www.cel.hr/kanfanar

br. 22 • r u jan 2007. • God ina V I I I

^estitamo Dan Op}ine

2

B

ISSN 1332-9324 • Izlazi 3 puta godi{nje • Broj 22 • Rujan 2007. • Godina VIIIIzdava~: Op}ina Kanfanar • www.cel.hr/kanfanar • Za izdava~a: Anton Modesto • Urednik: Dragan Ogurli} • Suradnici: Anton Meden, Katarina Mari}, Tajana Uj~i}, Vedran Vu~ini} (križaljka) • Fotografije: Dragan Ogurli}, Armando Vi~i}, Sandra Orbani}, Rino ^eki} • Grafi~ko oblikovanje: Ivica Oreb/Studio oblik, Rijeka • Tisak: Zambelli, Rijeka • Naklada: 900

Ba{tina

SPEKTAKULARNO PREDSTAVLJANJE DVIGRADSKOG STATUTA 28. RUJNA U DVIGRADU

Nakon 8 godina dovr{eno kapitalno izdanje prijevoda Dvigradskog statuta Važnost Dvigradskog statuta je neizmjerna ponajprije za prou~avanje pravne pro{losti i op}enito povijesti. Prema prijevodu Dvigradskog statuta vidimo, ne samo {to se zakonom predvi|alo, nego i {to se doga|alo. Kazne su, isto tako, bile primjerenu statusu u dru{tvu. Statut ide od op}enitih, do pravila iz svakodnevnog života, ~ak do na~ina to~enja vina. Kažnjivo je bilo uvoziti vino, ako je jo{ bilo doma}ega

Osam godina bilo je potrebno za dovr{enje

kapitalnog djela za sve Kanfanarce i Kanfanar{tinu, ali i za Istru, prijevoda Dvigradskog statuta sa svim potrebnim prilozima. Na obilježavanju Dana Op}ine 28. rujna bit }e predstavljeno i ovo izdanje, i to na na~in igrokaza u samom Dvigradu. Za tu priliku Op}ina je angažirala glumce Istarskog narodnog kazali{ta, a bit }e tu i statista, životinja, prizora i uprizorenja... Ako bude lijepog vremena, barem bez ki{e, bit }e to doga|aj za pam}enje.

Mr. Jakov Jelin~i}, prevoditelj Dvigradskog statuta i nekada{nji ravnatelj Državnog arhiva u Pazinu, prisje}a se da se na prijevodu i njegovoj “adaptaciji” za knjižno izdanje intenzivno radilo sedam-osam godina.

- Ja sam to prihvatio negdje 2000. godine, pa “kad bude”. Gospodin Meden iz Udruge Dvegrajci me dugo nagovarao. U to vrijeme sam bio ravnatelj državnog Arhiva, i imao sam puno drugih obaveza. Najprije je trebalo Statut prepisati, i

nakon {to je preveden na{li smo dobrog recenzenta, gospo|u Nellu Lonza. Jedno je prevoditi latinski - jezik pisane rije~i, a drugo je kad je u pitanju pravna terminologija statuta, bilo je tu i za nju dosta posla. Jer, za mene kao prevoditelja bilo je možda isto zna~enje, da li je rije~ o vlasniku, posjedniku ili gospodaru - no, tu postoji zna~ajna razlika, obja{njava Jelin~i}, i dodaje:

- Dvigradski statut, ~iji se original nalazi u Državnom arhivu u Pazinu, je možda i

najkra}i istarski statut, ali... pun mina za prevoditelja! Kad sam oti{ao u mirovinu onda sam se že{}e toga prihvatio, a moja nasljednica prof. Tajana Uj~i}, postavila je stvari oko statuta na druge temelje.

Rigorozni zakoniDvigradski statut je na

rang listi istarskih statuta odmah iza pulskog. ^ak je i stariji od njega, no pulski je, kažu, najljep{i. Ina~e, jo{ su sa~uvani statuti Buzeta, Buja, Labina, Pore~a, Rovinja, Oprtlja, Motovuna, Sv. Lovre~a

“Stari grad” Dvigrad - razvaline jo{ uvijek živo svjedo~e o životu i kulturi prohujalih stolje}a

Mr. sc. Jakov Jelin~i}, prevoditelj Dvigradskog statuta

3

BBa{tina

Nakon 8 godina dovr{eno kapitalno izdanje prijevoda Dvigradskog statuta Deset glumaca i 35 statistaNa~inom predstavljanja, s glumcima i statistima u Dvigradu željeli smo unijeti malo života u cijelu tu pri~u oko Dvigradskog statuta. Osim toga, Dvigrad je jedini grad u Istri koji ima takav statut a napu{ten je. Bit }e deset glumaca i 35 statista, raspore|enih u tri scene. U jednoj sceni bit }e isceniran doga|aj u Vije}u oko prodaje zemlje strancima. Druga scena je pred gra|anskim sudom gdje se dvije gospo|e posva|aju oko nekog magarca, koji }e na kraju pripasti op}ini. Ostalo }e se vidjeti, i pozivamo sve Kanfanarce i gra|ane op}ine da nam se pridruže u Dvigradu na predstavljanju Statuta, kaže prof. Tajana Uj~i}.

O sadržaju prijevoda StatutaKrenuli smo u projekt u kojem bi se s vremenom objavili svi istarski statuti, kaže Tajana Uj~i}, biv{a ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu. - Dvigradski statut je prvi u tom projektu. Nakon po~etnih sredstava sa strane Udruge Dvegrajci, ve}i dio projekta financirala je Istarska županija i Op}ina Kanfanar. Pored predgovora, izdanje sadrži uvodnu studiju mr. Jelin~i}a o osnovnim obilježjima Dvigradskog statuta, a tu je i usporedna tablica vodnjanskog, dvigradskog, buzetskog i oprtaljskog statuta. Slijedi kratki povijesni pregled Dvigrada dr. Slavena Berto{e, zatim tekst “Pravna ba{tina Dvigradskog statuta” Nele Lonze, gdje ona po pravnim granama “secira” statut - od toga kako je funkcionirala vlast, odnos izme|u roditelja i djece, preko nasljednog prava i sudovanja... Nakon toga u izdanju idu preslici Statuta u boji, potom transkripcija i prijevod, dodaci i kazala, izvori i bibliografije, te sažeci na pet stranih jezika. Izdanje Statuta izgleda ba{ kao i izvornik, iste veli~ine i iste korice, debljine skoro 4 cm.

Pazenati~kog, Novigrada, dio uma{kog statuta, te dio plominskoga. Ve}ina njih je objavljena, no ne na ovaj veli~anstveni na~in.

- Prijevod statuta je ogroman posao, na kojem treba raditi cijela ekipa, kaže Jakov Jelin~i}. - Važnost Dvigradskog statuta je neizmjerna ponajprije za prou~avanje pravne pro{losti i op}enito povijesti. Dana{nji ustav i kazneni zakoni imaju manje ingerencije nego onda. Danas, konkretno u Hrvatskoj, nema smrtne kazne. A onda{nji Dvigrad, Pula, Vodnjan, Novigrad, Rovinj - oni su imali smrtnu kaznu, i to za dosta krivi~nih kaznenih djela. Na

primjer, za težu kra|u se ve} visilo na vje{alima. Mu{karci su smrtno su|eni tako da im se ili odrubljivala glava ili ih se dalo na vje{ala, no žene se usmr}ivalo isklju~ivo spaljivanjem. U smrtnu kaznu se uklju~ivao i gubitak imovine.

Zabranjena “~aranja”^ime je ~ovjek mogao

“zaslužiti” smrtnu kaznu?, pitamo prevoditelja Jelin~i}a.

- Dakle, pored te{ke kra|e, tu je bilo silovanje, u nekim drugim statutima i falsificiranje novca... Kod žena, posebno su na “tapetu” bila ~aranja, koja su o~ito puno puta urodila smr}u, e da bi se sprije~ilo da se takve stvari doga|aju. No,

budu}i da su mnogi dokumenti izgubljeni, mi ne možemo znati koliko je doista bilo izvr{enja. Presu|ivao je na~elnik (rektor) uz jo{ dva suca, postavljen od mleta~ke vlasti. Za izvr{enje smrtne kazne, me|utim, oni bi ipak morali dobiti odobrenje koparskoga kapetana ili ~ak i dužda iz Venecije.

* Onda{nji ~ovjek morao je biti u strahu od vlasti?

- To~no. Ali mi prema prijevodu Dvigradskog statuta vidimo, ne samo {to se zakonom predvi|alo, nego i {to se doga|alo. Kazne su, isto tako, bile primjerenu statusu u dru{tvu. Statut ide od op}enitih, do pravila iz svakodnevnog

života, ~ak do na~ina to~enja vina. Kažnjivo je bilo uvoziti vino, ako je jo{ bilo doma}ega.

* Što mislite o ovakvom na~inu predstavljanja Statuta, s glumcima u Dvigradu?

- Ovo predstavljanje Statuta, kakvo organizira kanfanarska op}ina, podsje}a me malo na predstavljanje pulskog statuta na tvr|avi. Tada je to bilo vrlo upe~atljivo. Mislim da }e to i ovoga puta biti tako, jer prikazati tu stvar na izvori{tu, gdje se doista doga|ala i primjenjivala, ne može biti vjerodostojnije. Zato se nadam lijepom vremenu.

Original Dvigradskog statuta ~uva se u Državnom arhivu u Pazinu

Prof. Tajana Uj~i}

Pripreme za scensko uprizorenje Statuta - na trgu ispred katedrale Sv. Sofije

4

BBa{tina

Udruga “Dvegrajci” je 1998. a u povodu

900-te obljetnice prvog pisanog spomena Kanfanara, izdala knjigu “Kanfanar i Kanfanar{tina”. U knjizi je svoj rad objavio i mr. Jakov Jelin~i}, tada{nji ravnatelj Državnog arhiva u Pazinu. Zahvaljuju}i toj suradnji i ste~enom prijateljstvu zapo~eli su tako i razgovori o na{em idu}em novom i dugoro~nom projektu, prijevodu Dvigradskog statuta. Za razliku od na{eg uvaženog profesora, koji nam upravo zbog na{eg prijateljstva nije odbio zamolbu, mi nismo znali a ni slutili kolika je složenost i slojevitost posla koji nas o~ekuje i koliko }e jo{ vrhunskih stru~njaka trebati pomo}i da se zaokruži ovaj rad. Ostale suradnike profesor je spominjao ali nas nije optere}ivao problemima koji }e do}i na kraju.

Svu ozbiljnost tog posla

podastrla nam je i objasnila na prvom sastanku, nova ravnateljica Arhiva prof. Tajana Uj~i}.

Kanfanar kao slijednik napu{tenog grada Dvigrada, kao i svi Kanfanarci, emotivno su vezani za pro{lost i tradiciju pa tako i za Statut svoga “Starog Grada” ~ije razvaline jo{ uvijek živo svjedo~e o životu i kulturi prohujalih stolje}a. Imati prijevod isprave ~ija su poglavlja odre|ivala pravila pona{anja i obveze u životu na{ih starih te {to }e ih sve zadesiti ako se toga nisu držali, budi veliko zanimanje svih Kanfanaraca a posebno onih ~iji su korijeni u tom gradu. “Dvegrajci” su 2001. godine organizirali predavanje, Dvigradski statut je iz Državnog arhiva u Pazinu donesen u Kanfanar a Kanfanarci su imali prigodu da ga po prvi put nakon dužeg izbivanja, makar na kratko,

opet vide u Kanfanaru. Vrlo interesantno predavanje mr. Jelin~i}a i prof. Uj~i}, odu{evilo je i dirnulo Kanfanarce.

Nakon mukotrpnog rada stru~njaka i zavr{etka projekta, vjerujemo da }e upravo na{a Udruga “Dvegrajci” i Kanfanarci osjetiti najve}u radost i ponos {to je prijevod Dvigradskog statuta tiskan i mo}i }e se udoma}iti u svakoj obitelji i ku}i na{e op}ine.

U ime Udruge Dvegrajci

zahvalio bih svima koji su svojim radom i potporom doprinijeli izdavanju prijevoda Dvigradskog statuta a u prvom redu mr. sc. Jakovu Jelin~i}u, Državnom arhivu u Pazinu, Županiji Istarskoj te Op}ini Kanfanar iz ~ijeg je prora~una Udruga zapo~ela ovaj veliki projekt.

Anton Meden, predsjednik Udruge za o~uvanje

i promociju naslje|a “Dvegrajci” Kanfanar

UDRUGA “DVEGRAJCI”, INICIJATOR PRIJEVODA STATUTA

Što nama zna~i Statut

Nastanak Dvigradskog statuta smje{tamo na po~etak 15 stolje}a

“Dvegrajci” su 2001. godine organizirali predavanje o Dvigradskom statutu, i tada je Statut iz Državnog arhiva u Pazinu opet vra}en u Kanfanar, nakon dužeg izbivanja, makar na kratko

5

O Op}ina

ANTON MODESTO, NA^ELNIK OP]INE KANFANAR POVODOM DANA OP]INE

Na{a je op}ina prostor velikih mogu}nosti

Ove godine Op}ina Kanfanar ima zadatak da ostvari najve}i prora~un u svojoj povijesti. Ovogodi{nji prora~un definiran je nizom uvjeta koji se moraju ostvariti da bi do{lo do potpune realizacije plana. Optimisti smo i vjerujemo u njegovo ostvarenje u visokom postotku

O~ekivalo se da }e pokretanjem industrijskih objekata u industrijskoj zoni do}i i do novih priliva sredstava u prora~un, {to je za sada izostalo zbog izmjena Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave, ali moramo vjerovati da zakon koji ne podržava sredine u kojima imamo proizvodnju ne može biti dugoro~no u primjeni

Po{tovani gra|ani op}ine, Op}ina Kanfanar slavi ~etrnaesti po redu Dan Op}ine od njenog osnutka kao jedinice lokalne samouprave.Podatak o obljetnici osnivanja možemo tuma~iti i na sasvim drugi na~in, budu}i da su na{a naselja i mjesto Kanfanar kao sjedi{te op}ine nastali preseljenjem gra|ana drevnog Dvigrada na lokacije dana{njih naselja, a tada{nja Op}ina Dvigrad je dobila svoj prvi statut po~etkom 15. stolje}a.Od tih dana pa do danas Dvigrad je pro{ao put razvoja a potom i iseljavanja u dana{nja mjesta.Od Dvigrada do danas na podru~ju na{e op}ine vodile su se rasprave za svaku inicijativu jer je oduvijek sve bilo važno.Danas želim jo{ jednom kazati da je na{a op}ina prostor velikih mogu}nosti, koji je prepoznat, i koji se razvija u skladu s potrebama njenih gra|ana.Uz po{tivanje svih zakonskih procedura i u skladu s potrebama gra|ana pred dono{enjem smo po drugi put izmjena Prostornog plana op}ine u zadnjih {est godina, a Urbanisti~ki plan industrijske zone je done{en i jednom izmjenjen.Urbanisti~ki plan naselja Kanfanara vjerujem da }e biti predvi|en u prora~unu sljede}e godine.Velika su ulaganja izvr{ena zadnjh godina u opremanje industrijske zone a kontinuirano se ulaže u pred{kolstvo, {kolstvo, kulturu, socijalu i sport.Samo u sportskim udrugama danas imamo aktivno oko 250 djece i ljudi razli~itih dobi.Ove godine nam je cilj zapo~eti izgradnju druge faze novog dje~jeg vrti}a i zavr{iti njegovu izgradnju u {to kra}em roku, vrti}a u kojem }emo pružiti uvjete boravka koji su primjerni svim standardima za svu djecu za koje se preda zahtjev boravka.

Po{tovani, ove godine Op}ina Kanfanar ima zadatak da ostvari najve}i prora~un u svojoj povijesti. Ovogodi{nji prora~un definiran je nizom uvjeta koji se moraju ostvariti da bi do{lo do potpune realizacije plana. Optimisti smo i vjerujemo u njegovo ostvarenje u visokom postotku.Na{a op}ina prepoznatljiva je kao op}ina s ubrzanim razvojem. O~ekivalo se da }e pokretanjem industrijskih objekata u industrijskoj zoni do}i i do novih priliva sredstava u prora~un, {to je za sada izostalo zbog izmjena Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave, ali moramo vjerovati da zakon koji ne podržava sredine u kojima imamo proizvodnju ne može biti dugoro~no u primjeni.Op}insko vije}e Op}ine Kanfanar s punom je odgovorno{}u i povjerenjem stajalo iza predloženih planova {to zna~i da su se zastupali interesi i potrebe na{e sredine. Uvjeren sam da moramo nastaviti ovako i da }emo i ubudu}e donositi zajedni~ka rje{enja kojima }e se planirati na{a budu}nost.Svim gra|ankama i gra|anima Op}ine Kanfanar povodom blagdana Sv. Sofije i Dana Op}ine iskrene ~estitke.

Na~elnik Op}ine KanfanarAnton Modesto

6

VVijesti

Od prolje}a u Industrijskoj zoni Kanfanara op}ina je, slijedom sporazuma o namjenskom tro{enju

sredstava, utro{ila u radove oko 4.500.000 kuna. Izgra|ena su dva potporna zida, u podru~ju tvornice pro{irena je cesta - odnosno izgra|ena tre}a traka za prestrojavanje, izgra|ena su autobusna stajali{ta i ugibali{ta, izgra|eno je parkirali{te i trotoari, kao i javna rasvjeta. Asfaltirani su cesta i trotoari kroz industrijsku zonu, a javne povr{ine ure|ene su ozemljavanjem ili jalovinom.

Odlukom Op}inskog poglavarstva od 1. lipnja

2006. o drugoj izmjeni i dopuni Prostornog plana ure|enja Op}ine Kanfanar (PPUO) krenulo se u postupak izmjene dotada{njeg Prostornog plana.

Odluka je donesena prvenstveno radi zakonske obaveze uskla|ivanja prostornih planova s Uredbom o ure|enju i za{titi za{ti}enog obalnog pojasa mora.

Postupak objave javne rasprave, javnog izlaganja, te javnog uvida u prijedlog izmjena plana odra|en je u toku 2006. godine, a u sklopu javne rasprave podneseno je 27 primjedbi i prijedloga.

U travnju 2007 godine Op}insko poglavarstvo je donijelo odluku o kona~nom prijedlogu izmjena PPUO Kanfanar i uputilo ga nadležnim institucijama radi suglasnosti.

Posljednje suglasnosti se o~ekuju tokom mjeseca rujna, nakon ~ega se izmjene plana upu}uju na Vije}e radi usvajanja.

Što se mjenja i uskla|uje izmjenom plana?

Prema zakonu o za{titi obalnog pojasa zabranjuje se gra|enje u pojasu 1 km od obale mora. Za op}inu to zna~i da nije dozvoljena gradnja na ve}em dijelu podru~ja od naselja Jural prema Limu.

Predvi|eno gra|evinsko podru~je koje se moralo izbrisati preba~eno je u dva izdvojena gra|evinska podru~ja uz naselje Jural namjenjeno za turisti~ku izgradnju za koje je predvi|ena izrada planova nižeg reda.

Novim PPUO Kanfanar predvi|aju su nove odredbe koje govore o ekploataciji i

rekultivaciji kamenoloma, a definirane su i lokacija za postavljanje turisti~kih info-punktova. Za izgra|ene legalne zgrade van gra|evinskog podru~ja definirano je da se smatraju gra|evinama na gra|evinskom podru~ju. Detaljnije su definirani uvjeti gra|enja izvan gra|evinskog podru~ja a posebno uvjeti gra|enja objekata u funkciji seoskog turizma. Predvi|aju se i izmjene uvjeta gra|enja unutar gra|evinskog podru~ja.

Treba napomenuti da nije udovoljeno zahtjevima za pro{irenje gra|evinskog podru~ja.

Cilj izmjene plana, osim izmjene prema zakonu, bio je detaljnije definiranje odredbi plana radi pojednostavljenja njegove primjene budu}i da do sada ne postoje planovi nižeg reda osim urbanisti~kog plana ure|enja industrijske zone Kanfanar.

Za izmjene plana op}ina je investirala cca 200.000 kn.

NAKON PROVEDENE JAVNE RASPRAVE U PROCEDURI DRUGA IZMJENA PPUO KANFANAR

Novi Prostorni plan ure|enja Op}ine Kanfanar Prema zakonu o za{titi obalnog pojasa zabranjuje se gra|enje u pojasu 1 km od obale mora. Za op}inu to zna~i da nije dozvoljena gradnja na ve}em dijelu podru~ja od naselja Jural prema Limu

Novim PPUO Kanfanar predvi|aju su nove odredbe koje govore o ekploataciji i rekultivaciji kamenolom

Me|u dovr{enim radovima asfaltiranja prometnica izdvajamo sanaciju ceste prema naselju Bubani,

asfaltiranje ceste prema naselju Šori}i, te sanaciju ceste Kanfanar-Dvigrad. Na te je radove utro{eno 870.000 kn, od ~ega je Županijska uprava za ceste na “svojim” županijskim cestama sudjelovala u 50-postotnom iznosu.Na podru~ju op}ine ure|ivani su i bijeli putevi i to na vi{e lokacija, u {to je utro{eno 105.000 op}inskih kuna.

Prekriveno asfaltom

Infrastrukturni radovi u industrijskoj zoni

Bubanska no}Tradicionalno ve} 19 godina (s par

godina prekida) prve subote u kolovozu u Bubanima se održava tzv. Bubanska no}, s ciljem druženja svih Bubanaca, doma}ih i iseljenika. Na fe{tu se redovno odazivaju Bubanci iz cijele Istre, Rijeke ~ak i iz Slovenije. Druženje koje je prve tri godine održavano na brežuljku Sv. Martin, kod crkvice, preseljeno je u Bubane. Otkako je napravljen bo}arski jog, ve} 12 godina ovdje se u sklopu fe{te održava i bo}arski turnir, a igraju “svi iz Bubani ki može držat bo}e u ruke”. Ove godine sudjelovalo je deset ekipa, od kojih su dvije bile ženske, a ženska je ekipa, kako saznajemo, i odnijela pobjedu u finalu. Uz muziku, jelo i pi}e, i na koncu logorsku vatru, fe{ta je ove godine zavr{ila vatrometom. Glavni organizator Rino ^eki} je najavio da }e sljede}a jubilarna 20. Bubanska no} biti jo{ spektakularnija.

7

VVijesti

Stanovnici Kuntrade, njih 15-tak odlu~ilo je

zajedni~kim dobrovoljnim radom urediti krov Valtera So{i}a iz naselja Žunti}i.

Po~etkom kolovoza naime 49-godi{njem Valteru So{i}u uru{io se krov, a zbog slabog financijskog stanja vlasnika i nemogu}nosti sanacije krova ku}e, stanovnici naselja Kuntrade obratili su se Op}ini za financiranje materijala potrebnog za sanaciju. Nabavljenim gra|evinskim materijalom od strane Op}ine u najkra}em roku je izvr{ena sanacija krova od 80 kvadrata do faze pokrivanja crijepom.

- Valter je na{ sumje{tanin, dragi prijatelj s kojim se život malo poigra, kaže Rino ^eki}, jedan od sudionika akcije. - Ostao je stjecajem nesretnih okolnosti sam, bez prihoda, i u neko doba zru{io mu se krov. Ljudi ko ljudi, zajeno su ga zvali da im proda nekretninu koju ima do sebe, a da bi mu za to popravili krov. A vi znate da

cijena nekretnine i krova nije ista. Brižan ~ovik, siromah, saki vrag bi ga jaha. Onda smo mi usko~ili, rekli smo mu da }emo nekako poku{ati organizirati da se napravi krovi{te.

Kuntražani Ar|eo, Rino, Franko, Roberto, Zoran, Deni, Dalibor, Vlado, Mladen, Klaudio, Jasminko i drugi zbog svoje nesebi~ne akcije zaslužuju svaku pohvalu. U tri su dana o~istili uru{eni krov i betonirali ga nadvoje, postavili nove grede, da{~anu oplatu, ljepenku i oluke i napravili novo krovi{te.

- Osim krova, regulali smo mu kortu, o~istili graju. Bilo nas je 15-tak, a bila su angažirana i dva traktora s prikolicama. Neki, koji nisu mogli do}i, sponzorirali su radove na drugi na~in.

Op}ina se obvezala da }e sudjelovati i u nabavci crijepa. Kako uskoro po~inje sanacija krova vrti}a, namjera je da se crijep krova vrti}a iskoristi za prekrivanje krova ku}e u

Žunti}ima.

- Sada ~ekamo crijep od vrti}a. To }e biti nova akcija, treba nam 2-3 dana rada za prekrivanje krova, najavljuje ^eki}. - Željeli bismo Valteru, u kona~nici, pro{iriti njegov dom,

jer on sada živi u skromnih 20 kvadrata iskoristivog prostora. Drugo lito }emo mu napraviti prvu plo~u, vodu i struju, tako da ~ovik do~eka svoj 50-ti ro|endan pod svojim krovom, u svojih pristojnih 50 kvadrata.

POTEZ GODINE: HUMANA AKCIJA STANOVNIKA KUNTRADE

Sumje{tanu popravili krovKuntražani Ar|eo, Rino, Franko, Roberto, Zoran, Deni, Dalibor, Vlado, Mladen, Klaudio, Jasminko i drugi zbog svoje nesebi~ne akcije zaslužuju svaku pohvalu

Škola plivanja nakon 20 godina

OBNOVLJENA TRADICIJA Kanfanar je imao dugu i bogatu tradiciju ljetne

organizacije u~enja plivanja, ~ak su bile organizirane i kolonije za kojih su djeca bila smje{tena u Rovinju.

Nakon punih dvadeset godina ponovno je proradila pliva~ka {kola Kanfanara. Inicijativu roditelja i Op}ine Kanfanar prihvatilo je Dru{tvo sportske rekreacije Rovinja, koje je pružilo logisti~ku potporu. Na bazenima turisti~kog naselja Villas Rubin u dva tjedna plivati je nau~ilo ili pospje{ilo svoje plivanje 40 mali{ana u dobi od tri do jedanaest godina (populacija pred{kolske dobi do ~etvrtog razreda osnovne {kole). Radilo se u tri grupe, obzirom na dob i rezultate, svakodnevno od 8 do 12 sati.

Posljednjega dana rada {kole, uprili~eno je i natjecanje, na

kojem su mali pliva~i pokazali roditeljima kako su svladali pliva~ku abecedu. Na~elnik Anton Modesto je na kraju svima podijelio medalje.

Školu plivanja vodio je predsjednik Dru{tva sportske rekreacije Aldo Krelja, koji je u godinama kada je službovao u kanfanarskoj osnovnoj {koli organizirao i posljednje ovakve te~ajeve na kojima su plivati nau~ili roditelji mali{ana koji su sada boravili u Villas Rubinu. U dva tjedna rada {kole pomagali su mu Cristina Marangon, Sanja Cviti} i Alenka Modru{an iz kanfanarskog vrti}a. Tro{kove prijevoza pokrila je Op}ina Kanfanar, a roditelji su participirali sa 200 kn za cjelokupni program. Ljetna {kola plivanja najavljena je i za idu}u godinu, ~ak i u vi{e grupa, kako bi se optimalno radilo s djecom.

8

VVijesti

Status groblja Brajkovi}i u vi{e je navrata bila tema

na sjednicama Op}inskog vije}a u protekle ~etiri godine.

Groblje Brajkovi}i se sastoji iz objekata: starog dijela groblja, novog dijela groblja, crkvice i mrtva~nice te ceste i parkirnih povr{ina.

Od navedenog samo su stari dio groblja i crkvica javni objekti, a ostali objekti su izgra|eni na ~esticama u privatnim vlasni{tvu. Groblje je izgra|eno prije 20-tak godina, a mrtva~nica prije deset godina.

U postupak legalizacije nelegalizirano izgra|enih objekata Op}ina je krenula prije 4 godine. Naime, groblje Brajkovi}i se sastoji od 14 ~estica od kojih je 12 ~estica u privatnom vlasni{tvu otprilike 25 osoba. Navedeni vlasnici su osobe s poznatom adresom prebivali{ta kao i osobe, nažalost, kojima se ne zna adresa boravka.

Prvi korak definiranja prostora groblja Brajkovi}i je bio definiranje namjene cijelog prostora. Nakon toga napravljeno je idejno rje{enje za lokacijsku dozvolu groblja. Projekt groblja je podijeljen na dva zahtjeva za lokacijske dozvole koje su dobivene u 2005. i 2006. godini.

Nakon dobivanja lokacijskih dozvola i{lo se u sprovo|enje pripadnih parcelacijskih elaborata u Uredu državne uprave za katastar te su dobivene kona~ne povr{ine ~estica koje su potrebne za kompletiranja prostora groblja.

Definiranjem ~estica pokrenut je postupak otkupa na na~in da je ovla{tena osoba za procjenu vrijednosti nekretnina izradila procjene, a ovla{teni odvjetnik Op}ine Kanfanar dalje vodi postupak otkupa.

Do danas su se predstavnici Op}ine sastajali u dva navrata s vlasnicima ~estica radi tuma~enja na~ina otkupa i

mogu}nostima koje dozvoljava zakon. Od svih vlasnika cca 1/3 vlasnika je prihvatila ponudu Op}ine i potpisala ugovor, cca 1/3 vlasnika jo{ se nije odlu~ilo. Neki od tih vlasnika žele izvr{iti zamjenu svoj dio nekretnine za sli~nu u vlasni{tvu op}ine {to nije jednostavan postupak jer se javlja problem neadekvatnih povr{ina i vrijednosti povr{ina za zamjenu. Preostala tre}ina vlasnika nema adrese (to su uglavnom osobe s pravom naslje|ivanja u inozemstvu).

Za te osobe zakon predvi|a postavljanje privremenog staratelja i postupak izvla{tenja ako se radi o objektima od javnog interesa.

Interes Op}ine je da u najkra}e mogu}em roku izvr{i postupak preostalog otkupa i izvla{tenja u skladu s zakonom kako bi kona~no postala vlasnik prostora groblja. Procjenjuje se da }e cjelokupna investicija ure|enja imovinsko-pravnih odnosa iznositi cca 1.500.000 kn.

PROJEKT UREĐENJA GROBLJA BRAJKOVI]I

Rije{en nerazmrsiv vlasni~ki ~vor Interes Op}ine je da u najkra}e mogu}em roku izvr{i postupak preostalog otkupa i izvla{tenja kako bi kona~no postala vlasnik prostora groblja Brajkovi}i

Nastavak ure|enja groblja Dvigrad

U listopadu ove godine po~inju radovi na

ure|enju starog groblja Dvigrad. Nakon prve faze

ure|enja velikog parkirali{ta uz groblje, kojom prilikom je nasipavana povr{ina za parkirali{te, predstavnici

Op}ine Kanfanar su se u dva navrata sastajala sa stanovnicima naselja Koreni}i i Mrgani žele}i na}i rje{enje za dovr{enje izgradnje parkirali{ta i mrtva~nice groblja.

Iako su mje{tani Koreni}a i Mrgana željeli da se poku{a na}i rje{enje i za izgradnju mrtva~nice, sada je sigurno da se obredi mogu održavati u crkvici na groblju jer je za to dobivena suglasnost biskupije.

Kona~no rje{enje ure|enja groblja Dvigrad se sastoji od sljede}eg:

- Postoje}a parkirna povr{ina i povr{ina oko groblja uredit }e se ravnanjem, postavljanjem rubnika, zasa|ivanjem sadnica drve}a, postavljanjem zemlje i sijanjem trave

- Izgradit }e se kameni potporni zid uz cestu, kao i staza od parkirali{ta do staze groblja u jednoj ravnini ~ime }e se izbje}i stepenice za ulaz u groblje

- Izgradit }e se prostor za postavljanje agregata elektri~ne energije i kontejnera s vodom i {pinom

- Predvi|eno je ure|enje unutra{njosti crkvice prema dobivenim uvjetima Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

Op}ina je trenutno u fazi odabira izvo|a~a za izgradnju parkirali{ta, potpornog zida i staze ulaza u groblje. Za izvo|enje ovih radova prora~unom je osigurano je 150.000 kn.

VVijesti

Rukomet u Kanfanaru u posljednje tri godine,

osobito me|u mla|im uzrastima, ima ima sve vi{e ~lanova - danas RK Kanfanar-Mari}i broji 90 registriranih igra~a, mu{kih i ženskih, svih kategorija.

Klub ima svoje prostore u koje se ulagalo proteklih godina: saniran je krov, ure|eni su prostori, kao i fasada zgrade kluba. Danas ove prostore osim rukometa{a koriste i vatrogasci, lovci, a po potrebi i druge udruge.

Op}ina je prora~unom ove godine osigurala 125.000 kn za ure|enje biv{e rukometne svla~ionice, koja se sada ne koristi, zbog vrlo lo{eg stanja prostora.

Tro{kovnikom radova preure|enja toga prostora predvi|a se ru{enje unutarnjih zidova, skidanje svih instalacija i žbuke. Izgradit }e se novi prostor sanitarija, tu{eva te svla~ionice, uz postavljanje

novih elektro i vodoinstalacija i keramike.

Budu}i da su prikupljene ponude bile ve}e od predvi|enih sredstava, Op}ina je i{la u izmjenu plana ulaganja

u sportske objekte te u ponovni postupak prikupljanja ponuda. O~ekuje se da radovi na ure|enju svla~ionice zapo~nu tokom listopada.

Sanacija krova zgrade vrti}a i zgrade na trgu M. ZelkaOp}ina kre}e u sanaciju

krova zgrade dje~jeg vrti}a i ostalih stanara. U postoje}em prostoru evidentirana su ~etiri tipa korisnika. Isti prostor objekta koristi u jednom dijelu dje~ji vrti} - podru~no odjeljenje Kanfanar, {kola koja ima kuhinju i blagovaonicu, te korisnici stanova me|u kojima ima stanova u privatnom vlasni{tvu kao i stanovi u vlasni{tvu op}ine.

Ure|enje krova i fasade zgrade u zajedni~kom vlasni{tvu op}ine i fizi~kih osoba u interesu je op}ine prvenstveno radi za{tite nekretnine od daljnjeg propadanja i njenog izgleda u naselju. Napravljen je tro{kovnik sanacije krova, i model sufinanciranja predstavljen suvlasnicima zgrada. Sufinanciranje svakog u~esnika pritom je onoliko koliko ima suvlasni~ki dio prostora u zgradi, proporcionalno kvadraturi.

Krov zgrade dje~jeg vrti}a je pred po~etkom radova: izvr{ilo se prikupljanje ponuda

i izabran je izvo|a~. Prije po~etka radova op}ina i suvlasnici potpisuju ugovor o sufinanciranju radova i na~inu pla}anja. Budu}i da je krov u jako lo{em stanju i proki{njava, a budu}i da su prostori vrti}a i {kole u prethodnim godinama sanirani, ovo je sada neophodna investicija da ustvari zgrada ne propadne. Istovremeno, kako se planira ure|enje novog prostora vrti}a, u prostoru sada{njeg vrti}a ostali bi op}inski prostori koji }e se dati na kori{tenje udrugama ili na drugi na~in iskoristiti

Sanirat }e se i krov zgrade na Trgu M. Zelka, no jo{ se nije i{lo u prikupljanje ponuda. Na zahtjev stanara jo{ jednom }e se provjeriti tro{kovnik, a potom }e slijediti postupak izbora izvo|a~a i potpisivanja ugovora op}ine i stanara o sufinanciranju radova.

Za radove na sanaciji krovova Op}ina je prora~unom osigurala 350.000 kn. O~ekuje se da radovi na sanaciji krova krenu ove jeseni.

Ure|enje svla~ionice RK Kanfanar

10

OVije}e

U periodu od kraja travnja do polovice rujna

kanfanarski op}inski ~elnici održali su sedam sjednica poglavastva i tri sjednice op}inskog vije}a. Premda pred sobom imaju najve}i prora~un od osnutka op}ine, stje~e se dojam da }e se predvi|ena 22 milijuna kuna za investicije te{ko mo}i utro{iti do kraja godine. Naime, mnoge klju~ne investicije jo{ ~ekaju suglasnosti, lokacijske i gra|evinske dozvole. U Op}ini se radi brže nego {to to mogu pratiti nadležna tijela svojom sporo{}u - da ne upotrijebimo neku težu rije~.

Uo~i službenog otvorenja Adrisovih tvornica u Kanfanaru, na 9. sjednici Op}inskog poglavarstva održanoj 26. travnja na~elnik je upoznao Poglavarstvo o prijedlogu Sporazuma izme|u Op}ine Kanfanar i Adris grupe d.d. Rovinj koji definira zavr{etak izgradnje komunalne infrastrukture u Industrijskoj zoni Kanfanar. Novi Sporazum definira i budu}u izgradnju komunalne infrastrukture u ind. zoni Kanfanar financiranu avansnim pla}anjem komunalnog

doprinosa, precizira odredbe oko priklju~ka na pro~ista~, te davanje koncesije na pro~ista~. Prijedlog takvog Sporazuma daje se Op}inskom vije}u na usvajanje.

Pro~elnik Sandro Jurman obrazložio je Izvje{}e o godi{njem obra~unu Prora~una Op}ine Kanfanar za 2006. godine. Jurman smatra da je Prora~un za 2006. godinu korektno planiran, i ostvaren preko 93 posto. Izvr{enje Prora~una ocjenjuje kvalitetnim i pozitivnim te predlaže da se usvoji u predloženom obliku i uputi Op}inskom vije}u na usvajanje.

Donesene su i neke odluke o najpovoljnijim ponudama za izvr{enje radova (male vrijednosti). Tako je za održavanje javne rasvjete na podru~ju Op}ine Kanfanar izabrana ponuda tvrtke TIM – WATS d.o.o. iz Rovinja u iznosu od 29.768 kuna (s PDV-om). Me|u ~etiri ponude izabran je i najpovoljniji ponu|a~ za izgradnju javne rasvjete u naselju Mari}i, a to je tvrtka Baredine d.o.o. Rovinj u ukupnom iznosu od 93.680 kuna, dok je najpovoljniji ponu|a~ za radove na

asfaltiranju dijela nerazvrstane ceste u Istarskoj ulici u Kanfanaru je tvrtka Cesta d.o.o. Pula u iznosu od 41.089 kuna.

Donesena je odluka i o raspisivanju javnog natje~aja za dodjelu javnih povr{ina na privremeno kori{tenje na Limskom kanalu u vremenu od 10. svibnja 2007. godine do 9. svibnja 2008. godine. Broj mjesta za kori{tenje javnim povr{inama ograni~en je na 5 mjesta.

Prihva}en novi Sporazum s Adris grupom

^etvrta ovogodi{nja sjednica Op}inskoga vije}a održana je

3. svibnja, uz prisutnost 12 od 13 vije}nika i svih ~lanova Op}inskog poglavarstva. Glavna to~ka je bila predo~enje i usvajanje novog Sporazum izme|u Op}ine Kanfanar i Adris grupe d.d. Rovinj, a prethodno je predsjedavaju}a Sandra Orbani} predložila da se Odluka o odvodnji i pro~i{}avanju otpadnih voda na podru~ju Op}ine Kanfanar i Odluka o priklju~enju na sustav odvodnje i pro~i{}avanja otpadnih voda, koje su vije}nici dobili u materijalima, izostave sa dnevnog reda sjednice zbog nedostatnih suglasnosti Ministarstava.

RAD OP]INSKOG VIJE]A I POGLAVARSTVA OD SVIBNJA DO RUJNA 2007.

Državna uprava te{ko slijedi tempo Op}ineObiman program izgradnje komunalne infrastrukture, “težak” oko 22 milijuna kuna, s mukom se ostvaruje zbog tromosti tijela državne uprave. Dug postupak ~ekanja na dozvole ne daje jamstvo da }e se do kraja godine ostvariti svi predvi|eni zahvati. U Op}ini se radi brže nego {to to mogu pratiti nadležna tijela svojom sporo{}u

Na~elnik Anton Modesto najavio je velike op}inske investicije

Dobivena je gra|evinska dozvola za gradnju parkirali{ta uz kanfanarsko groblje

11

VVije}e

Državna uprava te{ko slijedi tempo Op}ine

U uvodu sjednice na~elnik je obrazložio prijedlog Sporazuma izme|u Op}ine Kanfanar i Adris grupe d.d. Rovinj kojem je cilj nastavak izgradnje komunalne infrastrukture u industrijskoj zoni Kanfanar, te opremanje industrijske zone u cjelini, odnosno po~etak budu}e izgradnje komunalne infrastrukture u industrijskoj zoni “jug”. Stupanjem na snagu novog Sporazuma prestaje važiti Sporazum iz 1998. godine. Gra|evinski radovi za pro~ista~ izvr{eni su u cijelosti, a opremanje je izvr{eno samo za 1.000 ekvivalenata, a potrebno je jo{ 1.000 ekvivalenata da bi pro~ista~ mogao funkcionirati u cijelosti. Nakon pro~itanog Sporazuma predsjedavaju}a je otvorila raspravu.

Dario Rabar iz HSLS-a upitao je tko odre|uje i kako }e se rekonstruirati industrijska cesta u zoni, a na~elnik je odgovorio da je rekonstrukcija odnosno izgradnja u skladu s projektima. Na pitanje vije}nika Maria ^ervara o tome {to se može graditi iz komunalnog doprinosa pro~elnik Sandro Jurman obrazložio mu je na~in financiranja iz komunalnog doprinosa prema Zakonu o

komunalnom gospodarstvu.

No, vije}nik Mario ^ervar smatra da je Sporazum neprihvatljiv u ovakvom obliku, te da ga je potrebno ra{~laniti na nekoliko dijelova, odnosno na izgradnju i održavanje objekata komunalne infrastrukture u industrijskoj zoni. Tvrdi da nije opravdan omjer 90/10 sredstava komunalnog doprinosa jer ih po Zakonu o komunalnom gospodarstvu raspore|uje Op}ina. Smatra da je potrebno jezero prenijeti u vlasni{tvo Limske drage d.o.o., te napraviti razmjenu zemlji{ta. Smatra tako|er da i svim drugim investitorima treba dopustiti da budu ravnopravni s TDR-om, a izrazio je i primjedbe i na raspodjelu komunalne naknade.

Evelino Mari} upitao je da li }e izgradnja komunalne infrastrukture u industrijskoj zoni i}i preko komunalnog poduze}a Limska draga d.o.o., a na~elnik Modesto je odgovorio da je Op}ini dapa~e u interesu izgradnja komunalne infrastrukture preko komunalnog poduze}a Limska draga d.o.o.

Vije}nik Ar|eo Peteh upitao

je o priklju~enju ceste u industrijskoj zoni na županijsku cestu prema Rovinju, i dobio na~elnikov odgovor da je predvi|ena tre}a traka za izlaz na županijsku cestu.

Nakon rasprave pristupilo se glasovanju, i s jednim glasom “protiv” donijeta odluka o prihva}anju sporazuma s Adris grupom, te se ovlastio op}inski na~elnik da potpi{e Sporazum.

Sporost državne uprave zako~ila Op}inu

Na 10. sjednici Poglavarstva od 11. svibnja za najam povr{ine na Limskom kanalu odabrano je 5 od 6 ponuda i to: Zuhra Matohanca, trgova~ki obrt “Zuma” (visina ponude 35.595 kn), Nejazi ^osa, trgova~ki obrt “Debi” (34.895 kn) Aldo Matohanca, poljoprivredno gospodarstvo (33.100 kn), Hyzer Kastrati, trgova~ki obrt “Engel” (31.000 kn), te Ana Muzi}, trgova~ki obrt “Orhidea” (28.000 kn).

Na istoj sjednici kao najpovoljnija ponuda za održavanje nerazvrstanih cesta i putova na podru~ju Op}ine Kanfanar u 2007. godini izabran je tesarsko-zidarski obrt “IKO” iz Pilkovi}a u ukupnom iznosu

od 106.140 kuna.

Na~elnik je upoznao Poglavarstvo da je tvrtka Abilia d.o.o. Rovinj, Obala V. Nazora 1 podnijela zahtjev za suglasnost za postavljanje reklamnih panoa na podru~ju Op}ine Kanfanar, na poziciji Okreti, Lim, So{i}i i Brajkovi}i. Uz re~enu suglasnost, tvrtki iz Rovinja se preporu~ilo da ishoduje potrebne suglasnosti i od Hrvatskih cesta, odnosno Županijske uprave za ceste Istarske županije, te da regulira imovinsko pravne odnose prije postavljanja panoa.

Na 11. sjednici Op}inskoga poglavarstva, održanoj 29. svibnja, poglavarstvo je “pretreslo” program izgradnje i analiziralo tijek investicija komunalne infrastrukture za 2007. godinu.

Obiman program izgradnje komunalne infrastrukture, “težak” oko 22 milijuna kuna, te{ko }e se mo}i u potpunosti ostvariti u ovoj godini, istaknuto je na sjednici. Vije}e je, naime, usvojilo prora~un i program u ožujku, a sporost državne uprave i dug postupak ugovaranja radova ne daju jamstvo da }e se do kraja

Prodaja parcelaNa sjednici Poglavarstva 9.

rujna op}inski su poglavari odlu~ili da se {est parcela u op}inskom vlasni{tvu proda putem javnog natje~aja. Dvije parcele su na podru~ju Rupnjak prema Buri}ima; jedna ima 1.670 ~etvornih metara i po~etna joj je cijena 836 tisu}a kuna, a druga od 1.123 kvadrata ima cijenu od 562.500 kuna. U Ulici Matije Vla~i}a po cijeni od 97.360 kuna prodavat }e se 219 kvadrata, a u Istarskoj ulici prema sajmi{tu ~estica od 832 kvadrata za 417 tisu}a kuna.

U industrijskoj zoni za izgradnju carinske ispostave Op}ina prodaje zemlji{te od 401 kvadrata po po~etnoj cijeni od 61.150 kuna, a uz željezni~ku prugu na podru~ju Francija nudi tri katastarske ~estice ukupne povr{ine 604 kvadrata, po po~etnoj cijeni od 307.680 kuna.Poglavarstvo je pokrenulo postupak obnove lokacijske dozvole i izrade projekta za nastavak

gradnje krakova kanalizacije po Kanfanaru, Mari}ima, Buri}ima i Maružinima

12

OVije}e

godine ostvariti svi predvi|eni zahvati.

Pro{irenje groblja u Brajkovi}ima

Od u~injenog, dovr{ena je glavna cesta s javnom rasvjetom u industrijskoj zoni, na {to je utro{eno gotovo {est milijuna kuna. U Mari}ima i jo{ nekim mjestima postavljena je javna rasvjeta. Izgra|ena je oborinska kanalizacija i ulazna cesta na novom parkirali{tu uz sredi{nji kanfanarski trg, ure|ena javna povr{ina u Putinima i u tijeku je gradnja igrali{ta za odbojku na pijesku u So{i}ima. Uskoro }e se asfaltirati nerazvrstana cesta Putini – Šori}i, a ~eka se i sanacija kolnika županijskih i državnih cesta.

Po~eo je i otkup zemlji{ta za pro{irenje groblja u Brajkovi}ima, dok pro{irenje groblja u Kanfanaru jo{ ~eka lokacijsku dozvolu. Ono je izvan naselja i gra|evinskog podru~ja pa }e trebati osigurati i dozvolu Sredi{njeg državnog ureda za upravljanje imovinom, s kojim }e se dogovoriti i otkup ili koncesija nad tim državnim zemlji{tem.

Poglavarstvo je u dilemi treba li forsirati izgradnju parkirali{ta, za koje je dobivena lokacijska dozvola, ali bi se moglo o{tetiti prilikom pro{irenja groblja. Za ure|enje groblja i crkve Sv. Marije od Laku}a u Dvigradu, koja bi trebala poslužiti kao kapela, razgovarat }e se s predstavnicima sela

Mrgani, Koreni}i i Jural, ~iji se preminuli ondje pokapaju. Poglavarstvo je tako|er zaklju~ilo da sanacija zvonika crkve Sv. Siksta na groblju u Ladi}ima treba po~eti {to prije, jer mu prijeti uru{avanje. Za sanaciju krova crkve Sv. Magdalene na groblju u Juralu morat }e se na}i neko privremeno rje{enje.

MN: Ubrzati projekt {kolske sportske dvorane

Op}ina jo{ ~eka lokacijsku dozvolu za preure|enje prizemlja nekada{nje {kole, gdje bi se trebao smjestiti dje~ji vrti}. ^lanovi poglavarstva inzistiraju da se ubrza projektiranje {kolske sportske dvorane, da bi se mogle zatražiti potpore za njenu izgradnju. Zbog nedostatka katastarske izmjere problem je i po~etak izrade urbanisti~kog plana Kanfanara pa }e se dug postupak mjerenja poku{ati “premostiti” uporabom ortofoto snimke.

Problema }e vjerojatno biti i s nastavkom izgradnje kanalizacije. Poglavarstvo je pokrenulo postupak obnove

lokacijske dozvole i izrade projekta za nastavak gradnje krakova kanalizacije po Kanfanaru, Mari}ima, Buri}ima i Maružinima. Me|utim, jo{ nije okon~an lanjski postupak dobivanja lokacijske dozvole za gradnju crpne stanice kod Buri}i pa je upitno ho}e li nastavak gradnje kanalizacije po~eti do kraja godine.

Dok se ti problemi ne rije{e, radit }e se na manjim zahvatima. Tako je odlu~eno da }e po~eti prikupljanje ponuda za sanaciju ka{tela Dvigrad,

a pripremit }e se i natje~aj za popravak krova i pro~elja zgrade na Trgu Marka Zelka te, uz dogovor sa stanarima, za zgradu u kojoj je smje{ten vrti}. Nadalje, ure|ivat }e se postolja za kontejnere, dogovoriti na~in sanacije krova {kole u Baratu, svla~ionica i sanitarnog ~vora uz rukometno igrali{te u Kanfanaru te prometnice na Rupnjaku.

Predloženo je i usvojeno da je potrebno podijeliti obaveze na sve ~lanove Poglavarstva da bi se Program izgradnje komunalne infrastrukture {to kvalitetnije izvr{io.

Zbrinjavanje kanfanarskih otpadnih voda u koncesiju

Na 12. sjednici Op}inskog poglavarstva Op}ine Kanfanar održanoj 5. srpnja, poglavarstvo je izmijenilo odluku o komunalnim djelatnostima koje se moraju obavljati na temelju koncesije. Uz dimnja~arske i pogrebne usluge u odluku je uvr{tena i odvodnja i pro~i{}avanje otpadnih voda. Time }e biti omogu}eno raspisivanje koncesije za održavanje nove kanalizacije i biolo{kog pro~ista~a otpadnih voda, za {to op}insko poduze}e Limska draga nema ni kadrovskih ni tehni~kih uvjeta.

Za sanaciju ka{tela Dvigrad kao i proteklih godina odabrana je žminjska tvrtka Kapitel, koja je za te radove ponudila 231 tisu}u kuna. Asfaltiranje nerazvrstane ceste u Šori}ima, ~ime }e to naselje dobiti jo{ jedan izlaz na glavnu cestu Rovinj – Žminj, povjerilo se pulskoj tvrtki Istarske ceste za

170 tisu}a kuna.

Poglavarstvo je pokrenulo postupak za odabir izvo|a~a gradnje javne rasvjete na Rupnjaku te sanacije krova zgrade dje~jeg vrti}a, koja }e se izvesti u suradnji sa stanarima. Usvojena je i odluka o prodaji novog seta nekretnina, uglavnom oku}nica, za ~iju su kupnju zainteresirani pojedini gra|ani. Prema po~etnim cijenama Op}ina bi njihovom prodajom trebala prihodovati 1,9 milijuna kuna.

Sljede}a, 13. sjednica održana je pet dana poslije 10. srpnja. Poglavarstvo je nakon obrazloženja na~elnika prihvatilo Odluku o odvodnji i pro~i{}avanju otpadnih voda na podru~ju Op}ine Kanfanar, te je uputilo Op}inskom vije}u na usvajanje.

Na upit za dostavu ponuda za izradu dokumentacije za ishodovanje lokacijske i na~elne dozvole za odvodnju fekalnih otpadnih voda naselja Kanfanar pravovremeno pristigla jedna ponuda i to poduze}a Urbis d.d. Pula, pa }e se ova usluga ugovoriti direktnom pogodbom sa ponuditeljem.

Sanirat }e se zvonik crkve u Ladi}ima

Dana 17. srpnja održana je 5. sjednica Op}inskog vije}a. Me|u vije}ni~kim pitanjima i primjedbama, Gaetano Ko{ara ukazao je na problem ostavljenih starih automobila-olupina na javnim povr{inama naselja Šori}i i Putini. Ivan Radeti} imao je primjedbu na rad komunalnog poduze}

Koalicijska smjena

Nije bilo nikakvog posebnog iznena|enja u odstupanju Josipa Anton~i}a s mjesta potpredsjednika op}inskoga Vije}a. Od starta novog saziva Vije}a bilo je dogovoreno izme|u predstavnika HDZ-a i Nezavisne liste Mari}i-Buri}i-Maružini da }e mjesto potpredsjednika vije}a obna{ati u jednom mandatu popola, tako da je Josip Anton~i} na polovici mandata iz tog razloga ponudio ostavku i prepustio mjesto nositeljelju Nezavisne liste Mari}i-Buri}i Maružini Mariju Mari}u.

Novi Sporazum izme|u Op}ine Kanfanar i Adris grupe d.d. Rovinj definira nastavak izgradnje komunalne infrastrukture u industrijskoj zoni Kanfanar, te opremanje industrijske zone u cjelini, odnosno po~etak budu}e izgradnje komunalne infrastrukture u industrijskoj zoni “jug”

nastavak na str. 14

Prora~un za 2006. godinu ostvaren preko 93 posto - Sandro Jurman

Mali prostor vrti}a za broj prijavljenih, vi{estruka

ulaganja u prostor, zajedni~ki prostor kuhinje sa {kolom, nemogu}e bolje ure|enje postoje}eg sku~enog prostora - argumenti su koji nam ve} godinama govore o obavezi gradnje novog vrti}a.

Dana{nji vrti} ima ukupnu povr{inu od 65 kvadrata, od ~ega prostor boravka iznosi samo 35 kvadrata, a 30 kvadrata su preostali prostori, dok svega 70-tak kvadrata ima vrti} ispred zgrade kao dvori{te.

Povijest i peripetijeNa zboru gra|ana po~etkom

2006. predstavljeno je idejno rje{enje smje{taja novog vrti}a u prostor stare {kole u Kanfanaru. Idejno rje{enje novog vrti}a prihva}eno je i na Op}inskom vije}u nakon ~ega je slijedio zahtjev za lokacijsku dozvolu.

Budu}i da je objekt {kole bio knjižen kao op}insko vlasni{tvo, na uknjižbu se žalilo Op}insko državno odvjetni{tvo koje je pokrenulo sudski spor. Rje{enjem Op}inskog suda u Rovinju u korist op}ine uslijedila je žalba na županijski

sud koji je na intervenciju Županije, prema državnom odvjetni{tvu, da odustaje od zahtjeva za uknjižbom budu}i da su {kole dane na upravljanje Županiji. Intervencijom Istarske županije Državno odvjetni{tvo odustaje od tužbe te Županijski sud potvr|uje presudu Op}inskog suda u Rovinju ~ime je op}ina Kanfanar postala vlasnik stare {kole.

Uslijedio je zahtjev za gra|evinsku dozvolu koja se o~ekuje tijekom rujna-listopada 2007. (nedostaju jo{ samo suglasnosti MUP-a i Hrvatskih voda da bi se kompletirala dokumentacija za dobivanje gra|. dozvole, op.a.)

Po dobivanju dozvole Op}ina }e odmah raspisati javni natje~aj i odabrati izvo|a~a za radove. Prema zakonu po odabiru izvo|a~a potrebno je prije potpisivanja ugovora pri~ekati 15 dana radi roka žalbe. Procjenjuje se da }e radovi po~eti u studenom ove godine i da }e trajati dva do tri mjeseca.

Prostor od 180 kvadrataPrema novom projektu, vrti}

}e biti smje{ten u kompletnom prizemlju prostora obnovljene

stare {kole. Prostor u {koli je predvi|en za dva odjeljenja, odnosno dvije odgojne skupine, odnosno za djecu vrti}ke dobi (od 3. do 7. godine) a drugi prostor }e biti osmi{ljen tako da može biti i jasli~ko odjeljenje. U prostoru može biti smje{teno najvi{e do 50 djece.

Prema projektu, prostor koji }e koristiti vrti} iznosi 180 kvadrata {to je 3 puta vi{e od dana{njeg prostora.

Svako odjeljenje ima svoje zasebne prostore boravka, garderobe i sanitarija. Vrti} ima svoju kuhinju, spremi{te za hranu te poseban prostor za djelatnike vrti}a. Sa stražnje strane zgrade izgradit }e se natkrivena terasa od 50 kvadrata za boravak djece na otvorenom u slu~aju lo{eg vremena.

Ulaz u vrti} bit }e na prostoru uz {kolu sa sjeverne strane gdje }e biti parkirali{te za 15 automobila. Vrti}ko igrali{te i

zelene povr{ine su smje{tene iza {kole a njihova povr{ina iznosi cca 2.000 kvadrata.

Do sada je izvr{ena prva faza ure|enja {kole u koju je uloženo 1.000.000 kn, a ovogodi{njim prora~unom op}ina je za ure|enje prostora vrti}a osigurala 1.100.000 kuna.

Jedan veliki infrastrukturni objekt op}ine napokon je pred realizacijom.

13

VVrti}

SANDRA ORBANI], RAVNATELJICA DJE^JIH VRTI]A ROVINJ

Sve vi{e djece vrti}ke dobiProstori podru~nog odjeljenja

vrti}a u Kanfanaru ne udovoljavaju, ni standardima, ali ni potrebama kapaciteta. Jer evo ve} tre}u godinu zaredom po natje~aju za upis djece pojavljuje se lista ~ekanja, gdje je u prosjeku od ~etvero do osmero djece. Tako|er, ve} tre}u godinu zaredom upisuje se u vrti} ~ak 28-ero djece, {to je ne{to vi{e preko standarda koji bi trebali biti za takve mje{ovite odgojne skupine.

Vidi se prema prijavama da imamo zainteresiranih za vrti} onih koji su se doselili u Kanfanar, zna~i djece radnika novih tvornica. Ima ~ak i zahtjeva za smje{taj jasli~ke dobi, no kako mi na podru~ju Kanfanara nemamo jaslice, taj jedan dio roditelja, koji nemaju drugo rje{enje, vozi djecu u jaslice u Rovinj.

Isto tako, u na{em podru~nom odjeljenju u Rovinjskom Selu trenutno je smje{teno 12 djece koji ustvari svojim prebivali{tem spadaju na podru~je op}ine Kanfanar.

Jo{ je interesantan podatak da ove godine u vrti}u u Kanfanaru imamo 14 djece {kolskih obveznika, {to zna~i da je naznaka da }e sljede}e pedago{ke godine prvi razred mati~ne {kole u Kanfanaru biti relativno brojan u odnosu na dosada{nju situaciju. Veseli i 12-oro mali{ana koji }e krenuti u prvi razred podru~ne {kole u So{i}ima.

VELIKI INFRASTRUKTURNI OBJEKT PRED REALIZACIJOM

Kre}e izgradnja novog vrti}aGra|evinska dozvola o~ekuje se najkasnije u listopadu, potom }e Op}ina raspisati javni natje~aj i odabrati izvo|a~a. Procjenjuje se da }e radovi po~eti u studenom ove godine i da }e trajati dva mjeseca

Op}ina je za ure|enje prostora vrti}a osigurala 1.100.000 kuna

Prostor boravka u dana{njem vrti}u iznosi samo 35 kvadrata

14

a Limska draga, odnosno na ko{nju putova u Prikodragi. Upitao je da li se komunalno poduze}e Limska draga d.o.o. Kanfanar pridržava Programa ko{nje putova i javnih povr{ina, te da li }e biti ure|en zvonik crkve Sv. Siksta u Ladi}ima prije tamo{nje pu~ke fe{te.

Na~elnik je odgovorio da }e od odgovorne osobe u komunalnom poduze}u Limska draga d.o.o. Kanfanar odmah zatražiti izvje{taj o izvr{enju programa ko{nje putova i javnih povr{ina. Što se ti~e crkve Sv. Siksta u Ladi}ima, na~elnik je odgovorio da je Op}ina u postupku izbora najpovoljnijeg ponu|a~a za radove na sanaciji zvonika crkve.

Vije}nik Mario Mari} ukazao je na nedovr{ene radove u industrijskoj zoni u Kanfanaru, ostatak suhozida, popravak puteva, dopremu zemlje na trotoaru u Buri}ima, razbijene {ahtove, a ni odvodnja nije rije{ena. Na~elnik je odgovorio da radovi jo{ nisu dovr{eni, te da je izvo|a~ radova iste dužan dovesti u prvobitno stanje.

U daljnjem tijeku sjednice na~elnik Anton Modesto izvijestio je Vije}e o aktivnostima Poglavarstva u proteklom razdoblju. Rekao je da su Izmjene i dopune PPUO Kanfanar na suglasnosti kod

nadležnih institucijama, da je u tijeku postupak izvla{tenja ~estica groblja Brajkovi}i, a traje i postupak izbora najpovoljnijeg ponu|a~a sanacije ka{tela Dvigrad.

Istovremeno, zavr{eni su ili su u postupku sanacije cesta na podru~ju Op}ine Kanfanar, kod Bubana i Dvigrada, kao i asfaltiranje ceste Šori}i – Putini. U tijeku je izbor izvo|a~a i izvo|enje radova na izgradnji elektroinfrastrukture na podru~ju Op}ine Kanfanar, kao i postupak prodaje nekretnina u vlasni{tvu Op}ine Kanfanar. U postupku je i dono{enja akata o odvodnji i pro~i{}avanju otpadnih voda na podru~ju Op}ine Kanfanar.

Odstupio Josip Anton~i}Na istoj sjednici Op}

inskoga vije}a, Sandro Jurman obrazložio je izmjene i dopune Odluke o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju koncesije u Op}ini Kanfanar. Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, naime, postoji mogu}nost da se odre|ene komunalne djelatnosti u JLS mogu obavljati putem koncesije. Izmjenama i dopunama Odluke uvrstilo se da se za obavljanje poslova pro~i{}avanja i odvodnje otpadnih voda povjeri koncesijom pravnoj osobi, te da se postupak prikupljanja ponuda i druge poslove povjeri

Op}inskom poglavarstvu.

Na~elnik je stoga upoznao Vije}e s prijedlogom Odluke o odvodnji i pro~i{}avanju otpadnih voda na podru~ju Op}ine Kanfanar koji je poslan Hrvatskim vodama na suglasnost. Na~elnik je pro~itao Odluku, nakon ~ega ju je Vije}e usvojilo. Isto je bilo i sa prijedlogom Odluke o priklju~enju na sustav odvodnje i pro~i{}avanja otpadnih voda.

Na istoj sjednici Vije}a razrije{en je dosada{nji potpredsjednik Op}inskog vije}a Op}ine Kanfanar Josip Anton~i}. On se zahvalio Vije}u na izboru, rekav{i da se i dalje želi pridržavati koalicijskog sporazuma, te da želi uspjeh budu}em potpredsjedniku Op}inskog vije}a.

Uslijedio je izbor novog potpredsjednika Op}inskog vije}a Op}ine Kanfanar, pa je ~lan Komisije za izbor i imenovanje Kristijan Mari} predložio da se za potpredsjednika Op}inskog

vije}a Op}ine Kanfanar izabere vije}nik Mario Mari} iz Kanfanara, Buri}i 17. Prijedlog je potpisan od strane 8 vije}nika.

Prije usvajanja ovog prijedloga, predsjedavaju}a Sandra Orbani} pozvala je na raspravu, a Dario Rabar rekao je kako smatra da je naknada za rad potpredsjednika Op}inskog vije}a u iznosu od 900 kuna mjese~no previsoka. Mario Mari} zahvalio se Op}inskom vije}u na izboru za potpredsjednika te se složio s Dariom Rabarom, naglasiv{i da želi ustupiti posljednju godinu dana mjesto potpredsjednika kolegama iz redova HSLS-a.

Glasovanjem 8 “za” i 3 “protiv” Mario Mari} izabran je za potpredsjednika Op}inskog vije}a.

Porezni prihodi zadovoljavaju}i

Uo~i Jakovlje, 24. srpnja održana je 14. sjednica Op}inskog poglavarstva. Osim o programu Jakovlje i naknade za privremeno kori{tenje javnih povr{ina povodom Jakovlje, govorilo se o polugodi{njem obra~unu prora~una, koji je donesen u ožujku ove godine u visini od oko 30 milijuna kuna. Neke kapitalne stavke planiranog prihoda do tada jo{ nisu ostvarene, no trend ostvarivanja ostalih prihoda (poreznih) zadovoljavaju}i je s obzirom da je u drugom dijelu godine ostvarivanje prihoda ubrzanije. Zaklju~eno je da treba odraditi ostvarivanje prihoda od prodaje nekretnina budu}i da je to velika stavka prihoda u Prora~unu Op}ine Kanfanar za 2007. godinu, a tako|er je potrebno poraditi na ubrzanijoj dinamici

komunalnog doprinosa.

Op}insko poglavarstvo je kao najpovoljniju ponudu za izgradnju javne rasvjete u ulici Rupnjak u Kanfanaru izabralo onu obrta Wats iz Rovinja u iznosu od 51.921 kuna. Data je i suglasnost za eksploatacijsko polje “Sandarovo”, s tim da je po isho|enju lokacijske dozvole, temeljem idejnog rje{enja, tvrtka Sandarovo d.o.o. Kanfanar dužna izraditi program saniranja toga podru~ja, odnosno projekt sanacije kamenoloma i ure|enja cjelokupnog eksploatacijskog polja kao sastavni dio glavnog rudarskog projekta, sukladno uvjetima za{tite prirode, te za

OVije}e

Novi Sporazum s TDR-omNa~elnik Anton Modesto, direktor Tvornice duhana Rovinj

Davor Toma{kovi} i direktor investicija Adris grupe Damir Van|eli} potpisali su sporazum o suradnji Op}ine i rovinjske kompanije u daljnjim ulaganjima u industrijsku zonu. Sporazum, parafiran u poslovnoj zgradi Uprave TDR-a u Kanfanaru, pripremao se godinu dana, nakon {to je stari iz 1998. zbog restrukturiranja Adris grupe i promjene poreznih zakona, kojom je porez na dobit u{ao u prihod državnog prora~una, postao neprovediv.

Po novom sporazumu Adris grupa }e na ime budu}ih investicija u industrijskoj zoni Op}ini avansno platiti 16,5 milijuna kuna za komunalni doprinos. Ta }e se sredstva koristiti za dovr{enje ceste u zoni, izgradnju jo{ 420 metara priklju~ka na magistralni pravac Kanfanar - Rovinj i pro{irenje biopro~ista~a otpadnih voda, na koji }e se nakon novih tvornica priklju~iti nova kanalizacija Kanfanara i okolnih naselja. Za ostale dijelove Kanfanar{tine osigurat }e se ure|aj za pražnjenje i zbrinjavanje sadržaja septi~kih jama.

Sporazumom su ugovoreni i detalji kori{tenja i održavanja infrastrukture ove zone, gra|ene sustavom javno-privatnog partnerstva.

Uz 16,5 milijuna iz sporazuma, Op}ina }e ove godine dobiti i gotovo 10 milijuna kuna na ime priklju~ka Adrisovih tvornica na pro~ista~, ~ime }e se nastaviti graditi kanalizacija Kanfanara.

nastavak sa str. 12

Prihod od prodaje nekretnina velika je stavka u Prora~unu op}ine za 2007. godinu

15

Priprema projekta, odnosno postupak do po~etka radova, zahtjevan je posao koji treba odraditi prema zakonu. Sigurno se može re}i da se vi{estruko utro{i vremena za pripremu u odnosu na gra|evinski dio izvedbe projekta.

KanalizacijaOp}ina Kanfanar danas ima vi{e projekata

u pripremi, a sigurno jedan od najvažnijih je projekt kanalizacije.

Do danas je izgra|eno 2,6 km kanalizacije, izgra|en je pre~ista~ otpadnih voda koji je u funkciji ali jo{ nema uporabnu dozvolu.

Done{ene su odluke o pro~i{}avanju i odvodnji te priklju~ku na sustav za pro~i{}avanje. Op}ina je pred dono{enjem odluke o davanju kratkoro~ne koncesije na sustav za pro~i{}avanje u roku do priklju~enja stanovnika op}ine na sustav kada }e sustav preuzeti op}insko komunalno poduze}e.

Da bi se danas spojio Kanfanar na sustav kanalizacije potrebno je izgraditi pumpnu stanicu u Buri}ima za koju su sredstva osigurana prora~unom. Za pumpnu stanicu je dobivena lokacijska dozvola, a trenutno su u postupku rje{avanja imovinsko-pravni odnosi s državom nakon ~ega se može dati zahtjev za gra|evinsku dozvolu.

Dionica ulice Jurja Dobrile do pre~ista~a ima gra|evinsku dozvolu, a Ulica 16. rujna lokacijsku dozvolu.

Za preostale glavne pravce Op}ina je krenula u postupak dobivanja na~elne gra|evinske dozvole, a potom u postupak gra|evinske dozvole za dionice kod kojih se ne o~ekuju imovinsko-pravni problemi.

O~ekuje se da }e rje{avanje imovinsko-pravnih odnosa odnosa s državom i}i brzo

budu}i da su ispunjeni svi uvjeti države za kompletiranje predmeta pumpne stanice.

Groblje KanfanarParkirali{te groblja Kanfanar je projekt

kod kojeg je do{lo do gre{ke prilikom kompletiranja predmeta zahtjeva za gra|evinsku dozvolu. Gra|evinska dozvola se o~ekivala u rujnu ove godine, ali se umjesto dozvole predmet vratio natrag na kompletiranje te se o~ekuje gra|evinska dozvola do kraja godine.

Pro{irenje groblja Kanfanar je projekt koji se mora rije{iti imovinsko-pravno s državom. Dobivena je lokacijska dozvola i kompletiran predmet prema zahtjevu države za rje{avanje imovinskih odnosa. O~ekuje se davanje zahtjeva za gra|evinsku dozvolu do kraja godine.

Urbanisti~ki plan ure|enja naselja Kanfanar (UPU Kanfanar)

Prora~unom su ove godine predvi|ena sredstva i za pripremu podloga izrade Urbanisti~kog plana ure|enja naselja Kanfanar (UPU Kanfanar).

Podloga katastra 1:1000 koja ne postoji i topografija su uvjet za potpisivanje ugovora projekta.

Danas je op}ina u postupku odabira izvo|a~a za avionsko snimanje i izrade ortofoto karte u mjerilu 1:1000 i inkorporiranje topografske karte u ortofoto kartu. Izradom karte može se i}i u raspisivanje natje~aja i izbor izvo|a~a UPU Kanfanar.

Izrada podloga trebala bi biti gotova do kraja godine i planiranje sredstava izrade UPU Kanfanar bit }e u prora~unu za 2008. god.

Kanfanarski projekti u pripremiVVije}e

isti ishoditi odobrenje Op}inskog vije}a Op}ine Kanfanar.

Nova ortofoto snimka naselja

Nakon ljetne stranke Poglavarstvo je nastavilo rad 23. kolovoza svojom 15. sjednicom.

Nakon provedenog natje~aja Op}insko poglavarstvo je, od tri ponude, kao najpovoljnijeg ponu|a~a za sanaciju krova dje~jeg vrti}a u sredi{tu Kanfanara odabralo AR inženjering iz Rovinja. Ponuda rovinjske tvrtke iznosi 143 tisu}a kuna, a Op}ina }e tro{kove podijeliti s ostalim korisnicima zgrade. Poglavarstvo je prihvatilo obrazloženje i prijedlog svoje komisije za prodaju nekretnina, pa }e se nakon natje~aja prodati oku}nice u vrijednosti od 330 tisu}a kuna. Usvojen je i zaklju~ak o sufinanciranju 50 posto putnih tro{kova u~enicima srednjih {kola sa prebivali{tem na podru~ju Op}ine Kanfanar, a sredstva za ovu namjenu osigurana su u Prora~unu Op}ine Kanfanar u okviru socijalnog programa kao naknade gra|anima i ku}anstvima.

Uz usvajanje izmjene i dopuna statuta Podru~ne vatrogasne zajednice i aneksa sporazuma o njenom osnivanju, za ~lana skup{tine PVZ-a imenovan je zamjenik na~elnika Graciano Sironi}. Uz raspravu o skorom obilježavanju Dana op}ine na~elnik Anton Modesto je ~lanove poglavarstva upoznao s pripremama za op}inske investicije. Prva }e biti gradnja parkirali{ta uz kanfanarsko groblje, za koje je dobivena gra|evinska dozvola.

Za pro{irenje groblja dobivena je lokacijska dozvola, te se o~ekuje odgovor Sredi{njeg ureda za upravljanje državnom imovinom, koji bi trebao dati pravo gra|enja ili Op}ini prodati državno zemlji{te na koje }e se {iriti groblje. Sli~an se odgovor o~ekuje i za 30-ak kvadrata državnog zemlji{ta kod sela Buri}i, gdje bi se trebala graditi crpna stanica za kanalizaciju Kanfanara. Op}ina priprema i izradu urbanisti~kog plana Kanfanara, zbog ~ega }e naru~iti izradu nove ortofoto snimke naselja.

Op}ina je u postupku odabira izvo|a~a za avionsko snimanje

J Jakovlja

JAKOVLJA U SLICI I RIJE^I

Sredi{nja kanfanarska fe{taOdbor za organizaciju Jakovlje smatra da bi smotru volova u jednom dijelu trebalo malo skratiti, te da su prostorni uvjeti postali neodgovaraju}i. Umjesto place, predlaže da se prostor parkirali{ta u Vali uredi do kraja kako bi mogao koristiti za takav vid manifestacija

Pobjedni~ka ekipa rukometnih veterana Kanfanara

Gosti iz Žminja o~ito nisu ra~unali na visok plasman

Ponajbolji igra~ RK Kanfanara i rukometni sudac Edi Mi{an potukao se sa suparni~kim igra~em iz Rovinja na po~etku finalnog susreta - ~ini se da su u pitanju bili “stari ra~uni”

Tradicionalna biciklijada u subotu ujutro okupila je 221 sudionika...

Predavanje u op}inskoj vije}nici o mesu istarskog goveda održao je direktor AZRRI-a Graciano Prekalj

S izložbe “Kanfanarski kamen kao istarski suvenir”

J Jakovlja

Sredi{nja kanfanarska fe{taPrvi dan fe{te, u petak 28. srpnja, u

Kanfanaru je tradicionalno bio sportski dan. U popodnevnim i ve~ernjim satima igrao se nogometni i rukometni turnir veterana.

I u nogometu i u rukometu pobjedu su odnijeli doma}ini, s tim da je finalni susret rukometa{a veterana Kanfanara i Rovinja prekinut prakti~ki u prvom napadu. Ponajbolji igra~ RK Kanfanara i rukometni sudac Edi Mi{an potukao se sa suparni~kim igra~em iz Rovinja na po~etku finalnog susreta, kad je ovaj grubo zaustavio Mi{ana u napadu - ipak, ~ini se da su u pitanju bili “stari ra~uni”. Zbog fizi~kog obra~una me|u rukometa{ima, odlu~eno je da se utakmica ne nastavlja, ve} su izvo|eni sedmerci, u kojima su bolji bili Kanfanarci.

Tradicionalna biciklijada u subotu ujutro okupila je vi{e od dvjesto sudionika, bilo ih je to~nije 221, {to je rekordno do sada. Najsretniji su dobili bicikle i druge nagrade sponzora.

U Grgucima je uslijedilo ga|anje glinenih golubova, a u podne održana Sveta misa u župnoj crkvi. Na glavnom trgu je od jutarnjih sati trajala prodajna izložba istarskih suvenira.

Novost ovogodi{nje Jakovlje bilo je stru~no predavanje na temu “Meso istarskih goveda – vrhunski istarski proizvod” u op}inskoj vije}nici, koje je održao Graciano Prekalj, direktor županijske Agencije za ruralni razvoj Istre (AZRRI). Program ~ija je svrha za{tita autohtonoga istarskog goveda, AZRRI je po~eo 2005. godine u suradnji sa Zavodom za specijalno sto~arstvo Agronomskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, a u njemu sudjeluju Istarska županija, Savez uzgajiva~a istarskog goveda i me|unarodna organizacija za za{titu biolo{ke raznolikosti Slow food. Danas u Istri postoji 91 uzgajiva~ istarskog goveda, to~nije oko 350 krava, 17 bikova i 43 vola, re~eno je na predavanju. Cilj je AZRRI-ja da istarsko govedo postane za{titnim znakom istarskog turizma, gastronomije zasnovane na tradiciji, odnosno da se valorizira meso te autohtone pasmine, {to bi dugoro~no jam~ilo opstanak te vrste. Ambiciozan plan Agencije za ruralni razvoj Istre u sklopu programa je do 2008. posti}i broj od dvije tisu}e rasplodnih grla. Nakon predavanja bila su za odabrane goste ponu|ena jela spravljena od mesa istarskog goveda.

U popodnevnim satima otvorena je izložba “Kanfanarski kamen kao istarski suvenir” ~iji su autori Željko Prgomet i Kanfanarac Sead Šabanovi}. Oni su predstavili minijaturne suhozide u kombinaciji s bonsai drve}em te mediteranskim kulturama, koji su se ve} kao originalni istarski suvenir na{li u mnogim domovima.

Naravno, u 17 sati po~ela je sredi{nja Smotra istarskog goveda. Uz nazo~nost župana Ivan Jakov~i}a, županijskog pro~elnika za poljoprivredu Milana Antolovi}a, te doma}ina Antona Modesta koji je otvorio smotru, fe{tu su uspje{no i duhovito vodili Mario Ben~i} i

Jake snage na klupi kanfanarskih nogometnih veterana

U susretu prve ekipe NK Kanfanara i veterana, vi{e je snage imala prva postava

Goveda su te{ko podnosila izuzetno sparan i topao dan, pa im je dobrodo{lo osvježenje

J

18

Jakovlja

Alfredo Kocijan~i}.

Ove je godine razglas na svim pozicijama natjecanja goveda bolje funkcionirao, a transparentnije je bilo i vaganje životinja. Nakon tri sata natjecanja, za najljep{eg vola Jakovlje žiri je proglasio Bakina, sedam godina starog vola Severina Jugovca iz Bužleti. Prvi pratitelj Bakinu je Jelen Vener iz Glavani, a ukupno tre}i po ljepoti je Bakin iz Gospodi. Najteži vol je bio Kaparin Borisa Orli}a iz Klari}i sa 1.216 kilograma, a najposlu{niji je Sivac vlasnika Đina Bernobi}a iz Buraji.

Nakon progla{enja pobjednika tradicionalne smotre brojne posjetitelje zabavljala je grupa Magazin, a sve je okrunjeno pono}nim vatrometom.

Premda je Jakovlja i ove godine odra|ena bez gre{ke, primjetan je zamor i kod organizatora i kod publike, kojoj bi trebalo ponuditi ne{to novo. O tome Sandra Orbani}, dugogodi{nja predsjednica Organizacijskog odbora Jakovlje kaže:

- Sa strane Odbora za organizaciju Jakovlje ve} dvije godine upu}ujemo prijedlog prema Op}inskom poglavarstvu da bi trebalo dati jednu viziju i želju {to ustvari Op}ina od Jakovlje kao manifestacije želi. To je paralelno vezano i sa prora~unskim sredstvima. Jer s jedne strane se razgovara o veli~ini prora~unskih sredstava za koja se u nekim trenucima procjenjuje da su visoka za takvu jednu manifestaciju, a s druge strane se poku{ava oboga}ivati i nadopunjavati program, a to ne može i}i jedno s drugim.

Druga stvar je da mi ve} godinama ukazujemo na to da manifestacija kakva je postala, sa brojem posjetitelja i sa cjelokupnom potrebnom organizacijom, ne može biti na teret ~etvero ljudi.

Tu su i vremenski uvjeti koji su postali vrlo te{ki i za ljude i za životinje. Jakovlju

radimo na kraju sedmog mjeseca kad su temperature bliže 40 stupnjeva,

{to utje~e na posjetu, kao i na cjelokupni program. Tu je i trend u~estalosti pu~kih fe{ti, pa se po~ela javljivati i odre|ena zasi}enost kod ljudi.

Ono {to smo procijenili i na {to ukazujemo je da bi smotru volova u jednom dijelu trebalo malo skratiti, zna~i da je za smotru vrijeme trajanja od 17 do 20 sati predugo. Prostorni uvjeti postali su neodgovaraju}i. Na{a placa definitivno nije mjesto za održavanje takve manifestacije, pa je vizija da se prostor parkirali{ta uredi do kraja kako bi mogao koristiti za takav vid manifestacija.

U proteklih pet godina, koliko sam na ~elu Odbora, svake godine smo unosili nove programe, no prirodno je da do|e i do zasi}enja i da treba tražiti neke nove ideje.

Ozbiljan i spreman za

smotru

Kanfanarske mažoretkinje i limena glazba poveli su kolonu prema javnoj vagi

Novost na javnoj vagi bilo je transparentno isticanje težine goveda

TV-novinar Mladen Stubljar sa svojom ekipom snimio je reportažu o Jakovlji

Najljep{i - Bakin Severina Jugovca

19

KKultura

5. DVIGRAD festival

Bokeljsko kolo u DvigraduJubilarno peto festivalsko izdanje prikazalo devet koncerata, od toga {est u Dvigradu. Drevni grad je barem na desetak dana postao najvažnija pozornica u Istri

Nakon {to je u dvigradskoj crkvi sv. Sofije

službeno otvoren, a potom u kanfanarskoj crkvi sv. Silvestra i blagoslovljen svetom misom predvo|enom kotorskim biskupom mons. Ilijom Janji}em, ovogodi{nji jubilarni 5. Dvigrad festival/Me|unarodni festival rane glazbe koncertni je program zapo~eo je 15. lipnja na pozornici drevnog grada, najzna~ajnijeg spomenika graditeljstva u Istri, i trajao narednih desetak dana.

Jubilarno peto festivalsko izdanje, u svom desetodnevnom repertoaru okupilo je {est programa, odnosno devet koncerata, od toga je ~ak {est izvedeno u Dvigradu. Tako je drevni grad barem na desetak dana postao najvažnija pozornica u Istri.

Cilj ovog jedinstvenog festivala - ~ije postojanje i opstanak podržavaju Ministarstvo kulture, predsjednik Stjepan Mesi},

Papinski institut za crkvenu glazbu, Istarska županija te Op}ina Kanfanar - jest sadržajnim konceptom ukazati na vrijednost afirmacije i popularizacije ba{tine rane glazbe hrvatskog i europskog kulturnog prostora. Tako|er, intencija Udruge Prosoli Sveta glazba koja je pokreta~ Dvigrad festivala jest ~initi to primjerom podr{ke revitalizaciji Dvigrada. Skretanje pozornosti na dragocjenost ostataka neko} urbanog istarskog sredi{ta, koje je živjelo od bron~anog doba pa sve do sredine 17. stolje}a, ostvarili su i atraktivnim programom “Iz glazbene ba{tine staroga

Kotora”.

Posebno su iznenadili ~lanovi Bratov{tine Bokeljske mornarice. Svojim su Kolom svetog Tripuna, simboli~nim srednjovjekovnim sakralnim plesom u pratnji mladih puha~a, odu{evili su mno{tvo festivalskih gostiju.

Zahvaljuju}i Alojziju Prosoliju koji je prije pet godina pokrenuo “Dvigrad festival”, u na{im okvirima jedinstven festival isklju~ivo rane glazbe, s naglaskom na srednjovjekovlje i renesansu, za o~ekivati je u narednim godinama jo{ lijepih sadržaja. Dvigrad je, {to je bio i cilj, definitivno otvorio dvoja vrata umjetnicima.

^ETVRTA “MARIJADA” U SOŠI]IMA

Marijada je praznik poezije^etvrta po redu, tradicionalna pjesni~ka ve~er “Marijada 2007.” u

organizaciji Op}ine Kanfanar i Udruge Dvegrajci održana je 22. rujna ove godine u osnovnoj {koli u So{i}ima. Manifestacija je održana u ~ast Dana Op}ine i vjerskog blagdana Ružareva. Za razliku od pro{le godine u Maružinima, ove se godine okupilo devet istarskih pjesnikinja imena Marija - Banko, Družeta, Kova~, Mareti}, Pogorili}, Palaciol, Ribari}, Peru{ko i So{i}. Predstavljena je i njihova zajedni~ka knjiga poezije pod nazivom “Kolana besid 2”. Također je predstavljena izložba likovne umjetnice Marie ^ur~i}, koja je izložila svoje radove u prostoru {kole.Novi župnik iz Kanfanara Alejandro Castillo Jimenez predstavio se tekstom “Ljubav najpoznatije Marije, Majke Božje, prema svom sinu i ljudima”, prof. Ante Matan govorio je o novoj knjizi “Kolana besid 2”, a sudjelovali su jo{ Luca i Mara, te Birikine sa svojim performansom.

Osam Marija na sve~anosti poezije u So{i}ima

^lanovi Bratov{tine Bokeljske mornarice odu{evili su svojim su Kolom svetog Tripuna

20

BBa{tina

11. SUSRET ISTARSKIH KANTADURA “ZAKANTAJMO ISTRIJANSKE KANTE”

Sveistarski skup pjeva~a u Baratu

Smotra kantadura je najbitnija istarska kulturna smotra, jer je kanta na tanko i debelo sve rje|a, a kantadura ima sve manje. Me|u onima koji ostaju neki vi{e nemaju kumpanja za pjevati, ali raduje da nekolicina mladih pjeva~a nastavlja tradiciju

^etvrti put zaredom, a 11. ukupno, u Baratu je 8.

rujna održan susret istarskih kantadura održan “Zakantajmo istrijanske kante”. ^etrdesetak kantadura, pristiglih iz cijele Istre, a najvi{e iz Barbana i s Roverije, tradicionalno se od 2004. godine okupljaju na glavnom bara}anskom trgu koji im o~ito leži, a novost i osvježenje je ove godine bila

ukra{ena pozornica, kakva doli~i ovakvom sveistarskom narodnom skupu.

Prvi susret istrijanskih kantadura dogodio se 1996. godine u Klari}ima, gdje se održavao prvih {est godina. Sedmi susret kantadura 2002. je održan u Orbani}ima, nakon toga je jednu godinu pauzirao, i od 2004. godine su se Istrijanski kanti udoma}inili u Baratu.

Bara}anski trg bio je popunjen gledateljima

Po prvi put je na susretu nastupio KUD “Stjepan Žiža” iz Rovinjskog Sela koje vodi Marija So{i}, a izvele su istarski balun

Doma}in se ove godine pobrinuo ukrasiti pozornicu, {to je za svaku pohvalu

Voditelj programa Davor Ban

Mladi izvo|a~i doma}eg KUD-a “Dvigrad”. Vodi ih Jasmina Ari}, naslijednica Amedeje Mari}

21

KKolumna

LUCA: Eko kuma moja pokle lito dan, na Dan Op}ine Kanfanar, jopet smo skupa. MARA: Da, da, ma ali smo se mi kambijale ~a u to lito dan. LUCA: A ni{to smo. Magari smo kambijale frizure, kotule, {minke... MARA: Vero i za to lito dan i u na{oj Op}ini se gambijalo.LUCA: Ma na bolje ~a ne. Mi je drago. ^a se je ~a puno tega ~inilo.MARA: A vero je trava zuz ~estu, po groblju, po seli, po Kanfanaru naresla i vero par puti su je pokosili. ^a para{ da je to lako... LUCA: Da, da, to je veliko delo. Ma anke i travu na stadionu je tribalo zalivati, vero ni bilo lako.MARA: Ma ~a }e{ kad je tega lita bila velika su{a a voda jako ~uda ko{ta. Deboto {port, voda i trava pojidu 1 kvarat bu|eta. LUCA: Ja ti re~en da ni ja~e {portske op}ine u Hrvatskoj ~a je Kanfanar.MARA: Lipa kuman moja, re~u da {port je zdrav, da u zdraven tilu je i zdrav duh.LUCA: A Jakovlja, nisi je valja zabila.MARA: Nis zabila ne, ma mi je bila ni{to debula. Po njoj sam pensala da imam par lit manje, prke je i ni put bila takova.LUCA: Ni{to novo bi tribalo sako lito a hvala Bogu Kanfanar bi ima mali miljun novih stvari pokazati i ~initi.

MARA: Ma }e kuma moja }e, drugo lito, budi sigurna da }e.LUCA: Je, je, ma ono ~a pasa i ~a se prespi re~u da vuk poji.MARA: Ma ke pametnu kumu imam. Vero bi te mogli vr}i u Vije}e pak bi{ ti delala ra~une, kad pametne kad munjene.LUCA: A lipa kuma moja nisan ti ja za to. Ja bih vi{e za mlade, za misto da se imaju kadi najti i pametno se zabaviti. MARA: Alora kuma moja za propagandu turižma, da u Kanfanaru bude turižam u liti i u zimi.LUCA: ^a para{ da ne bi moga biti? Ma i kako. Vero u jamah ~a su na Kanfanar{tini i u zimi i u liti je ista teplina. MARA: Ma ti si kuma moja zbisla. Ti ra~una{ vajka kako i konobari da 2 i 2 su 5.LUCA: Ma mora{ tako ra~unati, s tim si daje{ forcu vi{e nego je ima{. MARA: Fini, kuma moja fini i nemoj mi{ati karte za bri{kulu kad je ne zna{ igrati.LUCA: Ima{ pravo ima{. Mi je sila pojti u butigu kupiti kupiti {pežu da malo zmr{avin. MARA: Ma dosta si mr{ava, triba da gre{ u butigu kadi se more{ udebeliti. LUCA: Alora gren. Pozdravi svoga Juru. MARA: Bog, Bog. Pozdravi i ti svoga Franu.

Marija So{i}

m a v e r o i z K a n f a n a r a

Turižam i posezonaTurižam bi moga biti u Kanfanaru u liti i u zimi. Vero u jamah, ~a su na Kanfanar{tini. I u zimi i u liti je ista teplina

Ipak bi ni{to novo

tribalo sako lito na

Jakovlji pokazati

Susret kantadura otvorili su upravo doma}ini Šime Uleži} i Aldo Matas iz Barata. Po prvi put je na susretu, koji organizira Op}ina Kanfanar, nastupio KUD “Stjepan Žiža” iz Rovinjskog Sela, ~ije su ~lanice izvele i istarski balun.

Pere Orli} iz Bankovi}i na roženici je odsvirao pjesmu “Bolan san ve} uzdavna” a su otpjevali su je njegov brat Miho i prijatelj Mario Butkovi}. Od mla|ih treba izdvojiti Noela Šurana, koji je nastupio u nekoliko navrata, a zanimljiva je bila njegova izvedba u duetu s Branimirom Šajinom - mladi dvojac otpjevao je pjesmu “Mila moja trojega kolora”.

Daniel Perni}, organizator susret, koji time nastavlja misiju svoga oca Renata Perni}a koji je smotru kantadura vodio u Klari}ima prvih {est godina, smatra da je smotra kantadura u Baratu najbitnija istarska kulturna smotra, jer je kanta na tanko i debelo sve rje|a na na{im podru~jima. ^injenica je da kantadura ima sve manje, a i me|u onima koji ostaju, nažalost, neki vi{e nemaju kumpanja za pjevati. Kaže da nekolicina mladih ipak nastavlja tradiciju, poput Noela Šurana, Mauricia Mirkovi}a, Zorana Karli}a i Branimira Šaine, premda su rijetkost obitelji u kojima se kanat prenosi s koljena na koljeno. Istaknuo je obitelj Siroti}, koju predstavljaju Mario i Đordano s unukom Katjom, a ina~e nastupaju i njihove k}eri Dorijana Legovi} i Diana Banko. Jo{ jedan primjer preno{enja tradicije potvrdio je i nastup Ane Lan~a s unucima Tamarom i Tonijem Stani}em.

]i}i Josip Žmak, Anton Šverko i Zorko Ziralda ve~er su, u kojoj je dominirao kanat na tanko i debelo, obogatili bugarenjem, na~inom pjevanja sjeverne Istre.

Nastupe kantadura i sopaca najavljivao je kao i pro{lih godina Davor Ban, a neslužbeni je kanat, potrajao dugo u no}, uz okrijepu u obnovljenoj {koli. Na jelovniku je za sve izvo|a~e i goste bila tipi~na bara}anska delicija - izvrstan kupus sa ov~etinom i junetinom, te fuži i pljukanci s njokama. Tada je tek po~ela prava smotra, jer je uz ognji{te potekla pjesma, spontano....

22

OOglasi

Kanfanar, Buri}i 3Tel. 052/825-101Tel/fax 052/825-351

Dobrodo{li u novi supermarket tvrtke Masen!

23

I Izlo`ba

Nakon Rovinja, i Kanfanar }e za Dan Op}ine vidjeti

izložbu “Željezni~ka pruga Kanfanar – Rovinj 1876.-1966.”.

Ta je izložba prvi put održana pro{le godine u Zavi~ajnom muzeju u Rovinju, povodom obilježavanja 130-godi{njice otvaranje pruge Kanfanar-Rovinj, kao doga|aja zna~ajnog za gospodarsku, industrijsku, turisti~ku i civilizacijsku povijest Istre.

Izložba je u ne{to smanjenom obimu pripremljena za Kanfanar; {est panoa s fotografijama i nekoliko vitrina s predmetima. I ovom se izložbom želi istaknuti problematika ~uvanja tehni~ke i industrijske ba{tine, te upozoriti i senzibilizirati javnost na izuzetnu važnost gra|e vezane za povijest željeznice koja je u mnogo ~emu promjenila ne samo vizuru Poluotoka ve} i dru{tvenu slojevitost te ve}e migracije stanovni{tva.

- Gra|u koja se može kvalificirati kao industrijska ili tehni~ka, nabavili smo na željezni~kim stanicama Kanfanar i Pula, kao predmete koji su jo{ uvijek u uporabi ili kao dio kancelarijskog

inventara, od gra|ana koji su na pruzi radili do njenog zatvaranja 1966. ili od ~lanova njihovih obitelji. Od njih smo dobili najkorisnije i najvrijednije informacije i fotografije, kao i od privatnih kolekcionara, zaljubljenika u željeznicu koji su na vrijeme uo~ili po{tovanja vrijednu dugu povijest industrijskih objekata. Mnogi od tih objekata nažalost danas bude samo osje}aje nostalgije i žaljenja, umjesto da postanu mjesta atraktivnih centara za kulturu i turizam, kaže Katarina Mari}, ravnateljica Zavi~ajnog muzeja Rovinj.

Najve}a stanica na pruzi Diva~a-Pula

Izgradnja pruge Kanfanar-Rovinj zapo~ela je 23. prosinca 1873., a prvi vlak je stigao u Rovinj 19. kolovoza 1876.

Željezni~ka pruga Kanfanar-Rovinj dužine 21 km, po~ela je službeno prometovati 20. rujna 1876. godine u sklopu tada{nje Istarske državne željeznice Diva~a-Pula sa odcjepom u Kanfanaru za Rovinj i to ~etiri puta na dan.

Stanica Kanfanar je, ako isklju~imo Pulu kao krajnju stanicu najve}a na pruzi Diva~a-

Pula. To je bila u po~etku i jedino željezni~ko

~vori{te u Istri. Stanica je

doživljavala vi{e promjena tokom vremena. Stani~na zgrada, zidana je iz lijepo obra|enog istarskog kamena iz lokalnih kamenoloma. U prizemlju su smje{teni prometni ured, putni~ka blagajna, ured {efa stanice, dio za prtljagu, ~ekaonica, vestibul, skladi{te, dvije sobe, sanitarije za osoblje i gostionica sa kuhinjom. U podrumu je skladi{te za gostionicu i stanare. Na katu su stanovi a u potkrovlju dvije sobe za osoblje. Ispred zgrade je pokriven peron na stupovima od kovanog željeza, klupe, cvije}e i zelenilo. Zgrada je duga~ka oko 26 m, {iroka 13 m i visoka 8 m do potkrovlja. Uz stanicu je cisterna, skladi{te i prostor za alat te vrt.

Na stanici je 5 kolosjeka za promet, 16 skretnica i dva kolosjeka za remizu. Najduži kolosjek ima 639 m. Plato stanice je na nadmorskoj visini 270 m.

Stanica So{i}i je bila jedina stanica izme|u Kanfanara i Rovinja. Imala je manju

stani~nu zgradu i ~uvarnicu, dva kolosijeka dužine

334 m i tri skretnice.

Cesta pretekla željeznicuŠefovi stanice Kanfanar u

razdoblju od 1890. do danas (neki od njih) bili su Swoboda, Bischoff, Staffer, Mezzar, Steiner, Salcer, Handler, Delbasso, Obad, Storich, Cucca, Mihaljevi}, Gr~kovi}, Krsti}, Puhar, ^eki} i Buri}.

Pruga je po~ela gubiti na zna~aju {ezdesetih godina pro{log stolje}a, zbog istro{enosti, pomanjkanja sredstava za modernizaciju i sve ve}e konkurencije cestovnog prometa. Modernizacijom ceste Kanfanar-Rovinj jo{ se vi{e razvio cestovni promet i odlu~eno je da se promet ovom prugom obustavi. Prugom Kanfanar – Rovinj posljednji vlak pro{ao je 20. listopada 1966.

Protekla je dakle 131 godina od po~etka i 41 godina od zavr{etka prometovanja ove pruge. Bilo je vi{e inicijativa za obnovu prometa, ali bez rezultata. Iako ta mogu}nost jo{ postoji, jer je trasa pruge o~uvana, a i prostorni planovi imaju rezerviran koridor za nju, sve je manje mogu}nosti da }e se to doista i dogoditi.

POVODOM DANA OP]INE

Pruga Kanfanar – Rovinj 1876.-1966.Ovom se izložbom želi istaknuti problematika ~uvanja tehni~ke i industrijske ba{tine, te upozoriti javnost na izuzetnu važnost gra|e vezane za povijest željeznice

S rovinjske izložbe

U životu svakog ~ovjeka pojave se trenuci kada se

on treba oprostiti i rastati od ne~ega ili nekoga do ~ega ili do koga mu je bilo jako stalo. Pred takvim jednim trenutkom na{li smo se mi župljani Kanfanara. Nedavna vijest od odlasku na{og župnika Simona Kvaternika iz na{e župe svih nas je {okirala i veoma rastužila. Naime, odlu~eno je da }e na{ župnik biti premje{ten u službu u jednu ve}u slovensku župu, a njegovo }e mjesto u na{oj župi preuzeti

sve}enik Alejandro.

Vijest je glasila otprilike tako, ali reakcije župljana te{ko je opisati tek re~enicom. Kada je vl~. Simon Kvaternik pred 6 godina stigao u na{u župu, nismo bili ni svjesni svih predstoje}ih promjena koje }e se dogoditi. Tako smo ostali zbunjeni promatraju}i uvo|enje toliko mnogih programa i aktivnosti u župu. Uskoro je bilo toliko toga novoga da se svaki župljanin, neovisno o uzrastu, u ne~emu mogao prona}i i sudjelovanjem u istom pridonositi svojoj župi, ali i oboga}ivati svoju du{u i srce.

Nijedna se od prije postoje}ih aktivnosti nije ugasila; one su se poja~ale. Znatno je pove}an i broj raznih župnih izleta i hodo~a{}a, a koji su tako|er pridonijeli u~vr{}ivanju vjere u Boga kod mnogih župljana. Jo{ se uvijek prisje}amo osmijeha na licima gledav{i oltar pun nasmije{enih i razigranih ministranata, jo{ se uvijek prisje}amo tapkanja nogom o pod u ritmu pjesama novog dje~jeg zbora, jo{ uvijek u srcima nosimo tolike pouke kojima su nas nau~ile snažne propovijedi na{eg župnika.

Svaki je župljanin dobio priliku sudjelovati u jednoj od tih mnogobrojnih novih aktivnosti u župi. Katehisti su prona{li svoj mir na katehezama koje su u na{oj župi tako|er po~ele i opstale zahvaljuju}i na{om župniku. Zahvalnost za sve u~injeno i za danu mogu}nost upotpunjavanja svojih iskustava osje}ati }e i svi koji

su pomagali u izradi župnih obavijesti; jo{ jednoj novini u na{oj župi. Veliku }e zahvalnost osje}ati i oni koji su dobili

priliku svoje talente pokazati izradom internet stranice. Tu su jo{ i mnoge druge stvari koje su se promijenile a ti~u se raznih promjena u samom izgledu župne crkve (novo crkveno zvono, nova ulazna vrata) kao i ostalih manjih crkava na|e župe (ure|enje crkvice svete

Agate, obnova cijele crkvice u Maružinima…), raznih arheolo{kih iskapanja i otkri}a (otvaranje grobnica u tlu župne crkve, otkri}e freska i rad na istima u crkvici svete Marije od Sniga u Maružinima itd.).

Nedvojbeno je da je nemogu}e nabrojiti sve promjene, a isto toliko je nedvojbeno da iz na{ih života odlazi jedna velika osoba koja nam je svima, ponekad ~ak i nesvjesno, unijela nade i radosti u život, a to je mogla samo osoba ogromnog srca i jo{ ve}e vjere. Zauzvrat, možemo ponuditi samo beskrajnu zahvalnost. Zauvijek u na{im srcima i molitvama u

kojim }emo Bogu spominjati sve lijepe želje za na{og župnika te nadu da ovo nije kraj i da nas ne}ete zaboraviti, na{em dragom župniku Simonu Kvaterniku od župljana Kanfanara…

Ivana Maružin

24

CCrkva

NAKON ŠEST GODINA PROVEDENIH U ŽUPI KANFANAR

Odlazak župnika Simona KvaternikaKada je vele~asni Simon pred 6 godina stigao u na{u župu, nismo bili ni svjesni svih predstoje}ih promjena koje }e se dogoditi. Te{ko ih je sve i nabrojati. Nedvojbeno da iz na{ih života odlazi jedna velika osoba koja nam je svima, ponekad ~ak i nesvjesno, unijela nade i radosti u život

Mladi župnik u po~ecima rada u kanfanarskoj župi

Vl~. Simon promijenio je puno toga u kanfanarskoj župi

Povodom otvorenja obnovljene crkve Majke Božje od Snijega u Maružinima i mje{tani su se oprostili od župnika

Vl~. Simon na zadnjoj biciklijadi

C Crkva

Nakon {est godina kanfanarska Župa

dobiva novog župnika, koji je sa svojim novim odredi{tem itekako povezan. U razgovoru sa Alejandrom Castillom Jimenezom saznat }emo vi{e o njemu i njegovim planovima koji se nadovezuju na službovanje vl~. Kvaternika u kanfanarskoj Župi.

* Na po~etku službovanja u Župi Kanfanar, vl~. Alejandro, molimo Vas da nam se predstavite. Vi ste dugo u Hrvatskoj, od 1993. godine. Otkrijte nam posebne veze sa ovom Župom?

- Ja sam ro|en 28. svibnja

1975. godine u Cordobi, gradu na jugu Španjolske. Milo{}u Božjom odrastao sam u jednoj brojnoj kr{}anskoj obitelji (prvi sam od {estero bra}e i sestara) bez previ{e briga i problema. Godina 1993. je bila klju~na u mojem životu. Bio sam usred jedne egzistencijalne krize, zavr{avao sam gimnaziju, trebao sam odlu~iti fakultet u koji bi se upisao a mene nije ni{ta privla~ilo. Imao sam sve {to mi se tada ~inilo bitno za jedan lijepi život: dobra obitelj, biti uspje{an {koli, imati mnogo prijatelja i prijateljica, izlaziti van na zabave; ali u dnu sam bio potpuno prazan. Budu}i da od prijatelja, izlaska i zabava

RAZGOVOR: NOVI KANFANARSKI ŽUPNIK ALEJANDRO CASTILLO JIMENEZ

Bog je htio da Kanfanar bude moja prva župaSvoju prvu misu slavio sam u crkvi Sv. Silvestra u Kanfanaru, 9. lipnja 2002. i bilo je predivno! Svi oni koji su iz Španjolske tome prisustvovali bili su dirnuti ljubavlju s kojom su Kanfanarci pripravili sve za mladu misu te se jo{ danas sje}aju tog doga|aja. Tog se dana u Kanfanaru pjevalo i molilo na hrvatskom i na {panjolskom jeziku… I to bi bilo dovoljno da nosim župu Kanfanar u srcu, a jo{ vi{e sada

Alejandro Castillo Jimenez

Alejandro Castillo Jimenez i Simon Kvaternik u kanfanarskoj Crkvi 9. lipnja 2002. za vrijeme Alejandrove mlade mise

ni{ta nisam imao zatvorio sam se u svoju sobu, odlu~io sam ne izlaziti van s prijateljima, otu|ivao sam se u glazbi i svakojakim filmovima. Škola je, me|uvremenom, krenula nizbrdo a to stanje, naravno, pokvarilo odnose s mojim roditeljima. Pitao sam se koji smisao ima moj život te nisam mogao na}i odgovor!

Hodo~a{}e mladih promijenilo život

Ono ljeto 1993., u osmom mjesecu, sudjelovao sam s jednom grupom mladih iz neokatekumenskih zajednica moje župe na Svjetskom danu mladeži u Denveru (SAD) koji je sazvao papa Ivan Pavao II. To hodo~a{}e mladih promijenilo je moj život. Poziv Ivana Pavla mladima da se ne bojimo otvarati vrata na{eg srca Kristu, znanje da me Krist ljubi u ovoj situaciji i da ima jedan plan sa mnom odu{evili su me jer ja upravo nisam nikakav plan imao za svoj život. Tih sam dana tako|er naslutio da se taj Božji plan mogao ostvariti u sve}eni~kom zvanju. Budu}i da sam poha|ao Crkvi znao

Magistrirao u Rimu, pi{e doktorat* U Rimu ste proveli zadnjih pet godina...- Da. Nakon re|enja bio sam poslan od na{ega biskupa u Rim na postdiplomski studij, odnosno, na studij Biblijske Teologije pri Papinskom Sveu~ili{tu Gregoriani. Postigao sam magisterij prije dvije godine, a trenutno, pi{em radnju za postizanje doktorata. Za vrijeme studija u Rimu boravio sam u Papinskom Hrvatskom Zavodu Sv. Jeronima s drugim sve}enicima cijele Hrvatske koji su, tako|er, poslani u vje~ni grad radi studija. Moj boravak u Rimu smatram velikom milo{}u. Kroz ovo vrijeme mogao sam se uvjeriti jo{ vi{e u duhovno bogatstvo i ljepotu Katoli~ke Crkve.Upoznao sam ljude cijeloga svijeta koji su njihovom iskustvom me obogatili. Ne}u mo}i nikad zaboraviti dane koji su prethodili smrt pape Ivana Pavla II kao i dane poslije njegove smrti! Prizore onih hodo~asnika koji su sa svih strana svijeta do{li pomoliti se ispred pokojnog pape! A {to re}i o dirljivom sprovodu? I o izboru novoga Pape? Zahvalan sam Bogu {to sam mogao biti o~evidac svega toga.

26

C Crkva

OTKRIVENA SPOMEN-PLO^A NEKADAŠNJEM KANFANARSKOM ŽUPNIKU-MU^ENIKU

Spomen plo~a Miroslavu Bule{i}uNa pro~elju zvonika župne crkve sv. Silvestra otkrivena

je spomen-plo~a uz 60. obljetnicu mu~eni~ke smrti sluge Božjega Miroslava Bule{i}a. Bron~ani reljef s likom nekada{njeg kanfanarskog župnika, utisnut u spomen-plo~u, izradio je Anton Meden, a otkrio ju je Vjekoslav Milovan, koji vodi biskupski proces za Bule{i}evu beatifikaciju. Milovan, koji je s Bule{i}em službovao u Pazinskom sjemeni{tu, rekao je da je mladi sve}enik iz ^abruni}i, odrastao u skromnoj obitelji. Svi koji su radili s njim svjedo~e da je bio iskren i otvoren, pun Duha Božjega, pa je poput apostola zdu{no radio na duhovnoj izgradnji i sebe i vjernika. Pore~ka i pulska biskupija ove godine obilježava 60. godi{njicu njegove smrti, a 2000. godine

službeno je pokrenut proces kanonizacije za progla{enje Bule{i}a mu~enikom i blaženim.

- Njegovo djelovanje, zavr{eno mu~eni~kom smr}u, odjeknulo je ne samo u Istri, ve} i u cijelom kr{}anskom svijetu, rekao je Milovan. Sve}enika Miroslava Bule{i}a ubili su crkveni protivnici 24. kolovoza 1947. u Lani{}u tijekom dodjele sakramenta krizme.

U prigodnoj sve~anosti, koju je pratio nastup župnog zbora i molitva koju je vodio novi kanfanarski župnik Alejandro Castillo, Josipa Mari} je govorila o životnom putu Miroslava Bule{i}a. Ro|en je 1920., a zare|en za

sve}enika 1943. godine. Kraja rata do~ekao je kao župnik Baderne, da bi na jesen 1945. bio premje{ten u Kanfanar, u kojem je nastradao njegov prethodnik Marco Zelco, kojeg su Nijemci objesili na sredi{njem trgu.

Mnogi se i danas sje}aju s kakvom se revno{}u dao na duhovnu obnovu župe, koja je dvije godine bila bez sve}enika. Organizirao je pu~ke misije, uveo crkveno pjevanje na hrvatskom jeziku, redovito odlazio misiti u Barat i So{i}e, pomagao siromahe i nevoljnike te posebno radio s mladima.

Kanfanaru se vra}ao i kad je

sam da postoji tu mogu}nost ali, do tada, bio sam uvjeren da to nije za mene. Onih dana, me|utim, sve bilo druga~ije. Cijelo ozra~je hodo~a{}a, kateheze, svjedo~anstvo drugih sve}enika, susret sa Svetim Ocem, susret s Kikom Arguello (inicijator Neokatekumenskog puta) govorilo mi da dam Kristu svoj život kako bi ga On osmislio. I upravo je bilo tako, dao sam svoje raspoloženje u}i u bogosloviju te se sve odvijalo jako brzo jer ve} 30. rujna 1993. godine stigao sam u Biskupijsko Misijsko Sjemeni{te Redemptoris Mater u Puli gdje je moje zvanje sazrelo.

Kako sam dospio ba{ u Pulu i prvi doživljaji u Hrvatskoj su posebna pri~a koju valja ostaviti za drugu priliku.

Moja Cordoba je prelijepi grad

* Što se dalje, nakon {kolovanja u Puli, doga|alo s Vama?

- Godine 2001. bio sam zare|en za |akona te me biskup mons. Ivan Milovan poslao upravo u župu Kanfanar kao vjerou~itelj prvopri~esnika. Dana 8. lipnja 2002. bio sam zare|en za sve}enika u Pulskoj katedrali a dan kasnije slavio svoju prvu misu u crkvi Sv. Silvestra u Kanfanaru. Bilo je predivno! Svi oni koji su iz Španjolske tome prisustvovali bili su dirnuti ljubavlju s kojom su Kanfanarci pripravili sve za mladu misu te se jo{ danas sje}aju tog doga|aja. Tog se dana u Kanfanaru pjevalo i molilo na hrvatskom i na {panjolskom jeziku… ali to nije

bilo prepreka zajedni{tvu koje smo tim prigodom iskusili. I to bi bilo dovoljno da nosim župu Kanfanar u srcu, a jo{ vi{e sada kad je Bog htio da Kanfanar bude moja prva župa!

* Recite nam vi{e o Cordobi, kraju u kojem ste ro|eni. Koliko ga ~esto posje}ujete, jeste li u kontaktu sa svojom obitelji?

- Cordoba je grad na jugu Španjolske koji broj oko 400.000 stanovnika. Kad netko govori o svom zavi~aju ne može biti objektivan pa ni ja ne}u biti druga~iji. Cordoba je prelijepi grad za koji volim re}i da “ima du{u”. U vi{e navrata kad bi netko od mojih kolega do{ao kod mene, gledaju}i radost i vedrinu Cordobe koja se izražava flamenskim plesovima i pjesmama te spontanost i otvorenost njezinih stanovnika, izjavio bi: “To je prava Španjolska o kojoj sam uvijek slu{ao”. Vidite da nisam ba{ objektivan pa }u se ovdje zaustaviti kako ne bih pretjerao! Do sada i{ao sam u Cordobu jedanput u godini za vrijeme ljetnih praznika kako bi posjetio svoje roditelje, bra}u, sestre, djeda, baku, ne}ake i ne~akinje…. Hvala Bogu komunikacije danas ne predstavljaju veliki problem, prema tome ~esto se ~ujem sa svojima tako da sam u toku svih doga|aja u mojemu rodnom kraju.

Osvjedo~ena marljivost vl~. Simona

* Što znate o djelovanju va{eg prethodnika na

podru~ju ove župe, jeste li s njim razgovarali i {to Vam je preporu~io?

- Dovoljno je pitati bilo kog župljanina o vl~. Simonu kako bi se uvjerili da je Bog preko njega u~inio mnogo u Kanfanaru u svakom pogledu. Mislim ne samo na one mnogobrojne pastoralne inicijative koje je poduzimao sa ministrantima, prvopri~esnicima i krizmanicima ili na njegovu marljivost oko odgoja vjere odraslih ili na sve materijalne obnove raznih crkava u župi, nego i na njegovu revnost, na njegovu ljubav prema Crkvi i na njegove propovijedi koje su sigurno potakle mnogima da tje{nje prijanjanju uz Boga i Njegovog Sina. On, osim toga, me strpljivo uveo u službu, strpljivo mi je pokazao cijelo podru~je župe te uputio u bitnu i bogatu tradiciju koju župa Kanfanar ima.

* Koje novosti u radu župe mogu o~ekivati župljani?

- U nedjelju 12. kolovoza kad sam sve~ano bio uvo|en u službu župnika, Isus je govorio u evan|elju o onom sluzi koji vjerno upravlja imanje njemu povjereno i koji je postavljen da daje ostalim slugama obrok u pravo vrijeme. Ja dolazim u Kanfanar kao sluga koji je postavljen da dijelim sakramente i kruh Božje Rije~i, stvarnosti bez kojih Božji narod ne može rasti u vjeri. Biskup u dekretu mog imenovanja preporu~uje mi pastoralnu zauzetost za sve skupine vjernike, napose skrb za djecu i mlade. Veliki je izazov za Crkvu vratiti one vjernike koji su se, iz vi{e razloga, udaljili od nje… Zagovor Svetog Silvestra, Majke Božje od Ružarija i Sluge Božjega Miroslava Bule{i}a }e nam pomo}i u tome.

S grupom mladih na Susretu mladih s Papom u Kölnu (Njema~ka)

Otkrivanje spomen-plo~e

27

C Crkva

Arheolo{ka istraživanja u unutra{njosti crkve potvrdila su da je sagra|ena na predromani~kom objektu. Skidanjem klup~ice prona|ene su i plo~e predromani~ke oltarne pregrade, a smatra se da potje~u iz 9. stolje}a

Uz blagdan Majke Božje od Snijega služena je

misa pred obnovljenom crkvom posve}enom ovom prazniku. Bila je to i prigoda da se mje{tani Maružini oproste od župnika Simona Kvaternika, koji odlazi iz kanfanarske Župe na novu dužnost. Konzervator iz Ministarstva kulture Željko Bistrovi} brojnim je okupljenima koji su do{li vidjeti obnovljenu crkvu pojasnio kako tijek rekonstrukcije jedne od najstarijih crkava i

srednjovjekovnih spomenika na Kanfanar{tini.

Iako je nekoliko puta obnavljana, crkvica u Maružinima bila je tako dotrajala da joj je prijetilo uru{avanje krova. Ministarstvo kulture uvrstilo ju je stoga u program obnove, pa je 2004. za nužne popravke osigurano 40 tisu}a kuna. Prvim je pregledima ustanovljeno da su freske koje je otkrio pokojni akademik Branko Fu~i} u lo{em stanju, ali su poslužile za

ZA BLAGDAN MAJKE BOŽJE OD SNIJEGA MJEŠTANI MARUŽINA DOBILI OBNOVLJENU CRKVU

Maružinska crkvica stara je 1.200 godina

postavljen za zamjenika ravnatelja Pazinskog sjemeni{ta. Tjedan dana nakon posljednje takve svetkovine u Kanfanaru, 24. kolovoza 1947. mu~eni~ki je ubijen nakon krizme u Lani{}u, gdje se nalazio kao pratilac Jakova Ukmara prilikom dijeljenja krizme. Pokopan je u župnoj crkvi u Svetvin~entu.

Vjekoslav Milovan govori o Bule{i}evom životnom putu

rekonstrukciju cjeline crkve.

Prema istraživanjima akademika Fu~i}a, crkva Majke Božje od Snijega u Maružinima bila je potpuno oslikana. Prema ostacima fresaka vidljivo je da na donjem dijelu nisu, kako je uobi~ajeno, prikazani apostoli, ve} drugi sveci. Na lijevoj strani trijumfalnog luka nalazi se figura o~uvana skoro do visine glave, koja najvjerojatnije predstavlja an|ela Navje{tenja. Sa~uvani su i ostaci crvene bordure na luci apside, iznad kustodija i na trompama. Umjesto originalnog od {krilja na crkvi je postavljen krov s kanalicama, i ožbukan je strop, kao i vanjski i unutarnji zidovi. To je u~injeno vapnenom žbukom, prilikom ~ega su sa~uvani ostaci fresaka. Nakon skidanja unutra{nje žbuke na sjevernom zidu prona|ena su dva zazidana predromani~ka prozora.

Vrijedni ostaci predromani~ke crkve prona|eni su i na zadnjem vanjskom zidu. Prilikom neke od ranijih rekonstrukcija crkve oko malog prozora, koji je kasnije tako|er zazidan, postavljena je izrezbarena kamena plastika, koja je prije toga služila kao oltarna pregrada. Preostali dijelovi postavljeni su kao pla{t uz cijeli zadnji zid crkve. Prilikom novog žbukanja ovi vrijedni pronalasci su ostavljeni, a ponovno otvoreni prozor

apside zatvoren je mutnim staklom, koje crkvi daje difuzno svjetlo.

Iza razidane klup~ice konzervatori su prona{li originalnu žbuku starije gra|evine, kojoj pripada i stariji pod crkve, prona|en ispod sada{njeg poplo~enja. Arheolo{ka istraživanja u unutra{njosti crkve potvrdila su da je sagra|ena na predromani~kom objektu. Skidanjem klup~ice prona|ene su i plo~e predromani~ke oltarne pregrade. Bistrovi} ih je smjestio u 9. stolje}e. Uz nalaze koji su nakon prija{njih istraživanja pohranjeni u Arheolo{kom muzeju Istre i novootkrivene sada je poznato 11 elemenata predromani~ke skulpture, {to crkvu Majke Božje od Snijega svrstava me|u najvažnije povijesne lokalitete svog vremena.

Prona|eni uzorci bit }e pohranjeni u lapidariju crkve koji }e se uskoro ure|ivati. Crkva }e dobiti i informativni pano, a na}i }e se i u turisti~kom itinererima. Maružinska crkva jedna je od pet istarskih posve}enih Majci Božjoj od Snijega. U njenu obnovu Ministarstvo kulture uložilo je oko 200 tisu}a kuna. Radove je izveo obrtnik Mladen Medan~i} iz Sutivanca sa svojim majstorima, dok je arheolo{ke nalaze uredio Slobodan Boži}kovi}.

Obnovljena crkva Majke Božje od Snijega u Maružinima

Predromani~ki kameni ulomci uklopljeni su u pro~elje crkve -konzervator Željko Bistrovi}

28

Vl. Milenko i Orijano ^ernjaTel/fax 052/825-513, tel 825-163 • Istarska 4, KANFANAR

Komunalno poduze}e

Limska draga d.o.o. Kanfanar

O Oglasi

DDoga|aji

VELIK DAN ZA KANFANARŠTINU BIO JE I OTVARANJE ADRISOVIH TVORNICA 20. SVIBNJA

Tvornice po najvi{im standardima Europske unije

Adris grupa je 20. svibnja 2007. u Kanfanaru, u

povodu 135. obljetnice rada Tvornice duhana Rovinj, sve~ano otvorila nove tvornice TDR-a i Istragrafike. Otvorenju jednog od najmodernijih tvorni~kih kompleksa u ovome dijelu Europe, ukupne vrijednosti vi{e od milijardu kuna, nazo~ilo je sedam tisu}a gra|ana, zaposlenika i gostiju, me|u njima i hrvatski predsjednik Stjepan Mesi}, koji je na vrijeme stigao s puta po Jordanu.

Od projektiranja do izgradnje tih tvornica, najve}e greenfield investicije u Hrvatskoj, bile se angažirane isklju~ivo hrvatske tvrtke. Gradnja je po~ela 2005. godine, a u izgradnju nove tvornice duhana uloženo je ukupno 123 milijuna eura, a 17 milijuna eura u proizvodne kapacitete Istragrafike te {est milijuna eura u izgradnju infrastrukture. Tvorni~ka linija

za pripremu prera|uje do osam tona duhana na sat, a godi{nje se planira proizvesti 20 milijardi, odnosno 20.000 tona cigareta. Tvornica je gra|ena po najvi{im standardima Europske unije.

- Izgradnja ove tvornice jedan je od najve}ih uspjeha na{ega gospodarstva. U kanfanarskoj zoni izgra|ena je jedna od najmodernijih tvornica u ovoj bran{i. Zna~ajno je da je pritom ure|en i okoli{, tako da se tvornica nalazi usred ure|enog parka. Velik je to uspjeh za kompaniju koja se iskazala u privatizaciji i poslovanju, istaknuo je Mesi}, a predsjednik Uprave Adrisa Ante Vlahovi} vratio se u pro{lost, spomenuv{i Mariju Longo i Mariju Devescovi, koje su prije 135 godina pripremile stolove za prvu smjenu tvornice duhana koja je po~ela raditi u nekada{njoj austrougarskoj vojarni. Njihov su rad slijedile brojne generacije,

Presudan dogovor s Op}inom KanfanarNove su tvornice Adrisa izgra|ene po najvi{im standardima EU-a. Svi su prostori u njima klimatizirani, a zaposlenicima su na raspolaganju prostorije za odmor, ambulanta i restoran. Pri gradnji se posebno vodilo ra~una o za{titi od one~i{}enja zraka. Tvorni~ki kompleks u Kanfanaru ima najmoderniji sustav za biolo{ko pro~i{}avanje otpadnih voda. Pro~i{}ene vode prikupljaju se u akumulacijskom jezeru, a koristit }e se u tehnolo{kom procesu i za zalijevanje velikog parka koji je ure|en oko tvornice.Biopro~ista~ je gra|en modelom javno-privatnog partnerstva op}ine Kanfanar i Adris grupe i na njega su priklju~ene otpadne vode Kanfanara. Za potrebe industrijske zone u Kanfanaru izgra|en je novi vodovod, dalekovod s trafostanicom u Svetvin~entu te su dovedene telekomunikacijske linije i izgra|ena nova cesta, u {to je ukupno utro{eno vi{e od 200 milijuna kuna. Upravo je odluka o smje{taju novih tvornica imala presudan utjecaj za nastanak jedne od najmodernijih poslovnih zona u Hrvatskoj.

KAMENOREZA^KI FILIGRANSKI POTHVAT

Napravio kamenu maketu DvigradaIve Mareti} iz sela Tuti}

i blizu Sv. Katarine, mjesta udaljenog ~etrnaest kilometara od Žminja, nakon izrade vjerne kamene makete ka{tela Grimani u Savi~enti, visine {ezdesetak centimetara, odvažio se i na~inio maketu starog grada Dvigrada. Mareti}, koji je jedan od prvih proizvo|a~a suvenira u Istri (prvonagra|eni na Smotri proizvo|a~a istarskih suvenira 1997. u Savi~enti), kaže da je nacrt za Dvigrad dobio od Toneta (Antona Medena) iz Kanfanara. - To san fotokopira i dela po ten. Ne{to je dodano. Vjerojatno

nije sve pogo|eno sto posto, ali otprilike je to to – kaže Ive Mareti}. Vjernu maketu Dvigrada Mareti} jo{ nije nigdje izložio, a mogao mi, recimo u Kanfanaru. Izuzev velikih kamenih maketa Mareti} radi i minijaturne kamene istarske ku}e na temelju nacrta ili fotografije.- Danas ve}inom koristim piljenu grotu marke Kanfanar ~a ostane od kamenoresci poli Dorijaneta u Ori~ima, ali i prirodne grote od tankih {krilja koje imaju pravu patinu - otkriva nam tajnu žu}kaste patine malih kamenih ku}ica. (R.V.)

Dvigrad po starom nacrtu - Ive Mareti} sa suprugom

Izgradnja ove tvornice jedan je od najve}ih uspjeha na{ega gospodarstva - predsjednik Stipe Mesi}

a sada{nja je ostvarila san izgradnje moderne tvornice koja }e mo}i konkurirati na globalnom trži{tu. Ante Vlahovi} je istaknuo da je ta korporacija uložila vi{e od milijardu kuna kako bi ljudi zadržali radna mjesta i ostvarili svoje pravo na rad.

Pokretanjem proizvodnje u Kanfanaru TDR je zasigurno oja~ao svoju konkurentsku prednost na trži{tima u regiji, a Istragrafika u~vrstila svoju

vode}u poziciju u Hrvatskoj. Kanfanarska sredina pak, dobila je u moderne tvornice i veliku perspektivu u budu}nosti. Tvornicu su, u nazo~nosti predsjednika države Stjepana Mesi}a i predsjednika Uprave Adris grupe Ante Vlahovi}a, otvorile najstarija i najmla|a djelatnica TDR-a Milena Kranjac i Sanja Švi}, simboli~nim odmotavanjem ma{ne. U zabavnom programu nastupili su Gibonni, Tony Cetinski i Gustafi.

Jakov~i}, Mesi} i Vlahovi} u novim pogonima TDR-a

“Fabriku” su otvorile Milena Kranjac i Sanja Švi} simboli~nim odmotavanjem ma{ne

30

O Oglasi

31

KKri‘aljka