Gđa Marija Pejčinović Burić

Ministrica vanjskih i europskih poslova

Trg N.Š. Zrinskog 7-8, 10 000 Zagreb

REPUBLIKA HRVATSKA

Commission européenne/Europese Commissie, 1049 Bruxelles/Brussel, BELGIQUE/BELGIË – Tel. + 32 22991111.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 17.12.2018 C (2018) 8414 final

U objavljenoj verziji ove Odluke neki su

podaci izostavljeni, u skladu s člancima 30. i

31. Uredbe Vijeća (EU) 2015/1589 od 13.

srpnja 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila

primjene članka 108. Ugovora o

funkcioniranju Europske unije u pogledu

čuvanja poslovne tajne. Izostavljeni podaci

označeni su s […].

JAVNA VERZIJA

Ovaj se dokument objavljuje isključivo u

svrhu informiranja.

Predmet: Državna potpora SA.51270 (2018/N) – Hrvatska

Program osiguranja kratkoročnih izvoznih potraživanja

Poštovana gospođo,

I. Postupak

(1) Nakon kontakata prije prijave, u razdoblju od lipnja do rujna 2018., Hrvatska je 17. listopada 2018. prijavila program osiguranja kratkoročnih izvoznih potraživanja (dalje

u tekstu „Program”), čiji je cilj pružiti državno potpomognuto osiguranje kratkoročnih

izvoznih potraživanja u slučaju kada je pokriće za utržive rizike izvoznih potraživanja

privremeno nedostupno.

(2) U skladu s prijavom, Program je obuhvaćen područjem primjene Komunikacije Komisije državama članicama o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije na kratkoročno osiguranje izvoznih kredita1 (u daljnjem tekstu

„Komunikacija o izvoznim kreditima iz 2012.”) donesene 19. prosinca 2012.

1 SL C 392, 19.12.2012., str. 1.

2

(3) Republika Hrvatska podnijela je nakon pristupanja Europskoj uniji klauzulu izuzeća za osiguranje i reosiguranje izvoznih potraživanja za privremeno neutržive rizike na

očitovanje Europskoj komisiji. Dopisom od 19. srpnja 2013. Komisija je Hrvatsku

obavijestila o svojoj odluci o neospornosti u odnosu na navedenu mjeru i da će je

smatrati postojećom potporom od datuma pristupanja do 31.12.2018. (SL 331,

8.10.2015., str. 6.). Prijavljeni Program do sada je funkcionirao u skladu s navedenom

klauzulom izuzeća.

II. Trenutačno stanje na tržištu osiguranja kratkoročnih izvoznih potraživanja u Republici Hrvatskoj

(4) U studiji koju su naručila hrvatska tijela2 zaključeno je da privatno tržište osiguranja kratkoročnih izvoznih potraživanja u Republici Hrvatskoj ima ograničen kapacitet. U

skladu s točkom 38. Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012., u okviru studije

kontaktirana su sva osiguravajuća društva u Hrvatskoj koja pružaju usluge kreditnog

osiguranja te im je dana mogućnost da podnesu dokaze da bi ona mogla ponuditi

pokriće za rizike kratkoročnih izvoznih potraživanja koje je osigurala Hrvatska banka

za obnovu i razvitak (HBOR). Rezultat je pokazao da postoje 3 hrvatska i 2 strana

privatna osiguravajuća društva koja pružaju osiguranje izvoznih potraživanja u

Republici Hrvatskoj. U studiji se napominje da su premije koje je HBOR naplaćivao

za osiguranje kratkoročnih izvoznih potraživanja od privremeno neutrživih rizika više

od onih koje zaračunavaju privatni osiguratelji, što znači da HBOR privatne

osiguratelje ne istiskuje s tržišta.

III. Opis Programa

(5) Svrha je Programa pružiti osiguranje kratkoročnih izvoznih potraživanja izvoznicima s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj koji nisu u mogućnosti ugovoriti osiguranje

na privatnom tržištu za rizike navedene u točki 18. podtočkama (b), (c) i (d)

Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012., tj. pokriće za:

a) kratkoročne rizike koje snose mala i srednja poduzeća (dalje u tekstu „MSP-ovi”) čiji ukupni godišnji izvozni promet ne premašuje 2 milijuna EUR,

b) jednokratne rizike s ročnošću (razdoblje proizvodnje plus razdoblje kredita) od 181 dan i manje od dvije godine, i

c) privremeno neutržive rizike zbog nedostatka osiguranja izvoznih potraživanja.

(6) Osiguranje izvoznih potraživanja u okviru ovog Programa pruža HBOR, banka za razvoj i izvoz osnovana radi financiranja obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva.

(7) Prema hrvatskim nadležnim tijelima, tržišna studija koju je izradio vanjski konzultant, izjave privatnih osiguratelja potraživanja u Hrvatskoj i iskustvo HBOR-a pokazuju da

su u Republici Hrvatskoj uistinu prisutni prethodno navedeni tržišni nedostaci.

(8) Hrvatska se nadležna tijela stoga pozivaju na pretpostavku primjenjivu na temelju točke 18. podtočaka (b), (c) i (d) Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012. i prijavljuju tri

prethodno navedene kategorije pokrića rizika kao nedostatno pokrivene privatnim

osiguranjem te traže da ih se smatra privremeno neutrživima za izvoznike u Republici

Hrvatskoj.

2 „Studija o tržištu osiguranja izvoznih potraživanja u Republici Hrvatskoj”, Ernst & Young, 13. travnja 2018.

3

(9) Nacionalna pravna osnova za program jesu Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, Uredba o osiguranju izvoza, Program osiguranja kratkoročnih izvoznih

potraživanja, Program osiguranja naplate kratkoročnih izvoznih potraživanja za

izvoznike s godišnjim izvoznim prometom do dva milijuna EUR i Program osiguranja

izravnih isporuka roba i usluga/kredita dobavljača.

(10) Hrvatska je u okviru Programa prijavila tri mjere:

a) program osiguranja kratkoročnih izvoznih potraživanja;

b) program osiguranja naplate kratkoročnih izvoznih potraživanja za izvoznike s godišnjim izvoznim prometom do dva milijuna EUR; i

c) program osiguranja izravnih isporuka roba i usluga/kredita dobavljača.

3.1. Program osiguranja kratkoročnih izvoznih potraživanja

(11) HBOR će osiguravati od neutrživih i privremeno neutrživih rizika potraživanja s ročnošću do 365 dana, iznimno do dvije godine, nastala temeljem izvoza robe i usluga.

(12) Osiguranjem se može pokriti najviše 90 % gubitaka nastalih kao posljedica političkih i/ili komercijalnih rizika.

(13) Razdoblje čekanja na odštetu traje tri mjeseca od podnošenja pisane obavijesti o zakašnjenju plaćanja HBOR-u za vrijeme kojeg će osiguranik u dogovoru s HBOR-om

poduzeti aktivnosti s ciljem umanjenja štete i naplate potraživanja od inozemnog kupca.

(14) HBOR će intervenirati samo u područjima u kojima tržište ne funkcionira ispravno, tj. u slučajevima kada privatni sektor nema kapacitete za uobičajenu ponudu pokrića

kreditnog rizika. HBOR će osiguravati samo izvoznike kojima su privatni osiguratelji

odbili osiguranje. Svaki izvoznik koji podnese zahtjev za osiguranje mora dostaviti

izjavu potpisanu od strane njegova ovlaštenog zastupnika da mu je odbijeno osiguranje

na privatnom tržištu.

(15) Korisnici osiguranja mogu biti MSP-ovi izvoznici te drugi poduzetnici s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, bez obzira na sektor, koji ne mogu osigurati svoja

izvozna potraživanja kod privatnih osiguratelja. U okviru programa mogu se osigurati

novčana potraživanja nastala temeljem izvršenih i fakturiranih isporuka robe i/ili usluga

prema inozemnom kupcu. Mogu biti osigurane izvozne transakcije s jednim kupcem

kao i kontinuirane isporuke prema više inozemnih kupaca.

(16) Trošak osiguranja činit će premija osiguranja i naknada za obradu zahtjeva koje obračunava i naplaćuje HBOR te zasebna naknada za izradu bonitetnog izvještaja

inozemnog kupca koju obračunavaju agencije za kreditni rejting.

(17) Premija koju izvoznik plaća HBOR-u pokriva političke i komercijalne rizike. Cijena HBOR-ova osiguranja temelji se na premijama sigurne luke utvrđenima u točki 23.

Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012.

Naknada za rizike koje je preuzela Republika Hrvatska u okviru programa osigurat će

se putem premijskih stopa utvrđenih tako da ispunjavaju zahtjeve iz odjeljka 4.3.3.

4

točaka od 22. do 25. Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012. HBOR razlikuje četiri

kategorije rizika/premijske stope kako slijedi:

Kategorija rizika Premijska stopa (% osiguranog prometa)

Odličan 0,22 – 1,46

Dobar 0,43 – 2,08

Zadovoljavajući 0,91 – 3,21

Slab 2,37 – 6,07

(18) HBOR će uz premiju osiguranja naplatiti i zasebnu naknadu za obradu zahtjeva za svaku policu osiguranja. Naknada će iznositi […] % zatraženog osiguranog iznosa, od

najmanje […] HRK do najviše […] HRK.

(19) Za prijavljene mjere ne postoji godišnji proračun. Unatoč tome, HBOR je dostavio godišnju projekciju osiguranih iznosa za razdoblje 2019.–2024., pri čemu je najveći

godišnji iznos približno 24 milijuna EUR. HBOR procjenjuje da će se u prijavljenom

razdoblju za odljeve po odštetama u okviru ovog programa godišnje isplatiti najviše

101 000 EUR.

3.2. Program osiguranja naplate kratkoročnih izvoznih potraživanja za izvoznike s

godišnjim izvoznim prometom do dva milijuna EUR

(20) HBOR će osiguravati od neutrživih i privremeno neutrživih rizika potraživanja nastala temeljem transakcija izvoza robe i usluga s kratkim rokovima plaćanja, do najviše 180

dana.

(21) HBOR može sudjelovati s najviše 95 % u osiguranim političkim i/ili komercijalnim rizicima.

(22) Razdoblje čekanja na odštetu traje tri mjeseca od isteka maksimalnog roka plaćanja tijekom kojeg izvoznik u dogovoru s HBOR-om poduzima aktivnosti s ciljem

umanjenja štete i naplate potraživanja od inozemnog kupca.

(23) Korisnici osiguranja mogu biti MSP-ovi izvoznici s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj i godišnjim izvoznim prometom do dva milijuna EUR ili izvoznici iz

kategorije MSP-ova koji po prvi put planiraju izlazak na inozemno tržište, pod uvjetom

da im godišnji izvozni promet ne prelazi dva milijuna EUR. U okviru programa mogu

se osigurati samo kratkoročna novčana potraživanja nastala temeljem izvršenih i

fakturiranih isporuka robe i/ili usluga prema inozemnom kupcu za vrijeme trajanja

razdoblja osiguranja. Trajanje osiguranja može se ugovoriti za razdoblje od tri, šest ili

dvanaest mjeseci, ovisno o potrebama korisnika. U okviru programa moguće je

osigurati izvozne transakcije s jednim kupcem. Korisnici mogu ugovoriti i više polica

osiguranja za svakog pojedinačnog kupca kojeg žele osigurati. HBOR može odobriti

osigurani iznos po pojedinom kupcu do najviše 50 000 EUR.

(24) Trošak osiguranja činit će premija osiguranja i naknada za obradu zahtjeva koje obračunava i naplaćuje HBOR te zasebna naknada za izradu bonitetnog izvještaja

inozemnog kupca koju obračunavaju agencije za kreditni rejting.

(25) Izvoznik plaća HBOR-u jednokratnu premiju koja pokriva političke i komercijalne rizike. Cijena HBOR-ova osiguranja temelji se na premijama sigurne luke utvrđenima

u točki 23. Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012.

5

Naknada za rizike koje preuzima Republika Hrvatska u okviru programa osigurat će se

putem premijskih stopa utvrđenih tako da ispunjavaju zahtjeve iz odjeljka 4.3.3. točaka

od 22. do 25. Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012.:

Kategorija rizika Premijska stopa

Odličan 0,20 % – 0,40 %

Dobar 0,41 % – 0,90 %

Zadovoljavajući 0,91 % – 2,3 %

HBOR neće osiguravati potraživanja u odnosu na kupce ocijenjene sa „slab”. HBOR

prihvaća samo kupce čiji bonitet je ocijenjen kao „odličan”, „dobar” i

„zadovoljavajući”, na koje će se primjenjivati godišnja premijska stopa od 1,72 %. Bude

li bonitet kupca ocijenjen kao prihvatljiv, premija osiguranja ovisit će o rasponu

osiguranih iznosa i razdoblju trajanja osiguranja kako slijedi:

Osigurani iznos

(EUR)

Godišnja premija

osiguranja (EUR)

Polugodišnja premija

osiguranja (EUR)

Tromjesečna premija

osiguranja (EUR)

1 000 – 2 500 43 24 12

2 501 – 5 000 86 47 25

5 001 – 7 500 129 71 37

7 501 – 10 000 172 95 49

10 001 – 12 500 215 118 62

12 501 – 15 000 258 142 74

15 001 – 17 500 301 166 87

17 501 – 20 000 344 189 99

20 001 – 22 500 387 213 111

22 501 – 25 000 430 237 124

25 001 – 27 500 473 260 136

27 501 – 30 000 516 284 148

30 001 – 32 500 559 307 161

32 501 – 35 000 602 331 173

35 001 – 37 500 645 355 185

37 501 – 40 000 688 378 198

40 001 – 42 500 731 402 210

42 501 – 45 000 774 426 223

45 501 – 47 500 817 449 235

47 501 – 50 000 860 473 247

(26) HBOR će uz premiju osiguranja naplatiti i zasebnu naknadu za obradu zahtjeva za svaku policu osiguranja u iznosu od […] HRK.

(27) Za prijavljene mjere ne postoji godišnji proračun. HBOR je dostavio godišnju projekciju osiguranih iznosa za razdoblje 2019.–2024., pri čemu je najveći godišnji

iznos približno 900 000 EUR. HBOR procjenjuje da će se u prijavljenom razdoblju za

odljeve po odštetama u okviru ovog programa godišnje isplatiti najviše 48 000 EUR.

6

3.3. Program osiguranja izravnih isporuka roba i usluga/kredita dobavljača

(28) HBOR će osiguravati od neutrživih i privremeno neutrživih rizika potraživanja nastala temeljem izvoznih transakcija po izvoznom ugovoru prema jednom inozemnom kupcu

kapitalnih dobara i usluga, opreme visokih vrijednosti i građevinskih radova, s

ugovorenim rokovima naplate do dvije godine i dužim3.

(29) Osiguranjem se pokriva najviše 90 % gubitaka nastalih kao posljedica političkih i/ili komercijalnih rizika.

(30) Razdoblje čekanja na odštetu traje šest mjeseci od datuma dospijeća računa.

(31) HBOR će intervenirati samo u područjima u kojima tržište ne funkcionira ispravno, tj. u slučajevima kada privatni sektor nema kapacitete za uobičajenu ponudu pokrića

kreditnog rizika. HBOR će osiguravati samo izvoznike kojima su privatni osiguratelji

odbili osiguranje. Svaki izvoznik koji podnese zahtjev za osiguranje mora dostaviti

izjavu potpisanu od strane njegova ovlaštenog zastupnika da mu je odbijeno osiguranje

na privatnom tržištu.

(32) Korisnici osiguranja mogu biti MSP-ovi izvoznici te drugi poduzetnici s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, bez obzira na sektor, koji izvoze kapitalna dobra i

usluge, opremu visoke vrijednosti, građevinske radove i druge slične radove. U okviru

programa mogu se osigurati novčana potraživanja (s kamatom ili bez kamate) prema

inozemnom kupcu nastala na temelju pojedinačnih ili kontinuiranih isporuka robe i/ili

usluga. S obzirom na to da se program odnosi na izvozne transakcije zaključene na

temelju pojedinačnog ugovora, moguće je osigurati izvozne transakcije s jednim

kupcem. Izvoznici koji podnose zahtjev za osiguranje dostavit će izjavu da nisu u

mogućnosti ugovoriti osiguranje s privatnim osigurateljem.

(33) Trošak osiguranja činit će premija osiguranja i naknada za obradu zahtjeva koju obračunava i naplaćuje HBOR te zasebna naknada za izradu bonitetnog izvještaja

inozemnog kupca koju obračunavaju agencije za kreditni rejting.

(34) Premija koju izvoznik plaća HBOR-u pokriva političke i komercijalne rizike. Cijena HBOR-ova osiguranja temelji se na premijama sigurne luke utvrđenima u točki 23.

Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012.

Naknada za rizike koje je preuzela Republika Hrvatska u okviru programa osigurat će

se putem premijskih stopa utvrđenih tako da ispunjavaju zahtjeve iz odjeljka 4.3.3.

točaka od 22. do 25. Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012. HBOR razlikuje četiri

kategorije rizika/premijske stope kako slijedi:

Kategorija rizika Premijska stopa (% osiguranog prometa)

Odličan 0,22 – 1,46

Dobar 0,43 – 2,08

Zadovoljavajući 0,91 – 3,21

Slab 2,37 – 6,07

3 Komisija napominje da se ova Odluka odnosi samo na osiguranje kratkoročnih izvoznih potraživanja,

odnosno samo osiguranje rizika s ročnošću do dvije godine.

7

(35) HBOR će uz premiju rizika naplatiti i zasebnu naknadu za obradu zahtjeva za svaku policu osiguranja. Naknada će iznositi […] % zatraženog osiguranog iznosa, a najviše

[…] HRK.

(36) Za prijavljene mjere ne postoji godišnji proračun. Unatoč tome, HBOR je dostavio godišnju projekciju osiguranih iznosa za razdoblje 2019.–2024., pri čemu je najveći

godišnji iznos približno 740 000 EUR. HBOR procjenjuje da će se u prijavljenom

razdoblju za odljeve po odštetama u okviru ovog programa godišnje isplatiti najviše

67 000 EUR.

(37) U okviru ovog programa HBOR osigurava potraživanja izvoznika (osiguranika) prema inozemnom kupcu. HBOR ne osigurava bankovne kredite.

3.4. Oblici pokrića rizika u kojima sudjeluje HBOR

(38) Osim pokrića neutrživih i privremeno neutrživih rizika vezanih uz kratkoročna izvozna potraživanja koje pruža izravno izvoznicima, HBOR pruža i reosiguranje tih rizika kada

ih osiguraju komercijalni osiguratelji.

(39) HBOR nudi kvotno reosiguranje za ekonomski opravdane političke i/ili komercijalne rizike komercijalnim osigurateljima s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj koji

osiguravaju kratkoročna izvozna potraživanja s ročnošću do dvije godine.

(40) Razina pokrića reosiguranja iznosi najviše 90 %. Privatni osiguratelj mora sudjelovati u pokriću rizika s najmanje 10 %. HBOR sudjeluje u premiji osiguranja, odštetama i

dodatnim troškovima i regresno naplaćenim iznosima u skladu s dogovorenom kvotom.

(41) Razdoblje čekanja na odštetu traje najmanje tri mjeseca od datuma dospijeća računa.

(42) HBOR će intervenirati samo u područjima u kojima tržište ne funkcionira ispravno, tj. u slučajevima kada privatni sektor nema kapacitete ponuditi reosiguranje kreditnog

rizika. HBOR će reosiguravati samo osiguratelje kojima su privatni reosiguratelji odbili

reosiguranje. Svaki osiguratelj koji podnese zahtjev za reosiguranje mora dostaviti

izjavu potpisanu od strane njegova ovlaštenog zastupnika da mu je odbijeno

reosiguranje na privatnom tržištu.

(43) Osiguratelj HBOR-u plaća premiju reosiguranja. Premija reosiguranja postotak je obračunate izvorne premije osiguranja uvećan za 30 %.

(44) HBOR predviđa da će za razdoblje 2019.–2024. godišnje reosigurati iznos od najviše oko 3,6 milijuna EUR. HBOR procjenjuje da će u istom razdoblju za odljeve po

odštetama na temelju reosiguranja godišnje isplatiti najviše oko 68 000 EUR.

3.5 Trajanje, transparentnost i izvješćivanje

(45) Prijavljeni Program bit će na snazi od dana kada ga Komisija odobri do 31. prosinca 2024. Nove police osiguranja ne smiju se sklopiti nakon tog datuma. Hrvatska nadležna

tijela obvezuju se da će Program prilagoditi u skladu sa svim relevantnim

zakonodavnim promjenama koje mogu stupiti na snagu nakon isteka Komunikacije o

izvoznim kreditima iz 2012.

(46) Hrvatska se obvezala da će na službenom web-mjestu HBOR-a objaviti informacije o Programu i navesti sve uvjete koji se na njega primjenjuju. U skladu s odjeljkom 4.3.4.

8

Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012., HBOR će svake godine dostaviti godišnje

izvješće o provedbi Programa.

IV. Ocjena

4.1. Postojanje državne potpore

(47) U skladu s člankom 107. stavkom 1. Ugovora, svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku koja

narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika

ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u

mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama.

(48) S obzirom na to da kratkoročno izvozno-kreditno osiguranje pruža državni osiguratelj, ono uključuje državna sredstva. Sudjelovanjem države osigurateljima i/ili izvoznicima

može se dodijeliti selektivna prednost i time narušiti ili prijetiti da će se narušiti tržišno

natjecanje i utjecati na trgovinu među državama članicama.

(49) U vezi s potporom osiguratelju, u odjeljku 3.2. točki 12. Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012. navodi se da bi, ako državni osiguratelji imaju određene prednosti u

usporedbi s privatnim osigurateljima, moglo biti riječ o državnoj potpori. U tom

kontekstu HBOR ima prednost, s obzirom na to da mu, za razliku od privatnih

osiguratelja, država osigurava jamstva za kredite i gubitke. Prednost koju HBOR ima u

pogledu utrživih rizika utječe na trgovinu uslugama kreditnog osiguranja među

državama članicama. To dovodi do razlika u dostupnosti osiguranja za utržive rizike u

različitim državama članicama. Time se narušava tržišno natjecanje među

osigurateljima u različitim državama članicama i dovodi do sekundarnih učinaka na

trgovinu unutar Unije, bez obzira na to je li riječ u izvozu unutar ili izvan Unije4.

(50) Kada je riječ o potpori za izvoznike, u odjeljku 3.2. točki 14. Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012. navodi se da se prednosti dodijeljene državnim osigurateljima

ponekad barem djelomično prenose i na izvoznike. Takve prednosti mogu narušiti

tržišno natjecanje i trgovinu te predstavljati državnu potporu u smislu članka 107.

stavka 1. Ugovora. Međutim, ako su ispunjeni uvjeti za osiguranje izvoznih

potraživanja od neutrživih rizika, kako su navedeni u odjeljku 4.3. Komunikacije o

izvoznim kreditima iz 2012., Komisija će smatrati da izvoznicima nije prenesena

nikakva neopravdana prednost.

4.2. Sukladnost s Komunikacijom o izvoznim kreditima iz 2012.

(51) Komisija je ispitala sukladnost prijavljenog Programa s uvjetima utvrđenima u Komunikaciji o izvoznim kreditima iz 2012.

i) Računovodstveno razdvajanje utrživih i neutrživih rizika

4 U odluci Suda u predmetu C-142/87 Belgija protiv Komisije [1990] ECR I-959, (vidjeti točku 35.) stoji da,

ne samo potpora za izvoz unutar Unije, već i potpora za izvoz izvan Unije može utjecati na tržišno natjecanje

i trgovinu unutar Unije. Osiguratelji izvoznih potraživanja pokrivaju obje vrste transakcija te stoga potpora

za bilo koju od njih može utjecati na tržišno natjecanje i trgovinu unutar Unije.

9

(52) U skladu s odjeljkom 4.1. točkom 15. Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012., ako državni osiguratelji imaju ikakve prednosti u odnosu na privatne osiguratelje, kako je

opisano u točki 12. Komunikacije, oni ne smiju osiguravati utržive rizike. Ako državni

osiguratelji ili njihova društva kćeri žele osiguravati utržive rizike, mora im se

onemogućiti da pritom izravno ili neizravno koriste državne potpore. Stoga oni moraju

imati određeni iznos vlastitih sredstava (granica solventnosti, uključujući jamstveni

fond) i tehničkih pričuva (pričuve za izravnanje) te potrebno odobrenje za rad u skladu

s Direktivom br. 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009.

o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II)5. Osim

toga, kako bi dokazali da ne primaju državnu potporu za osiguranje utrživih rizika, kao

minimum moraju voditi zaseban račun za upravljanje i zasebne račune za osiguranje

utrživih rizika i osiguranje neutrživih rizika za račun ili uz jamstvo države. Računi

poduzeća osiguranih za vlastiti račun osiguratelja trebali bi biti u skladu s Direktivom

Vijeća 91/674/EEZ od 19. prosinca 1991. o godišnjim financijskim izvještajima i

konsolidiranim financijskim izvještajima društava za osiguranje6 kako je izmijenjena.

(53) U predmetnom slučaju, HBOR pokriva samo neutržive rizike i privremeno neutržive rizike, dok se utrživi rizici osiguravaju isključivo na privatnom tržištu.

(54) Nadalje, Program funkcionira po načelu samodostatnosti. U načelu, premijama koje se naplaćuju u okviru Programa pokrit će se rashodi od potraživanja i administrativni

troškovi.

(55) Budući da HBOR ne osigurava utržive rizike, ne mora voditi zaseban račun za upravljanje Programom ili odvojeno računovodstvo za svoje osiguranje neutrživih

rizika za račun ili uz jamstvo države.

ii) Nedostupnost osiguranja

(56) U točki 18. Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012. navodi se da se, neovisno o definiciji utrživih rizika, neki politički i komercijalni rizici povezani s kupcima s

poslovnim nastanom u državama navedenima u Prilogu smatraju privremeno

neutrživim rizicima u sljedećim slučajevima: (a) ako primjenom mehanizma iz odjeljka

5.2. Komisija odluči s popisa država s utrživim rizikom u Prilogu privremeno ukloniti

neku državu ili više njih, zato što tržište privatnog osiguranja nema dostatne kapacitete

za pokrivanje svih gospodarski opravdanih rizika u predmetnoj državi ili predmetnim

državama; (b) ako Komisija po primitku prijave države članice odluči da su rizici koje

snose mala i srednja poduzeća, kako su definirana u Preporuci Komisije od 6. svibnja

2003. o definiciji mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća, i čiji ukupni godišnji

izvozni promet ne premašuje dva milijuna EUR privremeno neutrživi za izvoznike u

toj državi članici; (c) ako Komisija po primitku prijave države članice odluči da su

jednokratni rizici s ročnošću od 181 dan do dvije godine privremeno neutrživi za

izvoznike u toj državi članici i (d) ako Komisija po primitku prijave države članice

odluči da su određeni rizici zbog nedostatka osiguranja izvoznih potraživanja

privremeno neutrživi za izvoznike u toj državi članici.

5 SL L 335, 17.12.2009., str. 1.–155.

6 SL L 374, 31.12.1991., str. 7.

10

(57) Komisija smatra da je nekoliko aspekata predmetnog Programa obuhvaćeno točkom 18. kako slijedi:

PROGRAM OSIGURANJA POKRIĆE PRIVREMENO NEUTRŽIVIH

RIZIKA

Program osiguranja kratkoročnih

izvoznih potraživanja

Točka 18. podtočke (c) i (d) Komunikacije o

izvoznim kreditima iz 2012.

Program osiguranja naplate kratkoročnih

izvoznih potraživanja za izvoznike s

godišnjim izvoznim prometom do dva

milijuna EUR

Točka 18. podtočka (b) Komunikacije o izvoznim

kreditima iz 2012.

Program osiguranja izravnih isporuka

roba i usluga/kredita dobavljača

Točka 18. podtočke (b), (c) i (d) Komunikacije o

izvoznim kreditima iz 2012.

(58) U skladu s točkom 37. Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012. „dokazi koji su Komisiji trenutačno dostupni ukazuju na to da postoje tržišni nedostaci u pogledu rizika

navedenih u točki 18. podtočkama (b) i (c) [odnosno kratkoročnih rizika koje snose

MSP-ovi čiji ukupni godišnji izvozni promet ne premašuje dva milijuna EUR i

jednokratnih rizika s ročnošću od 181 dan do dvije godine za kupce s poslovnim

nastanom u državama navedenima na popisu u Prilogu Komunikaciji o izvoznim

kreditima iz 2012.] te da su ti rizici stoga neutrživi”. Međutim, ako država članica želi

osigurati te rizike, i dalje će to morati prijaviti Komisiji u skladu s člankom 108.

stavkom 3. Ugovora i dokazati da je kontaktirala glavne osiguratelje kredita i kreditne

posrednike u toj državi članici i da im je pružila mogućnost da dostave dokaze o

dostupnosti pokrića za predmetne rizike u toj državi.

(59) Za države navedene na popisu u Prilogu Komunikaciji o izvoznim kreditima iz 2012., država članica može dokazati da rizici navedeni u točki 18. podtočkama (b) i (c) nisu

utrživi pružanjem dostatnih dokaza o nedostupnosti pokrića za te rizike na privatnom

tržištu osiguranja.

(60) U odnosu na rizike iz točke 18. podtočke (d) Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012. „u svojoj prijavi Komisiji u skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora,

predmetna država članica mora dokazati da izvoznicima u toj državi članici pokriće nije

dostupno zbog šoka na strani opskrbe na privatnom tržištu osiguranja, osobito zbog

povlačenja važnog osiguratelja potraživanja s tržišta predmetne države članice,

smanjenog kapaciteta ili ograničenog raspona proizvoda u usporedbi s drugim

državama članicama.”

(61) Predmetnim Programom hrvatskim izvoznicima pruža se osiguranje kratkoročnih izvoznih potraživanja prema dužnicima s poslovnim nastanom u svim zemljama. U

pogledu država koje nisu navedene na popisu u Prilogu Komunikaciji o izvoznim

kreditima iz 2012., takvi su rizici neutrživi u smislu te komunikacije te je državna

potpora za njihovo osiguranje u skladu s Komunikacijom.

(62) U odnosu na države s popisa u Prilogu Komunikaciji o izvoznim kreditima iz 2012. i kako je navedeno u prethodnim točkama ove odluke, hrvatska su nadležna tijela

glavnim osigurateljima potraživanja pružila mogućnost da dostave dokaze da je u

11

Hrvatskoj dostupno pokriće za predmetne rizike. Međutim, predmetni osiguratelji nisu

dostavili dokaze da pokrivaju vrste rizika koje HBOR želi pokriti7.

(63) U skladu s točkama 38. i 39. Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012., Komisija smatra da su u Hrvatskoj rizici navedeni u točki 18. podtočkama (b) i (c) te

komunikacije privremeno neutrživi. Komisija na temelju točke 18. podtočke (d) smatra

da ograničeni kapacitet tržišta kratkoročnog izvozno-kreditnog osiguranja u Republici

Hrvatskoj opravdava da HBOR nastavi osiguravati od određenih rizika. Nijedno od

privatnih osiguravajućih društava koje se kontaktiralo kako bi navela konkuriraju li

njihove trenutačne aktivnosti s aktivnostima HBOR-a nije to potvrdilo, što ide u prilog

zaključku da se rizici koje HBOR pokriva ne preklapaju s proizvodima koje nude

komercijalni osiguratelji, već su ograničeni na privremeno neutržive rizike. Nadalje, za

rizike iz točke 18. podtočke (d) trebalo bi dokazati da je pokriće nedostupno za svaki

pojedinačni zahtjev za osiguranje. Stoga se HBOR obvezuje da će od svakog

podnositelja zahtjeva za osiguranje zahtijevati da dokaže nemogućnosti ugovaranja

osiguranja kod privatnog osiguratelja.

iii) Određivanje primjerenih cijena

(64) Kako bi se istiskivanje privatnih osiguratelja svelo na najmanju moguću mjeru, na preuzimanje rizika u ugovoru o osiguranju izvoznih potraživanja mora se primjenjivati

primjerena premija8. Stoga prosječne premije koje naplaćuju državni osiguratelji

moraju biti više od prosječnih premija koje naplaćuju privatni osiguratelji za slične

rizike. Taj zahtjev jamči postupno ukidanje državne intervencije jer će se izvoznici zbog

viših premija vratiti privatnim osigurateljima potraživanja čim im to dopuste tržišni

uvjeti i rizik opet postane utrživ rizik.

(65) U okviru prijavljene mjere, HBOR će primjenjivati načela određivanja cijena u skladu s odjeljkom 4.3.3. Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012. Premija koju izvoznik

plaća HBOR-u pokriva političke i komercijalne rizike.

(66) Komisija smatra da je razina premija koju HBOR primjenjuje, a koja ovisi o cjelokupnom bonitetu kupca, primjerena i u skladu s Komunikacijom o izvoznim

kreditima iz 2012. Najniža premija koju HBOR naplaćuje odgovara premiji sigurne

luke propisanoj točkom 23. Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012. Štoviše, za

sve kategorije rizika u okviru prijavljenog Programa naplaćuje se viša razina premija

od premije sigurne luke.

(67) HBOR će uz premiju rizika naplatiti i naknadu za obradu zahtjeva.

(68) Stoga Komisija smatra da je HBOR-ovo određivanje cijena za privremeno neutržive rizike u skladu s uvjetima utvrđenima u odjeljku 4.3.3. Komunikacije o izvoznim

kreditima iz 2012.

7 U skladu s točkom 38. Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012. „ako predmetni osiguratelji državi članici

ili Komisiji u roku od 30 dana od primitka relevantnog zahtjeva države članice ne dostave informacije o

uvjetima pokrića i osiguranim volumenima za vrste rizika koje država članica želi pokriti, ili ako dostavljeni

dokazi ne potvrđuju da je pokriće za predmetne rizike dostupno u toj državi članici, Komisija će smatrati da

su ti rizici privremeno neutrživi.”

8 Smatra se da je određena cijena primjerena ako se naplaćuje najniža premija (premija sigurne luke) koja je

navedena u tablici u točki 23. Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012.

12

iv) Kvaliteta pokrića i načela preuzimanja rizika

(69) U odjeljcima 4.3.1., 4.3.2. i 4.3.4. Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012. nadalje se navode uvjeti i načela koje je potrebno ispuniti u pogledu kvaliteta pokrića,

preuzimanja rizika, transparentnosti i izvješćivanja.

(70) Republika Hrvatska se obvezuje poštovati načela utvrđena u točki 20. Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012. To znači da kvaliteta pokrića koje nudi državni osiguratelj

HBOR mora biti u skladu s tržišnim standardima. Konkretno, pokrivaju se samo

gospodarski opravdani rizici.

(71) Osiguranje HBOR-a pokrivat će najviše 95 % gubitaka nastalih kao posljedica političkih i/ili komercijalnih rizika dok će razdoblje čekanja na odštetu trajati najmanje

tri mjeseca, što je u skladu s uvjetima utvrđenima u točki 20. Komunikacije o izvoznim

kreditima iz 2012.

(72) Kako bi se zajamčilo da se u okviru Programa ne pokrivaju financijski neopravdane transakcije, HBOR će zahtijevati procjenu rizika inozemnog kupca. Na temelju te

procjene rizika, pokrivat će se samo rizici povezani s financijski zdravim kupcima.

Stoga su informacije o bonitetu preduvjet za preuzimanje kratkoročnih rizika u okviru

Programa.

(73) Osim toga, Komisija napominje da će HBOR na svojem web-mjestu objaviti informacije o Programu koji je uspostavljen za rizike navedene u točki 18. podtočkama

(b), (c) i (d) Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012. i navesti sve primjenjive

uvjete, čime će se privatnim osigurateljima i svim drugim subjektima koji žele ući na

to tržište omogućiti praćenje aktivnosti u tim tržišnim segmentima.

(74) Naposljetku, Hrvatska će dostaviti godišnja izvješća o razvoju tržišnih uvjeta i o uporabi proizvoda koji se nude u okviru Programa.

(75) Stoga su ispunjeni uvjeti iz odjeljaka 4.3.1., 4.3.2. i 4.3.4. koji se odnose na kvalitetu pokrića, načela preuzimanja rizika, transparentnost i izvješćivanje.

v) Pokriće neutrživih i privremeno neutrživih rizika putem reosiguranja

(76) U slučajevima u kojima HBOR nudi proizvode osiguranja kratkoročnih izvoznih potraživanja ne samo izravno izvoznicima već i putem reosiguranja tih rizika kada ih

osiguravaju komercijalni osiguratelji, HBOR mora omogućiti pristup tom reosiguranju

svim komercijalnim osigurateljima na otvoren, transparentan i nediskriminirajući

način. Pored toga, kada je riječ o reosiguranju privremeno neutrživih rizika, HBOR će

se pobrinuti za sukladnost s uvjetima iz Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012.,

uključujući nedostupnost pokrića, zahtjeve u pogledu najniže premije i načela

preuzimanja opravdanih rizika koji su opisani u odjeljku 4.2. točkama ii., iii. i iv. ove

Odluke. S obzirom na ta jamstva, Komisija nema prigovora na reosiguranje neutrživih

i privremeno neutrživih rizika u vezi s kratkoročnim izvoznim potraživanjima koje

pruža HBOR tijekom trajanja Programa.

vi) Zaključak

(77) Na temelju prethodno navedenog, Komisija zaključuje da Program ispunjava sve relevantne zahtjeve Komunikacije o izvoznim kreditima iz 2012.

13

V. Odluka

Komisija je stoga odlučila: donosi se odluka o neospornosti u odnosu na Program, budući da

je isti spojiv s načelima unutarnjeg tržišta u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c)

Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Program je spojiv s načelima unutarnjeg tržišta

do 31. prosinca 2024.

Komisija podsjeća hrvatska nadležna tijela da joj, u skladu s člankom 108. stavkom 3.

Ugovora, moraju prijaviti sve planove za izmjenu ili promjene Programa.

Republika Hrvatska će na kraju svake godine dostaviti izvješće o rizicima koji se smatraju

privremeno neutrživima u skladu s točkom 18. podtočkama (b), (c) i (d) Komunikacije o

izvoznim kreditima iz 2012. i koji se pokrivaju u okviru Programa te o korištenju Programa.

Ako ovaj dopis sadržava povjerljive informacije koje se ne smiju otkriti trećim osobama,

molimo Vas da o tome obavijestite Komisiju u roku od petnaest radnih dana od datuma

primitka. Ako Komisija u tom roku ne primi obrazložen zahtjev, smatrat će se da pristajete

na otkrivanje sadržaja trećim osobama i objavu cijelog teksta dopisa na vjerodostojnom

jeziku na internetskim stranicama: http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/index.cfm.

Vaš je zahtjev potrebno poslati u elektroničkom obliku na sljedeću adresu:

European Commission,

Directorate-General Competition

State Aid Greffe

B-1049 Brussels

Stateaidgreffe@ec.europa.eu

S poštovanjem

Za Komisiju

Margrethe VESTAGER

Članica Komisije

http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/index.cfmmailto:Stateaidgreffe@ec.europa.eu