etika i dr. odgovornost u menadz

8/9/2019 Etika i Dr. Odgovornost u Menadz

1/20


2/20

SADR*A4

UVOD'''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''2

2' DEFINIRAN4E POSLOVNE ETIKE''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''01.1. Poslovna etika...................................................................................................................................2

1.1. Etike dvojbe....................................................................................................................................4

3.2. Etiki kodeks............................................................................................................................... .....5

0' DRU5TVENA OD6OVORNOST U MENAD*MENTU'''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''7

2.1. Pojam i evolucija koncepta drutvene odgovornosti.........................................................................6

2.2.pravljanje drutvenim utjecajima i odgovornosti predu!e"a kao kljuni !adatak menad#menta.. .. .$

2.3. %orporativna drutvena odgovornost................................................................................................&

8' ZNAA4 POSLOVNE ETIKE I DRU5TVENE OD6OVORNOSTI U MEND*MENTU'''''''''''22

3. 1. 'rutvena odgovornost ( kljuni !adatak menad#menta................................................................12

3.2. )vjetski pokret drutveno odgovornost ponaanja..........................................................................14

ZAKL4UAK''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''27

LITERATURA'''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''29


3/20

UVOD

Etika u menad#mentu predstavlja dio poslovne etike* a odnosi se na temeljne vrijednostimenad#era pri donoenju odluka i vrednovanju e+ekata nji,ovi, poslovni, odluka.

menad#mentu etika uspostavlja standarde u odnosu prema onomu to je dobro ili loe u vo-enju idonoenju odluka menad#era.

'anas drutvo ima brige i interese koji nisu iskljuivo br! privredni rast* to su prije svega briga okvalitetu #ivota i !atiti ovjekove #ivotne okoline. pravo se u tome ponajvie uoava i svr,adrutvene odgovornosti predu!e"a* koja podra!umijeva ekonomsku uspjenost predu!e"a u!istovremenu drutvenu odgovornost !a !atitu prirodni, i ljudski, potencijala.

vaj seminarski rad se sastoji od 1$ stranica* rad je podijeljen u tri dijela* a struktura rada jesljede"a/

Prvi dio rada predstavlja svojevrstan uvod u seminarski rad i ra!radu teme* odnosno u prvomdijelu je de+inisana etika i poslovna etika* te nji,ov !naaj* etiki kodeks.

drugom dijelu rada objanjen je pojam i evolucija drutvene odgovornosti uopteno idrutvena odgovornost predu!e"a* menad#menta i menad#era.

tre"em* posljedenjem dijelu rada je objanjen !naaj poslovne etike i drutvene odgovornosti umenad#mentu* gdje je napravljen i osvrt na svjetski pokret drutveno odgovornog ponaanja umenad#mentu.

3


4/20

2' DEFINIRAN4E POSLOVNE ETIKE

2'2' P$&+$#na etika

Etika 0 dola!i od grke rijei et,os obiaj* navada* !naenje* "ud je +ilo!o+ska disciplina koja

ispituje smisao i ciljeve moralni, ,tijenja* temeljne kriterije !a moralno vrednovanje te!asnovanost i i!vor morala.

o#emo je promatrati kao osnovno moralno naelo koje nas vodi u #ivotu* odnosno sklopmoralni, principa i vrijednosti koji upravljaju ponaanjem pojedinaca ili grupa u odnosu premaonom to je dobro ili loe.

Poslovna etika se odnosi na iroki opseg problema pove!ani, s drutvenom i moralnomodgovorno"u ekonomije i ljudi koji donose odluke u poslovnom svijetu. na obu,va"aprimjenu etiki, principa u poslovnim odnosima i aktivnostima* a mnoga predu!e"a imaju i u

pisanom obliku +ormalne etike kodekse.

Etika u menad#mentu predstavlja dio poslovne etike* a odnosi se na temeljne vrijednostimenad#era pri donoenju odluka i vrednovanju e+ekata nji,ovi, poslovni, odluka. menad#mentu etika uspostavlja standarde u odnosu prema onomu to je dobro ili loe u vo-enju idonoenju odluka menad#era.

snovne grupe etike teorije i pristupi donoenju menad#erski, odluka/

ri su osnovne skupine etike teorije/1

1. Deskriptivna etika/ podra!umijeva prouavanje i opisivanje morala ljudi* kulture idrutva te osigurava temeljnu materiju normativnoj etici. a!ira na psi,olokom i

1 uble* .* snove menad#menta* )inergija* agreb* 2776.* str. 66.

4


5/20

etnogra+skom istra#ivanju s ciljem ra!umijevanja na koji nain se donose poslovne

odluke te to utjee na taj proces i re!ultate ti, odluka2. Normativna etika/ +ormira i pove!uje ra!liite moralne norme* pravila i drutva*

pronala!i temelj !a i!vo-enje posebni, ili pojedinani, normi te opravdava temeljne

principe moralnosti. na se ba!ira na +ilo!o+skom promiljanju i pokuaju ra!umijevanjakoji oblik poslovni, aktivnosti je ispravan* a koji je pogrean.

3. Metaetika: bavi se !naenjem moralni, termina te logikom moralnog

!akljuivanja.

enad#erska etika se ubraja u deskriptivnu te normativnu skupinu teorija etike* a pri donoenju

odluka menad#eri se uglavnom koriste normativnom etikom i to kro! sljede"e pristupe/2

Utilitarni pristup/ propisuje etike standarde !a menad#ere* a koji se odnose na

organi!acijske ciljeve* e+ikasnost i sukob interesa. Individualistiki pristup/ promovira osobne interese na dugi rok. Moralno - pravni pristup/ prema njemu etiki korektna odluka najbolje podr#ava prava ljudi

na koje utjee. Pristup pravde/ temelji se na standardima jednakosti* nepristranosti i potenju.

Kak#$ $na"an,e $da;!mi,e#a $&+$#na etika

emelj poslovne etike je ponaanje u skladu sa !akonom. akvo ponaanje obu,va"a i pru#anje

istiniti,* transparentni, in+ormacija* poten pristup prema konkurenciji* !aposlenicima*dioniarima* partnerima kao i +okusiranje na drutvenu odgovornost i odr#ivi ra!voj. %oristi kojeorgani!acija ima od uvo-enja poslovne etike i etinog ponaanja su viestruke i dugoronoisplative* jer se takvim poslovanjem utjee na smanjenje trokova nastali, kao posljedicaneetinog ponaanja !aposlenika i manad#menta.

'anas* u 21. stolje"u poslovna etika je postala nei!ostavan nain ponaanja u ve"ini moderni,predu!e"a* kao i +okus u +akultetskom* poslijediplomskom i doktorskom obra!ovanju ine+ormalnoj edukaciji. renutno* biti poslovno etian je popularno u poslovnom okru#enju.

Kak$ im+ementiati $&+$#n! etik!8ajva#niji preduslov !a implementaciju poslovne etike je postojanje svijesti o va#nosti iste*nakon ega kre"e strukturirani proces koji "e stvoriti temelje !a ra!voj poslovno etinogponaanja* temeljen na potivanju !akonski,odredbi.

2 uble* .* snove menad#menta* )inergija* agreb* 2776.* str. 6$

5


6/20


7/20

s nji,ovim vlastitim moralnim vrijednostima* a ponekad su u dvojbi koju odluku donijeti*

odnosno to odabrati i!me-u dvije =dobre stvariC.

'vije naje"e dvojbe koje se javljaju u poslovanju odnose se na pitanje je li donesena odluka

etina te jesu li ispravno vrednovane neke aktivnosti* doga-aji ili pojave u poslovnom okru#enju.

%ada pojedinac donosi odluke koje utjeu samo na njegov #ivot ili #ivot njegove obitelji*

mogu"e posljedice* !bog pogreno donesene odluke manje su u odnosu na mogu"e posljedice u

sluaju kada se donose odluke koje imaju utjecaj na iru drutvenu !ajednicu.

Met$de ,e"a#an,a eti-ki< d#$,/i

Postavlja se pitanje na koji nain pojedinac mo#e rijeiti etike dvojbe s kojima se susre"e nasvom radnom mjestu i u svom poslovnom okru#enju. svijetu su po!nate ra!ne metode koje sura!vili strunjaci i !nanstvenici s podruja etike.

8eke od ti, metoda su/


8/20

0' DRU5TVENA OD6OVORNOST U MENAD*MENTU

0'2' P$,am i e#$+!(i,a k$n(eta d!"t#ene $d%$#$n$&ti

Drutvena odgovornost menadera 0!o"ial #esponsi$ilit% o& Managers predstavlja odnosmenad#era prema okru#enju koji se mjeri pisanim ili nepisanim moralnim pravilima* prema

kojima se ocjenjuje ponaanje menad#menta* odnosno predu!e"a koje vodi. :elativno je noviposlovni pojam ( nastaje poetkom druge polovine prolog vijeka* a podra!umijeva o$ve'umenadmenta da vri i'$or i podu'ima ak"i(e ko(e )e doprini(eti do$ro$iti i interesima drutva i

predu'e)a.

internet enciklopediji*ikipedia+ drutvena odgovornost predu'e)a ,korpora"i(e se de&iniekao =koncept koji nala#e komercijalnim predu!e"ima da brinu o svim svojim stejk,olderima* usvim aspektima svoji, poslovni, aktivnostiC* odnosno =odgovornost korpora"i(e prema drutvu in(iovo o'$il(no ra'matran(e ut(e"a(a ko(i d(elovan(e predu'e)a ima na drutvo .> istom i!voruposebno se de+inira drutvena odgovornost menadera kao =odgovornostmenadera da prii'vravan(u svo(i drutveno priva)eni misi(a $udu os(etl(ivi na sile i elemente svog

drutvenog okruen(a+ postupa(u u skladu s n(ima+ d(elu(u i ive u interak"i(i s n(ima.> 6

/vropska komisi(a u svojim )mjernicama !a politiku drutvene odgovornosti predu!e"a 0/0*ite Paper on 0orporate !o"ial #esponsi$ilit%+ 23* drutvenu odgovornost predu!e"ade+inira kao =koncept prema kome podu!e"e na do$rovol(nom prin"ipu integrira $rigu odrutvenim pitan(ima i 'atiti okolia u svo(e poslovne aktivnosti i odnose s ste(kolderima

0vlasnicima* dioniarima* !aposlenicima* potroaima* dobavljaima* vladom* medijima i iromjavno"u.C Analogno tome* u knji!i 0orporate !o"ial #esponsi$ilit% - n Implementation uide&or 0anadian 4usiness*i!date pod pokroviteljstvom kanadske vlade* drutvena odgovornost ses,vata kao =nain na ko(i predu'e)a integriu svo(a drutvena i ekonomska interesovan(a+ kao i$rigu o okruen(u+ u svo(e vri(ednosti+ kulturu+ odluivan(e+ strategi(u i aktivnosti+ (avno i

6 ,ttp/,r.FiktionarG.orgFikidruHD5HA1tvenaIodgovornost

;
http://hr.wiktionary.org/wiki/menad%C5%BEerhttp://hr.wiktionary.org/wiki/menad%C5%BEerhttp://hr.wiktionary.org/wiki/menad%C5%BEer


9/20


10/20

!bog sve i!ra#enije interakcije u kompleksnom i nestabilnom okru#enju* ire su ukljueni udrutvo oni* pored ekonomske misi(e+ ima(u drutvenu odgovornost. Pitanja drutveneodgovornosti su najte#a od svi, sa kojima se suoava menad#ment pri de+inisanju misijeposlovnog sistema.

p"a podruja aktivnosti i drutvene odgovornosti predu!e"a su/12

1. sprjeavanje i rjeavanje ekoloki, problema*2. unaprje-ivanje obra!ovanja* umjetnosti i !dravlja !ajednice*3. doprinos rjeavanju op"eljudski, i socijalni, problema i unaprje-ivanja !ajednice*4. unaprje-enje javne uprave omogu"avanjem menad#erima i strunjacima anga#man na

vladinim po!icijama.

8akon decenija rasprava o temama ve!anim !a drutvenu odgovornost* poslovni sistem treba da

nastoji da odredi orijentaciju koja se re+lektira u njegovom i!vjetaju o misiji. dlian sa#etaksmjernica 0uputa !a drutveno odgovorne +irme* koji je kon!istentan sa pristupom stejk,oldera*dao je ./. !a6%er/13

1. )vr,a posla je stvaranje pro+ita i menad#eri treba da nastoje da se ostvari optimalni pro+it!a du#i vremenski rokL

2. 8i jedan stvarni pro+it se ne mo#e tra#iti 0!a,tijevati ukoliko se prije toga ne otplatetrokovi posla. vo ukljuuje sve drutvene trokove* odre-ene detaljnom anali!omdrutvenog balansa i!me-u poslovnog sistema i drutva.

3. koliko postoje drutveni trokovi na poljima !a koje jo ne postoje objektivni standardi

!a korekciju* onda menad#eri treba da urade te standarde* koji treba da budu !asnovani naprocjeni menad#era po pitanju onoga to treba da postoji i da istovremeno o,rabrujeindividualno ue"e lanova poslovnog sistema pri i!radi potrebni, drutveni, standarda.

4. amo gdje pritisci konkurenata ili ekonomska prisila unaprijed iskljuuju aktivnosti popitanju drutvene odgovornosti* onda takvi poslovi treba da pri!naju da njegove operacije>crpeC drutveni kapital* i da !bog toga predstavljaju gubitak 0!a drutvo. reba dapokuaju da ponovo uspostave pro+itabilne operacije preko boljeg menad#menta* ukolikoje problem interne prirode* ili !agovaranja ispravke odre-eni, !akonski, akata* ukolikose trpi !bog naina na koji su ura-ena pravila poslovne konkurencije.

%oliina pa#nje koju menad#ment i drutvo pridaju podruju drutvene odgovornosti !adnji,se godina pove"ala i vjerojatno "e nastaviti rasti. o prije svega !ato to se svijest i percepcijapotroaa ( kupaca proi!voda i usluga radikalno mijenja. Potroai se vie ne !adovoljavaju

12 Paerce * R.A.99 S :obinson* :..Rr. * isto* str. &7.

13 Pearce* R.A.99L :obinson* :..Rr.* isto* str. &3(&4.

17


11/20

samo kvalitetom proi!voda i usluga* nego sve vie poka!uju interesovanje !a to kako sepredu!e"a ponaaju i ta rade i!van s+ere proi!voda i usluga.

ni* naime*ele $iti sigurni da ne doprinose nekim predu'e)ima ko(a tete drutvu+ n(egovimresursima ili l(udima.)ve je vie primjera bojkotovanja proi!voda i usluga proi!vedeni, od

strane drutveno neodgovorni, predu!e"a. )toga je obve!a i du#nost menad#menta da svaku va#nuodluku valori!ira ne samo na temelju nje!ini, ekonomski,* nego i drutveni, uinaka* te da donosiodluke i podu'ima samo one ak"i(e ko(e istodo$no pove)ava(u do$ro$it i drutva i organi'a"i(e.

Predu!e"a su svjesna da mogu doprinijeti odr#ivom ra!voju upravljaju"i nji,ovim poslovnimaktivnostima na nain da poboljaju ekonomski rast* dok istovremeno osiguravaju pove"anje!atite okoline i promicanje drutvene odgovornosti* ukljuuju"i interese potroaa.14

)asvim je sigurno da i dananji investitori ra!miljaju o dugoronoj odr#ivosti poslovnog sistema

u koji #ele ulo#iti svoj novac. Ravnost je mnogo nauila i! proli, kri!a* a i!me-u ostaloga i to*da su kratkorona ori(enta"i(a i drutvena odgovornost nekompati$ilne. 'obri* iskusni ivi!ionarski lideri u poslovnom sektoru svjesni su da im je te#nja !a pukim !grtanjem dobitikratkoroan uspje,. 8a tr#itu valja i opstati. Drutvena odgovornost donosi ve)i ugled+ ve)iugled stvara $ol(i imid+ a do$ro (e po'nato kako $ol(i imid donosi i ve)i pro&it.15

0'8' K$$ati#na d!"t#ena $d%$#$n$&t

)ve vie se name"e miljenje* ne samo od strane politiara* ve" i poslovni, lidera* da ulogabi!nis treba da bude i!nad samog stvaranja pro+ita* i da dovede do pove"anje saradnje i!me-unjega i drutva.


12/20

odnosa je drutvena osetljivost koja daje odgovor na pitanje da li* i u kojoj meri kompanijareaguje na ra!ne drutvene probleme. )ocijalna odgovornost kompanija u teoriji se de+inie nara!ne naine. ako* %ilcullen i %ooistra 01&&& istiu da se ona mo#e ra!umjeti kao stepenmoralni, obave!a koje se mogu pripisati korporacijama i!nad jednostavne poslunosti !akonimadr#ave.

a %otlera i Bee 0277&/14 socijalna odgovornost kompanija predstavlja opredeljenje kompanija!a unapre-enje dobrobiti !ajednice kro! diskrecionu 0dobrovoljnu poslovnu praksu i doprinose!a raun sopstveni, resursa. )avremeni trendovi koji se ispoljavaju u domenu socijalneodgovornosti kompanija mogu se iska!ati kao preva!ila#enje tradicionalnog pristupakorporativnoj +ilantropiji* u smislu jednostavne transakcije kojom se participiralo u socijalnimproblemima* a koja se mogla kopirati od strane drugi, kompanija. )ocijalna odgovornostkompanija* ustanovljena kao strateki pristup* u sutini je sadr#ana u dugoronom odnosu sasvim stejk,olderima* to jeste te#e kopirati i otuda je ona mogu" i!vor strateke konkurentskeprednosti 0Rones* artlett* 277&.

%oncept korporativne socijalne odgovornosti predstavlja jedno od kljuni, etiki, i moralni,problema kojima je okru#eno korporativno odluivanje i ponaanje 0ranco* :odrigues* 2776. principu* korporativna socijalna odgovornost se odnosi na obave!e kompanije prema drutvu*preci!nije* ona se odnosi na obave!e prema stejk,olderima i onima koji utiu na korporativnepolitike i prakse.

Keneralno* korporativna odgovornost kompanija se smatra kao obave!a kompanije da se !atiti iunapredi bogatstvo drutva i kompanije sada* kao i u budu"nosti 0)taples* 2774* kro! ra!nebi!nise i drutvene akcije 0)en* ,attac,arGa* 2771 i urban* Kreening* 1&&$ i da se obe!bijedi

generisanje pravedni, 0jednaki, i odr#ivi, koristi !a ra!liite stejk,oldere.

Argumenti socijalne odgovornosti kompanija ba!irani su* na ve" u praksi ispoljenim*dugoronim prednostima socijalno odgovornog ponaanja* kao to su/

Pove"an moral osoblja i sposobnosti da se osoblje regrutuje i !adr#i. oeno je da korporativnasocijalna odgovornost i aktivnosti !aposleni,* u smislu inicijativa u tom segmentu* mogu dadonesu visoke dividende jer se mani+estuju kao kvalitetan interni marketing instrument.Preporuuje se* otuda* da menad#eri neposrednije upo!naju !aposlene sa tim inicijativama* dastave u +okus jau identi+ikaciju !aposleni, sa kompanijom* te da i, anga#uju na stvaranju

vrednosti* a u sledstvu aktivnosti na korporativnoj socijalnoj odgovornostiLPove"ana reputacija u okviru !ajednice* to potencijalno jaa mogu"nost ve"eg resornogobe!bje-enjaL

napre-enje kanala komunikacije u lokalnoj !ajedniciL atita lokalni, lanaca snabdijevanja* te bolji menad#ment ri!icimaL

12


13/20

napre-eno povjerenje potroaa i partnerstvo sa dobavljaima to dovodi do ve"i,

prodaja.16

16 uble* .* snove menad#menta* )inergija* agreb* 2776.* str. 6$

13


14/20

8' ZNAA4 POSLOVNE ETIKE I DRU5TVENE OD6OVORNOSTI U

MEND*MENTU

'rutvena odgovornost menad#era predstavlja odnos menad#era prema okru#enju koji se meripisanim ili nepisanim moralnim pravilima* prema kojima se ocenjuje ponaanje menad#menta*odnosno predu!e"a koje vodi. :elativno je novi poslovni pojam ( nastaje poetkom drugepolovine prolog veka* a podra!umeva obave!u menad#menta da vri i!bor i predu!ima akcijekoje "e doprineti dobrobiti i interesima drutva i predu!e"a. internet enciklopediji Oikipedia*drutvena odgovornost predu!e"a se de+inie kao koncept koji nala#e komercijalnimpredu!e"ima da brinu o svim svojim stejk,olderima* u svim aspektima svoji, poslovni,aktivnosti* odnosno odgovornosti predu!e"a prema drutvu i o!biljno ra!matranje uticaja kojidelovanje predu!e"a ima na drutvo.

istom i!voru posebno se apostro+ira drutvena odgovornost menad#era kao odgovornostmenad#era da pri i!vravanju svoji, drutveno pri,va"eni, misija budu =osjetljivi> na sile ielemente svog drutvenog okru#enja* tj. postupaju i djeluju u skladu sa njima* deluju i #ive uinterakciji sa njima. 'e+inisati pojam poslovne etike nije mogu"e be! pret,odnog objanjenjapojmova morala i etike. oral je skup nepisani, pravila i obiaja koji utvr-uju me-uljudskeodnose i donose sud o tome ta je dobro* a ta !lo. oral se de+inie i kao skup pravilaodre-enog drutva i drutvene klase o sadr#aju i nainu me-usobni, odnosa i ljudski, !ajednica.Etika bi u tom sluaju mogla da predstavlja dalje teorijsko ra!ra-ivanje tog odnosa. A kaoprimjenjeni dio etike proi!ila!i poslovna etika koja se mo#e okarakterisati kao primjena etiki,vrijednosti na poslovnu praksu* pri emu se primjenjuje na sve aspekte poslovnog ponaanja* od

strateki, odluka do ponaanja i odnosa prema kupcima i dobavljaima. Dijenjeni amerikiautori naje"e posmatraju poslovnu etiku kao skup moralni, pravila i vrijednosti koje utiu iusmjeravaju ponaanje pojedinca ili grupa u odnosu na neto to je dobro ili loe. Etika postavljastandarde prema tome ta je dobro ili loe u upravljanju ili odluivanju.1$

9! svega navedenog mogli bismo i!vu"i !akljuak da je etika u ve!i sa pravednou i u velikojmjeri sa odluivanjem o tome ta je to to je dobro a ta loe* u de+inisanju prakse i pravila kojapodr#avaju odgovorno ponaanje i!me-u pojedinaca i grupa. Ro se mo#e dodati da biti etianukljuuje predu!imanje akcija koje "e osigurati da se ta praksa i pravila striktno i konstantnoprimjenjuju u svakodnevnim poslovnim situacijama.


15/20

Princip dobroinstva* odnosno neke vrste milosr-a !a,tjeva od sre"niji, lanova drutva da

poma#u manje sre"nim lanovima* ne!aposlenim* bolesnim* ,endikepiranim* starim i ostalimmanje sposobnim dijelom stanovnitva i drutvene !ajednice. Pomo" mo#e biti usmjerenadirektno ili indirektno ( kro! ra!ne institucije* kao to su crkva* pokreti* drutva* organi!acije.

Princip preu!imanja odgovornosti(starateljstva potie i! iblije. n !a,tjeva od bogatiji,pojedinaca da preu!mu ulogu pomagaa* da brinu i vode rauna o stvarima koje mogu doprinetira!voju drutva u cjelini. okom e!deseti, i sedamdeseti, godina prolog vijeka ova dva%arnegijeva principa su nairoko pri,va"ena. Poinje da se s,vata da Jmo" stvara odgovornostJ.

ajedniko !a oba principa je da su gledala na vlasnike predu!e"a kao na roditelje u odnosu na0djecu !aposlene i potroae to je bila i jedna od glavni, kritika Revandelja bogatstva* iako

postoje mnogi primjeri kori"enja ovog principa i danas.

Redna od vladaju"i, teorija uka!uju da postoji tako!vani Jelini !akon odgovornostiJ kojinedvosmisleno uka!uje na to da oni koji ne koriste mo" na* !a drutvo* odgovoran nain* imajui!gleda da tu mo" tokom vremena i!gube. o !nai da su lini interesi organi!acija0predu!e"a dabudu socijalno odgovorne* ili bar da reaguju na impulse koje im drutvena !ajednica alje. stvari* ova teorija smatra da je drutvo dalo bi!nisu 0institucijama poslovni, sistema ve"u mo" ida bi!nis treba da iskoristi tu mo" 0uticaj u cilju udovoljavanja drutvenim odgovornostima.'rutvo "e pro!vati odre-eni bi!nis po pitanju odgovornosti !a kori"enje mo"i* i ukoliko bi!nissam po sebi ne bude dobrovoljno tra#io nain da ispuni drutvenu odgovornost* onda "e ga

drutvo na to prisiliti. 8apredak u drutvu* u krajnjem sluaju* "e biti od koristi !a poslovnuaktivnost* kako ukupnu u cijelom drutveno(ekonomskom sistemu* tako i pojedinano na nivoumanji, poslovni, sistema 0predu!e"a.1&

8' 2' D!"t#ena $d%$#$n$&t = k+,!-ni ;adatak menadmenta

8aroito* u posljednjoj deceniji prolog vijeka jasno se poka!alo da se na poslovne sisteme viene mo#e gledati kao na iskljuivo proi!vodno ekonomske tvorevine koje svoje aktivnostiobavljaju po principu =!atvorene kutuje>. spene svjetske i doma"e organi!acije postale susvjesne injenice da u konkurentskoj areni poslovna etika omogu"uje rast i ra!voj* pove"avae+ikasnost i produktivnost. Etika* iako objedinjuje ideju univer!alnosti* ipak podra!umijevatakvo djelovanje koje "e donijeti dobro i sa stanovita socijalne jednakosti i individualnog dobra!a odre-enu organi!aciju i kao njenim interesnim grupama ( kupcima* !aposlenima* akcionarima*#ivotnoj okolini.

1& ilenkovi" .* Tosovi" .* )tankovi" ).* ='rutvena odgovornost predu!e"a(imperativsavremenog menad#menta>* e-unarodna nauna kon+erencija* %ruevac* 2717.

15


16/20

rojna istra#ivanja poka!uju da poslovna etika i pro+itabilnost nisu pojmovi koji se me-usobnoiskljuuju* a predu!e"a koja u svoj vlastiti sistem poslovanja imaju implementiran sistemposlovne etike* poka!uju bolje re!ultate od oni, koji to nemaju.27

oderni poslovni sistemi* !bog sve i!ra#enije interakcije u kompleksnom* krajnje slo#enom i

nestabilnom okru#enju* ire su ukljueni u drutvo ( oni* pored ekonomske misije* imaju idrutvenu odgovornost. Pitanja drutvene odgovornosti su najte#a od svi, sa kojima se suoavamenad#ment pri de+misanju misije poslovnog sistema.

pta podruja aktivnosti i drutvene odgovornosti predu!e"a su/

spreavanje i reavanje ekoloki, problema* unapre-ivanje obra!ovanja* umetnosti i !dravlja !ajednice* doprinos rjeavanju opteljudski, i socijalni, problema i unapre-ivanja !ajednice unapre-enje javne uprave omogu"avanjem menad#erima i strunjacima anga#man na

vladinim po!icijama8akon decenija rasprava o temama ve!anim !a drutvenu odgovornost* poslovni sistem treba danastoji da odredi orjentaciju koja se oslikava u njegovom i!vetaju o misiji. %oliina pa#nje kojumenad#ment i drutvo pridaju podruju drutvene odgovornosti !adnji, se godina pove"ala ivjerovatno "e nastaviti trend rasta. o prije svega !ato to se svijest i percepcija potroaa (kupaca proi!voda i usluga radikalno mijenja. Potroai se vie ne !adovoljavaju samo kvalitetomproi!voda i usluga* nego sve vie poka!uju interesovanje !a to kako se predu!e"a ponaaju i tarade i!van s+ere proi!voda i usluga. ni danas* prije svega* #ele biti sigurni da ne doprinosenekim predu!e"ima koja na bilo koji nain tete drutvu* njegovim resursima ili ljudima. )ve je

vie primjera bojkotovanja proi!voda i usluga proi!vedeni, od strane drutveno neodgovorni,predu!e"a. ato je obave!a i du#nost menad#menta da svaku va#nu odluku valori!uje ne samona temelju ekonomski,* nego i drutveni, uinaka* a samim tim i da donosi odluke i predu!imasamo one akcije koje u isto vrijeme pove"avaju dobrobit i drutva i organi!acije. sutinipolitike drutvene odgovornosti predu!e"a akcenat treba staviti na/


17/20

Pra"enje* mjerenje i i!vetavanje. ) ob!irom na !a,teve aktera !a donoenje in+ormacija itransparentnosti u porastu je broj i!vjetaja koje predu!e"a javno objavljuju o svom poslovanju.)ve je prisitnuji i trend i!vetavanja koji ukljuuje kako ekonomsku* tako i iru* drutvenudimen!iju* esto sa akcentom na ovjekovu okolinu.


18/20

)ve vie ljudi smatra da su poslovni sistemi* odnosno predu!e"a i drugi poslovni sistemi* kojipro+it stiu eksploatacijom resursa drutva* du#ni raditi na njegovom unapre-enju. Nirom svijeta*a u posljednji, nekoliko godina i kod nas* raste broj poslovni, sistema koji preispituju svoju

strategiju drutvene odgovornosti* kao odgovor na ra!liite ekonomske i drutvene pritiske* aprije svega oni, koji se bave !atitom #ivotne i radne sredine. akvi drutveno odgovorni pslovnisistemi #ele pre svega da svojim poslovni partnerima poalju jasnu poruku koliko im je stalo dodobrobiti itavog drutva. 8a taj nain predu!e"e alje poruku/ dobro je raditi dobroU

Nto u odre-enoj mjeri alje po!itivne signale prema okru#enju predu!e"a 0stejk,olderima.akvim ponaanjem se u stvari investira u budu"nost i jaa se tr#ina po!icija. Pri tome dodatnadobrovoljna po!itivna drutvena aktivnost u odre-enoj meri mo#e pomo"i dugoronomgenerisanju dobiti.

8ajnovija istra#ivanja poka!uju da sve ve"i broj menad#era =ve"u integraciju svoji,organi!acija u drutvo>* s punim pravom* smatra presudnim !a svoj novi uspije,. e-unarodnaorgani!acija !a standardi!aciju 09) u svojim dokumentima* generali!uje pojam drutveneodgovornosti* pa na taj nain #eli ista"i generiku prirodu standarda* va#e"eg !a sve organi!acije*a ne samo predu!e"a.

8aime* 9) je pokrenuo ra!voj budu"e norme 9) 26777 koja "e davati dobrovoljna uputstva odrutvenoj odgovornosti. 8amijenjena je svim vrstama organi!acija i u javnom i u privatnomsektoru* i u ra!vijenim !emljama i u !emljama u ra!voju.

reba da omogu"i ostvarivanje dodatne vrijednosti !a postoje"i rad na drutvenoj odgovornosti

time to "e se/23

1. ra!viti me-unarodni konsen!us o tome ta drutvena odgovornost !nai i kojim sepitanjima u ve!i s njom organi!acije trebaju baviti*

2. dati smjernice o prevo-enju naela u konkretne radnje* i3. obu,vatiti najbolju praksu koja je ve" ra!vijena i proiriti je globalno !a dobrobit

me-unarodne !ajednice.

23 ilenkovi" .* Tosovi" .* )tankovi" ).* ='rutvena odgovornost predu!e"a(imperativsavremenog menad#menta>* e-unarodna nauna kon+erencija* %ruevac* 2717.

1;


19/20

ZAKL4UAK

'rutvena odgovornost odnosi se na nain na koji menad#eri i !aposlenici vide svoju du#nost ili

obave!u da donose odluke koje tite* pojaavaju i unapre-uju blagostanje i dobrobit stejk,oldera

i drutva u cjelini. kratko* rije je o obave!i menad#menta da odabire i podu!ima akcije koje

"e pridonijeti dobrobiti i interesima i drutva i organi!acije. 'rutvena odgovomost ukljuuje

aktivnosti menad#era na =o!biljnom sagledavanju i ra!matranju posljedice djelovanja sistema

0kojim upravljaju na drutvo.

'rutvena odgovornost postaje poslovni imperativ. enad#ment poslovni, sistema sve vies,va"a da je ona vrlo va#na !a kljune poslovne aktivnosti* te je smatra istinskim investiranjem

radi ostvarivanja preduvjeta !a sigurno i dugotrajno poslovanje

emelj poslovne etike je ponaanje u skladu sa !akonom. akvo ponaanje obu,va"a i pru#anje

istiniti,* transparentni, in+ormacija* poten pristup prema konkurenciji* !aposlenicima*

dioniarima* partnerima kao i +okusiranje na drutvenu odgovornost i odr#ivi ra!voj. %oristi koje

organi!acija ima od uvo-enja poslovne etike i etinog ponaanja su viestruke i dugorono

isplative* jer se takvim poslovanjem utjee na smanjenje trokova nastali, kao posljedicaneetinog ponaanja !aposlenika i manad#menta.

ra!vijenijim !emljama svijeta naglasak je uglavnom stavljen na/ unapre-ivanje i kvalitet

radni, odnosa* prenos te,nologija i !nanja* podi!anje etiki, standarda i normi poslovanja*

osiguranje i obe!bje-ivanje kvaliteta proi!voda* ra!voj ljudski, resursa i edukacije* jednake

mogu"nosti !aposleni,* suoavanje i obraun sa korupcijom* podrku ra!voju civilnog drutva.

1&


20/20

LITERATURA

1. aro @.* =enad#ment>* Panevropski niver!itet =Apeiron>* anja Buka* 2717.2. lanc,ard %.* Peale 8.

etika i dr. odgovornost u menadz

Documents