ETIKA HIS PLANETARNE ODGOVRNOSTIETIKA HISTORIJSKE PLANETARNE ODGOVORNOSTI JE ?Onaj pravac etikog miljenja koji problem moralnog smatra palnetarnim pitanjem i koji daje naglasak na pitanje historijske i solidarne odgovornosti znanstvenika, tehniara i polituara, za posledice svojih izuma i njihove aplikacije i njihovog djelovanja po ovjeka prema drugom ovjeku i njegove biosfere ukljuujui i pitanje moralnog suosjeanja ovjeka prema drugom ovjeku i prirodi.DVA INPERATIVA ETIKE PLANETARNE ODGOVORNOSTI?a)I imperativ glasi: djelujte tako da maksime vaeg djelovanja budu ope pretpostavke opstanka ljudi i biosfere.b)II imperativ glasi: djelujte tako da vaim djelovanjem buduim generacijama obezbjedite sretan ivot.

VARIJANTE ETIKE HISTORIJSKE ODGOVORNOSTI?1. Eko etika predstavnik je Henrich, je etika o onom moras za koje snosimo planetarnu odgovornost, ona je ucenje o postojanju covjeka i negove biosfere.

ETIKA PLANETARNE ODGOVORNOSTI SE DJELI NA?-Ekoetiku- Etiku historijske odgovornosti - Etika univerzalne i komunitativne zajednice

ETIKA ISTORIJKE PLANETARNE ODGOVORNOSTI RAZVIJA SE U DVA PRAVCA?a)Kantov etiki formalizam ( formalistika etika) - koja polazi od forme, interesuje ga forma ovjekovog djelovanja, apriorna forma.

b)Aristotel-ov koncept moralnosti (teoloka etika) - moralna radnja ima sadraj ali ne i formuARISTOTELBITNA SVOJSTVA ARISTOTELOVE ETIKE?a)Racionalizam - ovjek je razumno bie;

b)Realizam - ovjek svoje razloge svog miljenja i djelovanja nalazi u ovozemaljskom ivotu; i

c)Imanentizam - ovjek razvija svoju bitnu imanentnu formu. BITNA OSOBINA ARISTOTELOVOG UENJA?Sastoji se u tome da etika nema za cilj teorijsku spoznaju, nego praktini nain djelovanja.

PO ARISTOTELU JE SRECA?Aristotel sreu shvaa krajnjim ciljem ivota. Po njemu vrhovni cilj onaj koji se eli po sebi tj. koji se eli radi nekog drugog cilja.Srea se ne postie razmisljanjem nego nju ovjek postie svojim razumnim radnjama.

EUPARHIJA PO ARISTOTELU?posebno je potrebno istai Aristotelovo uenje o pravilnom djelovanju ili euparhiji. Takvim djelovanjem odbacuju se ekstremi premalo ili preveliko. Misao o pravilnoj radnji ima posebno mjesto u djelovanju dananjeg ovjeka kao politiara, znanstvenikaTA ZNAI EUPARHIJA?Pravilna, moralna radnja (djelovanje). Nalazimo je kod Aristotela, znai djelo kojim se uspostavlja mesotes odnosno sredina izmeu dva ekstrema.ARISTOTEL O PRAVDI:Najsistematicnije ucenje o pravdi je dao Aristotel.U Nikomahovoj etici je na pocetku govorio da je prvda kao ideal a na kraju knjige porekao svoj prvobitni stav.Pravda treba da stoji neovisno od pozitivne moralnosti.Aristotel je na bazi cinjenica podijelio pravdu:a)Distributivna koja dolazi do izraaja prilikom dodjele poasti, novca i drugih dobara na koje pripadnici drave opravdano polau pravo. Ovu pravdu dijeli zakonodavac.b)Korektivna ili komutativna je onaj oblik pravde koju dijeli sudija prilikom rijeavanja raznih sporeva i donoenja odreenih presuda kojim sankcionira prijestupnika.ARISTOTEL INSISTIRA NA TRIJADNOJ STRUKTURI LJUDSKOG ZNANJA?a) Teorijska zona;

b) Praktina zona (zona znanja, ljudskih aktivnosti); i

c) Poetika zona (umjetnost).DVIJE SINTAGME PRAVA PO ARISTOTELU?a) Prirodno pravo - ono je simbol ljudskog postojanja, jer je ono samo prisutno kod ovjeka. Ono je tema svih etikih uenja od sokrata pa sve do njemakog klasinog idealizma. To je pimarno etiko pitanje.

b) Pozitivno pravo - je prinudno pravo za subjekta moralne radnje. To je pronudno pravo, zatieno je ustavom. Ono se vee za pozitivnu slobodu, a ona se vee za sve ljude i ostvaruje se u modernom tipu drave. Samo moderna drava na temelju ustava uspostavlja slobodu. PODJELA VRLINA PO ARISTOTELU?

a) Intelektualne (dijanoetike) - odnose se na istinu, isto saznanje i kao takve stiu se upornim uenjem;b) Moralne (etike) - odnose se na djeljenje, osjeanje i htjenje.

VARIJANTE EUDAIMONISTIKE ETIKE PO ARISTOTELU?a) Hedonizam;

b) Perfekcionizam;

c) Utilitarizam;

d) Altruizam; i

e) Egoizam.

ARISTOTELOV POJAM SREE INVOLVIRA?a) Zdravlje; b) Bogatstvo; c) Slava i ast; d) Uspjeh; i e) Dobro razmiljanje.BENTHAMBENTAMA I MIL RAZLIKA?Ogleda se u tome to Bentam insistira samo na kvantitativnim aspektima zadovoljstva i sree. Dok Mil insistira na jedinstvu kvantitativnih i kvalitativnih aspekta.EPIKUREPIKUROVA ETIKA?Epikur igrauje etiku teoriju koja usavrava kirenaiko uenje, i ono je empirijskog karaktera. Njegovo uenje obraa se individui, to se oznaava individualistikom etikom.

EPIKUR VRI PODJELU POUDA PREMA ONOME KOJA JE OD NJIH KORISNIJAa) Poude koje su prirodne i potrebne;

b) Poude koje su potrebne ali nisu prirodne; i

c) Poude koje nisu potrebne ni prirodne

EPIKUROVO UENJE JE PRIPREMLJENO OD ?KIRENAICKOG UCENJA jer oni prvi uvode hedonizam.FIHTEBITNA ODLIKA FIHTE-OVOG UENJA?Je stavljanje znaka identiteta izmeu moralno svijesti, samosvijesti i svijesti.NAGONI PO FIHTEU?a) Prirodni nagon;

b) isti nagon.

SLOBODA PO FIHTE-U?Je samopotvrivanje i samostvaralaka djelatnost. Ona je apsolutni poetak i krajnja svrha cijelog naeg ivota i djelovanja.

FIHTEOVA ODREDBA SLOBODE:Fihte polaziste i ishodiste svog ucenja nalzi u slobodi.Sloboda je stvaralacka bit ljudskog bica.Ja kao umno bice iamm pravo da spoznam svoju slobodu.

FICHTEOV ODNOS PREMA KANTOVOM MORALNPM ZAKONU ?Fihte odbija priznati Kantovo univerzalistiko znaenje kategorikog imperativa. Za to iznosi argument: svaki ovjek ima poseban ili specifian poziv, odnosno svoje specifine zadatke. Njegova formulacija imperativa glasi: ispuni uvijek svoj poziv ili zadatak koji je jasno odreen u ljudskoj svijesti i spojen sa tvojim pozivom u ivotuFIHTE-OV ODNOS PREMA KATEGORIKOM IMPERATIVU?On odbija priznati univerzalistiko znaenje kategorikog imperativa. Za to iznosi argument: svaki ovjek ima poseban ili specifian poziv, odnosno svoje specifine zadatke. Njegova formulacija imperativa glasi: ispuni uvijek svoj poziv ili zadatak koji je jasno odreen u ljudskoj svijesti i spojen sa tvojim pozivom u ivotu.HARTMANHARTMAN INSISTIRA NA SLIJEDEIM VRIJEDNOSTIMA?a) Moralnim;HOBSKO JE UTEMELJIO RACIONALNI EGOIZAM?Hobs.

POZITIVNI ZAKONI U TROSTRUKOM SMISLU PO HOBSU?a) Boanski zakon;

b) Graanski zakon; i

c) Zakon javnog mjenja. SREDINJI POJMOVI HOBSOVE TEORIJE?a) Prirodno pravo ili prirodno stanje;

b) Prirodni zakon ili moralni zakon; i

c) Graanski zakon ili pozitivni zakon. HOBS MORALNI ZAKON IZVODI?Iz prirodnog prava za samoodravanje. Hobs vrline koje su preovladavale u antikom periodu reducira na plemenitost i pravednostKANTBITNE ODLIKE KANT-OVOG UENJA?a) Kritiki racionalizam, b) subjektivizam, c) formalizam i rigorizam, d) apriorizam i apsolutizam, e) dentologizam, f) autonomnost i imperativnosti kao posebna odlika spominje se "trebanje" kojim on zeli posebno naglasiti da ljudi treba da se pridrzavaju moralnog zakona odnosno kategorickog imperativa.

REGULATIVNI PRINCIPI KANTOVOG UCENJA SU?Ideja Boga, Ideja besmrtnosti due i ideja slobodePOLAZITE I ISHODITE KANT-OVOG UENJA?Polazite je sloboda, a ishodite je kategoriki imperativ.KANTOVO TROSTRUKO ZNACENJE SLOBODEPolaziste njegovog ucenja je sloboda.On daje tri znacenja slobode:1. SLOBODA KAO INTELIGIBILNA2. SLOBODA KAO SLUCAJNOST3. SLOBODA KAO AUTONOMIJA

NAVESTI PRAVDU PO KANTU?Sadrajna etika koju ine: hedonizam, eudaimonizam i utilitarizam. Ova etika imenuje se i etikom dobara ili heteronomnom etikom. Po kantu je pravda najvii etiki ideal i ona se ne moe definisati.KANT SMATRA DA OVJEK POSJEDUJE 3 DRUTVENE MOI:

a) Saznanje (teorijski um);

b) Htijenje (praktiki um);

c) Osjeanje (mo suenja).

Predmet Kant-ove kritike ini:

a) Saznanje ("kritika istog uma");

b) Moralno djelovanje ("kritika praktikog uma");

c) Lijepo ("kritika rasudne moi")KANT JE U SVOJIM KRITERIJIMA IZLOIO TRI VRSTE VRIJEDNOSTI?a) Vrijednost istinskog;

b) Vrijednost dobrog; i

c) Vrijednost lijepog.

POJAM SLOBODE U TROSTRUKOM SMISLU PO KANTU JE?a) Sloboda kao autonomija;

b) Sloboda kao inteligibilna sutina; i

c) Sloboda kao sluaj.

KANT RAZLIKUJE DVIJE VRSTE DUNOSTI?

a) Kategorike - odnose se na ovjeka kao istog moralnog bia i njegovog inteligibilnog, one su apsolutne, niim nisu uvjetovane i moraju se potivati, one se apliciraju bez obzira na posljedice koje bi mogle proizai iz njegovog potivanja;b) Hipotetike - odnose se na empirijskog ovjeka i njemu pripadnog ili osjetilnog svijeta, zahvaljujui njima ovjek izvrava ili izbjegava neku radnju, one govore ta moramo i ta ne smijemo uiniti da bi smo postigli ili izbjegli neki cilj.DVA IMPERATIVA PO KANTU?a) Kategoriki imperativ; i

b) Hipotetiki imperativ.KATEGORIKI IMPERATIV?Je princip ponaanja koji se primjenjuje na osobe kao slobodna i racionalna bia. To je objektivni princip kojeg ovjek kao umno bie stalno praktiki primjenjuje. Kantovo uenje polazi od zamiljenog ovjeka, umnog bia koji djeluje po naelu nuno objektivnog i apsolutno moralnog zakona koji nosi u sebi. Takav ovjek posjeduje istu moralnu svijest, odnosno svijest oienu od svih naslaga osjetilog svijet. Bitna obiljeija Kantovog imperativa su: nunost, bezuvjetnost, apriornost, apsolutnost ili univerzalnost ili opa zakonodavnost. Kategoricki impertaiv glasi: "Djeluj tako da maksime tvog djelovanja budu opcim zakonom za sva ostala moralna bica".

HIPOTETIKI IMPERATIV?Oni ne zapovjedaju ve predstavljaju nunost mogueg djelovanja kao sredstva pomou kojeg se dolazi do neeg drugog. to se hoe htjeti ili to je mogue htjeti. Hipotetii imperativ (imperativi spretnosti, imperativ mudrosti ili pameti) znae imperative koji predsavljaju praktinu nunost jedne mogue radnje kao sredstva za postizanje neeg drugog to se eli.

RAZLIKA IZMEU KANTA I FIHTEA- Fihte ne poznaje stvari po sebi (Smrt Boga ,besmrtnost duse i ideja slobode), Kant to kriticki razmatra.- Kod Fihtea polazise i ishodiste je sloboda a kod kanta je polaziste sloboda a ishodiste kategoricki impertaiv- Fihte odbija priznati Kantovo univerzalistiko znaenje kategorikog imperativa. Za to iznosi argument: svaki ovjek ima poseban ili specifian poziv, odnosno svoje specifine zadatke. Njegova formulacija imperativa glasi: ispuni uvijek svoj poziv ili zadatak koji je jasno odreen u ljudskoj svijesti i spojen sa tvojim pozivom u ivotu.

MOE LI SE ETIKO KAO ETIKO DOKAZATI?Ne moe se teorijski odrediti i dokazati jer etika transcendira injeninu datost, pri emu svoj problem smjeta u praktinu zonu. Tu tezu su zastupali: Aristotel, Kant i Hartman.

KO KRITIKUJE KANTA?Hegel, openhauer, eler, Hartman i Nie.LOCKELOKOVO UENJE?Lock je jedan od najvanijih englenskih etiara. Po njemu sve proizilazi iz iskustva mada ne porie i ulogu razuma. Vana osobina Lockovog ucenja lei u otme to naglaava da se sve ono to se kod ovjeka pokaziva valjanim, pamet, pravinost i ovjekoljubivost dato je vaspitanje. On odbacuje slobodnu volju ona je za njega besmislica. Lock iskaazuje dvije covjekove situacije:prirodno stanje i graansko drutvo. Po njemu postoje 3 vrste zakona:Boanski, Graanski i Zakon javnog miljenja.

NIEGLAVNE TEME NIEOVOG UCENJA?a)Natovjek;b)Smrt Boga;c)Prevrednovanje svih vrijednosti;d)Vjeno vraanje istom;e) Volja za moi

PET PITANJA O KOJIMA NIE RASPRAVLJA?-Smrt Boga, - Volja za Mo. - Vjeno vraanje isog i jednog svijeta, - predvrednovanje svih vrijednosti, - natovjek

MORAL PO NIE-U?a) moral robova; i

b) moral bogatih. PRAVINOST PREMA NIE-U?Je samo produetak za nagonskom osvetom.

PLATONETIRI FAZE PO PLATONU?

Prva faza:"MLADI PLATON" je faza u kojoj imamo Platona pod uticajem Sokrata odnosno njegovog identificiranja morala i znanaj, tj. njegovog stava da bez znanja nema ni morala.A ine je spisi :Triton, Lahet, Protagora, Lisid i prva knjiga Drave.Druga faza: "PRELAZNO RAZDOBLJE "to je razdoblje u kome on kritikuje sfisticko ucenje i njihov gnoseoloski skepticizam, gnoseoloski nihilizam i skepticizam.A ine je spisi: Gorgija, Menon i Kratil.Trea faza:"ZRELI PLATON" to je razdoblje u kojem on odbacuej sva prethodna ucenja i stavra svoje eticko ucenje.A cine ga spisi: Gozba, Fedon, Drava.etvrta faza:"KASNI PLATON". A cine ga spisi: Parmenid, Sofist, Dravnik.PLATON UVODI DIADNU STRUKTURU LJUDSKOG ZNANJA?a) Teorijska zona; i

b) Praktina zona. PRAVEDNOST PO PLATONU?Je na snazi samo ukoliko postoji jaka i stabilna cijelina - drava. Prema njemu nema pravednosti ukoliko nema stabiliteta cijeline.

b) Estetikim; i

b) Saznajnim.

SOKRATSOKRATOVE SKOLE?a)Magarska kola - osniva je Euklid. Ona je najapstraktnije odredila pojam dobra, koji predstavlja princip njegovog uenja.

b)Kirenaika - osniva je Aristip. Ona je "dobro" koncipirala u smislu trajnog zadovoljstva. Uenje o zadovoljstvu.

c)Kinika - osniva je Antisten. Prihvata Sokrat-ovo intelektualistiko ili racionalistiko shvatanje vrline. Vrlina je jedino i najvie dobro. Razvijaju uenje o srei.Ali za njega ej posebno bitna maksima:"Bolje je sto manje trebati jer samo to donosi potupuno zadovoljstvo i srecu".On ovom maksimom zeli reci da covjek moze imati materijalno bogatstvo a da ne bude bogat u dusi,tako da e moze biti ni sretan.To se naziva etikom minimuma.

SPINOZABITNE OSOBINE SPINOZINOG UENJA?a) Apsolutni racionalizam;

b) Individualizam

c) Utilitarizam.SPINOZA O STRASTIMA I AFEKTIMA?On smatra da su strasti i afekti beznacajni ali on ih uzima u razmatranje.O tome Spinoza izlaze u spisu Etika.On nudi opcu odredbu afekata.po nejmu afekat koji sezove trpljenje duse jeste nejasna ideja kojom duh potvrdjuje vecu ili manju snagu postojanja svoga tijela ili jednoga njegovog dijela nego ranije i cijom je datoscu sam duh opredjeljen da misli prije an ovo nego na ono.Po njemu postoje tri osnovna afekta i to:1. POZUDA2. RADOST3. ZALOST

SLOBODA PO SPINOZI?Spinoza slobodu shvata kao spoznatu nunost, radi se na insistiranju meusobnog proimanja slobode i nunosti. Ovo proimanje se postie pomou razuma koji stoji izmeu ovjekove slobode i univerzalne nunosti.RAZLIKA IZMEU DEKARTOVOG I SPINOZINOG UENJA?Dekart nastoji da naui ljude kako da misle, a Spinoza eli da naui ljude kako da ive;

Dekart uspostavlja rascjep izmeu razuma i volje, emu se spinoza opire;

Kod Dekarta nema etikog ideala, a spinozino uenje se zapravo na njemu temelji.

STOIKO UENJEBITNA ODLIKA STOIKOG UENJA?Adijafora, tj. apatija ili ataraksija, moralna nepokolebljivost ili moralna indiferentnost su bitne odlike stoikog uenja (mudraca)SLABOST SOFISTIKOG UENJA?Kritiari tog uenja su smatrali da se sofisti slobodno slue lanim dokazima, tj. da bi neku istinu refutirali. Sofisti su nastojali da je uine sumljivom. Zbog toga su omreni, kako kod onih koji su isticali ulogu zdravog ljudskog razuma, tako i moralista.

Osnovni kriticari sofistickog ucenja su :

1. PLATON-koji ih kritikuje iz dva razloga i to prvo njihov pokusaj ujedninjavanja supritnosti (lazna dijalektika),a drugo njihovu recenicu :"Sve je istinito nista niej lazno" cime su po njegovom misljenju ponistili znacenje istinitosti.

2. ARISTOTEL-ih kritikuje jer su se smatrali govornicima

3. HEGEL-on ih smatra pupoljkom moralnosti ,ali posto je on protiv moralnosti kao moralnosti on ih kritikuje

KO JE PRIPREMIO STOIKO UENJE?Zenon.SLOBODA PO STOIARIMA?Moe se na dva naina posmatrati:

a)Gnoseoloko stajalite - sloboda znai spoznaju nunosti koja je vjena; i

b)Etiko ili moralno - odnosni se na unutranju slobodu ili drutveni mir.

ELERELER ANALIZIRA OSAM KANTOVIH TEZA U ODNOSU DOBRA I CILJEVA MATERIJALNE ETIKE?a) Pretpostavka glasi: svaka materijalna etika nuno mora biti i etika dobara i ciljeva;

b) Kant nastoji obrazloiti da materijalna etika nuno ima empirijsko induktivno i aposteriorno vaenje;

c) Kant pokazuje da je materijalna etika nuna etika;

d) Naglaava se da se materijalna etika nuno mora svesti na hedonizam;

e) Istie se da jematerijalna etika nuno heteronomna;

f) Svaka materijalna etika vodi legalitetu postupanja;

g) Govori da svaka materijalna etika postavlja linost u ovisnosti od njihovih vlastitih stanja ili spoljanjih dobara; i

h) Na tetu materijalne etike, a u korist etike formalizma i umskog rigorizma pokazuje da svaka materijalna etika na temelju etikih vrednovanja u nagonskom egoizmu ljudske prirode. ELER SMATRA DA DUNOSTI PRIPADA DVOSTRUKA PRINUDA?a) Prinuda nad sklonostima; i

b) Prinuda nad samom individualnom voljom. ETRI VRSTE VRIJEDNOSNIH MODALITETA PO ELERU?a) Vrijednosni niz zadovoljstva i bol;

b) Vitalne vrijednosti;

c) Duhovne vrijednosti; i

d) Vrijednosti svetog i nesvetog.

DVOSTRUKO ZNAENJE POJMA AUTONOMIJE PO ELERU?a) Autonomija linog uvida u vrijednosti dobra i zla; i

b) Autonomija linog htijenja onog to je dato kao dobro ili zlo.RAZLIKA IZMEU HHUMOVOG I ELEROVOG UENJA O EMOCIJAMA?Hjum je predtavnik engleaskog empirijskog ucenja 17 stoljeca i on je izvrsio prvi obrat vezano za emocije jer su mislioci priej njega emocije u potpunosti odbacivali ali on ih stavlja u rang sa razumom.Medjutim drugi potpuni obrat cini Seler kada emocije stavlja kao apriorne u odnosu na razum.

OPENHAUEROPENHAUER-OVA ETIKA?Najznaajniji je nosilac 19. vijeka. Razvio je racionalistiku i voluntaristiku metafiziku. Vrhovni princip njegovog uenja je samilost. Izvan samilosti nema pravog istinskog djelovanja. On osporava Kant-a. On smatra da je samilost vrhovni princip moralnosti. Bitna odrednica openhauer-ovog uenja je iracionalizam i voluntarizam, a u njemu dominira pojam svjetske volje. Volja je gospodar intelekta. Ona je neumoriva i osloboena od starenja, to nije sluaj sa intelektom. Intelekt ima status sekundarnog i fizikog, a volja je temelj svega i predstalja pravnu prirodu ovjeka. Polazei od samilosti on promovira aksiom o potpunoj nemoi uma u zoni moralnog. Smatra da moralnost potie od saznanja.PO OPENHAUER-U OSNOVNI POKRETAI LJUDSKIH RADNJI, PREKO KOJIH SE ODVIJAJU MORIVI OVJEKOVOG DJELOVANJA?a)Bezgranini egoizam - sutina se iskazuje u postizanju sree ili koristi i po cjenu patnje i bola drugog.

b)Zlobna radnja - kojom se nanosti zlo ili patnja drugom.

c)Samilost - kojom se eli svakom ovjeku dobro.

Prve dvije radnje su bez moralne vrijednosti, a trea predstavlja pravnu ili RAZVOJ INTELEKTA PO OPENHAUER-U?Volja je gospodar intelekta, ona je nemoralna i osloboena od starenja, to nije sluaj sa intelektom, koji ima status sekundarnog. I on kao i sve fiziko, djeluje kad je pokrenut voljom.PREMA OPENHAUERU POSTOJE DVIJE KARDINALNE VRLINE?a) Pravinosti; i

b) ovjekoljublje.PODJELA ETIKE I PREDSTAVNICIETIKA SE MOE PODJELITI NA NEKOLIKO GRUPA?a) To su uenja koja se mogu oznaiti sadrajnom ,teleolokom etikom ,etikom dobra te heteronomnom etikom . ine je hedonizam, eudaimonizam i utilitarizam.

b) Deontoloka ili etika dunosti. Nju utemeljuje Kant.

c) Emocionalna etika. Osniva je Maks eler.

RACIONALISTIKA ETIKA JE?Podrazumjevamo onu etiku koja problem moralnog objanjava i razumjeva sa stajalita uma, razuma, ili miljenja dajui mu apsolutnu ulogu u odnosu na sve to je ispod razuma. Racjonalistiko uenje o moralnom apsolutizira ulogu razuma u moralnom djelovanju ovjeka.

PREDSTAVNICI NAUKE O DOBRU?Sokrat, Aristotel i PlatonPREDSTAVNICI SIMPATIJE?Hjum, Smit i eler.PREDSTAVNICI PRAKTINO - NORMATIVNE ETIKE?openhauer, Nie i Dirkem.REDSTAVNICI ETIKE MINIMUMA?Kiniari iji je osniva Antisten. Ali za njega ej posebno bitna maksima:"Bolje je sto manje trebati jer samo to donosi potupuno zadovoljstvo i srecu".On ovom maksimom zeli reci da covjek moze imati materijalno bogatstvo a da ne bude bogat u dusi,tako da e moze biti ni sretan.To se naziva etikom minimuma.PREDSTAVNICI UTILITARNOG ET.UCENJA?Hjum, Lock , adam smith , haceson, shazberiOSTODOKSNA TEOLOGIJA U ODNOSU MORALA I RELIGIJE I NJENI PREDSTAVNICI?Ortodoksna teologija- utemeljivac je Toma Akvinski,moral nema smisla bez religije, moral je podredjen religiji.Predstavnik islamski je Al Gazalli.EGOIZAM?To je sebinost. Hobs, Holbah, Helvecijus, openhauer.

EUPARHIJA?Pravilna, moralna radnja (djelovanje). Nalazimo je kod Aristotela, znai djelo kojim se uspostavlja mesotes odnosno sredina izmeu dva ekstrema.kinicko ucenje; osniva je Antisten. Prihvata Sokrat-ovo intelektualistiko ili racionalistiko shvatanje vrline. Vrlina je jedino i najvie dobro. Razvijaju uenje o srei.Ali za njega ej posebno bitna maksima:Bolje je sto manje trebati jer samo to donosi potupuno zadovoljstvo i srecu.On ovom maksimom zeli reci da covjek moze imati materijalno bogatstvo a da ne bude bogat u dusi,tako da e moze biti ni sretan.To se naziva etikom minimuma.EUTIMIJA?

Ili ataraksija i nepokolebljivostmoralno valjanog ovjeka predstavlja oznaku trajnog drutvenog mira i vedrine, ili oznaku indiferentnosti ili ravnodunosti prema vanjskom svijetu i ugodnom i neugodnom doivljaju u svakodnevnom ivotu.

INTRUISTIKO DOBRO JE?Sredstvo na osnovu kojeg se postie dobro. ( Roger Moor)

KARDINALNE VRLINE U ANTIKOM MILJENJU?Hrabrost, mudrost, pravednost i umjerenost

KONCEPTI MORALNIH NORMI?a) Relativno znaenje (Marks, Nie i Neopozitivizam);

b) Apsolutno znaenje (Platon-ov objektivni etiki idealizam).

KONCEPTI U ODNOSU RELIGIJE I MORALA?U monoteistickim religijama imamo dvije varijante:a) racionalna teologija- moral nije ispod religije nit je religija ispod morala,mora postojati harmonija.Krscanski predstavnik Abelard ,a islamski Ibn Sina ,Ibn Ruzd al-Kindi al-farabib)ortodoksna teologija- utemeljivac je Toma Akvinski,moral nema smisla bez religije, moral je poderedjen religiji.Predstavnik islamski je Al Gazalli.KONSTUTIVNI ELEMENTI MORALNOSTI?Prosuivanje, vrednovanje i djelovanje.

MESOTES JE?Mesotes je sredina izmeu dva ekstrema ili dvije krajnosti. Aristotel ovaj izraz koristi pri objasnjavanju pravednosti i pravednog.On kaze da pravedno djelovanje znaci sredinu izmedju vrsenja nepravde i trpljenja nepravde. MORALNA SVIJEST?Predstavlja diferenciranje dobra i zla. Ona ini vrhovni kriterij ili pravilo moralnog prosuivanja i djelovanja. Moe je posjedovati samo moralno razvijena linost. (po eleru persona)MOGUNOST ILI NEMOGUNOST IZVOENJA MORALNIH NORMI IZ SADRAJA IVOTA?Svi mislioci prije kanta kao npr. Platon, Sokrat, Aristotel.. su moral izvodili iz sadrzaja zivota i njihova etika ej poznata kao teleoloska, heteronomna, ili sadrzajna ili etika dobra.Pojavom Kanta on vrsi obrat cime potencira na formi umjesto sadrzajuMORALNO SUENJE?Je pojam za diferenciranje moralnog dobra od moralnog zla.

MUROV ODNOS PREMA IDEJI DOBRAOn je razmatrao intruisticno dobro koje predstavlja sredstvo na osnovu kojeg se postie neko drugo dobro.

OBJEKTIVNI IDEALIZAM?Oznaava Platon-ovo etiko uenje, jer polazi od ideje koja znai objektivnu sutinu po emu se razlikuje od prethodnih stajalita, a na formiranje njegovog stajalita uticali su Pitagora, Parmenid, Heraklit i Sokrat.Za njega ideja je objektivna.OSOBINA MORALNO RAZVIJENE LINOSTI?Moralna odgovornost, moralno suenje, moralni stid, moralno dobro i kajanje.

PARAMETRI MORALNO RAZVIJENE LINOSTI?Stid, kajanje, odgovornost, ast, savjest, svijest.PODJELA DUNOSTI SA STAJALITA NJIHOVE OBJEKTIVNE NUNOSTI?

a) Moralne ili etike- ne odnose se na ono to se deava, nego na ono to treba da se deava, ovdje se radi o istim dunostima bez primjene empirijskog (Kant, Fihte);b) Heteronomne ili empirijske- odnose se na ono to se deava, ovdje se radi o dunostima iz svakodnevnog empirijskog muzeja (predstavnici antike empirijske etike).PODJELA ETIKIH TEORIJA PREMA VRHOVNOM NAELU MORALNOSTI?a)Teoloka ili sadrajna etika- hedonizam, eudaimonizam i utilitarizam.

b)Deontoloka etila ili etika dunosti- Kant i Fihte.

c)Emocionalna etika- Maks eler.PO ISLAMSKIM MISLIOCIMA DUA POSJEDUJE TRI SPOSOBNOSTI?a) Racionalnu;

b) Voljnu; i

c) Apetativnu. (provjeriti!!!!)U skladu s tim posjeduje tri vrline:a) Mudrost;

b) Hrabrost; i

c) Umjerenost.POZITIVNE DUNOSTI SU?One dunosti koje predstavljaju osnovu na kojoj se temelje objektivni oblici socijalnog ivota (pravo, obiaj, brak, drutvo i drava). Na pozitivnom znaenju dunosti insistira Hegel.

d)Etika istorijske i planetarne odgovornisti (ovu zadnju treba provjeriti!!!)POZITIVNE I NEGATIVNE NORME SU?Pozitivne norme se odnose na norme faktikog i utemeljuje ih drava. Negativne norme se tiu onog to se opire faktinom i to treba da bude, a utemeljuje ih pojedinac.

PRINCIP USKLADITI IVOT SA PRIRODOM?"Uskladiti ivot sa prirodom, kako sa vanjskom tako i vlastitom." Stoiko uenje - bit moralnosti je duhovno zadovoljstvo (Zenon i Hrizip).

istinsku vrijednost.

RAZLIKA IZMEU MAKSIME I IMPERATIVA?Maksima znaci princip prema kojem subjekt djeluje.Ona nije imperativ nego pravilo ili propis ponasanja ona ne nalaze i ne zapovijeda.Maksima predstavlja subjektivni prakticni princip djelovanja dok kategoricki imperativ znaci objektivni prakticni princip.

RAZLIKA IZMEU PRAVNE I MORALNE DUNOSTI?

a) Pravne dunosti- temelje se na spoljanom zakonodavstvu i one su uske;b) Moralne dunosti- baziraju se na subjektivno postavljenim ciljevima i one su irokeRAZLIKA IZMEU SAMOVOLJE I SLOBODNE VOLJE?Je u tome to samovolja znai slobodu subjekta radnje da moe initi ta hoe, koja ne podrazumjeva moralnu odgovornost. Njom se ne potuje ljudsko dostojanstvo, te kao takva nije sloboda volje u etikom smislu, nego predstavlja njenu negaciju.RELIGIJSKO UENJE O MORALU?U monoteistickim religijama imamo dvije varijante:a) racionalna teologija- moral nije ispod religije nit je religija ispod morala,mora postojati harmonija.Krscanski predstavnik Abelard ,a islamski Ibn Sina ,Ibn Ruzd al-Kindi al-farabib)ortodoksna teologija- utemeljivac je Toma Akvinski,moral nema smisla bez religije, moral je poderedjen religiji.Predstavnik islamski je Al Gazalli.

SAMILOST?Znai neoborivu injenicu ljudske svijesti, samo ovjek sa moralnosm svijeu posjeduje samilost. Njome se ujedinjuje ovjek s drugim ovjekom. openhauer daje znaajno mjesto i plemenitost.STUBOVI MORALA SU?Prosudjivanje, Djelovanje i VrijednovanjeTA PREDSTAVLJA MORALNA NORMA?Pod pojmom moralne norme treba podrazumjevati kriterij ili mjerilo na temelju ega ovjek slobodno djeluje, prosuuje i vrijednuje. Tim normama ili mjerilima se utvruje nain uvaavanja i vaenja, ispoljavanja i prezentitanja vrijednosti, a s obzirom na njihov karakter (pozitivni i negativni), odobravanje ili neodobravanje ili zabrana ili osuda.TEORIJE O VRLINAMA MOGU SE SVRSTATI U DVIJE GRUPE?a) Miljenja po kojima su vrline uroene i neiskorjenjene (openhauer);

b) Uenja Helenskih mislilaca (Sokrat, Platon i Aristotel).UENJE O POZITIVNOM ZASNIVANJU MORALNOSTI?Predstavnik je Hegel.Pozitivno zasnivanje podrazumjeva sadrzanost morala u ustavima, zakonima itd.

UENJE O SPECIFINOJ DETERMINACIJI SLOBOGNE VOLJE?Razvija je Kant.Postoje razni oblici determinizma:teoloski determinizam,teleoloski, univerzalni, klasnicni, suvremeni.

VRSTE HEDONIZMA:Etiki hedonizam njegova maksima je nita nije dobro osim elje za uitkom;Psiholoki hedonizam njegova maksima je ljudsko ponaanje i djelovanje se pokree samo uivanjem.POLITICKI (Hobs) I NEPOLITICKI (Epikur 2 i stoicari)-