evo 11 10 11

51
21.1.2011 Evolucija religioznosti

Upload: igormiklousic

Post on 05-Dec-2014

589 views

Category:

Documents


8 download

DESCRIPTION

 

TRANSCRIPT

Page 1: Evo 11 10 11

21.1.2011

Evolucija religioznosti

Page 2: Evo 11 10 11

‘As every enquiry which regards religion is of the utmost importance, there are two questions in

particular which challenge our attention, to wit, that concerning its foundation in reason, and that

concerning its origin in human nature’

Hume , Natural History of Relig ion(1757: 21)

Page 3: Evo 11 10 11

Religija?

mentalne reprezentacije ne-fizičkih entiteta i vjerovanje u njihovo postojanje

predmeti povezani navedenim reprezentacijama rituali moralne intuicije specifične forme ponašanja etničke veze i suradnički procesi međukulturalne

univerzalnosti

Page 4: Evo 11 10 11

Religioznost i Evolucijska Psihologija

Religioznost kao istraživački problem postoji koliko i sama znanost

Durkheim (1912); James (1902); Weber (1930)

Naturalistička perspektiva bez pozivanja na postojanje nadnaravnih sila i događaja

Velik broj kvantitativnih i kvalitativnih studija bez jedinstvene teoretske perspektive

Evolucija religije se u proteklih pet do osam godina nameće kao nova relevantna tema unutar evolucijske psihologije

Page 5: Evo 11 10 11

Evolucijska psihologija religioznosti kreće od hipoteze kako cjelokupno ljudsko ponašanje, a time i religiozno, do određene razine može biti

objašnjeno u kontekstu evolucije ljudskog mozga.

Page 6: Evo 11 10 11

Lekcija naših "predaka"

Ulogu razvoja mozga za mogućnost razvijanja religijskih reprezentacija najbolje možemo vidjeti kroz promatranje ne-ljudskih primata

Naši najbliži evolucijski srodnici pokazuju mnoge osobine koje se smatraju ključnim kod razvoja religioznosti u ljudi

Viša inteligencija, kapacitet za simboličku komunikaciju, osjetljivost na socijalne norme i pojam o sebi (King, 2007)

Dunbar (1998, 2003) i Ehrlich (2000) interpretiraju religioznost kao posljedicu mozga dovoljno velikog da formulira religiozne i filozofske ideje

Tijekom evolucije hominida veličina mozga se utrostručila, a rast se većinom odnosio na područje neokorteksa, neophodnog za složene kognitivne funkcije

Page 7: Evo 11 10 11

Neokorteks

Između ostalog zaslužan za samo-svjesnost, razvoj jezika i emocija

Relativna veličina neokorteksa bilo koje vrste je povezana s nizom socijalnih varijabli poput veličine socijalne grupe i kompleksnosti rituala parenja

Jedno objašnjenje zavisnosti veličine neokorteksa i religije, kao i mogući razlog zbog čega ne možemo pronaći religioznost kod ostalih primata, jest jezik

Lieberman (1991) smatra kako je za razvoj religioznosti potreban sustav simboličke komunikacije, poput jezika, koji bi omogućio prenošenje ideja unutar grupe, te da se religiozna misao i moralnost oslanjaju na iste kognitivno–lingvističke procese

Page 8: Evo 11 10 11

To adapt or not to adapt

U kontekstu evolucijske psihologije, iako postoji konsenzus da se tendencija ka religioznosti pojavila relativno rano u evoluciji naše vrste, ne postoji slaganje oko mehanizama koji su vodili evoluciju religioznog mozga

Adaptacije i prirodna selekcija jesu centralni koncepti evolucijske psihologije, no tek uz slučajne nusprodukte i rezidualni „šum“ možemo u potpunosti objasniti kompleksne funkcionalne organske mehanizme (Buss i sur., 1998)

Page 9: Evo 11 10 11

Adaptacija/Nusprodukt

Adaptacija

Teorija socijalne solidarnosti (npr. Alcorta i Sosis, 2005; Purtycki i Sosis, 2009)

Nusprodukt

Produkt okoliskih čindbenika i nekih temeljnih konitivnih mehanizama, više ili manje specifičnih za čovjeka

Teorija uma

Adaptacija Nusprodukt

Page 10: Evo 11 10 11

To adapt

Jedan dio znanstvenika religioznost objašnjava kao rezultat prirodne selekcije i kao adaptaciju koja pruža evolucijsku prednost (Alcorta i Sosis, 2005; Bulbulia, 2006; Granqvist, 2006; Harris i McNamara, 2008; Sanderson, 2008; Wilson, 2002)

Karakteristike jedinke koje u interakciji sa fizičkim, socijalnim ili intervalnim okruženjem favoriziraju reprodukciju i ponašanje jedinke i/ili njenih genetskih srodnika (Tooby i Cosmides, 1990)

Mora se dosljedno pojavljivati u relativno nepromijenjenom obliku tokom života nekog organizma i biti karakteristična za većinu pripadnika neke vrste

Iako za mnoge osobine možemo izdvojiti adaptivne karakteristike, nije jednostavno odrediti one za koje možemo sa sigurnošću tvrditi da su adaptacije

Pinker (2002) navodi razliku između čitanja i pisanja

Page 11: Evo 11 10 11

To adapt

Teorije socijalne solidarnosti (Alcorta i Sosis, 2005; Purtycki i Sosis 2009; Richardson i Boyd, 1998; Sosis, 2004; Wilson 2002 )

religioznost je evoluirala zbog poboljšavanja suradnje i identificiranja ne suradničkog ponašanja

religija se promatra kao adaptivni sustav kognitivnih, afaktivnih, bihevioralnih i razvojnih osobina

doprinosila prevladavanju ekoloških izazova

Adaptacija koja nam primarno omogućuje život s našom evolucijom stečenom sposobnosti percipiranja samog sebe i vlastite smrtnosti (Apler, 2006)

za hominide koji su prešli prag kognitivnog razvoja potreban za samopercepciju, postojale su dvije mogućnosti napretka; ili zamiranje svjesnosti zbog ometajućih posljedica straha i anksioznosti na funkcioniranje ili adaptiranje na nuspojave svjesnosti

selekcija je preferirala one samosvjesne jedinke, koje su bile u stanju razviti mehanizme suočavanja sa smrtnosti, uvodeći time aspekt duhovnosti u raspon ljudskih kapaciteta

Page 12: Evo 11 10 11

Not to adapt

Druga interpretacija jest kako su religiozna vjerovanja i ponašanja nusprodukt adaptivnih osobina i nisu odabrani zbog njihove adaptivne koristi (Richerson i Newson, 2008)

Kritika panglosijanske tendencije evolucijskih psihologa

Osobine kod kojih se prirodna selekcija dogodila za neku drugačiju funkciju od sadašnje nazivaju egzaptacije

Slučajne nusprodukte funkcionalnih prilagodbi nazivamo trompe i u njih osim religioznosti, svrstavamo glazbu, umjetnost i ratne običaje

Page 13: Evo 11 10 11

Evolucijska psihologija religioznosti

Darwin (1874) pretpostavlja kako se religioznost razvila čim su se djelomično razvile važne komponente imaginacije, čuđenja i znatiželje uparene s moći rezoniranja koje su čovjeka nagnale da počne prirodno težiti razumijevanju svijeta koji ga okružuje i spekulirati o svom postojanju

integracija spoznaja o ljudskoj kogniciji i prirodnoj evoluciji (Boyer, 1994)

naše spoznaje o evolucijskim uzrocima religioznosti do nedavno predstavljale svojevrsnu nepoznanicu

Page 14: Evo 11 10 11

Evolucijska psihologija religioznosti

Zbog čega se u neolitskog čovjeka javila potreba za vjerom?

Koji su to mehanizmi u evoluiranom mozgu zaslužni za takve reprezentacije?

Zbog čega čovjek nije postao intuitivni empirist, naturalist i agnostik?

Page 15: Evo 11 10 11

Teorija uma?

atribucija svjesne namjere nekom organizmu i simuliranje mentalnih stanja tog organizma kako bi se stvorila predodžba o njegovim vjerovanjima i namjerama (Carruthers i Smith, 1996)

razlog razvoja ovog sustava: učinkovitije predviđanje ponašanja predatora i lovine (Van Schaik i Van Hooff, 1983)

povećanje veličine grupe, stabilnija interakcija i učinkovitija koordinacija između jedinki daje velike selekcijske prednosti pojedincu, ali postavja i veće zahtjeve na poznavanje namjera drugih jedinki

Page 16: Evo 11 10 11

http://www.youtube.com/watch?v=8hLubgpY2_w&NR=1 /

Page 17: Evo 11 10 11

Teorija uma i evolucija religioznosti

Boyer (1993, 1994) kao preduvjet za razvijanje vjerskih reprezentacija postulira upravo intuitivnu psihologiju. tj. „teoriju uma“

najistraživaniji kognitivni mehanizam u kontekstu evolucije religioznosti

Page 18: Evo 11 10 11

Teorija uma i evolucija religioznosti

1) djeca počinju usvajati pravila o funkcioniranju svijeta koji ih okružuje sa nejasnim granicama unutar i između tri urođene ontološke teorije.

koncepti koje kod odraslih smatramo odrazima religioznosti i sposobnosti percipiranja svijeta izvan okvira objektivne realnosti, javljaju intuitivno, i to već kod dojenčadi.

djeca do pet mjeseci percipiraju ljude kao slobodne agente neograničene fizičkom formom (Kuhlmeier, Bloom i Wynn, 2004), pripisujući im intuitivno kvalitete vrlo slične onome što bi kasnije nazvali nadnaravnim.

u politeističkom plemena Maja u Meksiku, djeca pokazala i jasnu hijerarhiju božanstava;(Knight, Sousa, Barrett i Atran, 2004)

Page 19: Evo 11 10 11

Teorija uma i evolucija religioznosti

2) sklonost ka davanju intencionalnih objašnjenja prirodnih pojava, te shvaćanju svijeta kao vođenog namjerom (Kelemen, 2004)

važan doprinos u percepciji namjere

neselektivna primjena teorije uma i impliciranje namjere na nežive objekte je vidljiva kod zaključivanja kako su prirodne pojave „stvorene zbog nečega“

npr. kiša djeci nije ono što nastaje iz oblaka, već ono za što je oblak stvoren (Klemen, 1999)

Page 20: Evo 11 10 11

Teorija uma i evolucija religioznosti

Razvoj teorije uma:

1) Ideja o bogu temeljno prihvatljiva2) Sklonost precipiranja namjere kada u prirodnim

fenomenima

do nedavno ipak nije bilo jasno :

koju adaptivnu vrijednost bi nam takva pogreška atribucije namjere mogla pružiti?

ima li i takvo rezoniranje evolucijskih prednosti?

Page 21: Evo 11 10 11

Zasto vjerujemo u duhove?

http://youtube.com/watch?v=sZBKer6PMtM

Page 22: Evo 11 10 11

Zasto vjerujemo u duhove?

Mehanizam : sklonost misatrubuciji namjere u prirodnim događajima (Guthrie, 1993)

Djeluje putem: „Hiperaktivnih sklopova otkrivanja agencije“ (hyperactive agent detection devices; HADD) hiperaktivnost sustava za detekciju agencije

(hyperactive agent detection - HAD hiperaktivnost razumijevanja namjere (hyperactive

understanding of intentionality- HUI) hiperaktivno teleofunkcionalno rezoniranje

(hyperactive teleofunctional reasoning- HTR)

Adaptivna vrijednost : reakcija na nepostojeću prijetnju evolucijski puno isplativija nego izostanak reakcije na

prijetnju koja je realna.

Page 23: Evo 11 10 11

Zasto vjerujemo u zagrobni zivot?

Page 24: Evo 11 10 11

Zbog čega antropomorfizam

Page 25: Evo 11 10 11

Zbog čega antropomorfizam

«The same mental faculties that lead man to believe in unseen spiritual agencies would infaliably lead him to various strange superstitions and customs. Many of these are terrible to think of – such as the sacrifice of human beings to blood loving go; the trial of innocent people by oredal by poisin or fire; witchcraft; &c» Darwin, (1871)

Temelji se na animizmu, ali je nusproizvod razvoja «društvenog mozga» i njegovih modula (prepoznavanje lica, prepoznavanje emocija i socijalnih signala, modeliranja namjera ili Teorije uma

Posljedica normalnog neurorazvojnog procesa

Može se smatrati adaptacijom poput animizma

Page 26: Evo 11 10 11

Osnovne socijalne pristranosti

Izražena orijentacija prema licima i licu sličnim objektima od samog rođenja (Morton i Johnson, 1991; Simion, et al, 2007)

Refleksno plakanje i sisanje kao reakcija na zvuk, miris ili pojavu majke (Doucet, et al)

Prenatalna preferencija ljudskog glasa ( Posen i Iverson, 2007)

Page 27: Evo 11 10 11

Evoluirani moduli višeg reda

Napredni sustavi prepoznavanja lica

Sustavi stvaranja socijalnih veza preko neuro-hormona oksitocina i arginin vazopresina

Lingvističke naracije sa socijalnom tematikom

Podrijetlo antropomorfizma, kakvog vidimo u primitivnim religijama i mitovima, možemo prepoznati kroz evoluirane socijalne pristranosti mozga i hiperaktivne sustave za detekciju agencije

Iako je jezik važan za prenošenje mitova i religijskih ideja, možemo pretpostaviti stoga i da su mitovi postojali davno prije nego što su mogli biti elaborirani u lingvističkoj formi

Page 28: Evo 11 10 11

Zamislite što će se dogoditi s vama kada umrete, i napišite detaljno koje emocije ta misli pobuđuju u vama

Page 29: Evo 11 10 11

Zasto vjerujemo u zagrobni zivot?

Mehanizam: Svijest o sebi

Djeluje putem: Teorije regulacije užasa

dvije mogućnosti napretka; zamiranje svjesnosti zbog ometajućih posljedica

straha i anksioznosti adaptiranje na nuspojave svjesnosti

Adaptivna vrijednost: selekcija je preferirala one samosvjesne jedinke koje su bile sposobne razviti mehanizme suočavanja sa smrtnosti, uvodeći time aspekt duhovnosti (Apler, 2006)

Page 30: Evo 11 10 11

Marko je nakon iznimno napornog dana i svađe sa šefom otišao s posla. Danas mu je bila obljetnica braka i žena ga je čekala kod kuće sa romantičnom večerom.. U nenadanom naletu kamiona Marko pogiba.

Sad kada je mrtav: Dali je još uvjek gladan? Hoće li još ikad morati jesti? Može li vidjeti doktore koji ga pokušavaju oživjeti? Misli li još na svoju ženu? Želi li biti živ? Zna li da je mrtav? Dali je još ljut na šefa zbog njihove svađe?

Page 31: Evo 11 10 11

Zasto vjerujemo u zagrobni zivot?

biološke i psihobiološke (vid, sluh, okus, miris) karakteristike prestaju

za emocionalne i epistemiološke karakteristike potrebno više razmišljanja

i odrasli i djeca, neovisno o proklamiranoj vjerskoj orijentaciji ili ateističko- agnostičkom stajalištu, na isti način percipiraju prestanak postojanja(Bering 2002; Bering & Bjorklund 2004)

vjera neizbježna zbog ograničenja naše „teorije uma“

teorija ograničene simulacije

Page 32: Evo 11 10 11

Zasto vjerujemo u zagrobni zivot?

Page 33: Evo 11 10 11

Zasto vjerujemo u zagrobni zivot?

Page 34: Evo 11 10 11

Zasto vjerujemo u zagrobni zivot?

Page 35: Evo 11 10 11

Zasto ne krademo iz crkvene skrabice?

klasična adaptacionistička objašnjenja suradnje poput suradničke selekcije (Hamilton, 1964) i izravnog reciprociteta (Trivers 1971) ne mogu objasniti niti primijeniti na sve aspekte ljudske suradnje unutar velikih grupa

vjera u moralno zainteresirane nadnaravne agente omogućavala i podržavala suradnju u takvim grupama (Bering i Johnson 2005; Johnson 2005; Johnson i Bering 2006; Johnson i Kruger 2004)

evolucija ovih mehanizama je povisila „trošak“ socijalne devijacije (varanja, zabušavanja).s obzirom da bismo time riskirali otkrivanje od treće, nevidljive i svemoguće, strane

Page 36: Evo 11 10 11

Obmana, laganje i crvena kraljica

Razvojem teorije uma i povećanjem socijalne inteligencije započinje utrka u naoružanju

Svaka adaptacija za iskorištavanjem i manipulacijom biti popraćena adaptacijom u cilju njenog izbjegavanjem (Whiten, 1991)

Mogućnost takvog rezoniranja omogućava;

proračunavanje predanosti u zajedničkim pothvatima (lov, rat) (Kurzban i Leary, 2001)

uspostavljanje prijateljstva kao mehanizma kontroliranja varijacije u resursima (Tooby i Cosmides, 1996)

predviđanje ponašanja predatora i lovine (Barrett, 1999) (moguće i primarni razvoj ovog sustava (Van Schaik i Van Hooff, 1983)

Page 37: Evo 11 10 11

Obmana, laganje i crvena kraljica

Socijalna obmana igra veliku ulogu u svijetu primata i smatra se jednom od pokretačkih sila kortikalne ekspanzije

Povećani korteks omogućava nam da izmišljamo priče i obmane kako bismo osigurali preživljavanje i reprodukciju

Veličina korteksa izravno povezana sa učestalosti obmane u primata

Page 38: Evo 11 10 11

Obmana, laganje i crvena kraljica

Doprinos u objašnjavanju bolnih, opasnih i evolucijski „skupih“ rituala koji se mogu susresti u raznim religijama

Rituali sežu obrezivanja u Judaizmu ili umetanja drvenog štapa u uretru mladih muškaraca u aboridžinskim društvima do prihvatljivijih formi rituala poput ustručavanja od hrane, mesa, seksa i priklanjanje monogamiji (Sosis, 2004)

Ponašanje nema direktne koristi po pojedinca, no Sosis (2006) tvrdi kako su upravo oni adaptivni jer promiču grupnu koheziju time što su „preskupi“ da bi se glumili

Pristajanjem na takve rituale signalizira se ostalim pripadnicima grupe da je pripadnost grupi iskrena i u velikoj mjeri sprječava „glumljenje“ odanosti

Page 39: Evo 11 10 11

Obmana, laganje i crvena kraljica

Detekcija društvenih „parazita“ je krucijalan proces preveniranj potencijalno fatalnih posljedice za veći broj pripadnika grupe

Važnost mehanizama identifikacije i sprječavanja socijalnog „varanja“ demonstriran je i nizom istraživanja

Sosis, Kress i Boster (2007) pokazali kako muškarci u društvima koja sudjeluju u ratnim aktivnostima, i gdje se pretpostavlja da bi trošak lažne pripadnost grupi imao evolucijski najskuplje posljedice, prakticiraju i „najskuplje“ rituale

Page 40: Evo 11 10 11

Obmana, laganje i crvena kraljica

Detekcija društvenih „parazita“ je krucijalan proces preveniranj potencijalno fatalnih posljedice za veći broj pripadnika grupe

Važnost mehanizama identifikacije i sprječavanja socijalnog „varanja“ demonstriran je i nizom istraživanja

Sosis, Kress i Boster (2007) pokazali kako muškarci u društvima koja sudjeluju u ratnim aktivnostima, i gdje se pretpostavlja da bi trošak lažne pripadnost grupi imao evolucijski najskuplje posljedice, prakticiraju i „najskuplje“ rituale

Page 41: Evo 11 10 11

Zbog čega pamtimo priče o duhovima?

Page 42: Evo 11 10 11

Zbog čega pamtimo priče o duhovima?

..ili zbog čega su duhovi onakvi kakvima ih pamtimo.

Page 43: Evo 11 10 11

Gosp. Wurg će uskoro biti poslan kao ambasadar na galaksiju Zenon 3. Prije odlaska htio je saznati kako izgleda život tamo, te je otišao u Prirodoslovni muzeg gdje traje izložba o Zenonu 3. Evo što je vidio:

Neki od predmeta su poput onih koje susrećemo na zemlji, dok su neki iznimno različiti. Primjerice;

Neke stvari se mogu rastavit i popraviti. Može se izvaditi dio i zamjeniti.

Neke stvari su svjesne svega što ih okružuje. Znaju što se događa. Neke stvari vide što je ispred njih. Znaju što im se približava.

Neki ljudi su poput nas na zemlji, dok su neki jako različiti. Primjerice; Neki ljudi su tužni kada su sami. Ne vole kada nemaju nikog bliskog. Neki ljudi se sastavljaju odvijačerm. Sastavljaju se se dio po dio

kako bi se stvorili. Neki ljudi mogu čuti razgovore u prošlosti. Mogu čuti zvukove

razgovora koji se davno dogodio.

.

Page 44: Evo 11 10 11

Zbog čega pamtimo priče o duhovima?

Preduvjeti:

1. aktiviacija seta ontoloških kategorija koje ostaju aktivne tokom cijelog života

1. specificiraju informaciju koja narušava intuitivna očekivanja, a povezana sa određenom ontološkom kategorijom

2. aktiviraju i teorije koje nisu narušene

Page 45: Evo 11 10 11

Zbog čega pamtimo priče o duhovima?

Preduvjeti:

[1] ontološka kategorija

[2a] narušavanje očekivanja [2b] transfer očekivanja

[3] aktivacija ne narušenog očekivanja

[4] mjesto za dodatni lokalni materijal

Page 46: Evo 11 10 11

Zbog čega pamtimo priče o duhovima?

Preduvjeti:

[1] ontološka kategorija: osoba

[2] narušavanje očekivanja, npr. duhovi su nevidljivi

[3] aktivacija ne narušenog očekivanja: kao i osobe, duhovi imaju misli, percipiraju događaje, formiraju vjerovanja

[4] mjesto za dodatni lokalni materijal

Page 47: Evo 11 10 11

Zbog čega pamtimo priče o duhovima?

Dosjećanje priča povećavalo se ako su sadržajno odgovarale navedenom modelu, dok samo postojanje bizarnosti primjerice nije bilo prediktivno za snažnije pamćenje(Boyer i Ramble, 2001, Norenzayan i sur., 2006).

Međukulturalnu generabilnost pokazala istraživanima sa istim predlošcima u Indiji, Velikoj Britaniji i Tibetu (Barett, 1998; Barrett i Keil, 1996)

Page 48: Evo 11 10 11

Zbog čega pamtimo priče o duhovima?

Page 49: Evo 11 10 11

Zbog čega pamtimo priče o duhovima?

minimalno kontraintuitivne ideje

obuhvaćaju većinu religioznih koncepata

imaju neku vrstu transmisijske prednosti

sadrže „konceptualni optimum“ (Sperber , 1994)

mogu biti shvaćene i prezentirane bez ulaganja velikog kognitivnog napora, no u isto vrijeme su dovoljno izazovne da dobiju dodatnu pažnju.

Primjer: Kip svetca

Page 50: Evo 11 10 11

Homo religiosis

Page 51: Evo 11 10 11

Btw. Sjćate li se ičega o Zenonu 3?