Diseminacija(raznoenje,irenje,rasprostiranje sjemena)planirana provedba aktivnosti informiranja o kvaliteti,vanosti i uinkovitosti rezultata programa i inicijativa,kljunih aktera/provode svi partneri konzorcija,za iru ciljnu publiku i max rezultate/ /izvjeuje Ovlatena tijela EU u redovnim izvjeima. Strateka razina EU diseminacija rezultata programa, Projektna razina diseminacija informacija o projektu i njegovim rezultatima -Interna(unutar vlastite organizacije)eksterna diseminacija(poslovni partneri,javnost,zainteresirane strane)Cilj je da se postignua projekta ire daleko i iroko.-Postoje programi usmjereni na razvijanje umreavanja i okvira (analiza, mehanizmi, metodologije i praktinih alata) kako bi se olakalo eksploataciju rezultata projekta i programa. -diseminacija ukljuuje osiguravanje dostupnost rezultata projekta,inae je u diseminaciju ukljueno promoviranje postojanja rezultata projekta i potencijalnog koritenje istih. ukljuuje info o:-financijska sredstva od EU,odgovornost za sadraj rezultata projekta na projektnom konzorciju,logotip UPRAVLJANJE DISEMINACIJOM PROJEKTA:Pripremiti Plan diseminacije;Odrediti partnera koji upravlja disminacijskim aktivnostima;Osigurati zajednike info za sve partnere(logotip,web str,obrasce, prezentacije)Dogovoriti pravila koritenja materijala;Pratiti diseminacijske aktivnosti i prikupljanje dokaza o njihovoj provedbi i uinkovitosti;Izvjeivati o diseminacijskim aktivnostima -Diseminaciju provodimo tijekom cijelog ivotnog ciklusa projekta,vezana uz prava intelektualnog vlasnitva(IPR), stoga moraju biti postavljena jasna pravila to je dozvoljeno a to ne.PLAN DISEMINACIJE:Diseminacijski kanali;Vrste aktivnosti;Vrste materijala;Kada / Uestalost;Ciljna skupina;Drava;Publika (procjena);Odgovorni partner

Primjeri diseminacijskih kanala:Interni marketing unutar vlastite organizacije,Marketinga za medije (bilteni,lanci,intervjui,leci)iroka diseminacija,Diseminacija na priredbama(konferencije,radionice,tand)Eksploatacijaiskoritavanje na najbolji mogui nain kako bi se postigao najbolji efekt(tijekom i nakon projekta)dogovor oko prava eksploatacije projektnih rezultata. Europska komisija-eksploatacija-2kategorije:globalnu eksploataciju(Mainstreaming"planirani proces prijenosa uspjenih rezultata programa i inicijativa odgovarajuim donositeljima odluka u regulatornim organima lokalnih,reg,nac ili europskih sustava") i eksploataciju umnoavanjem(Multiplicationplanirani proces uvjeravanja pojedinih krajnjih korisnika da usvoje i/ili primijene rezultate programa i inicijativa.)Odrivostdugorono koritenje/uporabivost projektnih rezultata;dugoroni efekti projekta.faze projekta:Faza I. istraivanje i razvoj nove usluge ili proizvoda(test)faze II.procjena trinog potencijala nove usluge.//Ako je faza validacije trita dala uvjerljive rezultate, ide poetna provedba s ogranienim opsegom. Iza nje faza potpune provedbe.

KAKO EKSPLOATIRATI PROJEKTNE REZULTATE:Staviti rezultate u javnu domenu (softver otvorenog kodaOpen Source Software)Predati projektne rezultate javnoj upravi;Pokrenuti subvencioniranu uslugu u ime javne uprave;Prodati IPR (prava intelektualnog vlasnitva)drugoj organizaciji koja e eksploatirati rezultate;Komercijalna eksploatacija projektnih rezultata

KORISNICI PROJEKTNIH REZULTATA:1.projekt je okrenut novoj potrebi(potreba je neophodna,tipa dobro bi dolaili korisnici nemaju jasnu predodbu o potrebi)2.projekt pokuava unaprijediti postojeu uslugu(nii trokovi,bolje performanse,vea funkcionalnost)Razliiti poznati modeli su sljedei:

Svaki partner posjeduje dio kojim je on doprinio ukupnom rezultatu U sluaju generikih sustava-vlasnici sustava i vlasnici adaptacija vezanih za sadraj sustava

Svaki partner posjeduje postotak od ukupnog rezultata na temelju njegova udjela u proraunu

Glavni partner posjeduje sva autorska prava Pojedini partneri su vlasnici, a pojedini dobivaju ugovor o redistribuciji Najjednostavniji model-da svi partneri dijele ista prava na rezultate projekta. Najsloeniji model je da se prava prenesu na EEIG (europsku ekonomsku interesnu skupinu) koja posjeduje sve rezultate dok izvorni partneri postaju lanovi EEIG, a licencom i komercijalnim pravima upravlja EEIG.dodatni model:strategije u dijelovima-rezultati se dijele na niz dijelova,svaki partner posjeduje odreen dio.Sukobi zbog prava intelektualnog vlasnitva (IPR)

-Partner otkriva materijale vanjskoj strani koja se natjee s jednim lanom unutar tima.

-Partner radi na projektima koji su u sukobu interesaTipian standardni ugovor predvia da:prava intelektualnog vlasnitva u vlasnitvu glavnog projektnog partnera koji ta prava moe dijeliti s partnerima;Za trajanja projekta nijedan partner ne ostvari dobit od razvijenog intelektualnog vlasnitva i ne smije ustupiti prava intelektualnog vlasnitva (IPR) treoj strani osim ukoliko ne postoji zajednika licenca i ugovor

Krenje ovog pravila: moe dovesti do sudskog spora.

Samo je nekoliko rjeenja sukoba:

-Radikalno: iskljuenje partnera-Konstruktivno: traenje potencijalnog dogovora s partnerom radi izbjegavanja sukoba zbog prava intelektualnog vlasnitva (IPR) na projektima koji se odvijaju paralelno -Operacija spaavanja: formiranje kljunog tima te bra i bolja isporuka projekta u odnosu na konkurentni projekt (ukoliko se s tim partnerom ne moe postii konstruktivan dogovor, a ugovor se ne moe prekinuti)

Tipine ugovorne klauzule projekta Leonardo (glavni partner je jedini nositelj rizika)1. Partner je upoznat s injenicom da Europska komisija ima udio u pravima na projekte i projektne rezultate 2. Partner je suglasan da prethodno znanje kojim doprinese partnerstvu ostaje intelektualno vlasnitvo organizacije / osobe koja je tako doprinijela projektu. Sve zajedniki razvijene materijale unutar partnerstva podjednako dijele svi partneri ukljueni u projekt.-U programu IST lake je iskljuiti partnera nego u programu Leonardo. Kako bi utvrdili poslovni model, Peter Weill i Michael Vitale izradili su shemu koja omoguuje grafiki prikaz poslovnog modela-4 vrste aktera:

-Pruatelj usluga(tvrtka iz ijeg se gledita definira poslovni model)-dobavljai(dobavljaju info,usluge i proizvode potrebne za pruanje usluge)-Partneri(nisu samo dobavljai,ve imaju prisan poslovni odnos s pruateljem usluge,interes da posao uspije)-Klijenti su korisnici proizvoda ili usluge.

3 vrste tokova:

-Tok proizvoda(izravno povezan s pruanjem usluge odnosno isporukom proizvoda)-Tok novca(koji pokazuje tko plaa kome za to)-Tok informacija(povezan s proizvodom/uslugom)razvoj platforme. Trite(glavne znaajke ciljnog trita proizvoda/usluge?) Trini pristup(kako pozicionirati proizvod/uslugu?) Financijske osnove(procijenjeni prihod,tekui trokovi,investicijski trokovi) Plan financiranja(tko e financirati potrebnu investiciju?)

analiza trita sastoji se od prikupljanja nekih opih informacija o tritu:Kolika je veliina trita (u eurima)?Koje je vrste trite (u usponu,ve zrelo ili u padu?)Koliko brzo raste trite (ako raste)?

Porterov model utvruje nekoliko kljunih trinih elemenata;Koliko je agresivna konkurencija na tritu?

Vodi li se trite za klijentima ili za dobavljaima(monopol)? Ako su klijenti velike tvrtke, a dobavljai mala poduzea, trite vode zahtjevi klijenata.Mogu li novi proizvodi jednostavno prodrijeti na trite? Kolika je potrebna investicija u odnosu na veliinu trita?Postoji li prijetnja da bi se novi proizvodi ili usluge mogli koristiti kao zamjena postojeim proizvodima/uslugama?

Zato bi kupci kupili proizvod/uslugu?Jedinstven,Jeftiniji,vie funkcionalnosti,bolja svojstva,usluge podrke

-Pretpostavke vezane za prihod(koliko korisnika?koja je cijena?koji su drugi prihodi?)-Tekui trokovi(proizvodni/operativni,marketinki,trokovi podrke/odravanja)-Investicijski trokovi(razvojni,infrastrukturni,marketinki trokovi)PERSPEKTIVA EKSPLOATACIJE:

1.Poslovne pretpostavke(Ciljni korisnici,Trite,Poslovni model)2.Financijske pretpostavke(vezane za prihod,vezane za trokove)3.Tehnoloke pretpostavke(Je li razvoj izvediv?Moe li se priutiti?)4.Pretpostavke o funkcionalnosti(Koje funkcionalnosti trebaju korisnicima?)5.istraivanje trita (dobavljai, konkurencija, potrebe, korisnici, postojei proizvodi)

6.anketiranje korisnika,7.korisnika provjera testnih verzija,8.poetna provedba,9.izrada prototipa,10.diseminacija informacija i postignua

Projekti iji je cilj potvrditi poslovne ili financijske pretpostavke trebali bi tono znati koju tehnologiju koristiti. Radi se o tipinim projektima za validaciju trita koje financira program eTEN EU.

Projekti iji je glavni cilj potvrditi tehnoloke pretpostavke obino su istraivaki projekti.

Projekti iji je cilj pojasnit funkcionalnosti za korisnika treba potvrdit posl.pretpostavke,pripremit provedbu-Da bi se potvrdila funkcionalnost za korisnika, potrebno je provesti analizu korisnikih potreba.

VALORIZACIJA- proces diseminacije i eksploatacije projektnih ostvarenja u cilju optimizacije njihove vrijednosti, unapreivanja njihova uinka te njihove integracije u edukacijske sustave te prakse na lokalnoj/dravnoj kao i europskoj razini./Valor.aktivnosti u valorizacijskom planu, u projektnom proraunu. (otprilike izmeu 10 i 20% ukupnog prorauna).KOGA TREBA UKLJUITI:Strateke odjele(za utvrivanje strategije proizvoda/usluge)Marketinke odjele(za analizu trita,odreivanje i provedbu mark.pristupa)Odjele prodaje(da se moe prodati kupcima)Operativne/proizvodne odjele(potrebe)Financijske odjele(za potvrdu poslovnog plana)Strunjakevalorizacija s namjerom optimizacije vrijednosti,unapreivanje uinka, integracija u (edukacijske) sustave

valorizacija vana;Dugorona odrivost projektnih rezultata;Kapitalizacija investicija;Prijenos rezultata u inovativne sustave;Ne otkriva toplu vodu;Hrani politike procese

Ex ante i obvezna valorizacija svih edukacijskih programa,programa za usavravanje(ne samo L. da Vinci)OPI PRINCIPI PRORAUNA EU;Princip jedinstva i proraunske tonosti;godinjih prorauna; uravnoteenost;univerzalnost;specifikacije;transparentnost;koritenja ra.jedinice;pravilno financ. upravljanjaPRORAUNSKI PRINCIPI

Princip jedinstva i proraunske tonosti svi prihodi i rashodi Zajednice raunaju kao dio proraunu. Princip godinjih prorauna proraun se prihvaa za samo jednu financ.god, koja traje od 1.1-31.12. Princip uravnoteenosti prihodi i rashodi moraju biti uravnoteeni kako bi Zajednica, koja nema ovlasti za podizanje kredita, mogla pokriti svoje izdatke. Rezultat svake financ.god. prenosi se u sljedeu godinuPrincip koritenja ra.jedinice valuta za provedbu prorauna i voenje ra.-euro.(iznimno nacionalna)Princip univerzalnosti ukupni prihod prorauna pokriva ukupne rashode.Princip specifikacije svaka dodjela sredstava ima potpuno odreenu svrhu te se zahtijeva specificiranje izdataka za pojedine artikle. Proraun je podijeljen u sekcije,naslove,poglavlja,lanke i artikle.Princip pravilnog financ.upravljanja princip ekonominosti,djelotvornosti i uinkovitosti. Institucije moraju provoditi ex ante i ex post evaluaciju, sukladno smjernicama Komisije.Princip transparentnosti cilj osigurati trasparentnost u pripremi i koritenju proraunskih sredstava te u ra.zapisima//objava prorauna i svih njegovih dopuna u slubenom list EU, 2 mj. kad odobri EU parlament.OPI PRINCIPI:

NEPROFITNOST:Svrha dodjele nepovratnih sredstava nije ostvarivanje profita ugovaratelja (uitnika).PRORAUN PROJEKTA:Potpuni skup svih trokova potrebnih i relevantnih za provedbu projekta.Ugovaratelj/uitnik-organizacija,fiz.osoba kojoj su ugovorom izravno dodijeljena nepovratna sredstva EUNEPOVRATNA SREDSTVA (grant, awards, funding)za provedbu projektnih aktivnosti namjensko i izravno dodijeljena nepovratna sredstva EUSUFINANCIRANJE ( co-financing) iznos financijskih sredstva ili doprinosa u naturi koji osiguravaju lanovi konzorcija za provedbu projektnih aktivnosti.(TEMPUS-min 5%; LDV 25% sufinanciranja)PREDUJAM se izraunava kao % predvienog financijskog doprinosa zajednice,odgovara prvom/ kasnijim periodima izvjeivanja,obino usklauje za svaki period izvjeivanja,dio FP7 ide u garantni fondKONANA ISPLATAse izrauna nakon zavretka projekta ako je konano izvjee odobreno/potvreno

Mjerodavni principi za nepovratna sredstva pri naknadi prihvatljivih trokova ukljuuju: princip neprofitnosti; princip sufinanciranja; princip naknade trokova. Nepovratna sredstva su izravni financijski doprinosi u vidu dotacija iz prorauna EU, financira se: -inicijative/projekte koji e pripomoi ostvarenju cilja koji je sastavni dio jedne od politika EU ili -funkcioniranje tijela koja se bave 1.od ciljeva od opeg europskog interesa ili biti dio jedne od politika EU.-uglavnom privatne ili javne organizacije te iznimno fizike osobeosnovni principi za sve programe:EU ne financira projekte 100%,bez gubitaka ili dobitaka i ne rezultiraju profitom ugovaratelja (uitnika);nepovratna sredstva se ne mogu dodijeliti retroaktivno(za aktivnosti i akcije koje su ve provedene ili zakljuene)za jednu te istu akciju/aktivnost mogu dodijeliti samo jednom.Bez obzira na oblik ugovora i financi.doprinosa, predujam za1 razdoblje se alje koordinatoru u 45 dana od:-datuma sklapanja ugovora, odnosno pravovaljanosti ugovora,-datuma kada je i zadnji ugovaratelj pristupio ugovoru i tako zadovoljio zahtjev o min br.lanova konzorcija svi predujmovi, osim prvog, temelje na periodinim (privremenim) izvjeima,predujam nije i konano plaanje; predujam predstavlja potencijalno dugovanje ugovaratelja EU (predstavniku Zajednice).Smanjenje financijskog doprinosa-naknadnih provjera institucija EU to se moe dogoditi ako: konzorcij nije iskoristio cjelokupni raspoloiv proraun, je konzorcij nepravilno troio proraunska sredstva je projekt proveden s niim izdacima od poetno predvienih.Obustavljanje projekta i financ.doprinosa ako se konzorcij ne pridrava pravnih i ugovornih obveza.-ugovor se moe raskinuti i projekt obustaviti zbog nepravilnosti ili krenja osnovnih etikih naela.Primjer kriterija za obustavu projekta u FP7:1.koordinator mora odmah informirati Komisiju o svakom dogaaju koji utjee na projekt ili zakanjenja2.koordinator moe predloit obustavu projekta ili njegovog dijela zbog force majeure-posebnih okolnosti3. Komisija moe obustaviti projekt ili njegov dio ako smatra da konzorcij ne ispunjava ugovorne obveze4. U razdoblju obustave projekta nastanak bilo kakvih trokova nije prihvatljiv.5. Obustava projekta ili njegovog dijela moe se prekinuti kada se strane dogovore o nastavku provedbe PRIHVATLJIVI TROKOVI trokovi stvarni,ekonomski i neophodni,nastali su ugovaratelju,sukladni su uobiajenim ra.principima ugovaratelja,nastali za vrijeme trajanja projekta,zabiljeeni u ra. zapisima,ako je doprinos dala trea strana, o tome mora postojati zapis u raunovodstvu tree straneKoncept prihvatljivih trokova je odreen na etiri razine:

definicijom prihvatljivih trokova ogranienjima koja postavljaju definicije direktnih (izravnih) i indirektnih (neizravnih) prihvatljivih trokova, ukljuujui specifine odredbe pojedinih financijskih shema (instrumenata financiranja);

ogranienja-vrste aktivnosti sadrane u pojedinim financijskim shemama (instrumentima financiranja); ogranienja-modaliteti za izvjeivanje o izdacima koje koriste sudionici projekata (razliite organizacije). Stvarni trokovi moraju nastati u svrhu provedbe projekta,biti stvarni i ne mogu biti priblini,ocijenjeni, rezervirani,proraunski ili pripisani,u poslovnim knjigama ili poreznim dokumentima i biti prepoznatljivi te takvi da ih je mogue kontrolirat.Ekonomske znaajke dobro gospodarenje-pravilno i korisno utroena javna financ.sredstva//min utroak za resurse koritene u nekoj aktivnosti

Djelotvornost -mjerenje postizanja ciljeva u odnosu na planirani i stvarni efekt pojedine aktivnosti. Isplativost-odnos izmeu projektnih trokova i rezultata, izraziti kao izdatak po jedinici ostvarenog rezultata.NEPRIHVATLJIVI TROKOVI;neizravni porez(PDV,carine)dugovana kamata;osiguranje;gubici zbog teajnih razlika;deklarirani trokovi unutar drugog projekta EU;trokovi povezani s povratom na kapital; dugovanja i s tim povezane odtete;pretjerani ili nepromiljeni trokovi;izdatak koje nije u uvjetima ugovoraNeophodni trokovi-biti neophodni za provedbu projekta te izravno povezani s predmetom i obuhvatom predvienih projektnih aktivnosti (projektnim djelokrugom).biti sukladni opisu,prisutni u proraunu.VRSTE TROKOVADIREKTNI - trokovi izravno povezani s provedbom projekta(Trokovi osoblja,Putni trokovi (trokovi stanovanja,putni trokovi,dnevnice),Oprema(Nabavna cijena ili iznos godinje amortizacije),Podizvoai)INDIREKTNI (Overheads) -trokovi nastali u izravnoj vezi s prihvatljivim direktnim trokovima povezanim s projektomfer raspodjela reijskih trokova organizacije(Reijski(do7% troka ugovora)Drugi)Direktni trokovi su prihvatljivi trokovi koji su izravno potrebni za provedbu projekta i koje su projektni partneri prikazali kao takve,sukladno raunovodstvenim principima,uobiajenoj praksi i internim pravilima.trokovi osoblja:stvarno utroeni sati rada za povedbu projektnih aktivnosti//osoblje:izravno angairano, radi pod tehnikim mentorstvom izravno angairanog osoblja(studenti)ili mu naknada za rad moe biti isplaena sukladno uobiajenoj praksi ugovaratelja (ugovori o djelu ili autorski ugovori).

U sklopu poziva i smjernica za podnositelja: -ogranienje sufinanciranja (maksimalni, minimalni prorauni po projektu),-stopa sufinanciranja (% od prorauna, pod uvjetom da su sredstva osigurana od strane projektnih partnera)-rokovi za plaanje (30% prorauna na poetku-predujam,30% na pola(po primitku izvjea)40% nakon) -tipovi prihvatljivih trokova (trokovi osoblja, putni trokovi, trokovi opreme), -ogranienja za razliite vrste i tipove trokova (trokovi osoblja max 40 % trokova projekta, partner moe dobiti max 30% bespovratnih sredstava, reijski trokovi max 7% od operativnih trokova ugovora). Garantni fond se uvodi kao osiguranje za eventualna potraivanja EK prema ugovarateljima. EK polae ugovorno odreeni iznos u banku po svojem izboru. Tako dobivena kamata pripisuje se glavnici i primarno je koristi EK za pokrivanje trokova transakcija. u garantni fond ide 5% financiranja EUTrokovi tree strane(podizvoaa koji projektu nudi resurse) se unaprijed dogovaraju i predstavljaju prihvatljive trokove projekta.Prihodi;financijske transfere i doprinose tree strane, prihode nastale provedbom projekta//prihodi projekta- prihod ostvaren samim projektom,ukljuuje prodaju dobara kupljenih za provedbu projekta. Meutim, prihod od koritenja znanja koje rezultira provedbom projekta se ne smatra prihodom projekta.

IZVJEE O FINANCIJAMA:Obrasci/predloci (Forms and templates)Lista svih trokova(po tipu trokovi rada osoblja,putni trokovi)Za svaki izdatak-pripadajui dokazi(osobni dohodci/ isplate osoblja, raun,ugovor,dokaz isplatabankovni transfer)Zahtjev za isplatu izdataka(zajedno s financ.izvj,odvojeno)