SADRAJ

1. Uvod21.1. Openito o Europskoj unije22. Institucije Europske unije43. Vijee Europske unije53.1. Sastav i uloga Vijea Europske unije63.2. Predsjednitvo i nain rada Vijea Europske unije83.3. Sastav Vijea Europske unije94. Europski parlament104.1. Nain rada u Europskom parlamentu125. Europska komisija145.1. Zadae Europske komisije156. Sud europskih zajednica166.1. Ustrojstvo i nadlenosti Europskog suda167. Ostale institucije Europske unije197.1. Europska sredinja banka197.2. Europski revizijski sud197.3. Odbor religija197.4. Gospodarski i socijalni odbor207.5. Puki pravobranitelj208. Zakljuak219. Literatura22

1. Uvod

1.1. Openito o Europskoj uniji

Europska unija je zajednica veeg broja drava. To je entitet koji egzistira ve dugo vremena i postaje conditio sine qua non daljnjeg razvoja i egzistencije u Europi. Ona je naprosto injenica. No to je injenica o kojoj se u irim krugovima relativno malo zna. Osobito o pojedinim znaajkama djelovanja, rezultatima koji se postiu i mogunostima koji se otvaraju, kako za drave lanice, tako i za drave koje su u ovom trenutku kandidati za lanstvo, ali i za one drave koje su jo daleko od toga.

Europska unija je jedinstvena meuvladina i nadnacionalna zajednica europskih drava, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je zapoeo 1951. godine izmeu est drava (Belgije, Francuske, Italije, Njemake, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenog 1993. godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta).

Zastava Europske unije

Prostire se na 4.325.675 km, a broji oko 496 milijuna stanovnika. Od 01. sijenja 2007. broji 27 lanica:

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Austrija" \o "Austrija" AustrijaHYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Belgija" \o "Belgija" Belgija

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Bugarska" \o "Bugarska" BugarskaHYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Cipar" \o "Cipar" Cipar

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Ce%C5%A1ka" \o "eka" ekaHYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Danska" \o "Danska" Danska

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Estonija" \o "Estonija" EstonijaHYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Finska" \o "Finska" Finska

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Francuska" \o "Francuska" FrancuskaHYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dka" \o "Grka" Grka

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Irska" \o "Irska" IrskaHYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Italija" \o "Italija" Italija

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Litva" \o "Litva" LitvaHYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Latvija" \o "Latvija" Latvija

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Luksemburg" \o "Luksemburg" LuksemburgHYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Ma%C4%91arska" \o "Maarska" Maarska

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Malta" \o "Malta" MaltaHYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Nizozemska" \o "Nizozemska" Nizozemska

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Njema%C4%8Dka" \o "Njemaka" NjemakaHYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Poljska" \o "Poljska" Poljska

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Portugal" \o "Portugal" PortugalHYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Rumunjska" \o "Rumunjska" Rumunjska

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Slova%C4%8Dka" \o "Slovaka" SlovakaHYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Slovenija" \o "Slovenija" Slovenija

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0panjolska" \o "panjolska" panjolskaHYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0vedska" \o "vedska" vedska

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Ujedinjeno_Kraljevstvo" \o "Ujedinjeno Kraljevstvo" Ujedinjeno Kraljevstvo

Od 01. sijenja 1999. godine Europska unija prihvatila je Euro kao svoju novu i zajedniku valutu za jedanaest zemalja lanica koje su zadovoljile osnovne makroekonomske uvjete za pristupanje Europskoj monetarnoj uniji. Poetkom 2002. godine banknote i kovanice eura poele su se primjenjivati u financijskim transakcijama i platnom prometu. Zemlje koje su od 01. sijenja 2002. godine poela primjenjivati zajedniku valutu su:

a) Austrijab) Belgijac) Njemakad) Finska e) Francuskaf) Irskag) Italijah) Luksemburgi) Nizozemskaj) Portugalk) panjolska

Lipnja 2002.godine Grkoj je odobreno pridruivanje Europskoj monetarnoj uniji s poetkom od 01. sijenja 2001. godine.2. Institucije Europske unije

Europska unija za razliku od drugih tradicionalnih meunarodnih organizacija ima jedinstvenu institucionalnu strukturu. Zemlje koje su prihvatile europske ugovore potvrdile su svoju spremnost da dio svojih suverenih prava ustupe neovisnim institucijama koje istodobno predstavljaju nacionalne interese, kao i interese Unije. Te institucije meusobno su povezane odnosima komplementarnosti temeljem kojih se donose odluke.

U Europskoj uniji vlast je u osnovi podijeljena izmeu etiri institucije:

Vijee Europske unijeEuropski parlamentEuropska komisijaSud europskih zajednica

Ostale institucije koje sudjeluju u kreiranju zajednike politike:

Europska sredinja banka Europski revizijski sudOdbor religijaGospodarki i socijalni odborPuki pravobranitelj

3. Vijee Europske unije

Vijee Europske unije, Vijee ministara ili Vijee glavna je zakonodavna institucija Europske unije. Budui da je sastavljeno od ministara iz nacionalnih vlada drava lanica, u toj su instituciji na europskoj razini zastupljeni nacionalni interesi. Svoju zakonodavnu ulogu Vijee ministara danas u brojnim podrujima dijeli s Europskim parlamentom. Predsjednitvo Vijea Europske unije organizira i rukovodi svim sastancima i radom te rjeava probleme koji se u radu pojave. Vijeem Europske unije svakih est mjeseci predsjedava druga zamlja lanica, u skladu s prethodno donesenim odlukama o rotaciji (koja vrijedi sve dok se ne donese nova odluka).

Aktualni raspored predsjedavanja Vijeem Europske unije je sljedei:

GodinaRazdobljeZemlja koja predsjedava1998.Prvo polugoditeVelika Britanija

Drugo polugoditeAustrija1999.Prvo polugoditeNjemaka

Drugo polugoditeFinska2000.Prvo polugoditePortugal

Drugo polugoditeFrancuska2001.Prvo polugoditevedska

Drugo polugoditeBelgija2002.Prvo polugoditepanjolska

Drugo polugoditeDanska2003.Prvo polugoditeGrka

Drugo polugoditeItalija2004.Prvo polugoditeIrska

Drugo polugoditeNizozemska2005.Prvo polugoditeLuxembourg

Drugo polugoditeVelika Britanija2006.Prvo polugoditeAustrija

Drugo polugoditeFinska3.1. Sastav i uloga Vijea Europske unije

Prije svega potrebno je razlikovati Vijee Europske unije i Vijee Europe te institucije ne treba mijeati.

Vijee Europe (sa sjeditem u Strasbourgu), od svog osnutka 1949. godine, bavi se prvenstveno zatitom ljudskih prava u Europi. Vijee Europe nije institucija Europske unije i u Vijeu Europe sudjeluju mnoge zemlje, poput Rusije, koje nisu lanice Europske unije.

Vijee Europske unije sastoji se od jednog predstavnika na ministarskoj razini svake zemlje lanice, koji je ovlaten predstavljati svoju vladu. lanovi Vijea ne odgovaraju politiki svojim nacionalnim parlamentima.

Koji ministar e sudjelovati u kojem sastanku vijea, ovisi o predmetu rasprave, usprkos injenici to institucionalni integritet Vijea ostaje netaknut. U skladu s time, ministri vanjskih poslova sudjeluju na sjednicama na kojima se definira opa politika Vijea u pogledu vanjskih odnosa i kad se odluuje o opim politikim pitanjima Vijea.

Uestalost sjednica Vijea zavisi od hitnosti pojedinih pitanja o kojima treba raspravljati. O opim, ekonomskim i financijskim pitanjima te o pitanjima s podruja poljoprivrede odravaju se sjednice jednom mjeseno, dok se o pitanjima transporta, ekologije ili industrije Vijee sastaje dva do etiri puta godinje.

Vijee Europske unije je institucija koja radi u skladu s ovlatenjima na temelju ugovora Europske unije.

Na temelju ugovora o osnivanju Europske zajednice, glavna uloga Vijea Europe unije sastoji se u sljedeem:

Vijee je zakonodavno tijelo u mnogim podrujima od interesa za Europsku uniju, a do velikog izraaja dolazi prilikom suodluivanja s Europskim parlamentomKoordinira opu ekonomsku politiku zemalja lanica EUU ime EU zakljuuje meunarodne sporazume o pojedinim dravama ili s meunarodnim organizacijamaVijee i uropski parlament predstavljaju ovlatena tijela koja zajedno usvajaju budet Europske unije.

Na temelju ugovora o Europskoj uniji, uloga Vijea Europske unije sastoji se od donoenja odluka potrebnih za odreivanje iimplementaciju zajednike, vanjske i sigurnosne politike, na temelju smjernica koje utvruje Europsko vijee i koordinacije aktivnosti zemalja lanicai usvaja mjere na podruju policijske i pravosudne suradnje u podruju krivinog prava.

3.2. Predsjednitvo i nain rada Vijea Europske unije

Predsjedanje Vijeem mijenja se prema redoslijedu koji su za dulji niz godina odredile drave lanice. Trenutano svakih est mjeseci jedna drava lanica preuzima upravljanje radom Vijea. Ta je zadaa esto vrlo teka. Naime, predsjednitvo ne podrazumijeva samo odreivanje prioriteta u predsjedanju sastancima. Drava lanica koja predsjeda Vijeem, mora predlagati kompromise u komfliktnim situacijama. Za vladu i slubeniki aparat dotine drave predsjeditvo nije samo uzbudljiv izazov, ve i golemo optereenje. Nakon stupanja na snagu novog Ustavnog ugovora, doi e do izmjena u predsjedanju Vijeem.

Predjednitvo Vijea Europske unije znaajan je dio organizacije i rada ove institucije, a osobito je znaajna njegova uloga u zakonodavnom procesu i u postupku donoenja politikih odluka. Uz pomo glavnog tajnika Vijea koji se ponaa kao visoki predstavnik za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, takoer predstavlja Europsku uniju u pitanjima koja se odnose na taj dio poslova.

Rad Vijea Europske unije priprema Odbor stalnih zastupnika (Coreper) koji se sastoji od stalnih zastupnika drava lanica u Bruxellsu i njegovih zamjenika, a sastaje se svakog tjedna. Ovaj odbor takoer nadzire i koordinira rad oko 250 drugih i radnih tijela, sastavljenih od slubenika iz zemalja lanica koji na tehnikoj razini pripremaju svu problematiku o kojoj treba raspravljati Coreper i Vijee Europske unije.

U radu Vijea pomae Generalni sekretarijat koji priprema njegov rad te osigurava da se on odvija bez problema na svim razinama. Ima sjedite u Bruxellesu i osigurava nesmetan i kontinuiran rad Vijea. Na elu Sekretarijata nalazi se glavni tajnik, visoki predstavnik za zajedniku vanjsku i sigornosnu politiku. U radu mu pomae zamjenik koji mu je odgovoran za nesmetani rad Generalnog sekretarijata. Glavnog tajnika i zamjenika imenuje Vijee.

3.3. Sastav Vijea Europske unije

Vijee se moe sastajati u razliitom sastavu ovisno o predmetu o kojemu se raspravlja. Na svojoj plenarnoj sjednici ono odreuje tko treba biti prisutan na pojedinim sjednicama. Vijee na takvim plenarnim sjednicama snosi i odgovornost za koordinaciju i pripremne radnje vezane za sjednice Europskog vijea.

Sastav Vijea moe biti razliit ovisno osljedeim temama:

Plenarna sjednicaPoljoprivredaEkonomska i financijska pitanjaEkologijaTransport i telekomunikacijaZapoljavanje i socijalna politikaRibarstvoIndustrija i energetikaPravosue, unutranji poslovi i civilna zatitaIstraivanjeBudetKulturaRazvojObrazovanje i pitanja mladihZdravstvo

4. Europski parlament

Europski parlament, prema Rimskom ugovoru iz 1957. godine predstavlja stanovnike drava koje su se udruile u Europsku zajednicu.

Trenutano Europski parlament ima 785 zastupnika. Izabrani su na neovisnim izborima u svojim dravama. Velike zemlje imaju pravo na vie zastupnika nego manje zemlje. Broj ena u parlamentu EU-a posljednjih se godina znatno poveao, ali je jo uvijek znatno manji od 50 posto.

Parlament i Vijee suodluuju pri donoenju tri etvrtine odluka Europske unije. Odluuju zajedno i ravnopravno o novim prijedlozima zakona Europske komisije. Od stupanja na snagu Ugovora iz Amsterdama, Europski parlament moe samostalno pokrenuti inicijativu za donoenje novog zakona Europske unije. Moe sam traiti od Komisije da naini nacrt novoga zakona.

Primjeri odluka za koje se izborio Europski parlament:

Strogi posebni uvjeti za zatitu okolia propisani za motorna goriva I motorna uljaMjere nadzora u ishrani ivotinjaDvogodinje jamstvo za proizvode iroke potronjeUpozerenja o tetnosti puenjaZakonodavno reguliranje ekolokog zbrinjavanja starih automobile na razini cijele Europske unije

Parlament ima tri sjedita odreena Ugovorom o Europskoj unijei koji su odobrili svi efovi drava i vlada Zajednice. Jedno sjedite je u Bruxellesu, gdje su takoer smeteni Europska komisija i Vijee Europe, jedno u Strasbourgu i jo jedno u Luxembourgu, kojim se prije svega koriste upravna tijela.Europski parlament (EP) u Strasbourgu obiljeava pola stoljea svojeg djelovanja. Prvi predsjednik EP-a bio je Robert Schuman, bivi ef francuske diplomacije. Schuman slovi kao jedan od utemeljitelja Europske Unije. Danas aktualni predsjednik Europskog parlamenta je Hans-Gert Pttering,

Od 1958. godine Europski parlament se uvelike promijenio. Ne samo u svojem sastavu ve i u ovlastima koje danas ima, Europski parlament sa svojih 50 godina nastavio je potkopavati interes europskih graana svojim brojnim skandalima.

Prve rijei izgovorene u Europskom parlamentu prije 50 godina:

"Konstitutivna sjednica skuptine Europske unije je otvorena"

4.1. Nain rada u Europskom parlamentu

Postoji bitna razlika izmeu Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata. U europskom parlamentu nema vladajue frakcije i opozicije. To u mnogim sluajevima omoguuje donoenje odluka bez presudnog utjecaja frakcija.Kako bi se podijelio prema brojnim temama, u Europskom parlamentu trenztano postoji dvadeset odbora.

Put od prijedloga zakona do odluke u Vijeu (predstavnik vlada) i Europskom parlamentu dug je i komliciran:

Europski parlament razmatra prijedlog zakona koji je sastavila Europska komisija. Prijedlog se potom alje u odbor, koji imenuje osobu koja e podnijeti izvjee o tom zakonu.Osoba zaduena za pripremu izvjea daje ocjenu prijedloga. Zastupnici u odboru mogu dostaviti prijedloge promjena izvjea. Odbor prihvaa izvjee nakon uvedenih promjenaIzvjee o prijedlogu zakona alje se potom stranakim frakcijama, koje ga prouavaju i o njemu interno raspravljajuNa kraju se o izvjeu raspravlja na plenarnoj sjednici (svi zastupnici). Sada je ponovno mogue dati prijedloge za promjenu izvjea. I napokon se izvjee stavlja na glasovanje. Za potvrdnu odluku potrebna je jednostavna veina zastupnika.Ako vijee u kojemu sjede ministri drava lanica ovisno o temi sastanaka, odobri promjene koje je predloio Europski parlament, prijedlog zakona je usvojen. Odbije li Vijee prijedlog Parlamenta, sastavlja zajedniki odgovor koji se potom prenosi zastupnicimaU tom sliaju Parlament mora nastaviti raditi na prijedlogu zakona. Moe se dogoditi da se ne uzmu u obzir svi zahtjevi Parlamenta nego samo nekih od njih. Ako je Parlament zadovoljan odlukom Vijea, tada se daje pozitivna ocjena prijedlogu zakona.U sluaju da Vijee EU-a i Europski parlament ne pronau zajedniko stajalite, osniva se odbor za posredovanje koji pokuava pronai kompromisno rjeenje. Taj se odbor sastoji od predstavnika Vijea i Parlamenta. Ako se ni tada ne pronae rjeenje smatra se da zakon nije usvojen.

Osim to vanu ulogu ima pri donoenju zakona, Europski parlament je i kontrolni organ. Kako bi sve institucije Europske unije pravilno funkcionirale i kako se novac ne bi nepotrebno troio, zadueni odbori Parlamenta nadziru upravljanje proraunom i rad Komisije, Vijee EU-a i Odbora za vanjsku i sigurnosnu politiku.

5. Europska komisija

Europska komisija djeluje u samom srcu Europske unije. Sastoji se od 25 povjerenika kojima je mandat pet godina. Njegova uloga, kao izvora politike inicijative, jedinstvena je iako ne i uvijek jasno razumljiva. Komisija koristi svoje pravo inicijative kako bi promijenilo okvire postavljene ugovorima, koji su osnova Europske unije, vodei rauna o dananjim integriranim strukturama.

Koristi, koje od takvih inicijativa imaju graani i kompanije u Europskoj uniji, vrlo su znaajne:Sloboda kretanjaVei napredakMnogo manje prepreka u radu

Komisija ne radi sama, ve djeluje u tijesnoj suradnji s ostalim europskim institucijama te s vladama drava lanica. Usprkos tome to Komisija daje prijedloge, najznaajnije odluke o bitnim zakonskim prijedlozima donose ministri drava lanica u Vijeu Europske unije, u postupku zajednikog odluivanja s demokratski izabranim Europskim parlamentom. Isto tako Komisija djeluje kao izvrno tijelo Europske unije i zatitnik ugovora. Predstavlja zajedniki interes i u velikoj mjeri samu bit Europske unije.

Najznaajnija briga Komisije jest braniti interes graana Europske unije. Dvadeset lanova Komisije delegirano je iz petnaest zemalja Europske unije, a svaki od njih prisee da e djelovati nezavisno i bez utjecaja sa strane. Zadatak Komisije jest osigurati da Europska unija moe postii svoj temeljni cilj, zbliavanje njezinih lanica. Jedan od osnovnih zadataka jest osigurati slobodu kretanja dobara, usluga, kapitala i osoba diljem Europske unije. Komisija takoer mora osigurati da koristi od integracije budu podjednako raspodijeljene meu zemljama i regijama, meu poslovnim subjektima i potroaima te meu razliitim kategorijama graana.

5.1. Zadae Europske komisije

Europska komisija ima tri podruja rada:

Provedba zakonodavstva EU-a nadzire provedbu zajednikih sklopljenih ugovora kao i direktiva na podruju cijele Europske unije. Ako se uoi da neka drava lanice ne potuje donesene odluke, Europska komisija moe uloiti tubu Sudu europskih zajednica. ak moe samostalno donijeti uredbe koje bi pridonijele boljoj provedbi zakonodavstva Europske unije.

Pripremanje novih zakona priprema prijedloge novih zakona koji se izravno primjenjuju u svim dravama lanicama. Komisija se zbog toga esto naziva motorom europske integracije. Ipak, Komisija ne moe samostalno odluivati o prijedlozima zakona. Za to se trebaju sastati predstavnici vlada u Vijeu EU-a, koji donose odluku zajedno s Europskim parlamentom. Ponekad Europska komisija mora pregovarati s dravama koje nisu lanice EU-a, primjerice oko trgovinskih pitanja ili suradnje na podruju zatite okolia.

Blagajna EU-a Komisija obavlja i mnoge poslove vezane uz proraun Europske unije. Upravlja s 95 posto sredstava EU-a. Veina sredstava odlazi na zajedniku poljoprivrednu politiku i na potporu siromane regije.

Europska komisija je najvei poslodavac meu institucijama Europske unije. Nema samo urede u Bruxellesu. Svoje predstavnitvo ima u svakoj od drava lanica i u brojnim dravama koje nisu lanice Europske unije. Posao predstavnitva ukljuuje kontakt s graanima i praenje provedbe politike EUa. Takoer, ondje se mogu dobiti informacije o temama vezanim za europske integracije.

6. Sud europskih zajednica

Kao i svaki drugi pravi zakonski sistem, pravni sistem Europske unije treba djelotvoran sistem sudske zaite koji e djelovati kada se dovede u pitanje potivanje zakonskih propisa ili kad te zakonske propise treba primjeniti.

Sud pravde kao pravosudni organ Europske zajednice, sredinji je dio tog sistema. Njegove presude moraju osigurati da se zakonski propisi Europske unije jednako tumae i primjenju u svim dravama lanicama te da ih se primjenjuje jednako u svim sluajevima.

S ciljem ispunjavanja ove uloge, Sud pravde ima jurisdikciju nad rjeavanjem sporova u kojima stranke mogu biti drave lanice, organi Europske unije, poduzetnici i pojedinci.Sud pravde osnovan je 1952. godine. Sastoji od dva suda Suda EZ-a i Prvostupanjskoga suda .

6.1. Ustrojstvo i nadlenosti Europskog sudaSud EZ-a ine po jedan sudac iz svake drave lanice. Danas je to 25 sudaca. Osim sudaca, ravnopravan poloaj u Sudu ima osam nezavisnih odvjetnika. Njihova je funkcija davati Sudu miljenje o tome kako rijeiti konkretni predmet, ne zastupajui pri tom niije interese u postupku. Oni daju strunu ocjenu o tumaenju i primjeni prava u konkretnoj situaciji. Sud sudi u plenumu ili u sudskim vijeima. Organizacija Suda, kao i postupak pred njime, ureeni su Statutom Suda, koji je sadran u Protokolu uz Osnivaki ugovor i njegov je sastavni dio, te u Pravilima postupka. Prvostupanjski sud ini, prema Ugovoru iz Nice, barem jedan sudac iz svake drave lanice. Najmanji je broj sudaca Prvostupanjskoga suda danas, dakle, 25. Tako je i u praksi, no otvorena je i mogunost da se broj sudaca povea. U Prvostupanjskom sudu nema nezavisnih odvjetnika, ali se u konkretnom predmetu moe odluiti da se jednom od sudaca povjeri zadaa nezavisnog odvjetnika. i Prvostupanjski sud sudi u plenumu ili u sudskim vijeima. Organizacija Prvostupanjskoga suda, kao i postupak pred njime, ureeni su Statutom Suda koji je sadran u Protokolu uz Osnivaki ugovor i njegov je sastavni dio, te u Pravilima postupka Prvostupanjskoga suda. Nacrt Osnivakoga ugovora predloio je da se ta sudska instanca preimenuje u Visoki sud. Jedan je od razloga tome vjerojatno i to to Ugovor iz Nice, a to prihvaa i Ustavni ugovor, predvia mogunost osnivanja sudskih panela s nadlenou u unaprijed utvrenim vrstama sporova na ije bi odluke bila mogua alba Prvostupanjskom sudu. Vaan je dio Suda Odjel za istraivanje i razvoj, u ijem je sastavu i knjinica. Odjel obavlja za Sud potrebna istraivanja, primjerice komparativna istraivanja internih prava drava lanica, te sistematizira sudsku praksu. Zaposlenici Odjela takoer su zadueni sastaviti saetak sudske odluke, koji se objavljuje zajedno s odlukom.Najbrojnija je sluba Suda prevoditeljska sluba. S javnosti, pak, Sud komunicira preko Odjela za odnose s javnosti.Osnutkom Prvostupanjskoga suda 1989. godine nisu se poveale nadlenosti Europskoga suda kao institucije, samo je postupak u nekim podrujima iz jednostupanjskog pretvoren u dvostupanjski. Kad god je u prvom stupnju nadlean Prvostupanjski sud, predviena je i mogunost albe Sudu EZ-a. alba se moe odnositi samo na pravna, a ne i na injenina pitanja. Prvostupanjska se nadlenost novoga suda od njegova osnutka stalno proirivala. Danas postupak u prvom stupnju zapoinje pred Sudom EZ-a samo u prethodnom postupku te u postupcima protiv drava lanica. Ugovor iz Nice predvia mogunost da se i ti postupci u prvom stupnju povjere Prvostupanjskome sudu.Nadlenosti Europskoga suda kao institucije su ograniene. Najvaniji su sljedei postupci:Prethodni postupak - Postupak koji pred Sudom pokree nacionalni sud pred kojim se neko pitanje europskoga prava pojavi kao relevantno za odluivanje u predmetu. Nacionalni sudovi u tom postupku mogu Europskome sudu postavljati pitanja tumaenja i pitanja valjanosti prava Zajednice. Nacionalni sudovi niih instanci ovlateni su postavljati takva pitanja, dok su sudovi zadnje instance to obvezni uiniti. Na taj se nain u pravnom sustavu Zajednice osigurava ujednaenost prava. Postupak se u praksi pokazao iznimno vanim, i upravo je u tom postupku Europski sud razvio neka temeljna naela prava Zajednice, kao to su naelo nadreenosti i naelo izravnog uinka. Tube protiv drave lanice - Europski sud ovlaten je na zahtjev Komisije ili drave lanice utvrditi da neka drava lanica kri neku od obveza utemljenih u pravu EU. Postupak se pokree nakon se prethodno neuspjelog administrativnog postupka. Od tuene drave oekuje se da poduzme sve to je nuno da bi ispravila povredu koja je utvrena presudom Europskoga suda. Tube za ponitenje akta Zajednice - Europski sud ovlaten je ponititi akt koji donese institucija EU ako je protupravan iz nekog od razloga predvienih Ugovorom. Takav zahtjev Sudu mogu podnijeti institucije EU - Vijee, Parlament, Komisija i u odreenim sluajevima Europska sredinja banka, drave lanice, ali i pojedinci - pravne i fizike osobe iz drava lanica ako mogu dokazati postojanje pravnog interesa za traenje ponitenja akta. Tube zbog propusta- Isti tuitelji kao u postupcima povodom tube za ponitenje ovlateni su pokrenuti i postupak zbog propusta neke od institucija EU da donese akt koji je temeljem neke postojee pravne norme obvezna donijeti. Tube za naknadu tete - Institucije, drave lanice te pravne i fizike osobe ovlatene su pred Europskim sudom zahtijevati da im institucija EU naknadi tetu koju je uzrokovala protupravnim djelovanjem. Sud je nadlean i u nekim drugim pitanjima, primjerice, u sporovima izmeu zaposlenih u institucijama EU s tim institucijama. Nadlenost Suda drave lanice mogu uspostaviti i meusobnim dogovorom da rjeavanje nekog meusobnog spora povjere Sudu.Pojedinci imaju ogranien pristup Europskome sudu. U situacijama kada se za zatitu svojih prava koja im dodjeljuje novi europski pravni poredak ne mogu obratiti Europskome sudu, ovlateni su zatitu potraiti pred nadlenim nacionalnim sudom.

7. Ostale institucije Europske unije

7.1. Europska sredinja banka

Europska sredinja banka preuzela je 1999. godine odgovornost za monetarnu politiku u onim dravama lanicama koje su prihvatile euro. Glavna zadaa je odravanje stabilnosti eura. U euro zoni osigurana je stabilnost cijena, dok su u prolosti pojedine zemlje imale dvoznamenkastu stopu inflacije, danas prosjena stopa poskupljenja u dravama lanicama EU-a iznosi najmanje 2,5 posto.

Glavne zadae Europske sredinje banke jesu:

Odreivanje teaja prema drugim valutamaKontroliranje jednog dijela deviznih priuva i priuva zlata drava lanicaZastupanje eura na meunarodnim tritima novca

7.2. Europski revizijski sud

Europski revizijski sud kontrolira prihode i rashode Europske unije te dodjelu proraunskih sredstava. Sastoji se od 25 sudaca revizora, iz svake zemlje lanice po jedan. Mandat im traje est godina. Sjedite Revizijskog suda je u Luxembourgu.

7.3. Odbor religija

Odbor regija osnovan je Ugovorom iz Maastrichta 1992. godine kao tijelo koje na europskoj razini predstavlja interese lokalnih i regionalnih vlasti lanovi Odbora imaju politiki mandat na lokalnoj/regionalnoj razini u svojoj dravi. Budui da ive i u vlastitim regijama u stalnom su dodiru s gleditima regija koje predstavljaju. Tako kada dou u Bruxelles na sastanke Odbora regija, donose miljenja i poglede vlastite regije ili lokalne zajednice u srce europskih procesa odluivanja.

7.4. Gospodarski i socijalni odbor

Gospodarski i socijalni odbor savjetodavno je tijelo Unije, osnovano jo Rimskim ugovorom kojim je 1958. uspostavljena Europska ekonomska zajednica (EEZ). Odbor na europskoj razini zastupa interese razliitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina.

7.5. Puki pravobranitelj

Europski puki pravobranitelj istrauje pritube protiv loeg rada administracije u institucijama i tijelima Europske unije. Puki pravobranitelj je potpuno samostalan i nepristran. Sadanji Europski puki pravobranitelj je gospodin P. Nikiforos Diamandouros koji je dunost preuzeo 1. travnja 2003.

Puki pravobranitelj ne moe obavljati istragu:pritubi protiv nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela zemalja lanica, ak i kada se one odnose na pitanje EU. To su na primjer ministarstva, dravni uredi i lokalna vijea. aktivnosti nacionalnih sudova ili pukih pravobranitelja. Europski puki pravobranitelj nije albeno tijelo za odluke koje donose navedene institucije; pritubi protiv poslovnih subjekata ili fizikih osoba.

8. Zakljuak

Europska unija je osnovana kao zajednica za ouvanje mira te kao gospodarska zajednica. Cilj zajednike ekonomske politike je vei gospodarski rast i osiguranje blagostanja. Nacionalni monopoli, primjerice na podruju telekomunikacije sprjeava zdrav gospodarski razvoj te zbog toga potroai moraju plaati previske cijene. Jeftina konkurencija s Dalekog istoka opskrbljuju trite, tako da je Europi potreban bolji gospodarski sustav. Europa ima mogunost opstati na svjetskom tritu i odrati svoj standard samo uklanjanjem trgovinskih ogranienja i izvan granica stupanjem sa jednim zajednikim stajalitem.

Kako bi Europska unije mogla funkcionirati, obavljati svoje zadatke i ispunjavati svoje ciljeve ima institucije nalik dravnim institucijama koje su potrebne za demokratsko funkcioniranje.

9. Literatura

Kako funkcionira Europska unija, Wolfgang Bhm;Otmar Lahodynsky;Hido Bievi, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Zagreb, 2006.

Europska unija Osnovni pojmovi, Milan Komorec, Agencija d.o.o. Zagreb, 2003.

Drave lanice, http://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unija#Dr.C5.BEave_.C4.8Dlanice21.04.2008.

Europski parlament slavi 50. roendan, http://www.dwworld.de/dw/article/0,2144,3186932,00.html 29.04.2008.

Europski sud, http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=38 30.04.2008.

Europski puki pravobranitelj; http://www.euro-ombudsman.eu.int/glance/hr/default.htm 01.05.2008.