8/18/2019 erazmo

1/9

8/18/2019 erazmo

2/9

HISTORIJSKI KONTEKST

Sredinom XV st. Holandija je tek dvadesetak godina obrazovala dio one oblasti koju

su vojvode od Burgundije uspjele da ujedine pod svojom vlašću, dio onog saveza zemalja čija

 je polovina stanovništva bila franuska, kao u Burgundiji, !rtou, Henegau, "amuru, a polovina nizozemska, kao u #landriji, Brabantu, $elandu i Holandiji.%  &%'()ariz je za

Sjevernonizozeme ostao entar učenja i nauke, čak i kad su politički svjesne burgundske

vojvode %*'+. god. snovale -niverzitet even. - pore/enju sa poziijom bogati0

flandrijski0 i brabantski0 gradova, koji su predstavljali entar burgundske moći, Holandija i

$eland su bili mala siromašna zemlja brodara i seljaka. Viteški običaji, kojima su vojvode od

Burgundije te1ile da daju nov sjaj, našli su malo poštovalaa me/u 0olandskim plemićima.

2vorsku literaturu, koja je u #landriji i Brabantu revnosno slijedila franuski uzor, Holan/ani

nisu obogatili ničim vrijednim pomena. )osredstvom svoje trgovine, Holandija je stalno bila u

dodiru sa #ranuskom i 3talijom, sa 4ngleskom, 5kotskom, Skandinavijom, sjevernom

 "jemačkom i rajnskom oblašću od 6elna pa prema sjeveru.

&%7(8radovi u Holandiji i $elandu bili su još premaleni i zemlja previše zabačena da

 bi mogla da postane entar umjetnosti i nauke. noga ko se tu istiao neodoljivo su privlačile

svjetovna i rkvena kultura. )očev od posljednje četvrtine stoljeća, jedan du0ovni pokret,

nastao u gradovima sliva !jsla, prvi put je jasno pokazao zajednički naionalni karakter sjeverni0 oblasti. 9o je bio pokret koji je slu1io jačanju i prodiranju religioznog 1ivota u dušu.

&%*(9aj pokret bio je polazna osnova za opće širenje obrazovanja u krugovima imućnog

gra/anstva: obrazovanja vrlo uskog, strogo školskog i rkvenog karaktera, ali koje je upravo

za0valjujući tome bilo podobno da prodre u široke slojeve naroda. Stanovnii ti0 oblasti

smatrani su grubijanima, neumjerenim u jelu i piću. 3pak, poneki strana, koji bi se tu

zadr1ao, zapanjio bi se iskrenom pobo1nošću naroda. 9i ljudi su već tada bili, a uvijek su i

ostali, okrenuti sebi i podlo1ni usamljivanju, prije pogodni za to da posmatraju svijet iopominju, nego da ga zadive blistavošću du0a.

ROĐENJE I MLADOST

&%*(4razmo je ro/en ';. ili '. god. u ?oterdamu. &%=(2esiderius je bio

dodatak koji je sam odabrao i prvi put upotrijebio %*>=. god.' &%=(- najranijoj mladosti, sa

1 - to doba se pod "izozemskom podrazumijevala ijela oblast današnje Holandije i Belgije, dok je Holandija

 još označavala isključivo grofoviju Holandiju &današnje pokrajine sjeverna i ju1na Holandija(, tj. )riobalsku

 pokrajinu koja obu0vata ušće ?ajne i @eze. &%%(2  @oguće da je za uzimanje ovog imena nada0nut čitanjem svog omiljenog Hijeronima me/u čijim se

učesniima u prepisi javlja izvjesni 2esiderius.&%=(

8/18/2019 erazmo

3/9

svoje četiri godine, išao je sa bratom u školu u 8audi. )otom su ga slali u školu 6atedrale u

-tre0tu, gdje je bio dječak u 0oru. Bio je devetogodišnjak kada ga je ota poslao u 2eventer 

da produ1i učenje u čuvenoj školi kapitola svetog ebuina. - 2eventeru je boravio od %*;

8/18/2019 erazmo

4/9

KARIJERA I ZNAČAJ

&7'(Cilj s kojim je 4razmo došao u )ariz bio je u prvom redu stianje stepena doktora

teologije, ali taj ilj u )arizu nije postigao. Boravak, koji je tu trajao s prekidima najprije do

%*>>, a kasnije se još jednom ponovio, za njega je bio period tegoba i neprilika, borbe zaopstanak, sa svim onim poni1avajućim sredstvima koja se tada još nisu mogla izbjeći, pa i sa

 počeima uspje0a koji ga, stvarno, nije zadovoljio. )rvi uzrok njegovi0 neuspje0a bio je

fizičke prirode: prosto je nije mogao podnijeti surov 1ivot u kole/u @ontegi, pa tako

 pokvarena jaja i oku1ene spavaonie nije zaboravio ijelog 1ivota. - me/uvremenu se dao na

teološke studije. Slušao je predavanja o Bibliji i 6njizi senteni, tada najčešće

upotrebljavanom ud1beniku teologije. !li u sru je bio daleko od svega toga, jer mu se u du0

usadila odvratnost prema ijeloj s0olastii koju je odbaivao osu/ujući je u jelini. &77(DSkotikaE je za 4razma postala zgodna pogrdna riječ za svakog s0olastičara, čak za sve ono

što je pre1ivjelo i zastarilo.

&7*( 4razma je u1asavao ne samo su0 metod i neplodan sistem. 9u su bile i osobine

njegovog vlastitog du0a koji, i pored sve svoje širine i oštrine, nije bio sklon tome da prodire

duboko u filozofske i sistematske spekulaije. er ne samo da ga je odbijala s0olastika nego

ga nisu privlačili ni mladi platonizam ni podmla/eni aristotelizam. n je ostao estetski

umjeren 0umanista sa pozadinom biblijskog i moralnog uvjerenja, koje se zasnivalo prije

svega na čitanju njegovog omiljenog Hijeronima. &7=()olo1aj onoga koji je u to vrijeme 0tio

da 1ivi od intelektualnog rada nije bio nimalo ugodan a ni uvijek dostojanstven. @orao je da

1ivi ili od rkveni0 prebendi ili od nova ugledni0 zaštitnika. 3zdavači su plaćali neki znatniji

0onorar samo čuvenim pisima, dok bi, uglavnom, autor dobijao samo izvjestan broj

 primjeraka i ništa više. 6orist je za njega le1ala u mogućnosti da da djelo posveti nekom

otmjenom gospodaru, koji bi mu za to mogao dati neki poklon. 2akle, za onog ko je bio u

4razmovomo polo1aju sve je zavisilo od toga da se na/e meena, gazda odnosno pokrovitelj.&7

8/18/2019 erazmo

5/9

6oleta i 9omasa @oora. &*7(?iječi i uzor 6oleta preobrazili su sklonost ka teološkim

studijama kod 4razma u čvrstu, trajnu volju, u 1ivotni ilj. &**(@e/utim, 4razma nije moglo

zadovoljiti 6oletovo intuitivno objašnjavanje Biblije bez poznavanja uzroka. &*+(6rajnje

neprijatan doga/aj koji je pogodio 4razma prilikom napuštanja engleskog tla %+FF. godine,

ne samo da je pomračio lijepu uspomenu na sretno ostrvo, nego je i iznova prekinuo njegovu

karijeru i u njegovoj preosjetljivoj duši izazvao gorčinu koju je neprestano osjećao sve do

kasniji0 godina. 3pak, taj nesretni slučaj je svijetu donio veliku korist jer mu je 4razmo

 poklonio  Adagia a samom 4razmu slavu koja počinje otada. &+F(9o je bila zbirka od neki0

8/18/2019 erazmo

6/9

&*;( - #ranuskoj su mu predstojale mučne godine. 8ušio se u novčanim dugovima i

 bio prisiljen da svoje talente i znanja kao literata koristi koliko zna i umije. pet je bio

 prinu/en da bude homo poeticus ili rhetoricus. 3znova piše kitnjasta pisma puna mitologije i

skromnog prosjačenja. &='( 6ada je naučio grčki jezik, 4razmo je napisao jedno od njegovi0

najslavniji0 i najutiajniji0 djela:  Enchridion militis christiani G Bode1 0rišćanskog broa.

&=7()o svom obliku  Enchridion  predstavlja uvod za neučenog ratnika kako da stekne du0

dostojan 0rišćanina. 3za opći0 pravila 0rišćanskog načina 1ivota slijedi izvjestan broj

 preventivni0 mjera da se ne počine odre/eni grijesi i pogreške. 4razmo u toj šemi nalazi

 priliku da prvi put izlo1i svoj teološki program koji glasi: vraćanje Svetom pismu. 9e1nja

svakog 0rišćanina mora biti da razumije svu čistotu i prvobitno značenje tog spisa. n će se

za to pripremati studiranjem stari0 naroda, govornika, pjesnika, filozofa, prije svega )latona.

6oristiće mu i veliki stari rkveni oi, Hijeronim, !mbrozije, !ugustin. 8lavna ideja u

4razmovom misaonom toku usmjerena je protiv s0vatanja pobo1nosti kao neprekidnog

 posmatranja eremonija. &=*( snovni ton u  Enchridionu je isti onaj koji je ostao osnovni ton

u 4razmovom 1ivotnom djelu: nemogućnost podnošenja činjenie da je u svijetu privid toliko

različit od suštine, da svijet poštuje one koje ne bi trebalo da poštuje, da šipra1je

zaslijepljenosti, običaja i bezidejnosti sprječava ljude da vide pravo stanje stvari. n će to

kasnije izraziti u Pohvali ludosti i u  Razgovorima. "jega pro1ima ne samo religiozno nego

istovremeno i soijalno osjećanje. )od naslovom: Mišljenja dostojna hrišćanina on jadikuje

zbog prekomjerne staleške nadmenosti, naionalnog neprijateljstva, profesionalne zavisti i

surevnjivosti me/u redovima, što čovječanstvo dr1i u neslozi.

&=>(3nspirisan Vallinim Annotationes za "ovi zavjet, koje je slučajno upoznao, 4razmo je sebi

za ilj stavio da se pri0vati ijelog "ovog zavjeta, kako bi ga ponovo dao u svoj njegovoj

čistoti.

&;*(8odine %*F=. 4razmo kao nastavnik sinova ljekara Henrija V33 odlazi u 3taliju, gdjeodma0 dobija stepen doktora teologije. 9om stepenu nije se pridavao neki preveliki značaj,

ali, u svakom slučaju, taj stepen je njemu ipak davao takvu zvaničnu legitimaiju, kao pisu

koji se bavi teološkim pitanjima, koja je učinila da se njegova poziija učvrsti nasuprot

 podozrenju oni0 koji su ga osu/ivali. - Bolonji je 4razmo imao mogućnost da sjedi usred

štamparije i piše svoje radove. &;;("a taj način je bio kadar da vrši tako direktan utiaj na

čitalačku 4vropu kakav ranije niko nije vršio. $a0valjujući štamparstvu, on je mogao postati u

 punom smislu riječi kulturni entar, entralna du0ovna stania. )oslije toga, ponovo odlazi u4ngleski, gdje boravi pet godina u domu 90omasa @oora, pišući svoje najpoznatije i

8/18/2019 erazmo

7/9

najprevo/enije djelo  Encomium Moriae  G )o0vala ludosti, satiru na neuku i lijenu

raspuštenost samostanaa, nadutu učenost teologa i gramziv nemoral visoke rkvene

0ijerar0ije.

&%F*(d trenutka kad su iz 4razmovog pera izašli Hijeronim i "ovi zavjet, dva takoznačajna, a što se tiče ovog drugog, i tako smjela teološka djela, mo1e se reći da je on od sebe

načinio entar naučni0 studija teologije, dok se ranije već mogao nazivati entrom i mjerilom

klasične učenosti i literarnog ukusa. &%F+(- toku %+%+. jedan novi zaštitnik, an le Sova1,

kanelar Brabanta, obezbijedio mu je titulu savjetnika vladara, mladog karla V. 9o je bila

samo počasna titula koja mu je obećavala godišnju rentu od 'FF guldena. 2a bi se javno

 pokazao kao vladarev savjetodava, 4razmo je napisao nstitutio principis christiani, traktat o

vaspitanju vladara, koji u skladu sa 4razmovom prirodom i sklonošću više naginje moralnomnego političkom. &%F;(- januaru %+%;. papa eon X oslobodio je 4razma odgovornosti za

 počinjene prekršaje rkvenog zakona o baveze da nosi odjeću svog reda, dozvolio mu da 1ivi

u svijetu i ovlastio ga da pri0vata rkvene benefiije, bez obzira na prepreke koje bi mogle

 proizaći iz vanbračnog ro/enja. sim toga, papa je pri0vatio posvetu izdanja "ovog zavjeta i

uopće se vrlo blagonaklono izrazio o 4razmovom djelu.

&%%+(4razmo je išao još dalje u svom odbaivanju svega što se njegovom vremenu činilo

starim i pre1ivjelim. Svojom osudom pogodio je ijeli sistem mišljenja srednjovjekovne

teologije i filozofije. &%%=("ad zloupotrebom eremonija i običaja, nad praznovjerjem i

liemjerstvom njegov du0 je lako odnio pobjedu, bilo da se borio plemenitom srd1bom, kao u

 Enchiridionu, ili ubjedljivom porugom, kao u !ollo"uia. rkvi 4razmo više nije imao čisto

katoličko s0vatanje. -mjesto svijeta obuzetog rkvom, kakav su vidjeli i opisali 9oma

!kvinski i 2ante, 4razmo je vidio drukčiji svijet pun čari i uzvišenosti, u koji je 0tio da uvede

svoje savremenike. 4razmov misaoni svijet bio je spoj čistog klasiiteta sa najčistijim

 biblijskim 0rišćanstvom. &%%;(- 4razmovom mišljenju osvijetljen je, naizmjenično, čas paganskoAantički element, čas 0rišćanski. !li glavna nit u tkanju njegovog du0a je 0rišćanskaI

klasiizam mu slu1i samo kao oblik, i on bira iz antike jedino one elemente koji se u etičkom

 pogledu poklapaju sa njegovim 0rišćanskim idealom. 3 zato je 4razmo, mada dolazi stotinu

godina poslije ranog 0umanizma, ipak nov i plodonosan za svoje doba. 4razmo je izvršio ono

spajanje antike i 0rišćanskog du0a koje je lebdilo pred očima )etrarke, oa 0umanizma, a koje

su izgubili iz vida njegovi sljedbenii, zaneseni neodoljivim sjajem ljepote antičkog oblika. -

njegovom du0u uvrije1ila se veoma razvijena dualistička predstava o borbi izme/u stare i

8/18/2019 erazmo

8/9

nove kulture. 6od pobornika tradiije vidio je samo opskurantizam, neznanje i konzervatizam

 prema bonae literae, tj. protiv dobre stvari za koju se bore on i njegove pristalie.

&%'%(4razmov du0 nije bio ni filozofski ni 0istorijski. n nije bio sklon razlikovanju

 pojmova, ni poimanju veliki0 povezani0 tokova svijeta u daleki0 0istorijskim vizijama, kodkoji0 bi posebnosti u nji0ovom mnoštvu i šarenilu već uobličavale samu sliku. 2u0 mu je bio

filološki u najpotpunijem smislu te riječi. n voli jezik, izraz, sam govor. !li samo tim

filološkim du0om on ne bi svijet ni pridobio ni vezao za sebe. 9aj du0 je istovremeno bio vrlo

 jak etički du0 i taj spoj je njega učinio velikim. - osnovi 4razmovog du0a le1i sna1an za0tjev

za slobodom, jasnoćom, čistotom, jednostavnošću i mirom. 9o je vrlo stari 1ivotni ideal kome

on daje nov sadr1aj u vidu bogatstva svog du0a.

8odine %+''. povodom objavljivanja 4razmovi0 !ollo"uia G ?azgovori, uter je definitivno

odbaio 4razma, i od tada počinje nji0ovo neprijateljstvo. &%

8/18/2019 erazmo

9/9

kao 0eretika nad 0eretiima, već je samo upozoravao na to da ga treba oprezno čitati.

)rotestantska 0istoriografija se potrudila da ga ubroji u pristalie protestantizma. 3 jedni i

drugi su se povinovali sudu javnog mnijenja koje je dolazilo izvan ovi0 stranaka i dalje se

divilo 4razmu i poštovalo ga.