evaporacija i transpiracija
DESCRIPTION
eroyijaTRANSCRIPT
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 1
Evaporacija i transpiracijaEvaporacija ili isparavajua snaga vazduha predstavlja kretanje vode u
obliku vodene pare sa prirodnih povrina.
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 2
Evaporacija
Rezultat kombinovanog delovanja drugih faktora spoljanje sredine:
Temperatura , evaporacija Vlanost , evaporacija Brzina vetra , evaporacija
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 3
Evaporacija
Odlikuje se dnevnom i sezonskom dinamikom Zavisi od karakteristika stanita
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 4
Potencijalna evaporacija
Evaporacija u uslovima neometanog i stalnog snabdevanja vodom povrine izloene zagrevanju:- Sune subtropske oblasti 10-15 mm/dan- Mediteran 5-6 mm/dan- Umerena zona leti 4 mm/dan, zimi 0,1-0,2 mm/dan
Aktuelna evaporacija uvek manja
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 5
Transpiracija je gubljenje vode u vidu vodene pare iz biljnih organizama
To je delimino kontrolisan proceskojikoji omoguava:omoguava:-- tok vode kroz organizamtok vode kroz organizam-- hlahlaenje organizmaenje organizma-- izluivanje (nekih krajnjih izluivanje (nekih krajnjih
produkata metabolizma, soli itd.)produkata metabolizma, soli itd.)
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 6
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 7
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 8
Merenje intenziteta evaporacije Hook gauge evaporimetar
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 9
Merenje intenziteta evaporacije Piche-ov evaporimetar
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 10
Vazduh se neprestano kree sistem planetarne cirkulacije atmosfere.
Ovakvo kretanje vazduha nastaje usled razliitog zagrevanja pojedinih oblasti na Zemlji, i njihovog razliitog vazdunog pritiska.
Vazduh se zagreva u ekvatorijalnoj oblasti podie se i kree ka polovima.
Ipak,postoje mnoga odstupanja od ove pravilnosti cirkulacije.Razlog su:
Zemljina rotacija specifian raspored kopnenih masa i okeana
razliito zagrevanje kopna i mora sila trenja i devijacijska sila (Koriolisova sila) sila gravitacije
Vetar
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 11
Na Zemlji postoje: stalna vazduna kretanja, specifina regionalna i lokalna kretanja vazdunih masa, a koja su uslovljena uslovima zagrevanja i hlaenja kopnenih i vodenih masa.
Uloga vazdunih kretanja:- prenoenje toplote- podstiu isparavanje- utiu na kruenje vode u biosferi
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 12
Vetar se karakterie:
brzinom
- male brzine (lahor, povetarac)- umerene brzine
- snani i brzi vetrovi (olujni vetrovi i ciklonske bure) pravcem kretanja
Vetrove delimo na osnovu:
trajanja:- stalne i
- periodine
mesta gde se javljaju: - one koji duvaju na irokim geografskim podrujima i - lokalne vetrove
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 13
Stalni vetrovi
pasati i antipasati (ekvatorijalna zona) zapadni vetrovi (umerena zona) polarni vetrovi (istoni vetrovi) (polarna oblast)
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 14
Periodini vetrovi duvaju samo u odreeno doba godine monsuni (zimi sa kopna na more suvi vetrovi; leti sa mora na kopno vlani vetrovi) Stvaraju periodino listopadna tropska vegetacija (monsunske ume)
Lokalni vetrovi
koava (u Podunavlju, JI pravca, zimski vetar, suv i hladan) vardarac (dolinom Vardara ka Egejskom moru, zimski vetar, suv i hladan) bura (sa Dinarskih planina ka moru, zimski vetar, suv i hladan) jugo (s mora na kopno, donosi vlagu) fen (alpsko-dinarsko podruje, suv i topao vetar)
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 15
Lokalni vetrovi u primorskim oblastima koji se smenjuju tokom dana i noi
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 16
U tropskim oblastima se povremeno javljaju ciklonski vetrovi ogromne snage sa vrtlonim kretanjem tajfun, uragan, orkan, tornado.Nastaju pri sudaranju toplog i vlanog vazduha koji se podie, i hladnog i suvog vazduha koji se sputa spiralna kretanja vazdunih masa
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 17
Vetrovi utiu na neke karakteristike stanita:- vetar utie na kretanje toplote, ime se ublaavaju dnevne i sezonske fluktuacije temperature.
- utie na smanjenje vlanosti podloge i vazduha, odnosei je dalje (poveava evaporaciju)- utie na podlogu na kojoj nema ili je nedovoljno razvijena vegetacija, nosei povrinske slojeve podloge (npr. pustinjski pesak, sa obradivih povrina bez vegetacije)
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 18
Danas je ogromna povrina zemlje pretvorena u obradive, poljoprivredne povrine, na kojima u jednom periodu godine nema vegetacijskog pokrivaa odnoenje povrinskog i najkvalitetnijeg sloja zemljita = eolska erozija
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 19
Dejstvo vetra na biljke Direktno
Forma biljke Intenzitet transpiracije Anemofilija Anemohorija
Indirektno (menjajui druge, abiotike i biotike, uslove sredine)Pinus mugo
Silene acaulis
Draba lasiocarpa
Patuljaste, polegle ili jastuaste ivotne forme
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 20
Forma zastave
Polegle forme
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 21
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 22
Destruktivni efekat snanih vetrova (vetrolomi i vetroizvale)
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 23
Blagi vetrovi imaju povoljan efekat na termiki status nekog organizma (hladi ga), dok snani vetrovi imaju nepovoljan efekat jer izazivaju intenzivnu transpiraciju (odavanje vode u vidu vodene pare) i mogu dovesti do isuivanja tkiva ili celog organizma
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 24
Vetar ima veliku ulogu u opraivanju poto prenosi polen nekih biljnih vrsta (anemofilija).
Pinus mugo Juglans regia
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 25
Ima ulogu u raznoenju semena (anemohorija), koja stoga moraju da budu laka i sa odreenim prilagoenostima.
Taraxacum sp. Ostrya carpinifolia
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 26
KotrljaniGypsophila paniculata
Suaeda fruticosa
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 27
Uticaj soli na biljke
Uticaj hidrogen fluorida na biljke
Indirektno delovanje vetra na biljke,Prenosi soli, estice praine i ai, razliite polutante (oksidi azota, sumpora i drugo)
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 28
Vetar predstavlja znaajan izvor elektrine energije u oblastima u kojima su esti i snani vetrovi (ravnice)
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 29
Anemometar
je aparat za merenje brzine vetra
Merenja su kontinuirana
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 30
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 31
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 32
Upotreba rue vetrova: Postavljanje poljozatitnih pojaseva
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 33
Upotreba rue vetrova : Planiranje poloaja industrijskih objekata, velikih saobraajnica, deponija
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 34
Upotreba rue vetrova: Planiranje poloaja poljoprivrednih povrina i farmi
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 35
Upotreba rue vetrova: Planiranje pravca pruanja ulica
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 36
Zadatak 1.Nacrtajte rue vetrova za uestalost (%), prosenu brzinu i maksimalnu briznu vetra zadve meteoroloke stanice
8.69.810.210.713.817.418.020.3Maksimalna brzina vetra (m/s)3.63.11.21.11.01.01.00.2Prosena brzina vetra (m/s)9.515.115.820.825.234.043.569.9Uestalost vetra (dani)SZZJZJJIISISStanica II
8.914.515.016.911.57.28.58.2Maksimalna brzina vetra (m/s)1.41.21.21.54.53.91.30.3Prosena brzina vetra (m/s)37.848.317.516.877.728.010.523.1Uestalost vetra (dani)SZZJZJJIISISStanica I
-
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 37