razini cijele Europe, i kao takav imat će iza sebe legitimi-tet glasa milijuna europskih građana.”

Prema Lamassoureu, bivšem višestru-kom francuskom ministru, Europsko vi-jeće (summit lidera EU-a), može se uspo-rediti s kolektivnim šefom države, kojemu

legitimitet daje to što su lideri izabrani na demokratskim nacionalnim izborima. Ali, za ostale europske dužnosnike, poput šefa Komisije, mora se naći modalitet koji bi im osigurao demokratski legitimitet i koji bi bio u duhu Ugovora.

“To sigurno nije povratak na stari način koji predlaže kancelarka”, rekao je Lama-ssoure i time nagovijestio da EP nema namje-ru popustiti.

(Refleks ove velike polemike mogao bi po-oštriti i mnogo manju svađu između EP-a i zemalja članica oko imenovanja Nevena Ma-

tesa, jer i tu zemlje članice nisu poštivale kon-zultaciju EP-a.)

U njemačkim medijima već se opisuje razdoblje nakon izbora novog predsjednika Komisije. Ako to bude sadašnji predsjednik EP-a, član Socijalista i Demokrata Martin Schulz, kancelarka i on mogli bi provesti daljnje europske reforme do kojih je stalo Njemačkoj. Njihova suradnja reflektirala bi koaliciju CDU-SPD u Njemačkoj. U tom slučaju bila bi osigurana i široka podrška Bundestaga.

Ako pobijedi tumačenje koje zastupa EP, mo-glo bi, misle neki, doći do toga da kandidata EPP-a nametnu vlade desnog centra zemalja članica, odnosno da zaobilazno poguraju svog kandidata. Time bi zamišljena demokratiza-cija procesa bila zaobiđena.

Kako je navedeno u Lisabonskom Ugovo-ru? U članu 9D stoji: „Uzimajući u obzir iz-bore za Europski parlament te nakon održa-vanja odgovarajućih savjetovanja, Europsko vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom, predlaže Europskom parlamentu kandidata za predsjednika Komisije. Europski parla-ment bira toga kandidata većinom glasova svojih članova. Ako kandidat ne dobije po-trebnu većinu glasova, Europsko vijeće, od-lučujući kvalificiranom većinom, u roku od jednog mjeseca predlaže novog kandidata kojeg Europski parlament bira po istom po-stupku.“

Angela Merkel ne misli da izbor Barrosova nasljednika treba prepustiti Parlamentu

RAZVIJA SE POLEMIKA O NAČINU IZBORA SLJEDEĆEG PREDSJEDNIKA EUROPSKE KOMISIJE

I Van Rompuy, predsjednik Europskog vijeća, smatra da je dosadašnji način biranja predsjednika EK-a dobar

ukratko EP ODOBRIO SREDSTVA ZA 2013.,

ALI TEŠKONa plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, održanoj prošlog tjedna u Strasbourgu, zastupnici su popustili pritiscima i odobrili dodatnih 2,7 milijardi eura za popunjavanje rupa u proračunu za 2013. Razlog za rebalans proračuna jest u mnogo manjem prihodu od carina na vanjskim granicama Unije od predviđanja, pa razliku trebaju pokriti zemlje članice sredstvima iz BND-a.Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso upozorio je zastupnike da,

ne prođe li prijedlog rebalansa, Komisija od sredine studenoga neće biti u stanju plaćati račune. Vijeće je ubrzanom procedurom 21. listopada odobrilo zahtjev za hitnim dodatnim financiranjem. Parlament je odobrio izdvajanje dodatnih proračunskih sredstava sa 428 glasova “za”, 44 “protiv” i 76 suzdržanih, ali su brojni zastupnici izrazili nezadovoljstvo ucjenjivačkim stavom Komisije i stavljanjem pred gotov čin.Giovanni La Via (EPP), parlamentarni izvjestitelj za proračun za 2013., optužio je Vijeće da je „podcjenjivanjem potrebe plaćanja“ stjeralo Komisiju u kut i prisililo

ju da od Parlamenta traži hitnu proceduru. Zastupnici su istaknuli da Vijeće ne smije upotrijebiti svoj glas “za” kao razlog da se brzo ne usvoje daljnja dva dodatka proračunu (DAB 8 i 9), kojima se krpa proračunski manjak u potrošnji za 2013. (3,9 milijardi €) i izdvaja 400 milijuna € za saniranje posljedica poplava u Njemačkoj, Austriji i Češkoj, te suše u Rumunjskoj. Predsjednik parlamentarnog Odbora za proračun Alain Lamassoure (EPP) je naglasio da odobrenih 2,7 milijardi nemaju veze s druga dva predložena dodatka proračunu: „Ne radi se o većem proračunu, već o snalaženjem sa


sredstvima koja su manja od očekivanih za postojeći proračun“.Zamjenik litavskog ministra financija Algimantas Rimkunas je u ime Vijeća izjavio kako će Vijeće održati obećanje, što je izvjestitelj La Via pozdravio, ali i upozorio kako „ne možemo nastaviti puniti rupe, stvarajući nove. Nadam se da je konačno i Vijeću jasno da kad odredite sredstva, imate obavezu plaćati račune.” Odobravanje dodatnih sredstava za proračun vezano je za pregovore o Višegodišnjem financijskom okviru (MFF) EU za 2014.-2020., te o pregovorima za proračun za 2014. Zastupnici odobravanje 3,9 milijardi € za ovogodišnji proračun smatraju preduvjetom za odobravanje MFF-a, što je odloženo za studeni.

REDING U WASHINGTONU O PRISLUŠKIVANJUPotpredsjednica Europske komisije i europska povjerenica za pravosuđe, temeljna prava i građanstvo, održala je u utorak u misiji EU-a u Washingtonu govor o transatlantskom trgovinskom i ulagačkom partnerstvu i zaštiti podataka.O aferi špijuniranja europskih državnika i građana EU-a, povjerenica Reding je rekla kako “prijatelji i partneri ne špijuniraju jedni druge” i da je za uspjeh zahtjevnih i ambicioznih pregovora nužno “povjerenje među partnerima”. Pozvala je Sjedinjene Države da djeluju jasno i nedvosmisleno, kako bi se iznova izgradilo povjerenje. Dodala je da postoje prepreke kako bi se pregovori o Transatlantskom trgovinskom i ulagačkom partnerstvu (TTIP) priveli kraju, kao i da postoje problemi koji ga lako mogu ugroziti, a jedan od njih je i zaštita osobnih podataka. „Upozoravam vas da od zaštite podataka ne pravite temu pregovora. Zaštita podataka nije birokracija ili pristojbe, to je temeljno pravo i o njemu se ne pregovara“, istaknula je Reding.Europa očekuje, jednom kad se uspostavi jedinstveni, koherentan sustav pravila, da tako postupe i Sjedinjene Države. Prema njenim riječima, interoperabilnost i sistem autoregulacije nisu dovoljni. U okviru budućeg američkog Zakona o privatnosti moraju se naći zakonske odredbe o radu sudova za građane EU, bez obzira na njihovo mjesto boravka, što također

predstavlja nužan korak u obnavljanju povjerenja između partnera.Postojeći sustav američkih načela privatnosti (Safe Harbor) već su kritizirali predstavnici europske industrije i građani Unije: po njima, to predstavlja tek krinku legitimnosti za američke kompanije koje se njime koriste. Razmjena podataka između EU i SAD mora se oslanjati na zdrave pravne temelje na obje strane. Usporedivši predstojeću reformu zakona o zaštiti podataka s mostom koji povezuje Ameriku i Europu, Viviane Reding je dodala kako očekuje od Sjedinjenih Država da brzo obavi popravke na svojoj strani mosta.

ŠUICA PRIMA 14 STAŽISTA“Zbog iznenađujuće velikog broja prijava i zahvaljujući činjenici da je u proračunu moga ureda ostalo dovoljno sredstava, umjesto predviđenih sedam primit ćemo četrnaest stažista u ured u Bruxellesu do svibnja 2014. godine,” rekla je zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica. Za stažiranje u uredu Dubravke Šuice prijavilo se 456 mladih i obrazovanih ljudi. Odabrani su stažisti iz Zagreba, Dubrovnika, Splita, Istre, Međimurja, Varaždina, Slavonije te Bosne i Hercegovine. Više na: www.dubravka-suica.e

JUG PROTIV JAČE EKONOMSKE KONTROLE BRUXELLESAFrancuska, Španjolska i Italija i neke druge zemlje odupiru se namjerama Europske komisije, koju je motivirala Njemačka, za još čvršćom koordinacijom nacionalnih ekonomskih politika. Te zemlje odbile su potpisati sporazum koji bi ih obvezao na poduzimanje daljnjih strukturnih reformi, sve dok ne bude osigran i socijalni element, neka vrst mehanizma solidarnosti koji bi olakšao patnje građana zbog gubitka posla i osiromašenja. Španjolska je čak najavila da neće poslati u Bruxelles sve tražene stastističke podatke koje EK koristi kad objavljuje specijalno skrojene savjete za ekonomiju svake pojedine članice.

VELIČINA EUROPSKE FARMEProsječna veličina farme u Europskoj uniji povećavala se tijekom posljednjih godina za 3,8% godišnje, dok je prinos rastao za 5,2% godišnje. To su rezultati

najnovijeg „Europskog poljoprivrednog gospodarskog izvoda“, koji je 23. listopada objavila Europska komisija. Ovo izvješće se temelji na statističkim podacima iz 2010. i potvrđuje da među članicama koje su Uniji pristupile 2004. i 2007. stopa promjene veća, uz povećanje prihoda veće od 10%, ali na značajno manjoj osnovici.Izvješće također pokazuje da je više od 30% ljudi koji žive i rade na farmama starije od 65 godina, te da je vlasnik to stariji, što je manja farma. Prosječna veličina farme na kojoj se hrana uzgaja na organski način, veća je od prosječne veličine, uzevši sve farme ukupno. Godine 2010. u Europskoj uniji bilo je 12 milijuna farmi koje su obuhvaćale površinu od 172 milijuna hektara i zapošljavale 25 milijuna ljudi.

PRAVILA ZA SME-aLitavsko predsjedništvo Vijeća EU organiziralo je 29. listopada panel diskusiju o pametnoj regulaciji za mala i srednja poduzeća (SME). Svrha ovog skupa bila je ukazati na utjecaj regulative na mala i srednja poduzeća i moguće načine kojima bi se umanjio taj teret.„Pametna regulacija je važan prioritet Europske unije jer je kvalitetno zakonodavstvo preduvjet za ekonomski rast i jačanje konkurentnosti Europe. Regulativa ima izravan utjecaj na poslovanje i učinak poduzeća. Naš zadatak, za vrijeme litavskog predsjedanja, jest učiniti barem mali korak kako bi se olakšao život marljivim i kreativnim poslovnim ljudima“ izjavio je prigodom otvaranja zamjenik stalnog predstavnika Litve pri EU Arūnas Vinčiūnas.„Pametna regulacija“ ne bi smjela zvučati kao politički slogan, već treba sadržavati niz važnih instrumenata koje treba u potpunosti iskoristiti, a uz to ima neotkriveni potencijal da zakonodavstva Europske unije i zemalja članica učini manje kompliciranim, a učinkovitijim.Među govornicima na ovom panelu bili su Jonathon Stoodley, načelnik odjela za procjenu i racionalizaciju u Generalnom tajništvu Europske komisije, Saulius Kolyta, ataše za unutarnje tržište pri stalnom predstavništvu Litve, te Ben Butters, direktor za europske poslove EUROCHAMBERS-a.

ukratko


događanjaLITAVSKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)29. listopada, Bruxelles

COREPER II29. listopada, Bruxelles

Sjednica Vijeća za opće poslove (GAC)30. listopada, Luxembourg

Vijeće za opće poslove koordinira cjelokupni rad Vijeća EU i priprema sastanke Europskog vijeća. Na svojim sastancima GAC se bavi pitanjima koja se odnose na više područja politike EU, poput pregovora o proširenju. Vijeće čine ministri vanjskih i europskih poslova zemalja članica, koji se sastaju jednom mjesečno

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Put k rastu: postizanje izvrsnosti u javnoj upravi naklonjenoj gospodarstvu

Potpredsjednik EK i povjerenik za industriju i poduzetništvo Antonio Tajani predsjedat će u utorak 29. listopada ovoj konferenciji na visokoj razini, kako bi se identificirale ključne poteškoće kroz koje prolazi industrija dok se suočava s javnom upravom, kao i razmjena ideja i iskustava kako se te teškoće mogu prevladati, te konkretno prikazati postignuća i primjere dobre prakse u administracijama raznih zemalja članica EU. Glavni zaključci konferencije pomoći će Komisiji i zemljama članicama pri razvijanju novih političkih smjernica za modernizaciju javne uprave u okvirima Europskog semestra

Konferencija će okupiti visokopozicionirane Europske i međunarodne političare, uključujući predsjednika Europske komisije Barrosa, potpredsjednika Tajanija, ministre raznih zemalja članica, industrijalce, znanstvenike, političke savjetnike i sve zainteresirane, kako bi raspravljali o izazovima i mogućnostima koji stoje

pred europskom javnom upravom, te nužnoj političkoj reakciji na nacionalnoj i razini Unije

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

28. listopada – 3. studenog, Bruxelles Slijedećeg tjedna zastupnici se neće baviti parlamentarnim aktivnostima, već će raditi u svojim izbornim jedinicama ili će obavljati posjete na razini delegacija

Deveteročlano izaslanstvo Odbora za građanske slobode putuje u Washington, kako bi prikupilo informacije potrebne za parlamentarnu istragu o masovnom prisluškivanju građana EU, koje je provodila američka Nacionalna agencija za sigurnost. Utjecaj PRIZME i sličnih programa na privatnost europskih građana, reforma europske zaštite podataka, te dogovori sa Sjedinjenim Državama o prijenosu bankovnih podataka (TFTP) i podataka o zračnim putnicima (PNR), bit će teme o kojima će zastupnici EP razgovarati s vlastima Sjedinjenih Država

Vladine mjere suzbijanja gospodarske i financijske krize, bit će u žarištu posjeta sedmočlane delegacije parlamentarnog Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, koji u utorak putuju u Grčku, kako bi se upoznali s gospodarskom i socijalnom situacijom u zemlji. U planu je i posjet projektu koji sufinancira Europski socijalni fond

Sedmeročlana delegacija Odbora za ekonomske i monetarne poslove odlazi u ponedjeljak u dvodnevni posjet Londonu, kojom prilikom će se susresti s vodećim političarima, uključujući britanskog ministra financija Georgea Osbornea, te drugim važnim igračima na području financijskih usluga. Razgovarat će se o regulaciji banaka i osiguravajućih društava, poreznoj utaji i prevarama

Delegacija Odbora za vanjske poslove i pododbora za ljudska prava, koju čini osam zastupnika Europskog parlamenta, putuje u srijedu u New York, gdje će sudjelovati u zasjedanju Generalne skupštine UN i sastati se s Generalnim tajnikom Ban Ki-moonom

i predsjednikom Generalne skupštine Johnom Asheom. Uloga Europske unije u Ujedinjenim narodima i suradnja s UN na području mira, sigurnosti i ljudskih prava, neke su od temao o kojima će biti riječi

Zaštita potrošača, tehnički standardi i zaštita intelektualnog vlasništva, ključna su pitanja koja će, za vrijeme četverodnevnog posjeta Kini, postaviti zastupnici članovi delegacije Odbora za unutarnje tržište i pravne poslove. Tijekom posjete zastupnici će se sastati s poslanicima kineskog parlamenta, kineskih vlasti i organizacija civilnog društva

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Nakon summita – politički briefing28. listopada, Bruxelles

Briefing za političare i medije o glavnim događanjima, razgovorima i zaključcima sa sastanka Europskog vijeća, održanog u Bruxellesu 24. i 25. lisstopada

Govornici: Janis A. Emmanouilidis, direktor studija, EPC; John Wyles, glavni savjetnik za politiku i institucije EU, EPC; Fabian Zuleeg, glavni direktor EPC; Yves Pascouau, glavni politički analitičar i voditelj programa, EPC

Centar za europsku politiku (EPC)

Trgovinska politika – razumijevanje osnova trgovačkih zakona EU i WTO28. – 30. listopada, Bruges

Svrha ovog seminara je osigurati da se sudionici temeljito upoznaju s glavnim aspektima trgovačkih zakona Europske unije i pitanjima povezanima sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO)

Ovaj trodnevni seminar daje iscrpan i detaljan uvod u trgovačko pravo i WTO. Program uključuje široki pregled izvora, strukture i temeljnih načela međunarodnog trgovačkog prava, kao i njegove glavne subjekte. Sudionicima će se pružiti sveobuhvatna analiza Međunarodnog trgoviskog sustava i njegova interakcija s trgovačkom politikom Europske unije

Europsko sveučilište


događanjaEU izbliza – intenzivni seminar o institucijama i političkim procesima EU28. – 30 listopada, Bruxelles

Trodnevni intenzivni program kreiran za profesionalce koji traže napredno razumijevanje institucija EU i procesa donošenja odluka. Tečaj pruža uravnoteženi pristup, gdje se teorija i praksa nadopunjavaju kako bi olakšali iskustvo učenja. Tečaj se fokusira na europske institucije i njihovu funkcionalnu ulogu unutar strukture EU, te daje detaljan uvid u različite vrste metoda donošenja odluka, ovisno o području djelovanja EU. Ovaj seminar predstavlja praktični vodič kroz razne tipove izvora informacija u EU, poduprt informatičkim vježbama namijenjenima prikupljanju informacija o Europskoj uniji

Govornici: Hannelore Goeman, IES; Joanna Kaminska, Generalni sekretarijat, Europska komisija; Alexandra Mihai, IES; Hugo D’Hollander, belgijski savezni parlament; Małgorzata Górska, Europska služba vanjskih poslova

Institut za europske studije (IES)

Varšavska konferencija o klimatskim promjenama – vrijeme za ubrzanje29. listopada, Bruxelles

Politički dijalog na temu predstojeće konferencije o klimatskim promjenama koja se slijedećeg mjeseca održava u Varšavi. Centralni dio ovog međunarodnog skupa bit će 19. sjednica Konferencije stranaka unutar Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama (UNFCCC), te 9. sjednica Konferencije stranaka kao sastanak stranaka u okviru Protokola iz Kyota

Govornici: Beata Jaczewska, zamjenica ministra za okoliš u poljskoj vladi; Jean-Pascal van Ypersele, potpredsjednik

Wendel trija Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) i direktor Climate Action Network Europe; Alexandre Affre, direktor za pitanja industrije, BUSINESSEUROPE; Annika Ahtonen, politička analitičarka, EPC


Međunarodna gospodarska politika Sjedinjenih Država: WTO, TPP i TTIP29. listopada, Bruxelles

Jednosatni politički briefing na kojem će se razgovarati o okosnicama ekonomske politike SAD, o gospodarskim odnosima s Europskom unijom, o stanju pregovora o Transatlantskom trgovinskom i ulagačkom partnerstvu, te o ulozi Svjetske trgovinske organizacije – iz američke perspektive

Govornik: Myron Brilliant, izvršni potpredsjednik i šef za međunarodne odnose, Gospodarska komora Sjedinjenih Država


2013 Summit o iskorištavanju ugljičnog dioksida30. – 31. listopada, Bruxelles

Visoke cijene ugljika i odgovarajući regulatorni mehanizam će u konačnici biti nužni kako bi se pokrenuo sveobuhvatni razvoj tehnologija za iskorištavanje ugljičnog dioksida. Odgovarajući na te ekonomske i tržišne pokretače, neki od najznačajnijih svjetskih čimbenika u energetskom i drugim industrijskim sektorima investiraju u projekte za učinkovitije iskorištavanje CO2 u različitim sferama industrije. Novo okruženje je stvorilo prekretnicu u strateškom partnerstvu, ulaganju i konstrukciji, što pokreće nagli rast komercijalizacije tehnologija za iskorištavanje CO2. Uz navedeno, teme ove dvodnevne međunarodne konferencije bit će i nove reciklažne tehnologije poput obnavljanja povećanog iscrpka nafte (EOR), koja može igrati vodeću ulogu u iskorištavanju ugljičnog dioksida

Govornici: Dr. Dennis Krämer, voditelj projekta, Dechema e.V.; Edward Rode, voditelj istraživanja, DNV; David Addison, direktor, Virgin Management Ltd.; Christoph Gebald, direktor i

osnivač, Climeworks AG; Stijn Santen, direktor, CO2-Net B.V.; Dr. Peter Radgen, direktor centra za inovacije, E.ON; Dominic Hofstetter, profesor gospodarskog razvoja, Electrochaea, LLC; Eryk Remiezowicz, direktor razvoja i istraživanja, ACP

Međunarodne aktivne komunikacije (ACI)

Optimizacija suradnje s Kinom31. listopada, Bruxelles

Udaljenost između Kine i Europe je golema, dok je suradnja između dva područja neprocjenjiva. Dok god se stvari odvijaju prema planu, udaljenost ne igra nikakvu ulogu. No, kada stvari krenu pogrešno, postoji li strategija za rješavanje prepreka i problema u transkontinentalnoj suradnji? Da li ste upoznati s lokalnom gospodarskom i pravnom realnošću područja u kojem radite i imate li uvid u vrstu kompanije s kojom poslujete? Kakva je strategija kontrole kvalitete – stalno putovanje između Europe i Kine stoji puno energije i novca. Ova udaljena suradnja može se optimizirati ukoliko se u obzir uzmu pravi problemi. Ova interaktivna radionica bavi se učinkovitim radom na velikim udaljenostima, razvitkom strategije, optimizacijom suradnje i komunikacije, te načinima da se zadrži kontrola

Voditeljica seminara: Jeanne Boden, osnivačica i izvršna direktorica ChinaConduct-a

ChinaConduct

er 078 2013 1030

Documents