er 103 2014 0531

I ako su europski lideri odustali od ranijeg plana da na svom summitu prošlog utorka

objave ime predsjednika Europske komisije, jer je politički moment stvoren europskim izborima stvorio za to nepovoljnu atmosferu, oni su o tome počeli razgovore koji su se ovaj tjedan razbuktali, a zadužili su predsjednika Europskog vijeća Van Rompuyja da “vodi konzultacije s EP-om i njegovim političkim grupacijama”.

Konzultacije će se voditi “o nominacji i definiciji prioriteta za naredni petogodišnji mandat”. Rok

je kraj lipnja, odnosno dani uoči novog summita lidera kad će zemlje članice nominirati kandida-ta. Za H. Van Rompuyja prioriteti su “rast, konkurentnost i zapošljavanje”, funkcional-nija monetarna unija, borba protiv klimat-skih promjena, “energetska unija” i “borba protiv nezakonite imigracije”.

Tri lidera zahtijevala su veliku reformu Eu-rope. To su François Hollande, David Came-ron i Matteo Renzi. “Eu je postala prevelika, previše autoritarna, previše se miješa u sve”,

rekao je Hollande, a time je objašnjavao i veli-ki porast popularnosti antieuropskih strana-ka, a i rezultate izbora u Francuskoj.

Na samom summitu druga tema, Ukrajina, iskočila je u prvi plan. Lideri EU-a pozvali su Rusiju na suradnju s novim ukrajinskim pred-sjednikom Porošenkom, na daljnje povlačenje ruske vojske iz Ukrajine te na smanjenje nape-tosti u odnosima s ukrajinskim proruskim se-paratistima. Nisu udarene nove sankcije Rusiji.

Lideri su se fokusirali na sporazum Rusije i Ukrajine o energiji, što je u petak konkretno

rezultiralo plaćanjem ukrajinskog duga od 786 milijuna dolara. (Dug je plaćen nakon trilateralnog sastanka ruskog i ukrajinskog ministra energije te europskog povjerenika Oettingera).

Što se tiče nominacije J.-C. Junckera na mjesto predsjednika EK-a, nakon rezultata europskih iz-bora momentalno su rezerve istaknuli Cameron, Mark Rutte (Nizozemska je saveznik Britanije unutar EU-a), ali i Viktor Orban, Šveđanin Frederik Reinfeldt i Finac Jyrki Katainen.

U tjednu nakon summita Juncker je osi-gurao javnu podršku A. Merkel (koja ga je prvotno podržala, a onda davala dvosmislene izjave). Podržao ga je i Enda Kenny, makar je irski premijer bio često istican kao mogući na-

sljednik Barrosa, a umjesto Junckera. Came-ron je pojačao protivljenje Junckeru.

Unutar Europskog parlamenta lider grupacije Socijalista i Demokrata H. Swoboda rekao je da će J.-C. Juncker dobiti njihovu podršku ako će ciljevi za koje će se zalagati budu prepoznati kao dobri. To je moguće u slučaju formiranja, sve izglednije, velike koalicije EPP-Socijalisti. No, paralelno, ipak se nije do kraja odustalo od toga da bi mandat šefa EK-a mogao ipak dobiti Martin Schulz. Njegov argument jest da, iako je EPP i najdalje najbrojniji u EP-u, ipak su oni naj-veći gubitnici u zastupničkim mjestima. No, nekoliko socijaldemokratskih šefova vlada u EU-u dalo je podršku Junckeru, posljednji među njima Austrijanac.

Cameron želi veću kooperativnost oko pre-govora o novom statusu Britanije u EU-u, a to ne donose ni Juncker ni Schulz. Prihvati li Junckera, to će biti nakon mnogih kompro-misa. Kompromise će tražiti i druge članice. Na pr., svi se slažu da daljnje produbljenje bankovne unije ne treba očekivati jer to ne želi Njemačka (makar je jedno vrijeme baš to gurala), iako to tržište i ekonomisti smatraju potrebnim.

Luksemburžanin ima četiri tjedna da izgu-ra svoje za sada nesigurno imenovanje, ali čini se da bi njegova jedina konkurencija mogla biti neka vrlo utjecajna žena koja bi bila iznad momentalnih stranačkih podjela u Europ-skom parlamentu.

J.-C. Juncker osigurao potporu A. Merkel, ali pet šefova vlada prema njegovu imenovanju istaknulo je rezerve

EU nastavlja s istraživanjima koja koriste ljudske matične stanice

Hrvatski tunolovci prvi put pod nadzorom Europske unije

EK je odbila građansku inicijativu za obustavu financiranja istraživanja u kojima se uništavaju ljudski embriji str. 5

U sezoni koja traje od 26. svibnja do 24. lipnja hrvatska flota smije uloviti 390,6 tona plavoperajne tune str. 4

31. svibnja 2014. Broj 103 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Zemlje članice zadužile su Van Rompuyja da ‘vodi konzultacije s EP-om i njegovim političkim grupacijama’

NAKON EUROPSKIH IZBORA PROMIJENILA SE ATMOSFERA ZA IZBOR NOVOG ŠEFA EUROPSKE KOMISIJE, BARROSOVA NASLJEDNIKA

31. svibnja 2014. Broj 103 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Herman Van Rompuy dobiva najveću europsku nagradu “Karlo Veliki” koju dodjeljuje grad Aachen.

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


Vodeći političari u Europskom parlamentu polako se primiču ideji velike koalicije EPP

i Socijalista, s time da Socijalisti traže velike ustupke da bi priznali i podržali kandidata EPP-a, za sada J.-C. Junckera. Velika koalicija okupila bi 403 od 751 člana koliko ih ima u EP-u, a s ALDE-om (liberalima) 467 mjesta.

Za izbor novog predsjednika Europske ko-misije trebala bi glasati apsolutna većina, tj. 376 eurozastupnika.

Počeli su razgovori o ključnim temama koje

bi tako stvorena većina narednog EP-a podr-žavala narednih pet godina. Osnovna pitanja koja se postavljaju i na koje EU, odnosno i EK i EP, moraju odgovoriti u narednih pet godina, formulirao je Martin Schulz. To su stvaranje novih radnih mjesta, odnos prema imigraciji, borba protiv poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza te kontrola nad bankovnim sektorom. “Velika koalicija mora se stvoriti na bazi programa”, rekao je Schulz.

Glavni ljudi grupacija razgovaraju i o pitanjima koja izazivaju kontroverze, a to su američko-eu-ropski trgovinski sporazum, daljnja liberalizacija usluga i slično. Veliki utjecaj na agendu Soci-jalista i Demokrata u ovom sazivu EP-a ima

najbrojinija, talijanska PD. Talijanski premijer Renzi izašao sa zahtjevima za mjerama koje trebaju osloboditi potencijal za rast. U ovom trenutku Matteo Renzi ima težinu zbog velike pobjede njegove stranke na europskim izbori-ma i zbog toga jer Italija preuzima od Grčke šestomjesečno predsjedništvo.

Grupacije, odnosno političke frakcije u EP-u tre-baju se formirati do 24. lipnja.

Premda bi 25 zastupnika Nacionalne fron-te bilo dovoljno za sastavljanje parlamentar-

ne grupe, Le Pen je okupila samo 4 zemlje (Wildersovu Stranku slobode iz Nizozemske, Strecheovu Stranku slobode iz Austrije, belgij-ski Vlaams Belang i talijansku Legu Nord), a treba joj sedam da bi se grupa priznala. Još joj preostaju Jobbik, Zlatna zora i njemačka NPD, ali M. Le Pen je rekla da njih ne računa. Daka-ko, oni su posve isključeni i za Nigela Faragea.

Za antieuropske Švedske demokrate grupa-cija M. Le Pen ima previše rasističkih tonova. Oni bi, kao i Pravi Finci i Narodna danska partija, radije se priklonili britanskom UKIP-u. Nigel Farage vjerojatno će privući i Alter-nativu za Njemačku, ali svejedno ne ispunjava kvotu od sedam zemalja.

H erman Van Rompuy dobio je nagradu “Karlo Veliki” koju Grad Aachen dodijeljuje europskim političarima koji su pokazali duboko razumijevanje europskog projekta. U

govoru je rekao da bi Europa trebala više biti na usluzi običnim građanima i njih štititi, a ne samo koristiti kompanijama i biznisu.

U refleksiji na veliki rast euroskepticizma koji se osjetio i na europskim izborima, Van Rompuy je u Aachenu rekao: “Kako je moguće da građani vide Europu kao nešto što ih čini nesigurnima i ljutima, kad je ona zamišljena potpuno drugačije, da nas štiti i čini sigurnijima i jačima? Zabora-vili smo da je Europa naš dom, da nemamo rezervu i da se svi moramo osjećati u njoj kod kuće. Europa mora biti naše sklonište, mora nas štititi, sve nas. Europa treba biti od koristi ne samo vlasnicima, nego i zaposlenicima, ne samo spretnima i snalažljivima i pokretnima, nego i onima koji to nisu, ne samo onima s odličnim referencama, međunarodnim diplo-mama i znanjem jezika, nego i onima koji to nemaju.”

Predsjednik Europskog vijeća i bivši belgijski premijer Van Rompuy 56. je laureat ove najprestižnije europske nagrade. Van Rompuy, “nepretenciozni posrednik” između država članica, autor brojnih inicijativa i prijedloga, koji pomaže iznalaženju kompromisa među liderima Unije, rekao je da se ispostavilo da je njegov zadatak kao predsjednika Europskog vijeća bio “preživljavanje Unije, spašavanje i stabiliziranje eura, i u tome smo uspjeli”.

Mnogi Britanci možda su još više zabrinuti zbog uspjeha UKIP-a, nego što su Francu-

zi oko Nacionalne fronte. Nelagoda Britanaca vezanih za EU jest i da se već nekoliko godina pokazuje da se na visoka mjesta u Europskoj komisiji i Vijeću izbjegava postavljati njihove kadrove te da polako gube utjecaj. Smatraju da će s galamom koju će UKIP podići u Europskom parlamentu i njihovim, predviđa se, sustavnim antieuropskim i blokirajućim glasanjem, situa-cija za proeuropske Britance biti još gora. Iz niza malih događaja, naime, dobiva se dojam da je Britanija već počela koračati prema izlazu, ma-kar taj proces nije nepovratan.

Drugo o čemu se govori jest o imenima koja će možda zemlje kandidirati za članove Europ-ske komisije. Prvi i vrlo važan prigovor jest da neće biti dovoljno žena. Barrosova druga Ko-misija imala je dobar omjer muškaraca i žena, i nova Komisija ne bi smjela pasti ispod tog stan-darda. Ako predsjednik EK-a bude muškarac, a ne žena, onda će se sve zemlje članice zamoliti da razmotre koga će poslati u Bruxelles. Odjed-nom, kandidati koji su bili sigurni za odlazak u briselsku svojevrsnu europsku vladu, više to nisu.

Konačno, ako predsjednici EK-a i Europskog vijeća budu muškarci, tada je gotovo sigurno da će žena, i to prvi puta u povijesti, predsjedavati Europskim parlamentom. Konstruira se neko-liko paralelnih križaljki, uzimajući u obzir poli-tičke afilacije, veličinu zemalja, ugled zemalja, spol kanidadata. Uz ovo, donosimo i teme iz kojih se vidi da se život u EU-u nastavlja, a pod-sjećamo i na najviše objavljivanu vijest ovog tjedna, o „pravu na zaborav“ na Googlu.

Van Rompuy: ‘Europa treba biti više na usluzi građanima, a ne samo koristiti kompanijama i biznisu’

U kadrovskim križaljkama za EK nedostaje žena

Počeli su razgovori o ključnim temama koje bi većina narednog EP-a podržavala narednih pet godina

David Cameron ne želi J.-C. Junckera na čelu Europske komisije

Socijalisti traže ustupke za potporu JunckeruU EP-u SAZRIJEVA IDEJA O VELIKOJ KOALICIJI PUČANA I SOCIJALISTA

NAGRADA ‘KARLO VELIKI’ GRADA AACHENA PREDSJEDNIKU EUROPSKOG VIJEĆA

UVODNIK

© E

U


H rvatski će ribarski brodovi ove godine prvi put sudjelovati u lovu na tune kao

dio flote Europske unije pa će tako prvi put podlijegati europskim programima nadzora i kontrole. A ove godine je Europska komisi-ja usvojila novi Program specifične kontrole i inspekcije (SCIP) koji istovremeno prati lov više vrsta ribe i postavlja količinska mje-rila i kontrolne ciljeve za pojedine vrste.

Na temelju tih mjerila, Europska agen-cija za nadzor ribolova (EFCA) usvojila je Zajednički provedbeni plan za nadzor lova na plavoperajne tune u 2014. godini. Kao i prijašnjih godina, plan za 2014. ujedinjuje Europsku komisiju, zemlje članice i Agenci-ju, a oslanja se na resurse osam zemalja čla-nica uključenih u ribolov. Uz Hrvatsku, to su Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal i Španjolska.

Ribolov na plavoperajnu tunu u svijetu regu-lira Međunarodna komisija za očuvanje atlant-ske tune (ICCAT) s kojom Europska komisija ima sklopljene ugovore. ICCAT je 2012. donio višegodišnji plan za oporavak plavoperajne tune, a na godišnjoj skupštini 2013. usvojio je dodatne mjere za kontrolu ulova plavope-rajne tune mrežama plivaricama i vršama radi uzgoja u kavezima.

U 2014. Sezona lova na plavoperajne tune

velikim brodovima i mrežama plivaricama traje od 26. svibnja do 24. lipnja. Sve zemlje članice ICCAT-a mogu ukupno uloviti 13.400 tona tuna, od čega je kvota Europ-ske unije 7.939 tona. Flotu EU-a čini oko 508 brodova i 11 vrša (zamki). Nadzor ulo-

va provodit će oko 30 ophodnih brodova i 11 zrakoplova zemalja članica, a Europska unija će nadzoru posvetiti 200 radnih dana patrolnih brodova, 70 dana inspekcija na obali i 100 sati zračnog nadzora.

Međunarodno povjerenstvo za očuvanje atlanske tune ICCAT je međuvladina ribarska organizacija odgovorna za očuvanje tune i

srodnih vrsta ribe u Atlantskom oceanu i pove-zanim morima. Europska unija je jedna od 49 ugovornih članica ICCAT-a. Organizacija je 2006. godine usvojila 15-godišnji plan za obnovu plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Mediteranu, nakon što je njezi-no znanstveno povjerenstvo iskazalo zabri-nutost zbog prevelikih kapaciteta ribarskih flota i nepoštivanja pravila o ulovu. Plan za obnovu tune stupio je na snagu 13. lipnja 2007. a potvrđen je 2008. i ponovo 2009. godine.

U studenome 2010. dogovoreno je smanjiva-nje kvota za plavoperajnu tunu i pojačane su inspekcije i nadzor za sve ribarske aktivnosti. U studenome 2012. ukupna dozvoljena količina ulova je povećana na 13.400 tona od 2013. godine nadalje, pri čemu je kvota EU-a povećana na 7.548 tona u odnosu na 5.756 tona u prethodne dvije godine.

Na godišnjoj skupštini ICCAT-a 2013. godine usvojena su i nova pravila za upotre-bu podmorskih stereoskopskih nadzornih kamera u slučajevima kada se tune smješta-ju u plutajuće kaveze radi daljnjeg uzgoja. Ukupna raspoloživa količina za ulov nije se mijenjala, samo je kvota EU-a za 2014. povećana na 7.939 tona jer joj je pridodana hrvatska kvota od 390,6 tona.

Hrvatski ribari ove godine prvi put u europskim programima nadzora i kontrole ulova tune

OD 26. SVIBNJA DO 24. LIPNJA TRAJE SEZONA LOVA NA PLAVOPERAJNE TUNE VELIKIM BRODOVIMA I MREŽAMA PLIVARICAMA

Sve zemlje članice ICCAT-a mogu ukupno uloviti 13.400 tona tuna, od čega je kvota Europske unije 7.939 tona

Flotu EU-a čini oko 508 brodova i 11 vrša, a nadzor ulova tune provodit će oko 30 ophodnih brodova i 11 zrakoplova zemalja članica

Google: Presudu ćemo poštovati, ali ona može imati ozbiljne posljedice za InternetNAKON ŠTO JE EUROPSKI SUD POTVRDIO GRAĐANIMA ‘PRAVO NA ZABORAV’

Europski sud donio je odluku u parničnom postupku protiv Go-ogla kojim se klijentima pod određenim uvjetima može dopustiti

da zatraže uklanjanje tragova o osobnim podacima. Povod za parni-cu bila je tužba španjolskog građanina koji je tražio da Google izbriše podatke koji su vodili prema stranicama grada Barcelone iz 1998. go-

dine, gdje je objavljeno da je bio primoran prodati kuću da bi pokrio dugove za socijalno osiguranje. Tužitelj je tvrdio da mu je dostupnost tih podataka, makar je davno vratio svoje dugove, nanijela i dalje na-nosti štetu. Konstatirao je da ima “pravo na zaborav”.

Europski sud mu je dao za pravo. Takva presuda ima potencijalno du-goročne i ozbiljne posljedice za internet kao globalnu industriju, tvrde komentatori.

Google je odmah odgovorio konstruktivno na odluku suda i već je razvio alate kojima se korisnicima omogućava da zatraže uklanjanje rezultata pretrage, ako su oni neprilični ili nevažni. Prema Googlu, oko 60 posto zahtjeva do sada su podnijeli bivši osuđenici za krimi-nalna djela.

Ali, suosnivač i CEO Googla Larry Page rekao je FT-u da, unatoč tome što će poštivati odluku suda, presuda može imati dvije ozbiljne posljedice. Prvo, mogla bi postaviti opasan presedan nedemokratskim režimi-ma koji mogu tražiti ograničenja internetske komunikacije. Drugo, sljedeća generacija internetskih start-up inicijativa može biti obeshra-brena zbog više cijene poslovanja.

Europski komentatori presude pitaju se gdje se može povući grani-ca između prava pojedinca na privatnost i prava javnosti na informa-ciju. Tako FT konstatira da bi se moglo stvoriti neprijateljsko okružje za poduzetništvo, dinamičnost i inovacije koje su u samo nekoliko godina od interneta napravili stup svjetske ekonomije, a da je to ne-što što Europa, koja vapi za rastom, sebi ne smije dopustiti.

Google je već razvio alate kojima se korisnicima omogućava da zatraže uklanjanje rezultata svoje pretrage Interneta


Europska komisija odbacila je podnesak Eu-ropske građanske inicijative (ECI) kojim se

tražilo obustavljanje financiranja istraživanja koja podrazumijevaju uništavanje ljudskih embrija. Međutim, EK tvrdi da takvih istraži-vanja u kojima se uništavaju ljudski embriji niti nema, nego da ima samo istraživanja u kojima se koriste matične stanice ljudskih embrija.

Briselska komisija negativno je odgovorila predstavnicima Europske građanske inicijati-ve (ECI) „Jedan od nas“, koji su od Komisije tražili „obustavu financiranja djelatnosti koje uključuju uništavanje ljudskih zametaka u svrhu istraživanja, potpore razvoju i javnog zdravstva“.

Kao razlog odbacivanja podneska Komisija je na-vela nedavni dogovor zemalja članica i Europskog parlamenta o europskoj politici na tom području.

Inicijativa „Jedan od nas“ prikupila je više od milijun potpisa u najmanje sedam zemalja članica, čime su ispunjeni uvjeti potrebni za podnošenje zahtjeva. Pokrenuta 2012. godine, Europska građanska inicijativa je građanski mehanizam koji europskim građanima omo-gućava da od Europske komisije zatraže akciju

u područjima gdje Komisija ima ovlasti.Europska povjerenica za istraživanje, ino-

vacije i znanost Máire Geoghegan-Quinn („Mari Geogian“) izjavila je kako je inicijativi „Jedan na jedan“ posvećena puna pažnja, no Vijeće i Europski parlament suglasili su se da se nastavi financiranje istraživanja te su, tvrdi povjerenica, pružili za to valjane razloge.

„Matične stanice su jedinstvene jer pružaju mo-gućnost razvoja terapija koje spašavaju živote, a klinički pokusi su već u tijeku. Komisija će nastaviti s primjenom strogih etičkih pravila i ograničenja, uključujući i odustajanje od financiranja pokusa koji podrazumijevaju uništavanje ljudskih embri-ja“, izjavila je povjerenica.

Europska komisija primjenjuje sustav „tro-struke zaštite“ za sva istraživanja koja uklju-čuju ljudske matične stanice (hESC), a time se poštuju svi sporazumi EU-a kao i Povelja o temeljnim pravima EU-a. O tom sustavu su postigli suglasnost Vijeće i Parlament prilikom usvajanja strategije Horizont 2020.

Pravila koja se moraju uvažiti su da projekti EU-a uvijek moraju biti u skladu sa zakonima zemlje članice u kojoj se provode istraživanja,

da svi projekti moraju proći stručnu znan-stvenu provjeru i strogu etičku procjenu te da fondovi Unije ne smiju biti korišteni za proi-zvodnju novih linija matičnih stanica ili nji-hovo uništavanje, uključivo i nabavu ljudskih matičnih stanica iz zametaka.

Europska komisija nije izrijekom dozvolila fi-nanciranje istraživanja koja uključuju hESC, već se financiraju istraživanja liječenja bolesti poput Parkinsonove ili Huntingtonove bolesti ili dija-betesa. Ukoliko najbolji projektni prijedlozi uključuju upotrebu embrionalnih matičnih stanica, istraživanje može konkurirati za sred-stva iz europskih fondova.

Između 2007. i 2013. Europska unija je fi-nancirala 27 zajedničkih projekata na područ-ju medicinskih istraživanja koja su uključiva-la uporabu hESC, pri čemu je iz proračuna Unije izdvojeno 156,7 milijuna eura, dok su ukupna sredstva izdvojena za istraživanja u zdravstvu u istom razdoblju iznosila oko est milijardi eura.

EU nastavlja s istraživanjima u kojima se koriste matične stanice iz ljudskih embrija

ODBAČENI ZAHTJEVI GRAĐANSKE INICIJATIVE ‘JEDAN NA JEDAN’

Europska građanska inicijativa omogućava građanima da od Komisije zatraže akciju u područjima gdje ona ima ovlasti Od 2007. do 2013. EU je financirala 27 medicinskih istraživanja koja su uključivala ljudske matične stanice

Postojeći europski sustav naplate poreza na dodanu vrijednost (PDV) sve je samo ne

jednostavan, a osobito je kompliciran u slučaju „virtualnih proizvoda“ - usluga telekomunika-cija, bežičnog emitiranja programa i internet-skog poslovanja.

Primjerice, ako neki Francuz koristi mobi-tel švicarskog operatera, švicarska mu tvrtka

mora naplatiti francuski PDV i taj novac upla-titi francuskoj državi. Ali, ako Francuz koristi usluge švicarskog operatera na odmoru u Grč-koj, tvrtka treba naplatiti i uplatiti grčki PDV, što znači da mora imati i nevjerojatno kom-plicirani knjigovodstveni sustav fakturiranja, obračunavanja i uplate PDV-a za sve zemlje članice EU-a.

Ni poslovanje unutar Europske unije nije jednostavno. Ako tvrtka iz zemlje članice A prodaje proizvod ili uslugu poduzeću u zemlji članici B, PDV će ubrati zemlja u kojoj se na-lazi poduzeće kupac. A ako proizvod kupuje privatna osoba, PDV će pripasti zemlji u kojoj ima sjedište prodavatelj. Od 2015. godine to se mijenja: svi proizvodi i usluge, pa tako i tele-

Internet i telekomi ne zahtijevaju posebni porezni sustav, ali im postojeće propise treba prilagoditi

SKUPINA STRUČNJAKA ZA PDV NA DIGITALNU EKONOMIJU PODNIJELA JE IZVJEŠĆE EUROPSKOJ KOMISIJI


komunikacijske, emisijske ili elektroničke, oporezivat će se PDV-om uvijek u zemlji u ko-joj stalno boravište ima kupac, bez obzira da li je isporučitelj iz Europske unije ili izvan EU-a.

No, i uz to jednostavno osnovno „pravilo destinacije“ postojat će mnoštvo finesa i prak-tičnih dilema pa je zato Europska komisija prije pet mjeseci formirala neovisnu stručnu skupinu za oporezivanje „digitalne ekonomi-je“, sa zadaćom da preispita ključne probleme povezane s oporezivanjem digitalnih djelatno-sti u EU-u te da iznese svoje ideje o najboljem pristupu različitm problemima i prilikama u tom području. Stručnjake je vodio bivši por-tugalski ministar financija Vitor Gaspar, a u srijedu 28. Svibnja skupina je podnijela Komi-siji svoje prvo izvješće.

„Snažan i brzorastući digitalni sektor je dobar za našu ekonomiju, ali mi moramo također raz-mišljati kako ćemo svoj porezni sustav prilagoditi svijetu interneta. Također, budući da kriza fo-kusira pozornost javnosti na državne financi-je, pitanje fer oporezivanja dolazi u prvi plan, kako za vlade, tako i za potrošače“, rekao je o zadaćama stručne skupine predsjednik Komi-sije J. M. Barroso. Vitor Gaspar rekao je da „di-gitalizacija ekonomije otvara nove uzbudljive mogućnosti za poduzetnike i sve građane, ali i predstavlja izazov i priliku za sustave oporezi-vanja i porezne administracije koje će se mora-ti prilagoditi novoj stvarnosti“.

Za Algirdasa Šemetu, povjerenika zaduže-

nog za poreze, „zajednički EU pristup suzbi-janju porezne evazije i uspostavi povoljnijeg poreznog okruženja za poslovanje, digitalno i ostalo, jedan je od naših glavnih ciljeva za-dnjih godina“, dok je povjerenica za digitalne poslove Neelie Kroes dodala: „Više nije posri-jedi samo ‘digitalni sektor’, posrijedi je čitava ekonomija koja se digitalizira. U pitanju je stvaranje uvjeta za rast i zapošljavanje…“

Gasparovo povjerenstvo donijelo je neko-liko glavnih zaključaka. Prvi je da digitalna ekonomija ne zahtijeva poseban porezni režim nego da se postojeća pravila možda trebaju prilagoditi digitalizaciji ekonomije. Također, digitalizacija uvelike olakšava međunarodno poslovanje. Stoga je važno uklanjati prepreke jedinstvenom tržištu, uključujući porezne prepreke, i stvarati povoljno poslovno okruže-nje s neutralnim, jednostavnim i koordinira-nim poreznim propisima.

Povjerenstvo je podržalo sustav PDV-a za digitalne usluge temeljen na načelu destina-

cije, skupa s pojednostavljenjem koje će po-duzećima donijeti „mini one stop shop“ (to je sustav registracije poreznih obveznika i tran-sakcija na jednom mjestu, koji se 2015. širi i na telekomunikacije i odašiljanje programa).

Da bi se svim poduzetnicima osigurao jednaki položaj na tržištu, stručnjaci predlažu ukidanje izuzeća od naplate PDV-a za male pošiljke iz drža-va izvan EU-a. Povjerenstvo napominje da će za globalno suzbijanje porezne evazije i agresiv-nog poreznog planiranja najvažniji biti projekt skupine najbogatijih zemalja G20 i OECD-a pod nazivom „Erozija porezne baze i seljenja profita“ (BEPS) pa predlaže da zemlje članice EU-a prema njemu zauzmu zajednički stav kako bi se izborile za najpovoljniji ishod za ci-jeli EU. Za EU će u sklopu projekta BEPS biti najvažnije suzbijanje štetne konkurencije po-rezima te preispitivanje pravila o transfernim cijenama i stvarnom mjestu poslovanja.

U duljem vremenskom razdoblju trebat će razmotriti i radikalniju reformu poreznog sustava, poručili su nezavisni stručnjaci Eu-ropskoj komisiji, a na njoj je sada da razmotri izvješće povjerenstva i odluči u kojem smjeru će se kretati razvoj porezne politike u Uniji.

Izvješće i njegov sažetak mogu se naći na in-ternetu na adresi: http://ec.europa.eu/taxa-tion_customs/resources/documents/taxa-tion/gen_info/good_governance_matters/digital/report_digital_economy.pdf

Od 2015. PDV na telekomunikacijske, emisijske ili elektroničke proizvode plaćat će se uvijek u zemlji u kojoj stalno boravište ima kupac

Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski ima realne šanse naslijediti Catherine Ashton.

Uz najvišu poziciju, a to je mjesto šefa Europske ko-misije, u EU-u visoko se cijene još dva položaja, a to je predsjednik Europskog vijeća i visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost, koji je ujedno i prvi pot-predsjednik Europske komisije.

Kad je počela utrka za predsjednika Europske ko-misije, J.-C. Juncker je, navodilo se, ciljao na mjesto nasljednika H. Van Rompuyja, i tek je nakon što su stranke ujedinjene u EPP pobijedile na europskim izborima, zatražio je mjesto predsjednika EK-a. Ako Juncker zamijeni Barrosa, tada bi se zadovoljio uvjet da je iz male zemlje i iz EPP-a.

Lideri bi trebali tada za druge dvije pozicije tražiti

ženu te socijaldemokrata i liberala, ali i nekog iz no-vijih članica EU-a. Ako porastu šanse Christine Lagarde za EK, tada je otvoreno mjesto Radoslawu Sikorskom za šefa europske vanjske politike.

Postoji konsenzus oko toga da je Poljak odličan iz-bor. Intelektualno je superioran, obrazovan na Oxfor-du, besprijekoran u poznavanju EU-a i vanjske politike, odličan poznavatelj Rusije i Putina, što će biti važno u narednih pet godina, dobar s Amerikancima, te - do-lazi iz istočne zemlje. Politički je desniji od Junckera.

Niz velikih pozitivnih prikaza u velikim europskim medijima favoriziralo je Sikorskog jer je odličan za tu funkciju, a ne bi bio doživljavan kao previše jak jer je iz istočne Europe.

U toj kombinaciji za šefa Europskog vijeća trebalo bi

tražiti nekog tko je socijaldemokrat, i po mogućnosti ženu. Lideri EU-a ponekad ne izaberu najkvalitetnije kandidate i u kombinatorici oko tri visoka mjesta mo-gli bi ponovo postaviti ženu i socijaldemokratkinju za nasljednicu C. Ashton.

Prije pet godina na stolu su bila puno atraktivnija imena, no prevladao je strah od prejakog kandidata i zato je izabrana britanska laburstkinja. No, Britanci, koji okreću leđa Uniji, nemaju velike šanse da neka vi-soka mjesta mogu izboriti za sebe, ali Cameron će po-državati Sikorskog (s kojim je na Oxfordu bio u istom klubu).

Radoslaw Sikorski je obrazovan na Oxfordu i dobro poznaje Rusiju i Putina, što postaje najvažnije

POLJSKI MINISTAR VANJSKIH POSLOVA MOGAO BI POSTATI NOVI VISOKI PREDSTAVNIK EU-A ZA VANJSKU POLITIKU I SIGURNOST


događanjaGRČKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)27. - 28. svibnja, Bruxelles

COREPER II28. svibnja, Bruxelles

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)3. lipnja, Bruxelles

COREPER II4. lipnja, Bruxelles

Sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove (JHA)5. - 6. lipnja, Luxembourg

Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove okuplja resorne ministre zemalja članica EU, koji se sastaju svaki drugi mjesec. Vijeće postavlja političke smjernice i osigurava razvoj i primjenu europskih politika suradnje u prakograničnim pitanjima, na području sloboda, sigurno-sti i pravosuđa. JHA je vijeće na koje je Lisabonski sporazum najviše utjecao

Sastanak Vijeća za transport, telekomunikacije i energiju (TTE) - Transport5. lipnja, Luxembourg

Ovisno o rasporedu, Vijeće za tran-sport, telekomunikacije i energiju čine resorni ministri zemalja članica, koji se sastaju otprilike svaka dva mjeseca. Vijeće raspravlja o pitanjima vezanim uz učinkovitu koordinaciju politike EU u tim vitalnim i usko povezanim politič-kim područjima. Agenda TTE igra vrlo važnu ulogu u implementaciji strategije Europa2020.

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Europska komisija će 28. svibnja usvojiti Strategiju o europskoj energetskoj sigur-nosti. Glavni cilj ove strategije je povećati fleksibilnost energetskog sustava EU, kako bi se oduprla mogućim prekidima u

opskrbi, te dugoročno smanjiti energetsku ovisnost Unije o vanjskim dobavljačima

Europska komisija će 2. lipnja izdati preporuku za proračunske, reforme zapošljavanja i ostale strukturne reforme, koje svaka zemlja članica treba provesti tijekom slijedećih 12 - 18 mjeseci, kako bi se potakao rast

Godišnje preporuke, koje EK daje za sva-ku zemlju ponaosob, dio su Europskog Semestra, kalendara Europske unije za koordinaciju gospodarskih politika, a cilj im je spriječiti buduće krize prije nego što se prošire. Ove preporuke su poticaj zemljama članicama da ispune dugo-ročne ciljeve na području zapošljavanja, obrazovanja, istraživanja, klimatskih promjena i borbe protiv siromaštva, u okviru strategije Europa2020. Uz prepo-ruke, EK će objaviti i preporuke iz Pakta za stabilnost i rast, mehanizma Europske unije za proračunski nadzor

Zeleni tjedan 2014.3. - 5. lipnja, Bruxelles

Ovogodišnje izdanje Zelenog tjedna, najvećeg godišnjeg ekološkog okupljanja u Europi, fokusirat će se na cirkularno gospodarstvo i gospodarenje otpadom. Kako pretvoriti otpad u resurs i poslo-ve? Kako možemo smanjiti ovisnost o novim materijalima? Kako reciklirati? Kako promijeniti načine proizvodnje i potrošnje? To su pitanja kojima se bavi ovogodišnji Zeleni tjedan. Kao dodatak tradicionalnim sjednicama Tjedna, popratnim događanjima i izložbama, ove godine bit će organiziran Summit o novom environmentalizmu, s brojnim uglednim govornicima. Namjera je ista-knuti najkritičnija ekološka pitanja pred kojima stoji planeta i potaknuti stvaranje ideja koje mogu značiti preokret

Među govornicima su Europski povje-renik za okoliš Janez Potočnik; Jeffrey Sachs, svjetski poznati ekonomist i savjetnik generalnog tajnika UN Ban-Ki Moona; Yann Arthus Bertrand, filmski redatelj, Mitch Hedlund, izvršni direktor Recycle Across America; Achim Steiner, izvršni direktor, Ekološki program UN; Dr Marco Lambertini, generalni direktor WWF-a; Jacques Perrin, filmski redatelj

Potpredsjednik Europske komisije i

povjerenik za ekonomske i monetarne poslove i euro Olli Rehn, predstavit će 4. lipnja Izvješće o konvergenciji za 2014., u kojem se analizira ima li neka od zemalja članica, koja odbija usvojiti euro, uvjete za prelaz na jedinstvenu valutu. Ovogo-dišnje Izvješće pokriva osam zemalja čla-nica: Bugarsku, Češku, Hrvatsku, Litvu, Mađarsku, Poljsku i Švedsku. Posebno će se u Izvješću pokazati da li Litva, koja namjerava usvojiti euro slijedeće godine, ispunjava kriterije

Od 4. do 5. lipnja, u Bruxellesu će se održati sastanak na vrhu zemalja članica grupe G7. Domaćini summita su pred-sjednik Europske komisije José Manuel Barroso i predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy

Na rasporedu summita će biti situacija u Ukrajini i odnosi s Rusijom, te druge vanjskopolitičke teme, globalna eko-nomija, trgovina, energetska sigurnost, klimatske promjene i razvoj. Ovo je prvi put da se summit grupe G7 održava u Bruxellesu

Istraživanje i tehnološki razvoj EGNSS-a4. lipnja, Bruxelles

Radionica o Europskom globalnom na-vigacijskom satelitskom sustavu (EGN-SS), koju organizira Europska komisija u suradnji s Europskom svemirskom agencijom (ESA) i Europskom agenci-jom za satelitsku navigaciju (GSA). Ovaj događaj se održava kako bi se sudionici europske GNSS zajednice bolje infor-mirali o razvoju i inovacijama (RTD) u područjima koja se mogu financirati u okviru strategije Horizont 2020, u razdoblju od 2015. - 2020. godine. Radionica obuhvaća Galileo/EGNOS infrastrukturu, misiju i usluge razvoja i istraživanja, GNSS signale i osnovni GNSS RTD

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

Službeni sastav novog saziva Europskog parlamenta bit će poznat na konstituiraju-ćoj sjednici EP, koja će se održati od 1. - 3. srpnja u Bruxellesu


događanjaKONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Analitička bioetika u Europi28. - 29. svibnja, Gent

Tema ove konferencije je ‘analitička bioetika’, stoga će se, umjesto fokusiranja na određenu temu ova konferencija usredsrediti na poseban pristup bioetici: analitički pristup. Ovaj pristup je uobičajen u zemljama engleskog govornog područja i Skandinaviji, dok je manje uobičajen u kontinentalnoj Europi, a odlikuje ga argumentativna strogost i jasnoća, te se poziva na discipline poput filozofije jezika, metafiziku i epistemologiju

Govornici: Jeff McMahan, Sveučilište Rutgers; Simon Rippon, Srednjeeuropsko sveučilište; Tom Douglas, Sveučilište Oxford; Heidi Mertes, Sveučilište Gent; Stephen Wilkinson, Sveučilište Lancaster; Axel Gosseries, atolički univerzitet Leuven

Sveučilište Gent

Ukrajina nakon predsjedničkih izbora2. lipnja, Bruxelles

Politički dijalog iz serije “Istočna obećanja”, na kojem će istaknuti govornici, sudionici političkih zbivanja u Ukrajini govoriti o trenutnom stanju u zemlji, komentirati rezultate netom održanih predsjedničkih izbora i dati svoje viđenje ukrajinske budućnosti

Govornici: Kostiantyn Yelisieiev, šef Misije Ukrajine pri EU; Jan Tombinski, šef delegacije EU u Kijevu; Oleh Shamshur, bivši veleposlanik Ukrajine u SAD i savjetnik kijevskog gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička za vanjsku polirtiku; Orysia Lutsevych, istraživač, program za Rusiju i Euraziju, Chatham House, London

Centar za europsku politiku (EPC)

Obnovljive energije u EU: učinkovita politika, pokretači i prepreke2. lipnja, Bruxelles

Ovo je prva zajednička radionica koju organiziraju DIACORE i CEPS. Projekt DIACORE otpočeo je s radom u travnju prošle godine u okviru programa ‘Energy - Europe’. Svrha projekta je omogućiti stalnu procjenu postojećih političkih

mehanizama i uspostaviti plodni dijalog svih sudionika o budućoj politici nužnoj za obnovljivu električnu energiju (RES-E), grijanje i hlađenje (RES-H), te prijevoz (RES-T). DIACORE na taj način posreduje konvergenciju u raspodjeli obnovljive energije širom EU i potiče investicijee, suradnju i koordinaciju

Govornici: Francesca Harris, EASME; Oyvind Vessia, DG za energiju (DG ENER), Europska komisija; Anne Held, Fraunhofer ISI; Inga Boie, Fraunhofer ISI; Fabian Wigand, Ecofys

Centar za europske političke studije (CEPS)

Novo EU lobiranje3. lipnja, Bruxelles

U ubrzanom procesu donošenja odluka u EU, od potpisivanja Lisabonskog sporazuma došlo je do brojnih modifikacija. Drugo izdanje tečaja o novom lobiranju u Europskoj uniji fokusira se na specifične promjene u smislu strategija lobiranja, vozila, praćenja i mapiranja, u smislu umrežavanja i komunikacija. Drugo izdanje tečaja, koje su kreirali vrhunski profesori europskih studija sa Sveučilišta u Maastrichtu, te iskusni stručnjaci za javne poslove, pružit će sudionicima najnovija saznanja, metode i vještine razvijene za razumijevanje i rješavanje posljedica promijena u europskoj proceduri donošenja odluka

Govornici: Christine Neuhold i Vicky Marissen; Daniel Gueguen; Patrick Gibbels

Sveučilište Maastricht - briselski kampus

Prioriteti talijanskog predsjedanja Vijećem3. lipnja, Bruxelles

Jutarnji politički briefing, na kojem će Stefano Sannino, stalni predstavnik Italije pri EU govoriti o prioritetima talijanskog šestomjesečnog predsjedanja Vijećem Europske unije, kad Italija u srpnju preuzme mandat od Grčke


Pisanje natječaja: praktični uvod u Horizont 20203. - 4. lipnja, Bruxelles

Europski okvirni program za istraživanje i inovacije - Horizont 2020, stupio je na snagu 1. siječnja 2014., dok su prvi natječaji objavljeni 11. prosinca prošle godine. Poput svakog novog okvirnog programa, financijska pravila koja određuju Horizont 2020 su se bitno izmijenila. U usporedbi s prethodnim 7. istraživačkim okvirnim programom (FP7), od Horizonta 2020 se očekuje da revolucionira Europu smanjivanjem birokratskih prepreka i uvođenjem novih pojednostavljenih pravila i strukture. Polaznici ovog dvodnevnog intenzivnog tečaja upoznat će se s metodama podnošenja zahtjeva za natječaje u okviru programa Horizont 2020

Voditeljica tečaja: Daniela Gomes, glavna direktorica i voditeljica projekta, Octopux

Octopux Consulting

Poravnanje sporova između investitora i države i TTIP - prijetnja ili prilika?3. lipnja, Bruxelles

Politički dijalog na kojem će istaknuti sudionici pojasniti tehničke aspekte rješavanja spornih pitanja koja se pojavljuju između ulagača i države, kao važan dio pregovora o Transatlantskom trgovinskom i ulagačkom partnerstvu (TTIP) između Europske unije i SAD. Mogu li ovi pregovori iznjedriti nove i poticajne ideje za rješavanje ovakve vrste sporova

Govornici: Rupert Schlegelmilch, direktor za usluge i ulaganja, intelektualno vlasništvo i javne nabavke, DG za trgovinu (DG TRADE), Europska komisija; David Gaukrodger, viši pravni savjetnik, odsjek za investicije, OECD; Luisa Santos, direktorica za međunarodne odnose, BUSINESSEUROPE; Max Grünig, viši predavač, Berlinski institut za ekologiju; Fabian Zuleeg, glavni direktor, EPC


Open Source Intelligence Seminar5. - 7. lipnja, Bruxelles

Ovaj trodnevni seminar daje opći uvod u disciplinu Open Source Intelligence (OSINT). Sudionici će učiti kako prepoznati svoje obavještajne potrebe i upotrijebiti široku paletu oruđa i vještina


događanjapotrebnih za prikupljanje podataka. Sudionici će, po svršetku tečaja steći sposobnost da:• prepoznaju i upravljaju svojim

obavještajnim zahtijevima• poboljšaju kvalitetu, preciznost i značaj

rezultata• automatiziraju prikupljanje podataka s

interneta i društvenih mreža • izgrade osobni sustav nadzora kao

potporu strategiji donošenja odluka• poboljšaju internetsku privatnost,

anonimnost i sigurnost• organiziraju podatke kako bi

identificirali manjak znanja i poboljšali učinkovitu analizu

Instruktor: Chris Pallaris, direktor i glavni konzultant za i-intelligence, GGI, profesor na Mercyhurst institutu za obavještajne studije i instruktor u NATO centru u Oberammergau

Institut za globalno upravljanje (GGI)

ZAŠTITA ALERGIČARA OD PARFEMAEuropska komisija najavila je nedavno oštrije mjere prilikom korištenja sup-stanci i dodatnog označavanja parfema i kozmetičkih proizvoda, čime se sukobila s industrijom koja godišnje obrće mili-jarde dolara. Kritičari ovih mjera tvrde da EK štiti “malu grupu” potrošača koji pate od alergija. Novim pravilima mogla bi se ograničiti uporaba sastojaka koji su ključni za neke od najpoznatijih parfema, poput Chanela No 5 ili Miss Dior. Među supstancama koje su se našle na listi su kumarin, ekstrakt tropske tonka graho-rice ili eugenol, kojeg sadrži ružino ulje, citral iz agruma, te hrastova mahovina, ali i sintetičke tvari poput HICC-a, koji je nadomjestak za miris đurđica. Glasnogovornik Europske komisije za potrošače David Hudson je izjavio kako su svjesni da će drastično smanjenje ili zabra-

na uporabe navedenih supstanci izazvati velike probleme za industriju parfema, no istakao je da je čak oko tri posto Europlja-na alergično na neku od proskribiranih supstanci, što može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. O ovom prijedlogu će se zemlje članice izjasniti u kolovozu, nakon čega će Europsko vijeće i parlament imati na raspolaganju tri mjeseca da zakon usvoje ili odbiju.

DILEME OKO JUŽNOG TOKAU izjavi koju je 28. svibnja dao europski povjerenik za energiju Günther Oettinger ističe se da Europska unija nastavlja tijesnu suradnju sa zemljama članicama i da se međudržavni sporazumi moraju uskladiti sa zakonima EU-a. Govoreći o austrijskoj odluci da potpiše memorandum o gradnji austrijske dionice Južnog toka, Oettinger je izjavio kako još uvijek nije jasno kojom

rutom će prolaziti plinovod te koliko će i kojim zemljama članicama isporučivati plina. Povjerenik Oettinger smatra da će proći najmanje tri godine do dovršetka gradnje plinovoda, odnosno i više do nje-govog stavljanja u punu funkciju, pa smatra da kao kratkoročno rješenje Južni tok nije najbolja opcija.

SHULZ SE POVLAČI SA ČELA EP-aMartin Schulz je najavio da se povlači s mjesta predsjednika Europskog parlamen-ta i da ponovo preuzima vodstvo grupacije Socijalista i Demokrata u Europskom parlamentu. Taj potez obrazložio je time da želi voditi pregovore o tome tko će doći na mjesto predsjednika Europske komisije. Schulz vodi EP od siječnja 2012., a prije toga je bio šef svoje grupacije, koju sada vodi Hannes Swoboda.

ukratko

er 103 2014 0531

Documents