eu pismenost: uČimo o eu - edu.gong.hrimo-o-eu.pdf3. institucije europske unije • europsko...
TRANSCRIPT
EU PISMENOST:
UČIMO O EU
SADRŽAJ:
1. O EUROPSKOJ UNIJI • Rađanje ideje europskog zajedništva
• Od Europske ekonomske zajednice do EU
• Pravo EU
2. PRISTUPANJE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI
3. INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE • Europsko vijeće
• Europski parlament – Glas građana
• Vijeće EU – Glas država članica
• Europska komisija – Promicanje zajedničkih ineteresa
• Sud Europske unije
• Europska središnja banka
• Revizorski sud
• Europski ombudsman
4. PRAVO EU
5. GRAĐANSTVO EU
6. PROGRAMI EU
7. BUDUĆNOST EU? NOVA PROŠIRENJA ILI EXIT NOVIH ZEMALJA?
Rađanje ideje europskog zajedništva
proizlazi iz želje da se onemogući ponavljanje štete koju je
donio Drugi svjetski rat
https://karsh.org/photographs/jean-monnet/
Kako to postići?
Jean Monnet
tako da vlade Francuske i Njemačke, a
potom i drugih europskih zemalja, ne vode
vlastite industrije ugljena i čelika nego da
odluke o tim industrijama donosi organizacija
ljudi svih uključenih zemalja
čelik je važan za proizvodnju oružja:
tenkova, puški, bombi...
ugljenom se osigurava energija za
tvornice i željeznice
ZAŠTO BAŠ TE DVIJE
INDUSTRIJE?
1. O EUROPSKOJ UNIJI
- Monnetovu ideju prihvatio je ministar u francuskoj vladi - Robert Schuman
europska suradnja može se ostvariti jedino prihvaćanjem zajedničke deklaracije kojom bi
nacionalne države dio svog suvereniteta povjerile nadnacionalnoj organizaciji
Schumanova deklaracija
9. svibnja 1950.
1. između Francuske i Njemačke treba uspostaviti trajan mir
2. nova zajednica treba biti otvorena prema svim demokratskim državama Europe
3. zajedničko upravljanje proizvodnjom ugljena i čelika treba podupirati te osigurati
gospodarsku obnovu
4. ciljevi nove zajednice jesu: mir, blagostanje i gospodarski uspjeh
- osim Francuske i Njemačke, deklaraciju su potpisale i Belgija, Italija, Luksemburg i Nizozemska.
Dan Europe
- u svrhu mira i pomoći obnovi Europe nakon rata Pariškim ugovorom 1951. oformljena je
Europska zajednica za ugljen i čelik (European Coal and Steel Community – ECSC).
- U Luksemburgu je osnovana Visoka uprava čije su odluke bile obvezujuće za sve države članice.
Ta institucija (preteča današnje Europske komisije) uvela je tada važno pravilo da sve države
članice imaju jednako pravo glasa.
- Suradnja se proširila i na druga područja 25. ožujka 1957. u Rimu potpisana dva nova ugovora
kojima su nastale Europska zajednica za atomsku energiju (EURATOM) i Europska ekonomska
zajednica (EEZ).
• EURATOM – produbljenje suradnje na polju atomske energije, u čiju su se proizvodnju i upotrebu u
to vrijeme polagale velike nade
• EEZ – ideja proširenja gospodarske suradnje s područja ugljena i čelika na nova područja; ideja
zajedničkog tržišta ukidanjem carina čime bi se olakšalo zajedničko trgovanje To je i učinjeno!
Uvedene su i jedinstvene carine na uvoz robe iz trećih država, a tako prikupljen novac odlazio je u
zajednički proračun kojim se financirala zajednička poljoprivredna politika.
Od Europske ekonomske zajednice do EU
- brojne pogodnosti zajedničkog tržišta: više različitih proizvoda u trgovinama, više hrane...
druge susjedne države to su prepoznale te su pokazale interes za pridruženjem
- tijekom godina razvijale su se nove zajedničke politike: zaštita okoliša, izgradnja prometne
infrastrukture, zajednička vanjska i sigurnosna politika, policijska suradnja...
- bogatije zemlje pomagale su siromašnijima
- slobodnije kretanje (i zapošljavanje) među zemljama članicama
Ugovor iz Maastrichta 1992.
(Ugovor o Europskoj uniji)
prvi puta se uvodi pojam građanstva EU
koje je svakom građaninu EU pridodano pored državljanstva
- 1989. "željezna zavjesa" prestala je postojati
- narodi istočnog dijela Europe izabrali su nove vlade koje su ukinule stare nedemokratske sustave i
pokazale želju da postanu dijelom europske obitelji
- No, kako je bilo iznimno važno da širenje EU na istok ne ugrozi do tad postignuto, ali i da jaka
gospodarstva država članica ne destabiliziraju mlada tržišna gospodarstva istočnoeuropskih zemalja,
EU je odredila standarde koje svaka nova članica mora zadovoljiti kako bi mogla pristupiti.
Kopenhaški kriteriji
1993.
1. politički: stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava,
poštivanje ljudskih prava i prava manjina...
2. gospodarski: postojanje djelotvornoga tržišnoga gospodarstva
3. pravni: usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-a (prava i obveze)
Madridski kriterij
1995.
4. administrativni
U međuvremenu...
• Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg
• Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska i Irska
• Grčka
• Španjolska i Portugal
• Austrija, Finska i Švedska
• Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Malta
• Rumunjska i Bugarska
• Hrvatska
Proširenja EU
1958.
1973.
1981.
1986.
1995.
2004.
2007.
2013.
Zemlje kandidatkinje za daljnja proširenja: Albanija, Crna Gora, Srbija, Makedonija i Turska.
Bosna i Hercegovina i Kosovo imaju status potencijalnih država kandidatkinja.
siječanj 1992.
listopad 2001.
veljača 2003.
srpanj 2003.
travanj 2004.
lipanj 2004.
2. PRISTUPANJE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI
• Međunarodno priznanje RH
• Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) – status potencijalne kandidatkinje za
članstvo u EU
• RH podnijela zahtjev za punopravno članstvo u EU – spremnost na prihvaćanje svih
ciljeva i obveza koje proizlaze iz članstva u EU-u.
• Hrvatska prima tzv. upitnik, 4560 pitanja o svim područjima upravnoga, gospodarskoga i
društvenog života. U roku od tri mjeseca odgovor je upućen na četiri tisuće stranica.
• Na temelju odgovora na upitnik, kao i drugih izvora (država članica, međunarodnih
organizacija i nevladinih udruga) Europska komisija donosi pozitivno mišljenje o zahtjevu
RH za članstvo u EU te preporuča Europskom vijeću da donese odluku o otvaranju
pregovora s Hrvatskom o punopravnom članstvu.
• Europsko vijeće je dodijelilo Hrvatskoj status države kandidatkinje za članstvo.
listopad 2005.
prosinac 2011.
siječanj 2012.
siječanj 2012.
– ožujak 2013.
1. srpanj 2013.
• otvaranje pristupnih pregovora održavanjem prve sjednice Međuvladine konferencije
između država članica EU i Republike Hrvatske
(screening – otvaranje 28 poglavlja – reforme – zatvaranje poglavlja)
• Ugovor o pristupanju EU – Ugovor potpisuju najviši dužnosnici država članica
Europske unije i RH (stupanje na snagu: 1. srpnja 2013.)
• održan referendum o EU (Na referendumu se odazvalo 1.960.208 građana, što je
43,51% birača: 66,27% ZA; 33,13% PROTIV; 0,6% nevažećih listića)
• Ugovor upućen na ratificiranje svakoj državi članici
• RH formalno postaje 28. članica EU
http://www.sibenik.in/upload/novosti/2013/06/2013-06-20/11483//93c8a5705c7234e2b19e378c706c2ec0_gallery_l_2.jpg
Više informacija o pregovorima na: http://www.mvep.hr/hr/hrvatska-i-europska-unija/pregovori/
Već je Rimskim sporazumom 1957. godine EU uvela pravilo da muškarci i žene moraju biti jednako plaćeni za svoj rad.
„Ujedinjeni u raznolikosti ”
Euro (€) koristi dvije trećine populacije EU. Sve novčanice i kovanice eura mogu se koristiti u svim državama koje su prihvatile euro. Dok su novčanice u svim zemljama jednake, kovanice imaju zajednički dizajn s jedne, a nacionalni simbol s druge strane.
Europsku zastavu čini 12 u krug formiranih žutih zvjezdica na plavoj podlozi - simboliziraju ideale savršenstva, potpunosti i zajedništva.
Himna Europske unije je Oda radosti iz Beethovenove Devete simfonije. Kad se izvodi kao himna EU, nema teksta.
Europska unija ima 24 službena i radna jezika: bugarski, hrvatski, češki, danski, nizozemski, engleski, estonski, finski, francuski, njemački, grčki, mađarski, irski, talijanski, latvijski, litvanski, malteški, poljski, portugalski, rumunjski, slovački, slovenski, španjolski, švedski.
Građana/ki Europske unije više je od 500 milijuna. Svi stariji/e od 18 godina (16 u Austriji) – otprilike 380 milijuna ljudi – ima pravo glasa na izborima za Europski parlament.
Europska komisija
Države članice EU prenose dio svog suvereniteta na zajedničke institucije.
Na taj se način odluke od zajedničkog interesa donose na europskoj razini.
3. INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE
Vijeće EU
Europski parlament
Europsko vijeće
Sud pravde Europske unije ...
Uloga: određuje opće političko usmjerenje i prioritete Europske unije
Članovi: šefovi država ili vlada iz svih zemalja EU, predsjednik Europskog vijeća i Europske komisije, a u
radu sudjeluje i Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Predsjednik: Donald Tusk (lipanj 2017. – studeni 2019.)
Sjedište: Bruxelles (Belgija)
Europsko vijeće
Više saznaj na: http://www.consilium.europa.eu/hr/european-council/
Uloga: zakonodavne i proračunske ovlasti
Članovi: 751 zastupnika izravno biraju građani EU na izborima; zastupnici iz svih država članica
razmjerno broju stanovnika (min. 6, max. 96), 5 godina mandat (2014. – 2019.)
Predsjednik: Antonio Tajani (od siječnja 2017. do srpnja 2019.godine: mandat 2,5 godine)
Sjedište: Strasbourg (Francuska), Bruxelles (Belgija), Luksemburg
Europski parlament – glas građana
Više saznaj na: http://www.europarl.europa.eu/portal/hr Kratak video o Europskom parlamentu:
https://www.youtube.com/watch?v=P3ePXOz2HG0
RH ima 11 zastupnika u Europskom parlamentu.
Uloga: glas vlada država članica EU, donosi zakonodavstvo EU-a i koordinira politike EU-a
Članovi: nacionalni ministri iz svih država članica EU-a, ovisno o području politike o kojem se raspravlja
Predsjednik: sve države članice EU-a izmjenjuju se u obnašanju šestomjesečne dužnosti predsjedavanja
Sjedište: Bruxelles (Belgija)
Vijeće Europske unije – glas država članica
Više saznaj na: http://www.consilium.europa.eu/hr/home/
RH će predsjedavati Vijećem EU-a od siječnja do lipnja 2020. godine.
Uloga: ”vlada Europske unije” – predlaže i provodi europsko zakonodavstvo
Članovi: kolegij sastavljen od 28 povjerenika – svaki je nadležan za jedan ili više resora
Iako svaka država članica EU ima svog povjerenika, oni kod donošenja odluka ne smiju "navijati" za interese
svoje države već moraju braniti zajedničke interese Unije.
Predsjednik: Jean-Claude Juncker (studeni 2014. - listopad 2019.)
Sjedište: Bruxelles (Belgija)
Europska komisija – promicanje zajedničkih interesa
Više saznaj na: https://ec.europa.eu/commission/index_hr Povjerenik za Međunarodnu suradnju i
razvoj je Neven Mimica.
Uloga: osigurava da se osnivački ugovori EU-a jednako tumače i primjenjuju u svim zemljama EU-a
Sud: po jedan sudac iz svake zemlje EU-a i 11 nezavisnih odvjetnika
Opći sud: trenutno 47 sudaca; najavljena promjena u 2019. godini
Sjedište: Luksemburg
Sud Europske unije
Više saznaj na: https://europa.eu/european-union/about-eu/institutions-bodies/court-justice_hr
Uloga: upravljanje eurom, održavanje stabilnosti cijena, provođenje gospodarske i monetarne politike
EU-a, ocjena sposobnosti države za pristupanje Eurozoni
Članovi: predsjednik i potpredsjednik ESB-a te guverneri nacionalnih središnjih banaka svih država
članica EU-a
Središte: Frankfurt (Njemačka)
Europska središnja banka
https://ip.index.hr/remote/index.hr/images2/europskasredisnjabanka-123rf.jpg?maxwidth=625
Uloga: Revizorski sud je kontrolna institucija EU, zadužena za nadzor nad financijama i transakcijama
tijela EU, u svrhu transparentnosti i zaštite građana Unije
Članovi: po jedan iz svake države članice EU-a
Sjedište: Luksemburg
Europski revizorski sud
Uloga: istražuje pritužbe na institucije i tijela EU
Sjedište: Strasbourg (Francuska)
Europski ombudsman
Države članice EU prenose dio svog suvereniteta na zajedničke institucije.
Na taj se način odluke od zajedničkog interesa donose na europskoj razini. Svaka država
članica sudjeluje u radu tih nadnacionalnih institucija, pa tako i utječe na donošenje odluka.
Ovlasti EU
Isključive
Države članice izgubile su regulatorne ovlasti.
Samo Unija može usvojiti pravno obvezujuće norme.
carinska unija, monetarna politika za euro države
članice, zajednička trgovinska politika, očuvanje morskih
bioloških resursa...
Podijeljene
I Unija i države članice mogu urediti neko pitanje, no
jednom kad Unija uredi neko pitanje, države članice gube mogućnost da ga one urede
drugačije.
okoliš, zaštita potrošača, promet, energetika, javno
zdravstvo...
Komplementarne
EU nema regulatornu ovlast, već samo može nadopunjavati i poticati države na određenu
regulaciju.
zaštita i poboljšanje zdravlja ljudi, industrija, kultura,
turizam, obrazovanje, mladi i sport...
• Manje granica, više mogućnosti - građani EU-a mogu putovati kroz veći dio Unije bez putovnica i
zaustavljanja radi provjere na granicama.
• Euro (€) – jedinstvena valuta koju dijeli 19 zemalja EU https://europa.eu/european-union/about-eu/money/euro_hr
• Mobilnost ljudi, roba i usluga - konkurencija do koje je dovelo zajedničko tržište bez granica podigla je
kvalitetu i snizila cijene: telefonske razgovore, pristup Internetu i zračni promet su pojeftinili. Građani EU
mogu živjeti, studirati (Erasmus+), raditi u drugoj državi.
• Jednake mogućnosti, sloboda, sigurnost i pravda – uredbe, direktive, odluke...
• 45% godišnjeg proračuna EU koristi se za stimuliranje gospodarstva i stvaranje radnih mjesta u
slabije razvijenim regijama, kao i za osposobljavanje nezaposlenih ili nedovoljno kvalificiranih ljudi.
• Zapošljavanje i prosperitet – društvo temeljeno na znanju s konkurentnim
gospodarstvom i kvalificiranom radnom snagom.
• Očuvanje okoliša i promocija održivog razvoja (Strategija Europe 2020).
Prednosti EU
https://image.freepik.com/free-photo/euros-held-in-hand_1101-1196.jpg
• Demokratski deficit
• nedovoljna demokratska legitimnost europskih političkih institucija (jedino parlamentarne zastupnike
izravno biraju građani EU),
• slaba izlaznost građana na europske referendume i izbore.
• Kompleksnost europskoga institucionalnog ustrojstva europskim građanima često je nerazumljivo.
• Povijesne i kulturološke razlike zemalja članica EU kao politička unija sa zajedničkim vrijednostima.
• Supranacionalizam – zemlje članice prenijele dio svoje suverenosti Europskoj uniji.
• Veći utjecaj velikih i bogatijih država članica; broj zastupnika u Europskom parlamentu razmjeran je broju
stanovnika država članica – od 6 do 96 predstavnika. Kolika je snaga malih zemalja?
• Skupa administracija – Oko 6% godišnjeg proračuna Europske unije troši se na plaće zaposlenika,
administraciju i troškove održavanja zgrada.
• Dok je politika zajedničkog tržišta ovlast Europske unije, socijalna, obrazovna i zdravstvena politika u
nadležnosti su država članica pa se i kvaliteta tih sektora razlikuje među članicama.
Kritike EU
Pravna stečevina Europske unije – cjelokupno zakonodavstvo i praksa EU – sva prava i obveze država
članica i institucija EU ugovori o EZ/EU, uredbe, direktive, odluke, presude suda EU...
4. Pravo EU
„Pravila igre" postavljena osnivačkim ugovorima i zakonodavstvom EU te sudskom praksom Suda EU.
Svaka država koja želi postati članicom EU mora prihvatiti osnivačke ugovore i druge propise EU-a te
uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije.
Izvori prava Unije:
1. Primarno zakonodavstvo (osnivački ugovori)
2. Međunarodni ugovori EU
3. Sekundarno zakonodavstvo (uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja, međuinstitucionalni
sporazumi, rezolucije, deklaracije, akcijski programi...)
4. Opća načela prava
5. Konvencije između država članica
OSNIVAČKI UGOVORI
• Pariški ugovor – Ugovor kojim je osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik (ECSC)
• Rimski ugovor – Ugovor kojim je osnovana Europska ekonomska zajednica (EEZ) i
Ugovor kojim je osnovana Europska zajednica za atomsku energiju (EURATOM)
• Jedinstveni europski akt - popločen put ka jedinstvenom tržištu
• Ugovor o Europskoj uniji potpisan u Maastrichtu
• Ugovor iz Amsterdama
• Ugovor iz Nice
• Lisabonski ugovor
1951.
1957.
1986.
1992.
1997.
2001.
2007.
http://www.europarl.europa.eu/resources/library/images/20150220PHT24342/20150220PHT24342_original.jpg
Građani EU imaju pravo:
• slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica EU
• glasati i biti birani na izborima za EP i na lokalnim izborima u državi članici u kojoj imaju boravište
pod istim uvjetima kao i državljani te države
• na diplomatsku i konzularnu zaštitu
• podnošenja peticije EP-u, obraćanje Europskom ombudsmanu te drugim institucijama i tijelima Unije
na bilo kojem jeziku Ugovora te pravo na odgovor na istom jeziku
5. Građanstvo EU
"Svaka osoba koja ima državljanstvo neke države članice građanin je Unije. Građanstvo Unije dodaje
se nacionalnom državljanstvu i ne zamjenjuje ga."
Čl. 20(1) Ugovora o funkcioniranju EU (UFEU)
Mogu li građani utjecati na proces donošenja odluka na razini EU?
Podnošenje predstavke (peticije)
Peticije Europskom parlamentu mogu podnijeti
građani Unije koje imaju boravište u državi članici,
individualno ili zajedno s drugim građanima.
Peticija se mora odnositi na predmete koji ulaze u
nadležnost Unije. Podnosi se Europskom
parlamentu pisanim putem ili Internetom u obliku
pritužbe ili zahtjeva, a može se odnositi na pitanja
od javnog ili privatnog interesa.
Svako trgovačko društvo, organizacija ili udruženje
sa sjedištem u Europskoj uniji također može
ostvariti ovo pravo (UFEU čl. 227) .
https://cdn.pixabay.com/photo/2016/01/19/17/53/writing-1149962_1280.jpg
Iznošenje mišljena
Moguće je sudjelovati u izradi politika i propisa EU-a pružanjem povratnih informacija o inicijativama
Europske komisije u ključnim fazama njihova nastajanja.
Mogu li građani utjecati na proces donošenja odluka na razini EU?
Pogledajte kratak video u kojem je objašnjeno kako to izgleda u praksi:
https://www.youtube.com/watch?v=aOaIwCZpDNo&index=10&list=PLJmEREKFYU
8Uj1I3HympkAGIGoKqHqTV7&t=0s
Moguće je davati i prijedloge o
pojednostavnjenju i poboljšanju
postojećih propisa.
Cilj je oblikovati prijedloge politika i
propisa EU-a koji uvažavaju stvarne
potrebe građana.
Više informacija dostupno na linku: https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-
say_hr#inicijalne-ideje-planovi-djelovanja-i-poetne-procjene-uinka
https://www.youtube.com/watch?v=aOaIwCZpDNo&index=10&list=PLJmEREKFYU8Uj1I3HympkAGIGoKqHqTV7&t=0s
Europska građanska inicijativa
Postupak korak po korak dostupan na linku http://ec.europa.eu/citizens-initiative/public/how-it-works
Što je europska građanska inicijativa?
Tko i kako može organizirati
građansku inicijativu?
Što se može predložiti kao
građanska inicijativa?
Tko može poduprijeti građansku inicijativu i
na koji način?
Što se događa nakon što se prikupi milijun
potpisa?
kako bi pokrenuli inicijativu, građani moraju osnovati „građanski odbor” sastavljen od najmanje 7 građana EU-a iz najmanje 7 različitih država članica
Nakon potvrde registracije organizatori moraju prikupiti potpise u roku od jedne godine
Europsku građansku inicijativu moguće je predložiti u svim područjima u kojima je Komisija nadležna podnijeti zakonodavni prijedlog, na primjer u području okoliša, poljoprivrede, prometa ili javnog zdravlja
Svi građani EU-a koji imaju pravo glasati na izborima za Europski parlament mogu svojim potpisom poduprijeti građansku inicijativu
Kako bi dali potporu inicijativi, građani trebaju ispuniti poseban obrazac izjave o potpori u papirnatom obliku ili putem interneta
Javno saslušanje u Europskom parlamentu
Komisija daje odgovor koje će mjere predložiti kao odgovor na građansku inicijativu
Komisija nije dužna podnijeti zakonodavni prijedlog na temelju inicijative
instrument
participativne
demokracije koji
građanima
različitih država
članica omogućuje
predlaganje
konkretnih
zakonodavnih
izmjena kako bi
utjecali na
donošenje politika
EU-a u područjima
koja ih zanimaju
Mogu li građani utjecati na proces donošenja odluka na razini EU?
Europska građanska inicijativa
6. PROGRAMI EU
Europa za građane
Erasmus +
PROGRAMSKO RAZDOBLJE: 2014. - 2020. Proračun: >230 mil. €
CILJ PROGRAMA: Pridonijeti razumijevanju Unije, njezine povijesti, različitosti, ali i zajedničkog europskog
identiteta. Promicati europsko građanstvo i unaprijediti građansko i demokratsko sudjelovanje na razini Unije.
ŠTO SE POTIČE?
• EUROPSKO SJEĆANJE
Potpora za projekte kojima se istražuju uzroci totalitarnih režima u modernoj povijesti Europe i projekte
o ostalim ključnim trenucima u novijoj europskoj povijesti.
Europa za građane
https://images.pexels.com/photos/9816/pexels-photo-9816.jpeg?auto=compress&cs=tinysrgb&dpr=2&h=750&w=1260
• DEMOKRATSKI ANGAŽMAN I
GRAĐANSKO SUDJELOVANJE
Potpora za projekte kojima se građanima
omogućuje sudjelovanje u demokratskom
životu EU-a, počevši od lokalnog
demokratskog sudjelovanja do jačanja
položaja građana kako bi u potpunosti
sudjelovali u politici EU-a. Aktivnosti koje se
podupiru: bratimljenja gradova, mreže
gradova i projekti civilnog društva.
Nacionalne Kontakt točke su institucije kojima je dodijeljena zadaća informiranja i educiranja
zainteresiranih potencijalnih korisnika programa Europa za građane.
Kontakt točka u Hrvatskoj: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
www.europazagradane.hr
Inicijative kojima se istražuju uzroci totalitarnih režima koji su okaljali modernu povijest Europe i
proučavaju njezini drugi ključni trenuci uzimajući u obzir različita povijesna gledišta.
Okupiti građane bratimljenih gradova kako bi se raspravljalo o europskim političkim temama i
razvile prilike za angažman građana i volontiranje na razini EU-a.
PROJEKTI EUROPSKOG SJEĆANJA PROJEKTI BRATIMLJENJA GRADOVA
Potaknuti gradove na dugoročnu suradnju s drugim gradovima kako bi istražili dogovorene teme, dijelili resurse i interese, stekli utjecaj ili
suočili se sa zajedničkim izazovima.
MREŽA GRADOVA
Pružiti mogućnost građanima da učinkovito sudjeluju u oblikovanju politika na razini EU-a i to
poticanjem rasprava i predlaganjem praktičnih rješenja zahvaljujući suradnji na europskoj razini.
PROJEKTI CIVILNOG DRUŠTVA
O programu Europa za građane: https://www.youtube.com/watch?v=0Cx8s_P1f14
PROGRAMSKO RAZDOBLJE: 2014. - 2020. Proračun: 14.774 mlrd. €
CILJ PROGRAMA: Više mogućnosti za učenje u inozemstvu za učenike, studente i nastavnike.
Program je usmjeren ka jačanju znanja i vještina te zapošljivosti europskih građana.
• planirano uključivanje 4 milijuna Europljana i 125 000 institucija najveći program Europske unije za
obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport:
Erasmus +
Više saznaj na http://www.mobilnost.hr/hr/sadrzaj/erasmus-opce-informacije/
Pogledaj informativni video o programu Erasmus+ http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/about_hr
• studij u inozemstvu
• stručne prakse
• stručna usavršavanja i osposobljavanja
• volontiranja
• razmjene mladih
• rad na međunarodnim projektima usmjerenima na
modernizaciju obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta https://www.radiodalmacija.hr/wp-content/uploads/2018/03/erasmus.jpg
7. BUDUĆNOST EU? NOVA PROŠIRENJA ILI EXIT NOVIH ZEMALJA?
Povlačenje iz EU pravo je država članica uvedeno Lisabonskim ugovorom.
čl. 50. st. 1.: "Svaka država članica može donijeti odluku o povlačenju iz Unije u skladu sa svojim
ustavnim odredbama."
• prvi put postupak izlaska države iz Europske unije - BREXIT
• referendum: 23. lipnja 2016. 51,89 % glasova za izlazak iz EU
• David Cameron Theresa May
Povlačenje iz Europske unije
• U veljači 2017. Zastupnički dom parlamenta Ujedinjenog
Kraljevstva velikom većinom glasova ovlastio je premijerku
Theresu May da pokrene postupak izlaska države iz
Europske unije, što je ona i učinila poslavši predsjedniku
Europskog vijeća Donaldu Tusku dopis kojim se poziva na
članak 50. UEU-a. Dopis je Tusku dostavljen 29. ožujka
2017. čime je postupak izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz
Europske Unije i službeno pokrenut.
• Vlada Ujedinjenog Kraljevstva kao datum Brexita navela je
29. ožujka 2019. u 23 sata po lokalnom vremenu. https://image.freepik.com/free-vector/uk-flag-seperating-from-european-union-flag_1017-3480.jpg
Iako država može izaći iz EU, ne postoji odredba prema kojoj ona može biti isključena.
Ipak, Ugovor o Europskoj uniji (u čl. 7.) predviđa obustavu određenih prava državi članici (npr. pravo
glasa predstavnika vlade te države članice u Vijeću) ako Europsko vijeće jednoglasno utvrdi da država
članica teško i trajno krši vrijednosti Europske unije (poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode,
demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika
manjina).
Suspenzija država članica
Aktualne su rasprave o suspenziji dvjema članicama Europske unije zbog kršenja ljudskih prava
i vladavine prava – Mađarskoj i Poljskoj.
Hvala na interesu i uloženom vremenu!
Riješite kviz te provjerite znanje i
razumijevanje
https://edu.gong.hr/eu-pismenost-ucimo-eu/
Program EU pismenosti razvijen je 2012. godine uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za
razvoj civilnog društva kroz Centre znanja za društveni razvoj te se od tada redovito provodi.
Program je revidiran i unaprijeđen uz financijsku podršku Europske unije – Europa za građane.
Provedba programa u 2018. godini omogućena je uz financijsku potporu Ministarstva vanjskih i
europskih poslova.
Izvori:
https://edu.gong.hr/eu-pismenost-materijali-za-preuzimanje/ EU pismenost: Učimo o EU, GONG, 2017. https://europa.eu/european-union/index_hr https://europa.eu/european-union/about-eu/institutions-bodies/council-eu_hr https://europa.eu/european-union/about-eu/institutions-bodies/european-parliament_hr https://europa.eu/european-union/about-eu/institutions-bodies/european-commission_hr https://europa.eu/european-union/about-eu/institutions-bodies/european-council_hr https://europa.eu/european-union/about-eu/institutions-bodies/court-justice_hr https://europa.eu/european-union/about-eu/presidents_hr http://ec.europa.eu/citizens-initiative/public/basic-facts?lg=hr https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say_hr#inicijalne-ideje-planovi-djelovanja-i-poetne-procjene-uinka http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/hr/20150201PVL00037/Predstavke http://europazagradane.hr/ http://europazagradane.hr/programsko-razdoblje-2014-2020/ http://europazagradane.hr/wp-content/uploads/2017/05/eacea_leaflet_14-20_hr.pdf http://europazagradane.hr/wp-content/uploads/2017/05/Europazagradane_letak110x146mm_FINAL.pdf http://www.mobilnost.hr/hr/sadrzaj/erasmus-opce-informacije/ http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/about_hr https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say_hr
Preporuke za čitanje:
https://europa.eu/european-union/index_hr http://www.mvep.hr/hr/hrvatska-i-europska-unija/ https://europa.eu/european-union/about-eu/money/euro_hr http://www.mobilnost.hr/hr/sadrzaj/erasmus-opce-informacije/ https://edu.gong.hr/eu-pismenost-materijali-za-preuzimanje/
https://images.pexels.com/photos/7102/notes-macbook-study-conference.jpg?auto=compress&cs=tinysrgb&dpr=2&h=750&w=1260
Slike: https://karsh.org/photographs/jean-monnet/ https://image.freepik.com/free-photo/euros-held-in-hand_1101-1196.jpg http://www.sibenik.in/upload/novosti/2013/06/2013-06-20/11483//93c8a5705c7234e2b19e378c706c2ec0_gallery_l_2.jpg http://europa.eu/rapid/exploit/2014/03/ECA/HR/a14_10.hri/Pictures/10000000000004AB0000023ACC7A3963.jpg https://www.ombudsman.europa.eu/home.faces https://ip.index.hr/remote/index.hr/images2/europskasredisnjabanka-123rf.jpg?maxwidth=625 https://cdn.pixabay.com/photo/2016/01/19/17/53/writing-1149962_1280.jpg https://www.youtube.com/watch?v=aOaIwCZpDNo&index=10&list=PLJmEREKFYU8Uj1I3HympkAGIGoKqHqTV7&t=0s http://www.unios.hr/wp-content/uploads/2016/04/erasmus.jpg https://udruge.gov.hr/UserDocsImages/UserFiles/Image/efc-logo-2012-manji.gif https://www.radiodalmacija.hr/wp-content/uploads/2018/03/erasmus.jpg https://images.pexels.com/photos/9816/pexels-photo-9816.jpeg?auto=compress&cs=tinysrgb&dpr=2&h=750&w=1260 http://www.europarl.europa.eu/resources/library/images/20150220PHT24342/20150220PHT24342_original.jpg https://image.freepik.com/free-vector/uk-flag-seperating-from-european-union-flag_1017-3480.jpg https://images.pexels.com/photos/7102/notes-macbook-study-conference.jpg?auto=compress&cs=tinysrgb&dpr=2&h=750&w=1260
Video zapisi: https://www.youtube.com/watch?v=P3ePXOz2HG0 https://www.youtube.com/watch?v=aOaIwCZpDNo&index=10&list=PLJmEREKFYU8Uj1I3HympkAGIGoKqHqTV7&t=0s https://www.youtube.com/watch?v=0Cx8s_P1f14 http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/about_hr http://www.mvep.hr/hr/hrvatska-i-europska-unija/eu-za-gradane/pitali-ste-o-eu/