I. EUROPA I SVIJET U XVIII. STOLJEĆU

1. Što je prosvjetiteljstvo – kada, gdje i zašto se javlja – gdje je najsnažnije?- prosvjetiteljstvo - novi svjetonazor – korijeni u humanizmu- opći duhovni i misaoni (intelektualni) pokret (preporod) u XVIII.st.- sve nade polagao u prosvjećivanje kao oblik usavršavanja ljudskog roda- javlja se u Engleskoj – zbog parlamentarizma, jačanja građanstva i razvoja

znanosti- žarište – Francuska- najjače u protestantskim i razvijenim zemljama- bit – rušenje feudalizma, apsolutističkog i dogmatskog autoriteta crkve i države

(dogma – istina koja se ne dokazuje)

2. Montesque – djelo i ideje- francuski barun- djelo – „O duhu zakona“ – bit demokracije i jednakosti- predlaže uvođenje ustavno-parlamentarne vlasti- zagovara trodiobu vlasti – već je u Engleskoj- zakonodavna (legislativna) – parlament- izvršna (egzekutivna) - vladar- sudska (juristička) – Vrhovni sud- tvorac tzv. teorije o podjeli vlasti koja je temelj građanske demokracije- uvodi naziva feudalizam za srednjovjekovni sustav- poziva na rušenje feudalizma i apsolutizma

– Rousseau – isto- djelo – „Društveni ugovor“ – 1762.- narod i nositelj vlasti sklapaju ugovor – narod bira vlast – ukidanje privatnog vlasništva, a

time i klasnog društva - neprihvatljivo građanstvu

- jedan od utemeljitelja pedagogije kao znanosti – važnost odgoja

- stvaranje suverene i slobodne građanske države u kojoj opća volja mora postati izvorom i temeljem svakog prava

– enciklopedisti – Diderot i d'Alembert- 1751.-1772. - pokrenuli Enciklopediju ili obrazloženi rječnik znanosti, umjetnosti

i obrta- skup dostignuća prirodnih i tehničkih znanosti očišćenih od utjecaja crkve- taj pojam označava opću naobrazbu- prvo moderno djelo takve vrste u povijesti- 33 sveska- obuhvaćala sve poznate znanstvene tehničke pojmove

1

- djelotvorno sredstvo za širenje novih ideja u Europi- cilj – prikupljanje raznih ljudskih znanja- uvode se kultovi Razuma i Prirode – panteizam (priroda=Bog)- deizam – shvaćanje da je Bog stvorio povijest, ali ju je prepustio čovjeku- enciklopedisti – ateizam – svijet bez Boga – Razum- odbacivanje Boga dovodi do protucrkvenog raspoloženja – kulminacija u

francuskoj revoluciji

3. Koja su obilježja dvorskog apsolutizma – što dokida, a što jača?- između XVI. i XVIII.st. u Europi se razvile apsolutne monarhije- ranije – vlast vladara sputavali feudalni staleži (plemstvo i svećeništvo)- staleži – imali pravo odobravati poreze – utjecati na politički život- proširivanje ovlasti države + povećavanje opsega državne djelatnosti – jačanje

centralizma tj. vlasti vladara – s vremenom – neograničena (apsolutna)- učvršćivanje apsolutne vlasti – ustrojavanje jedinstvene uprave – centralizacija

države- nastojali umanjiti staleška prava – ujednačeni sustav podanika- oko sebe okupljali društvenu elitu – vladarski dvorovi postali središta svih

zbivanja - Francuska – dvorski apsolutizam – kralj = božanstvo- Engleska – ustavno-parlamentarna monarhija – kralj je figura – lažna demokracija

– samo bogati imaju prava i vlasti

4. Što je – merkantilizam – dobre i loše strane- merkantilizam – gospodarka politika prilagođena nastojanju da izvoz bude što

veći, a uvoz što manji kako bi u državi ostala što veća količina novca- bogatstvo države je u zlatu i novcu- dobre strane –- loše strane – glavni gospodarski zapovjednik je država, rastrošnost, nerazumno

upravljanje novcem

- kameralizam - gospodarska politika koja se temeljila na nastojanju da se što veća količina

novca u državi osigura punjenjem državne blagajne, pretežno prihodima od poreza

- dobre strane – razumno upravljanje i punjenje državne blagajne novcem i ostalim bogatstvima - porezima

- loše strane - - lat. camera – riznica- oblik merkantilizma u Pruskoj i Austriji

5. Zagovornici i obilježja ekonomskog liberalizma i fiziokratizma

2

- gospodarski (ekonomski) liberalizam – učenje koje se zasniva na teoriji slobodne konkurencije i zakona ponude i potražnje kao osnovnog regulatora tržišnih odnosa

- zagovornik – - Adam Smith – 1776. Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda – izvor i

mjerilo svih vrijednosti je rad- industrijalizam (lat. industria – rad)- ideja slobodne konkurencije – tržišno gospodarstvo- zauzimao se i za podjelu rada u proizvodnom procesu- protiv miješanja države u gospodarstvo – želi se isključiti državu- fiziokratizam – učenje koje se zasniva na uvjerenju da je zemlja izvor i temelj

bogatstva, a poljodjelstvo jedina produktivna djelatnost- bogatstvo je u zemlji, prirodi i onome što ona pruža- zagovornik – - Francois Quesnay – 1758. Ekonomska tablica s njezinim objašnjenjem – prvi

opis cjelokupnog procesa reprodukcije društvenog kapitala

6. Zašto je po Hobbesu važna uloga države i čime se ona služi u ostvarenju zadaće?- teoretičari države – zastupali mišljenje da je apsolutizam najrazumniji oblik

vladavine- klasično tumačenje – 1651. Thomas Hobbes – Leviathan ili o materiji, obliku

vlasti crkvene i građanske države- polazi od pretpostavke – ljudi su prema svojim sposobnostima približno

jednaki- u borbi za samoodržanje i težnji za vlašću – nužno se međusobno sukobljavaju - ako nema zajedničke vlasti i sređene državne organizacije – vlada „rat svih

protiv svih“- kako bi okončali takvo stanje i zadovoljili potrebu za pojedinačnom sigurnošću

– ljudi sklopili ugovor o vlasti i uspostavili svemoćnu državu- na čelu – suveren (vladar) – neograničena vlast - božanstvo- svi osim njega – podanici (sluge)- oblik vladavine je trajan i nepromjenjiv – jer ugovor o vlasti je neopoziv- uloga države – svemoć države jamči red, mir i sigurnost – pitanje opstanka

7. Kakvi su to kabinetski ratovi, koji su im ciljevi i koji su najznačajniji?- kabinetski ratovi – ratu i miru se odlučivalo u kabinetima (dvorskim uredima)

vladara- uzrokovani sukobima svjetovnih interesa velikih sila, merkantilističkom

politikom- cilj – prevlast u Europi- interesni - gubitak vjerskih obilježja- najznačajniji – - nordijski (sjeverni) rat (1700. – 1721.) –- teritorijalno širenje Rusije – ugrozilo prevlast Švedske na Baltiku

3

- Rusija izbila na obale Baltičkog mora – Švedska prestaje biti europska velesila- rat za španjolsku baštinu (1701. – 1714.)–- 1700. umire kralj Karlo II. – posljednji Habsburgovac na španjolskom

prijestolju- oporukom zemlju ostavlja Filipu Anžujskom – unuk Louisa XIV.- 1701. počinje rat- austrijski vojskovođa princ Savojski i engleski maršal vojvoda Churchill

Marlborough – pobijedili Francuze u više bitaka – naročito – 1709. bitka kod Malplaqueta

- 1713. mir u Utrechu, 1714. mirom u Rastattu i Badenu – Filip Anžujski priznat za španjolskog kralja

- u Europi uspostavljena ravnotežna sila – Engleska dobila Gibraltar i stekla monopol nad prijevozom crnačkog roblja u španjolske kolonije – polako počela prevladavati na svjetskim morima

8. Što su a) racionalizam – zagovornik - racionalizam – filozofski pravac prožet uvjerenjem da je razum (lat. ratio)

osnovni izvor spoznaje- Decartes – „Cogito, ergo sum“ – „Mislim, dakle jesam“- razumom se dolazi do spoznaje

b) empirizam – zagovornik- empirizam – filozofski pravac prožet uvjerenjem da je iskustvo (lat. empiria)

osnovni izvor spoznaje- Locke – „tabula rasa“ – svi se rađamo kao prazan list- „Rasprava o ljudskom razumu“ – 1690.- iskustvom i odgojem se dolazi do spoznaje

9. Što obilježava prosvijećeni apsolutizam?- oblik vladavine u kojem apsolutistički vladari provode reforme u duhu

prosvjetiteljstva- oblik apsolutizma obilježen djelomičnom modernizacijom države i

despotizmom suverena

10. Što je industijska revolucija – kada, gdje i zašto se baš tamo javlja?- industrijska revolucija – prevrat u proizvodnji – zamjena ručnog rada strojem- promjene u proizvodnji nastale primjenom parnog stroja i vodene pare kao

pogonskog sredstva - proizvodnja brža, veća i jeftinija- 1765. James Watt – usavršava parni stroj- Velika Britanija – zašto? -- prvobitna akumulacija kapitala – poduzetništvo- agrarna reforma – plodored, umjetno gnojivo, nove kulture- srušeno kmetstvo – radna snaga

4

- bogatstvo rudama – željezo, ugljen pa i koks- razvijena tekstilna proizvodnja – vuna, pamuk- kolonije – izvor sirovina, tržište- od 1694. Engleska banka - želja za bogaćenjem- glavni motiv za izradu strojeva – tekstil

- evolucija – mirne i postupne promjene (uglavnom u prirodi)- revolucija – nagle, nasilne i temeljite promjene (društvo)

11. Koja se gospodarska grana razvija primjenom Wattovog stroja?- rezultat – nova gospodarska grana – industrija (lat. rad)- tvornice – najmanje jedinice industrije

12. Tko i koja prometala konstruira na principu parnog stroja?- 1807. Robert Fulton – prvi parobrod Clermont- 1819. Robert Fulton – parobrod Savannah – preplovio Atlantik za mjesec dana

- prije trebalo min 3 mjeseca- Robert Fulton - prvi ratni brod na parni pogon – radio i na podmornici- 1814. George Stephenson – prva parna lokomotiva Rocket- 1830. prva željeznička pruga Locomotion (Stockton – Darington) – 30 km/h

13. Koje su društvene posljedice primjene parnog stroja?- europsko stanovništvo počinje rasti- razvijaju se industrijski gradovi – velegradovi- počinju migracije sa sela u gradove- jača gospodarska i politička moć građanskih poduzetnika- povećava se broj radnika – raslojavanje - 4. stalež – radništvo- iskorištavanje radnika – posebno žena i djece- napredak u prirodnim i drugim znanostima

14. Tko je bio John Law, gdje je i do čega doveo?- Francuska u XVIII.st. – apsolutna monarhija i feudalna država- 1715. umire Louis XIV. Kralj Sunce - naslijedio ga praunuk – Louis XV. (1715. – 1774.) - Ljubimac- nasljeđuje ratovima i dugovima iscrpljenu zemlju – velike poreze, praznu

državnu blagajnu i nezadovoljan narod- francuske vlasti unajmile škotskog financijera Johna Lawa- on je 1716. u Parizu osnovao državnu banku- prvi put u promet pustio novo sredstvo plaćanja – papirnati novac- mane – - treba imati pokriće u zlatu - može se tiskati – inflacija – podizanje cijena- 1720. banka bankrotirala – zbog manjkava pokrića i financijskih malverzacija

5

15. Zašto je Francuska stalno na rubu financijskog bankrota?- vanjskopolitički neuspjesi u ratovima- raskošan život u kraljevskom dvorcu Vesailles- preopterećenje državne blagajne

16. Kad je bio 7-godišnji rat – tko su glavni suparnici – tko je bio pobjednik?- 1756. – 1763.- ravnoteža sila uspostavljena nakon rata za španjolsku baštinu – uzrok- glavni suparnici – Francuska i Velika Britanija- sukobljavale u europskoj politici, borile se za prevlast u izvaneuropskim

kolonijama- prvi rat koji se u isto vrijeme vodio na 3 kontinenta – Europa, Amerika, Azija –

prvi općeeuropski rat- najveći rat u XVIII.st.- pobjeda anglo-pruske i poraz austro-francusko-ruske koalicije- 1763. mir u Parizu – Francuska morala Velikoj Britaniji prepustiti svoje

kolonijalne posjede u Sjevernoj Americi i gotova uporišta u I Indiji- 1763. mir u Hubertusburgu – potvrđen status Pruske kao nove velesile u

Europi

17. Što se zbiva sa Svetim Rimskim Carstvom Njemačkog Naroda nakon 30-godišnjeg rata?

- sveto Rimsko carstvo Njemačkog Naroda – osniva Oton I. 962.- formalnu (nominalnu) vlast imaju Habsburgovci – od 1438.- obuhvaća: njemačke državice, Austriju, hrvatske zemlje bez Dalmacije i Istre,

Ugarsku i Erdelj, Češku i Slovačku- od 1558. Španjolsku i njene prekomorske kolonije- do 1579. i Nizozemsku- Tridesetogodišnji rat – 1618. – 1648.- Sveto Rimsko Carstvo Njemačkog Naroda – raspada se na 300-tinjak država –

karta iz 1630.- njemačke zemlje opustošene - oporavak spor i dugotrajan- imaju unutarnju samostalnost- jedino zajedničko tijelo – staleški državni sabor – Reichstag u Regensburgu od

1663.- nakon Vestfalskog mira 1648. – jača apsolutizam i kameralizam- državnu blagajnu puniti prihodima iz porez- racionalno trošenje državnog novca

6

18. Koja kneževina tj. dinastija započinje proces obnove Njemačkog carstva?- kneževina Brandenburg tj. dinastija Hohenzollern – njemački izborni carevi

19. Koje će se dvije dinastije boriti za ujedinjenje njemačke „oko sebe“?- borit će se Habsburgovci i dinastija Hohenzollern- izbija austro-pruski antagonizam

20. Kako je bila uređena Kraljevina Pruska (kad je postala kraljevinom)?- Pruska – na ruševinama Svetog Rimskog Carstva Njemačkog naroda- u XVII.st. se razvila iz dviju njemačkih državica – kneževine Brandendurg

(Berlin) i vojvodine Pruske (Königsberg – dan. Kalinjingrad)- kneževinom Brandenburg vladala dinastija Hohenzollern- 1618. brandenburški izborni knez Joachim Ernst Hohenzollern - naslijedio je

vojvodinu Prusku – stvorena kneževina Pruska- planiraju –- okupiti odvojene njemačke države- osvojiti tuđe prostore – ratovima i diplomacijom- zato stvaraju brojnu, izvrsno uvježbanu, organiziranu i discipliniranu vojsku –

pruski dril- na nju troše glavninu državnog novca – ugrozit će financijsku stabilnost države- uređena kao centralistička apsolutistička militaristička monarhija- knez Friedrich Wilhelm I. (1640. – 1688.)- 1657. oslobodio se vrhovne vlasti poljskoga kralja- 1677. osvaja Pomeraniju- knez Friedrich III. (1688. – 1713.)- podržavao Habsburgovce u borbi protiv Turaka – 1701. dobio od cara

Leopolda I. Habsburškog dopuštenje da uzme kraljevski naslov – Friedrich I. – prvi pruski kralj

- 1700. Akademija u Berlinu- kralj Friedrich Wilhelm I. (1713. – 1740.)- „stari Fritz“- sinonim za prusku marljivost, štedljivost i poslušnost svih podanika- nastavlja uspon Pruske- naklonjen francuskom apsolutizmu Louisa XIV. – oslabio snagu zemaljskih

staleža- pretvorio Prusku u snažnu apsolutističku i militarističku državu- jača apsolutizam, centralizam i militarizam- ukida posebnost pokrajina- reforme –osnovno školovanje, smanjuje tlaku, kameralizam, manufakture - stvorio moćan činovnički aparat i jaku vojsku – brojna, organizirana,

disciplinirana – kao Spartanci- Pruska najveća vojarna u Europi – 80 000 vojnika od 2 milijuna stanovnika

7

21. Tko je Prusku pretvorio u novu svjetsku silu i čime?- kralj Friedrich II. (1740. – 1786.)- osvajač i reformator pruske države- začetnik sukoba Beča i Berlina za konačnu prevlast SRCNJN- u 2 šleska rata Mariji Tereziji preoteo Sasku i Šlesku- proveo razne reforme:- vladao sam – donio tisuće zakona, uredbi i naredbi- bio dostojan predstavnik prosvijećenog apsolutizma - smatrao se prvim slugom države- kodificirao pravo, ukinuo mučenje- uveo državne monopole- proveo unutarnju kolonizaciju – slabije naseljena područja- pomagao razvoj obrta i trgovine- gradio ceste i kanale- nije gradio ceste prema neprijateljima – teži prodor neprijatelja, ali loše za

gospodarstvo- sjekao šume i isušivao močvare- zajamčio vjersku toleranciju- centralizirao i unificirao državnu upravu- zabranio protjerivanje seljaka sa zemlje- provodio kameralističku politiku- promicao kulturu i umjetnost- stvorio osnovne elemente moderno uređene države- 2/3 budžeta troši na vojsku – 186 000 vojnika – stajaća vojska- u sedmogodišnjem ratu bio saveznik Velike Britanije- Pruska zamalo uništena – uspjela se održati i na kraju pobijediti - 1763. mirom u Hubertusburgu – granice ostale nepromijenjene – Pruskoj

priznat status 5. velesile u Europi- sudjeluje u 2 diobe Poljske- maksimalizirao apsolutizam, centralizam i militarizam

22. Što je za Habsburgovce značio poraz u 30-godišnjem ratu?- 1648. Vestfalskim mirom dokrajčena je prevlast habsburške dinastije u Europi

23. Koji su bili planovi Petra I. Velikog – unutrašnja politika- Petar I. Veliki (1689. – 1725.)- nastojao modernizirati feudalnu rusku državu i približiti je Z Europi- 1697./98. putovao Europom – proučavao brodogradnju, pomorstvo i ratnu

tehniku- po uzoru na zapadnoeuropske vladare – vladao apsolutistički- znatno ograničio prava ruskog plemstva (boljara)- 1698. u krvi ugušio pobunu svoje garde (strijelaca)

8

- Rusija postala europska velesila- stvorio modernu vojsku- ustrojio centraliziranu unutarnju upravu- dao pojednostaviti ćirilicu- uvodi gregorijanski kalendar- u želji za preobrazbom nije birao sredstvo- ugušio ustanak seljaka pod vodstvom Kondratija Bulavina- na ulice postavio policajce – budno paziti na brijanje njegovih podanika –

europska moda- 1719. smaknuo vlastita sina Alekseja – zbog urote- pravoslavnu crkvu podredio državnom nadzoru – imenovao se poglavarom

pravoslavne crkve – nema patrijarha - zato ga nazvali antikristom i čekali smak svijeta

- državu dijeli na 8 gubernija- osniva savjetodavno tijelo – Senat- sam upravlja svime – samodržavlje – Rusija plemićka apsolutistička monarhija- 1711. Manifest pravoslavcima na Balkanu – Rusija zaštitnica pravoslavaca u

Osmanskom Carstvu – pozivi na ustanke- poticao trgovinu, obrt, rudarstvo- osnivao škole- unajmio danskog pomorca Vitusa Beringa – istražiti spajaju li se negdje Azija i

Amerika – 1728. morski tjesnac između azijskog i američkog kopna – Beringov prolaz

- vanjska- nastojao zemlji otvoriti izlaz na more- 1696. Turcima oduzeo Azov- Nordijski (sjeverni) rat (1700.-1721.)- sukob sa Švedskom radi Baltika- 1700. Švedska pobijedila – prodire u Rusiju- tipična tehnika – pušta neprijatelja da prodre sve dublje i sve dalje od svoje

opskrbe i pojačanja – napad- 1709. bitka kod Poltave (Ukrajina) – pobjeda Rusije- Karlo XII. sklapa savez s Osmanskim Carstvom- Turska vojska pobjeđuje rusku- 1711. mir na Prutu – Turcima Azov natrag- Švedska se zaratila s Velikom Britanijom, Hannoverom i Pruskom- položaj Rusije se poboljšava- 1718. Karlo XII. pogiba – Švedska je poražena- 1721. mir u Nystadu Švedska Rusiji prepušta svoja uporišta na Baltiku- 1722./23. pohodi na Perziju – nova teritorijalna širenja – poslije njegove smrti

Rusi izgubili

9

→kako ostvaruje oba plana? - apsolutizam, reforme u duhu prosvjetiteljstva, samodržavlje = samovlašće

24. Koju prijestolnicu podiže?- na ušću rijeke Neve u Finski zaljev podigao 1703.-1713. novu prijestolnicu

Petrograd (Peterburg)

- 1726. osnovana Akademija znanosti u Petrogradu- 1755. prvo rusko sveučilište u Moskvi

25. Kojim potezima Katarina Velika širi Rusiju – svi događaji?- 1762. ubijen Petar III. Fjodorovič- na prijestolje njegova žena Katarina II. (Katarina Velika) (1762. – 1796.)- podrijetlom Njemica (Pruskinja)- „Semiramida sjevera“- pravo ime Sofija Fredericka- žena cara Petra III. – ubila ga u uroti- nastavlja politiku Petra Velikog – tzv. „ženska vladavina“- prosvijećeni apsolutizam i otvoreni imperijalizam (politika teritorijalnog

širenja)- reforme:- ustrojila moderno sudstvo- unaprijedila poljodjelstvo- naselila brojne njemačke koloniste - podijelila zemlju na gubernije- gradila škole i gimnazije- često bezobzirno okrutna- uvodi progone u Sibir- 1767. sazvala Zakonodavno povjerenstvo – izrada zakona – tzv. Nakaz- ipak zadržala iznimno centralističko ustrojstvo države i apsolutističku

vladavinu- ratovi - - u velikom ratu protiv Osmanskog Carstva – osvojila poluotok Krim i izbila na

Crno more- 1774. mir u Kučuk-Kajnardžiju – potvrđena ruska osvajanja – ruski car dobio

pravo zaštite svih pravoslavnih kršćana pod turskom vlašću- rat s Turcima u savezništvu s Habsburškom Monarhijom – 1792. mir u jašiju –

Rusija dobila crnomorsku luku Odesu- sudjelovala u podjeli Poljske – pripojila istočne dijelove

26. Tko je bio vođa najvećeg ustanka seljaka – zašto uopće izbija?- nove povlastice plemstva – učvrstile kmetstvo ovisnih seljaka - ruska dominacija obespravila druge narode pod ruskom vlašću

10

- 1773. ustanak Kozaka pod vodstvom Pugačova- 1775. carska vojska krvavo ugušila ustanak- Pugačov uhvaćen i pogubljen u Moskvi

27. Koji su razlozi dioba Poljske i njenog brisanja s političke karte Europe - unutrašnji- jedina europska država na razini feudalne anarhije – politički i teritorijalno

rascjepkana - kralj – izborni – biraju feudalci – marioneta- nema prihode, vojsku ni činovništvo- obična politička nula- gospodarski i društveno zaostala – omogućuje trgovački utjecaj stranaca –

onemogućuje razvoj domaće proizvodnje- druga po veličini teritorija u Europi - državom upravlja poljski državni sabor – Sejm (+ zemaljski sejmovi)

a) krupno plemstvo – banovi ili magnatib) sitno plemstvo ili šljahta

- podržat će feudalnu anarhiju- 1652. Liberum veto (slobodno protivljenje) – svaki član Sejma može odbiti

prihvaćanje neke odluku, zakona- dovodi do 3 diobe Poljske – brisanje s političke karte Europe – natrag tek

1918.

- vanjski – agresivni susjedi – Rusija, Pruska, Švedska, Osmansko carstvo i Habsburška Monarhija

28. 1. dioba – kada i zašto - anarhija- neki poljski plemići uvidjeli da slaba kraljevska vlast i apsolutna sloboda

plemićkih interesa – vode zemlju u propast- 1768. osnovali Barsku konfederaciju – pokušali se suprotstaviti pogubnom

utjecaju susjednih sila- nadali se da će pomoći Francuska i Osmansko Carstvo – bez uspjeha- 1772. prva dioba – Habsburška Monarhija, Rusija i Pruska - spriječiti unutarnje sređivanje poljske države

2. dioba – kada i zašto - anarhija- Poljaci tek tada počeli ozbiljnije razmišljati o nužnosti provođenja političkih i

drugih reformi- 1788. sastao se tzv. Četverogodišnji sejm- ukinut Liberum veto

11

- 3.V.1791. – proglašen prvi poljski ustav – Poljska ustrojena kao nasljedna i parlamentarna monarhija

- prekasno- ruska intervencija 1792.- 1793. druga dioba – Rusija i Pruska

3. dioba – kada i zašto - anarhija- povod - 1794. poljski narodni junak Tadeus Kościuszko podigao ustanak

primorao Pruse da napuste Varšavu – Rusi ga ipak svladali- ruska vojska slomila poljski ustanak i izvršila pokolj stanovnika Varšave- kralj Poniatowski se morao odreći prijestolja- 1795. treća dioba – Rusija, Pruska i Habsburška Monarhija

29. Iz čega će postati i što predstavlja postanak SAD-a?- 1492. Kolumbo otkriva novi kontinent - 1507. naziv Amerika- najveći genocid u povijesti – nad Indijancima- južnu i srednju Ameriku naseljavaju Španjolci i Portugalci- sjevernu Ameriku – Irci, Šveđani, Nizozemci i Nijemci – potiskuju ih Francuzi

i Englezi- Francuzi – osvajaju južni i srednji dio Sjeverne Amerike + Kanada- Englezi – cijelu istočnu obalu i N od New Amsterdam (od 1674. New York)- stalni međusobni sukobi- engleske kolonije u Sjevernoj Americi – naseljeničke – prvi doseljenici bili

kažnjenici, propali feudalci i kmetovi, avanturisti i razne vjerske skupine- 1607. prvo stalno naselje Jamestown- prva kolonija Virginia – 1619.- zadnja Georgia – 1733.- 1619.-1633. - 13 naseljeničkih kolonija duž atlantske obale između Velikih

jezera na sjeveru i Floride na jugu – SAD- postanak SAD-a predstavlja – nastaje nova sila

30. Kada i zašto je izbio sukob engleskih kolonija s maticom – uzrok – povod - Velika Britanija počela čvršće upravljati svojim kolonijama- uzroci - - uglavnom smatrala samo izvorom sirovina i tržištem za vlastitu robu –

ekonomski iskorištavanje kolonija od metropole- nemaju svoje zastupnike u parlamentu- 1651. Zakon o plovidbi – u engleske kolonije i iz njih se roba može prevoziti

samo na engleskim brodovima – ne mogu se slobodno razvijati- povodi –

12

- 1765. Zakon o žigovima (o taksama) – novi porezi na sve izvozne proizvode (pa i čaj)

- cilj – ekonomska neovisnost- reakcija kolonija – 1765. – New York – predstavnici 9 kolonija – odluka o

separaciji- bojkot engleske robe – Zakon o žigovima (taksama) je nezakonit jer ga je

donio parlament - ne žele kupovati – Engleska gubi kapital – misle odustat će- reakcije Engleske –- 1770. Bostonsko krvoproliće – engleski vojnici u Bostonu pucali na američke

građane koji su prosvjedovali protiv poreza- 1773. Bostonska čajanka – skupina kolonista prerušenih u Indijance

(„Patrioti“ ili „Sons of liberty“) upala na 3 broda u bostonskoj luci i pobacala u more sav čaj

31. Po čemu su se bitno razlikovale sjeverne i južne kolonije?- južne kolonije –- robovlasništvo – plantaže- crnci – Indijanaca nije bilo dovoljno – poubijali, razbolili se- malo gradova – uglavnom trgovišta- sjeverne kolonije –- kapitalizam – industija, trgovina, rudarstvo- više gradova – sveučilišta – prvi Hardvard 1636.

32. Glavna odluka Kontinentalnog kongresa 1774.- Prvi kontinentalni kongres- Philadephia- predstavnici 12 kolonija – osim Georgije- „Izjava o pravima“ – prirodno i ustavno pravo na odvajanje od engleske ako ne

prestane nasilje- osnovan Kontinentalni savez- nastavljen bojkot engleske robe – obustava trgovine- priznaju vlast engleskog kralja, ali ne i parlamenta - Kongres postaje najviše

tijelo

33. Glavna odluka Kontinentalnog kongresa 1775.- Drugi kontinentalni kongres- osnovana Kontinentalna vojska – zapovjednik George Washington- vojska – brojna, slabo naoružana i organizirana

34. Kako je završio sukob kolonista i Engleza?- travanj 1775. engleske crvene odore kod Lexingtona ubile nekoliko kolonista –

pri povlačenju desetkovane- zapovjedništvo nad Kontinentalnom vojskom – pukovnik George Washington- britanski kralj George III. – kolonisti = pobunjenici

13

- rat za nezavisnost (1775. – 1783.)- 1776. odcjepljenje sjevernih kolonija od engleske krune- 1777. Washington pobijedio kod Saratoge- general Howe zauzeo Philadelphiju- britanska vojska + lojalisti (mjesni britanski pristaše)- ustanici + Francuska + Španjolska + Nizozemska- 1781. Amerikanci i Francuzi – potukli britansku vojsku kod Yorktowna – slom

Engleske- 1783. mir u Versaillesu – priznata puna nezavisnost SAD-a- Francuska dobila Louisianu- Florida vraćena Španjolskoj

35. Tko je sve posebno pomagao koloniste u ratu protiv Engleza?- Francuska, Španjolska, Nizozemska

36. Kako su uređene SAD-e Ustavima 1777. Odnosno 1787. – glavna tijela vlasti?- SAD – konfederacija – saveza samostalnih država bez jake središnje vlasti –

prelabav savez- konfederacija u federaciju – savezna država- ojačana središnja vlast – podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku- zakonodavna vlast – Kongres – zastupnički dom + senat- izvršna vlast – predsjednik – velike ovlasti- sudska vlast – sudovi- odnos među tijelima uređen mehanizmom tzv. kočnica i ravnoteža –

onemogućuje se prevlast bilo koje grane vlasti- 1791. 10 amandmana – Zakon o pravima- temeljni zakon Deklaracija neovisnost – 4.VII.1776. – - sastavlja je Thomas Jefferson- temelj Rousseauov „Društveni ugovor“- suverenitet naroda, sloboda i jednakost svih ljudi (ne i crnaca)- svi se rađaju slobodni i jednaki i tako treba ostati – sreća, život itd.

37. Kako će na ostatak svijeta utjecati postanak SAD-e i zašto?

- prva moderna građansko-demokratska republika u svijetu- vladarski suverenitet – zamijenjen narodnim suverenitetom- monarhijski oblik – republikanskim- ljudska prava – zaštićena pravovaljanim ustavnim pravom- ozakonjena načela europskog prosvjetiteljstva- utjecaji mnogostruki –- težnja za revolucionarnim promjenama u vlastitim zemljama- gotovo izravno potaknuo izbijanje građanske revolucije u Francuskoj - pridonio općem širenju revolucionarnih gibanja diljem Europe

14