FOKUS E-SKOLE

eSkole budućnosti-» li •v

natsnmuKtm

. . .

IPIŠE: LUCIJA PILIĆ

Sljedeća školska godina bit ćerevolucionarna po konačnomuvođenju informatike u škole,ali i eksperimentalne fazekurikularne reforme, 45 tisuća

micro:bitova te pilot projekta eŠkole. Cilj pilotprojekta, punog naziva "e-Škole: Cjelovitainformatizacija procesa poslovanja škola inastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalnozrelih škola za 21. stoljeće", jest razvoj digitalnokompetentnih nastavnika i učenika krozadekvatno opremljene učionice i digitalnealate, odnosno uspostavljanje "digitalno zrelihškola". I prije nego su ušle u ovaj pilot projekt,određene škole su samostalno napravile pomakeka digitalnoj transformaciju u podučavanju.Jedna od njih je Osnovna škola DragutinaTadijanovića (OŠDT) u Vukovaru, koju smoposjetili upravo iz razloga da vidimo kako se većdanas, uz pomoć digitalizacije, osnovnoškolskoobrazovanje može nabolje promijeniti.

• ^

J i • V*

•.hrv\- •

Posjetili smo vukovarskuosnovnu školu koja je,zahvaljujući vlastitomoko digitalizacije već

P3 Žiica sol> - manje ili viSe

U NASTAVI se uglavnom koriste programi iz Office 365 paketa te specifični programi poputMeta-Chart za vizualizaciju podataka, kaže nam Ivana Mažar Marušić, profesoricamatematike

Vidi, 1.8.2018., str. 20, A3

Briefing-Mediji d.o.o. -- Petrinjska 81, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 2220 407, fax.: +385 1 5501 555 -- www.briefing-mediji.hr -- clipping@briefing-mediji.hr

Evidencijski broj / Article ID: 18140378

Vrsta novine / Frequency: Mjesečna / Monthly

Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia

Rubrika / Section:

OTS:

E-SKOLE FOKUS

OSNOVNA ŠKOLA DRAGUTINATADIJANOVIĆA [OŠDT] u Vukovaruističe se među lokalnom, ali idržavnom konkurencijom, po primjeniinformacijsko-komunikacijskihtehnologija [IKT] u nastavi

- i '"*

^w>N^|p

"Nije potrebno da sve škole budu iste. Potrebno je da svi mi imaistu razinu u nekim temeljnim znanjima, ali način na koji će se tiraditi treba biti odraz i slika škole", Lidija Miletić, ravnateljica Oi

Promjena dolazi iznutraSvi imaju ideju kako mijenjati obrazovni

sustav. Učenici bi htjeli manje školskih satii ispita, ali bolju i praktičnu prezentacijugradiva. Roditelje žele da im djeca pozavršetku škole budu spremna za život itržište rada. Profesori bi voljeli imate boljeradne uvjete, manje administrativnihaktivnosti i više slobode u radu. Svestrane pak traže reformu obrazovanja.

Lidija Miletić, ravnateljica OŠDT iučiteljica razredne nastave po zanimanju,smatra da svaka reforma treba krenuti izškole same: "Mi upravo zato ne dosežemonikakvu reformu i ne krećemo u nikakvureformu jer čekamo da nam netko servirada se sve smije. A ako se nešto dobroobrazloži, ako je to pedagoški opravdano,ako to prati uspjeh učenika i rad učitelja,sve se smije". Učitelje i profesore se, ponjenom mišljenju treba ojačati tako daim se ostavi sloboda da sami osmisle

nastavu, a zainteresiranim učenicima semora pružiti mogućnost da nauče više.Smatra da svaka škola treba biti drugačija,odnosno da su učitelji i profesori usvakoj školi drugačiji pa je, shodno tome,iluzorno očekivati da se u svim školamamože postići isti visoki nivo u svimsegmentima. Na nastavu se pozitivnomože utjecati i tako da se reorganizirasadržaj, odnosno podučava predmetepo semestrima.

Nije nužno dobra odluka kratiti gradivo,no bitno je da učenici savladaju temeljnaznanja, obrazložila je Miletić: "Namase sad u školstvu događa da djeca nesavladaju dovoljno dobro temeljna znanjajer ih prebrzo prijeđu. Recimo, čitanje srazumijevanjem se u nižim razredimaprelije na program u svim višim razredimajer učenici ne znaju učiti, teško im je čitatiili ne znaju što su pročitali. Ako ne znajučitati i ne znaju što su pročitali, onda jeto prepreka za učenje."

Digitalizacija za boljerazumijevanje

Digitalizacija nastave učenicimamože značajno pomoću upravo urazumijevanju sadržaja. Primjerice,u fizici kod dočaravanja potencijalnei kinetičke energije, navodi nam kaoefektivan primjer Ivan Menđušić,

Budimo zahvalnin a sitnicama,

jer one čine život.

STEM UČIONICAopremljenajetabletima, pametnom pločom, ali iepruvetama, menzurama i svimostalim potrebnim priboromza praktično učenje. "U ovoj se učionicizaista rade pravi pokusi iz kemije".kaže ravnateljica OŠDT. A i obična crnaploča pronašla je svojusvrhu

V

ONO ŠTOSTVARAMO JEBUDUĆNOSTNAŠE ZEMLJE,kaže Lidija Miletić.ravnateljica OŠDT.i dodaje kako jezato prirodno daškole stremeizvrsnosti

- •

Vidi, 1.8.2018., str. 20, A3

Briefing-Mediji d.o.o. -- Petrinjska 81, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 2220 407, fax.: +385 1 5501 555 -- www.briefing-mediji.hr -- clipping@briefing-mediji.hr

Evidencijski broj / Article ID: 18140378

Vrsta novine / Frequency: Mjesečna / Monthly

Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia

Rubrika / Section:

OTS:

FOKUS E-ŠKOLE

Osnova škola Brestovec Orehovički, Hrvatsko Zagorje

ZDENKO KOBEŠĆAK Ravnatelj OŠ Brestovec Orehovički predstavionam je učionicu u oblaku

Otvorili smo prvuučionicu u oblakuOtvaranjem prve Učionice u oblaku tzv „Classroom inthe cloud". ulazimo u našoj školi u novi oblik poučavanjagdje se klasični oblici nastave zamjenjuju novim,primjerenijim načinima za učenike koji koji su tzv. Zip Zapgeneracija. Danas učenici imaju svoje mobitele kojimadolaze u škole i transfer informacija je danas potpunodrugačiji pa to treba iskoristiti.Ono što je nekad bilo uobičajeno da se informacijeprenose DC-ovima, USB diskovima, eksternim diskovimadanas više nije potrebno. Svugdje gdje je pristupInternetu omogućen, moguće je pristupiti našimsadržajima. Ovakve učionice su otvorene u VelikojBritaniji, SAD-u pa čak i u Indiji.Važno je da mi kao škola stvaramo novi repozitorijvlastitih digitalnih sadržaja pa upravo u ovoj učiniocikoja postaje Učionica u oblaku u doslovnom značenju

možemo takav sadržaj stvarati i priprematiza korištenje. U dizajnu učionice napravilismo posebne tzv Jebdeće sjedalice"kako bi učenicima bilo zanimljivo boravitiu njima i kako bi im se pružio posebanugođaj a u samu učionicu smo postavili imale tribine na kojima mogu sjediti samiučenici, roditelji pa i drugi zainteresiranigrađani kako bi imali potpunu socijalnuuključivost cijele zajednice koja je namajako bitna. Mi u našoj školi imamo čak i većibroj upisane djece svake godine, a možda jenaša angažiranost oko inovacije u nastavi iuključivanje zajednice razlog tome.Dvojaka je funkcija učinioce koja jenamijenjena primarno za hrvatski jezik temedijsku kulturu. U njoj imamo vlastitiTV studij „Srce Zagorja"u kojem stvaramovlastiti program kojeg distribuiramo prekovlastitog You tube kanala no imamo već 6mjeseci i vlastiti redio program koji ide ueter 24 sata dnevno.U posljednjih 7 godina prosječno smogodišnje uključeni u 5-6 različitih projektafinanciranja. Ove godine smo u dva EUprojekta, dva državna te 2 županijskogkaraktera. Ovakve učionice ne pružajusamo benefit u nastavi nego djecu činezadovoljnijom i kvalificiranijom za nastavakškolovanja jer učenici koji su bili odličniu osnovnoj školi i dalje su u srednjoj školiodlični što znači da radimo dobar posao.Imamo alumni i tako pratimo njihovodaljnje školovanje tako da možemo znatigdje griješimo i na tome odmah radimo dato poboljšamo.

profesor fizike, informatike i tehničkeškole u tri škole. U praksi, ista znanjamogu primijeniti na izvannastavnimaktivnostima robotike, odnosno micro:bitračunalima i mBot robotima. Umjestoda naštrebaju formule za ispite, ovdjemetodom pokušaja i pogreške razvijajunešto konkretno. Draženka Kovačević,profesorica biologije i kemije, smatra daje vizualizacija iznimno bitna te izdvajaprimjer istraživanja krvotoka i probavnogsustava u virtualnoj stvarnosti. S VRnaočalama, učenici su također istraživaliRim, govori nam profesor povijesti injemačkog Darko Tufekčič. IvanaMažar Marušić, profesorica matematike,koristi informacijsko-komunikacijskutehnologiju (IKT) kod dinamičnegeometrije. Rezultati ovakvog pristupasu bolje ocjene i znanje s razumijevanjem.

"Informatika nije samo predmet unašoj školi, nego ju nastojimo integriratikroz sve druge sadržaje: hrvatski jezik,biologiju, kemiju, matematiku, povijest,čak i tjelesni odgoj. Ono je podrškasvim ostalim predmetima", objašnjavanam Miletić.

Moja digitalna bilježnicaUčenici u sklopu nastave također

koriste tablete te digitalne bilježniceu OneNote aplikaciji, u koje zapisuju,crtaju i objavljuju fotografije o onomšto su tog sata radili. Primjerice, na satukemije, tabletom fotografiraju svaku fazuzadanog pokusa, a profesorica s pristupomzajedničkom repozitoriju bilježnica,odmah može pregledati kako su obavilizadaću, kako je neki učenik napredovao,itd. U bilježnice se također može dodavatidomaća zadaća. Važno je napomenuti

DIGITALNUGENERACIJU više nemože zadovoljitiploča i kreda."Morate to shvatitičim prije", navodiDraženka Kovačević,profesorica biologije ikemije

22 VIOI br 269-270 / 2018

Vidi, 1.8.2018., str. 20, A3

Briefing-Mediji d.o.o. -- Petrinjska 81, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 2220 407, fax.: +385 1 5501 555 -- www.briefing-mediji.hr -- clipping@briefing-mediji.hr

Evidencijski broj / Article ID: 18140378

Vrsta novine / Frequency: Mjesečna / Monthly

Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia

Rubrika / Section:

OTS:

-PŠKDlJE FOK

VR NAOČALE koriste se, između ostalog, za"turističke ture" po gradovima poput Rima iBerlina te u istraživanju anatomije ljudskogtijela

BOLJE OCJENE i bolje razumijevanje gradiva sutrenutni rezultati primjene IKT-a u nastavi, reklisunamuOŠDT

"Pametna učionica je pametna onoliko koliko jupametno koristimo, odnosno koliko se djecu u njojpotiče da budu kreativni",Lidija Miletić, ravnateljica OŠDT

da učenici i po završetku osnovne školeimaju spremljene te digitalne bilježnicete se kasnije, ako im zatreba, na njihmogu referirati.

Osim toga, rade na integraciji znanjaiz više predmeta. Miletić se prisjećakad su učenici morali snimiti film oovisnostima. Pri prezentaciji filma dobilisu ocjenu iz tri predmeta: hrvatskogjezika (pisanje scenarija), biologije(sadržaj filma) te informatike (snimanjei montaža). OŠDT održava i projektnitjedan, gdje je više predmeta integriranokroz jednu temu u jednom tjednu učenja.Za tjedan "Njemačka - zemlja izuma"učenici su snimali reklame za njemačkeproizvode, oživljavali plakate pomoćuQR kodova, šetali Berlinom kroz VRnaočale... Također, povremeno održavajuvideo konferencije s razredima iz drugihgradova, pa i zemalja (BiH, SAD). Samadjeca im dolaze s hrpom ideja za stvaranjedigitalnog sadržaja, koji će kasnije bitidostupan novim generacijama.

Ipak, korištenje IKT-a u nastavi nijeisključivo, nego komplementarno, slažu se

sugovornici. Najbolji rezultati se postižuspajanjem više metoda - od digitalnihalata do pisanja na ploči i izleta u prirodu.U cijeloj priči oko obrazovanja, ne smijese zaboraviti odgojna uloga škole, ističeMiletić. Treba jasno reći kako nije važnasamo ocjena, već znanje i sposobnostsnalaženja učenika kasnije na tržišturada. Zato planiraju sljedeće školskegodine organizirati radionice na tu temuza roditelje, no i za djecu u pogledukorištenja društvenih mreža. IKT kulturu,odnosno ponašanje na internetu, takođertreba podučavati.

Nabava IKT opremeSvakako jedan od većih problema s

kojima se škole susreću su financije."Imamo osjećaj da se rezovi provodetamo gdje se ne bi trebali provoditi",tvrdi Miletić. Kaže da OŠDT i dvijepodručne škole s ukupno 90 zaposlenih,od županije mjesečno dobivaju 14 tisućakuna za pokrivanje programa, materijalaza rad, vodu i ostalo. Škole često morajuimati druge izvore prihoda, poput

"NAJVEĆA MOTIVACIJA mi je da učenicima što bolje prenesem znanje i danaprave nešto ovdje", ističe Ivan Menđušić, profesor fizike, informatike itehničke kulture

iznajmljivanja športske dvorane, tražitidonacije, prijavljivati se na natječaje.Ravnateljica OŠDT smatra da školamora biti tržišno orijentirana u smisluda mora ponuditi nešto što druge školenemaju, a što će privući roditelje da baštamo upišu djecu. No s druge strane,isto tako misli kako bi država moralaosigurati sredstva za funkcioniranješkole jer to pokazuje stav države premasvojoj budućnosti. Miletić kaže da svojeprofesore i učitelje, koji ulažu dodatnovrijeme i trud u kreiranje nastave, moženagraditi jedino stručnim usavršavanjem.

Jedan način na koji bi se Hrvatskamogla profilirati (i profitirati) kao zemljaznanja, smatra Miletić, je obrazovanjemigranata koji ovamo dolaze za potrebetržišta Europske unije (EU). Hrvatskabi tim putem mogla dobiti novac ođ EUda zaposli profesore i učitelje na burzi,a migranti bi stekli znanja i vještineda se nametnu na cjelokupnom EUtržištu rada. "Mi smo premali da bismobili sami sebi cilj i svrha. Mi moramopromišljati, biti korak ispred i naći načinakako zaposliti svoje ljude, uzeti novacte se nametnuti većima i ekonomskimoćnijima, a to možemo", uvjerena jeravnateljica OŠDT.

SVI PROFESORI suse aktivirali ukorištenju IKT alata unastavi,nesamo oniiz STEM područja

VIDI br. 2G9-270 / 2018 2 3

Vidi, 1.8.2018., str. 20, A3

Briefing-Mediji d.o.o. -- Petrinjska 81, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 2220 407, fax.: +385 1 5501 555 -- www.briefing-mediji.hr -- clipping@briefing-mediji.hr

Evidencijski broj / Article ID: 18140378

Vrsta novine / Frequency: Mjesečna / Monthly

Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia

Rubrika / Section:

OTS: