evolucija menadzmenta5
DESCRIPTION
Industrijski menadzmentTRANSCRIPT
EVOLUCIJA MENADŽMENTA
dr Goran Janjić
Rani menadžment
Menadžment je star koliko i ljudsko društvo. Nastao je onog trenutka kada se čovjek počeo udruživati sa drugim ljudima radi ostvarivanja određenih ciljeva.
Menadžment kao teorija upravljanja razvijao se paralelno sa teorijom organizacije.
Ideje o organizaciji i menadžmentu morale su postojati kod starih egipćana i vavilonaca (izgradnja piramida i irigacionih sistema) iako ne postoje pisani tragovi.
Rani menadžment
Godina Autori Doprinos menadžmentu
3000 p.n.e. Mesopotamija Izgradnja sistema upravljanja hramovima kroz uvođenje podjele rada, nadzora, kontrole i hijerarhijskih odnosa
2123-2081 p.n.e. Vavilon Propisana određena organizacija i pravila za izvođenje javnih radova, popisa stanovništva, državne uprave, definisana je visina zarade i sistem kažnjavanja za nepoštovanje propisanih normi (Hamurabijev zakonik).
600 p.n.e Kina (Sun Cu) Izvršena formacijska podjela armije, razvoj podjele i specijalizacije rada
350 p.n.e. Grčka (Platon, Aristotel)
Kastinski sistem zasnovan na odgovarajućoj podjeli rada i efikasnosti specijalizovanih pojedinaca
175-50 p.n.e. Rim (Katon, Voron) Pravila za efikasnije upravljanje, opis poslova
1452-1519 Leonardo da Vinči Raščlanjivanje rada na operacije
1564-1642 Galileo Galilej Izučavao uticaj umora na čovjekovu efikasnost
XVIII vijek Period industrijske revolucije: mehanizacija radnih procesa, povećanje proizvodnih kapaciteta, stepena podjele rada i specijalizacije radnika
Teorije (škole) menadžmenta
Iako su se raznovrsne upravljačke aktivnosti neprekidno koristile kroz dugu ljudsku istoriju, menadžment je krajem XIX vijeka dobio obilježja naučne discipline (radovi Frederika Tejlora i Anrija Fejola).
Evaluacija menadžmenta može se najbolje predstaviti kroz teorije (škole) menadžmenta:
1.Klasična teorija menadžmenta- Naučni menadžment- Birokratski menadžment- Administrativni menadžment
2. Bihejvioristička teorija menadžmenta
3. Kvantitativna teorija
4. Integrativne teorije menadžmenta- Sistemska teorija- Situacioni pristup
5. Novi koncepti i pristupi u menadžmentu- Organizacija koja uči ("The Learning Organization") (predstavnik:
Peter Senge)- Menadžment totalnog kvaliteta ("Total Quality Management" (TQM))
(predstavnici: W. Edwards Deming, Joseph Juran, Philip B. Crosby)
- Transformacija organizacije ("Transforming the Organization") (predstavnici: Francis J. Gouillart, James N. Kelly, John Kotter)
- Reinženjering ("Reengineering") (predstavnici: Michael Hammer, James Champy).
Teorije (škole) menadžmenta
1. Klasična škola menadžmenta
Klasičnu školu menadžmenta čine sljedeće škole (pravci, teorije) menadžmenta:
1.1 Naučni menadžment,
1.2 Administrativni menadžment,
1.3 Birokratski menadžment.
1.1 Naučni menadžmentKorišćenje različitih metoda rada u cilju da se odredi najbolji i najefikasniji način obavljanja posla.
Bitna obilježja ovog pravca najbolje se mogu uočiti kroz radove najeminentnijih autora iz ove oblasti (Frederika Tejlora, Frenka Gilbreta i Henrija Ganta).
Osnovne ideje i doprinos Frederika Tejlora
Umjesto iskustvenih metoda zalagao se za primjenu naučnih metoda u povećanju efikasnosti rada. Korišćenje različitih metoda rada u cilju da se odredi najbolji i
najefikasniji način obavljanja posla, Izbor i obrazovanje radnika, Motivacija radnika (stimulisanje radnika zbog povećanja učinka –
ostvareni rad veći od propisane norme, saradnja menadžera i radnika),
Odvajanje planiranja od izvršenja.
Navedena četiri principa mogu da se iskoriste za određivanje ‘’poštenog dnevnog učinka’’ za koji bi radnici dobili ‘’poštene plate’’.
1.1 Naučni menadžment
Osnovne ideje i doprinos Frenka Gilbreta
Koristio studije pokreta da pojednostavi posao i poveća produktivnost. Studije pokreta povećavale produktivnost od 25% do 300%. U studiji pokreta svaki zadatak ili posao se raščlanjuje na posebne pokrete, a zatim se uklanjaju oni koji nisu neophodni.
‘’Najveći gubitak na svijetu proizilazi iz nepotrebnih, pogrešno usmjerenih i nedjelotvornih pokreta.’’
Razvio studiju vremena koja je podrazumijevala mjerenje vremena prvoklasnog radnika za realizaciju nekog posla koje se nakon toga proglašavalo za standard – normu.
1.1 Naučni menadžment
• Osnovne ideje i doprinos Henrija Ganta
Gantov dijagram – vizuelni prikaz redosljeda aktivnosti na nekom projektu.
1.2 Birokratski menadžment
Osnovne ideje i doprinos Maksa Vebera
Vršenje upravljanja na osnovu znanja, a ne na osnovu prava stečenog rođenjem.
Potrebne promjene u birokratskim organizacijama – 7 elemenata:
1.2 Birokratski menadžment
Osnovne ideje i doprinos Maksa Vebera
1.3 Administrativni menadžment
Osnovne ideje i doprinos Anri Fejola
Utemeljio je administrativnu doktrinu menadžmenta , pod kojom podrazumjeva pet osnovnih funkcija menadžmenta odnosno pet procesa koje sprovode rukovodioci:
Planiranje,
Organizovanje,
Komandovanje,
Koordinaciju,
Kontrolu.
Pored navedenih procesa rukovođenja, Fejol je definisao i 14 principa rukovođenja kojih bi rukovodioci (menadžeri) trebali da se pridržavaju:
1.3 Administrativni menadžment
Fejolovih 14 principa rukovođenja:
1.3 Administrativni menadžment
Fejolovih 14 principa rukovođenja:
1.3 Administrativni menadžment
Anri Fejol je identifikovao tri vrste autoriteta:
Legalni – pravni.
Harizmatski.
Tradicionalan.
Zavisi od položaja ili ranga.
Zavisi od ličnih karakteristika vođe.
Podrazumjeva poštovanje na osnovu tradicije (Vladari pojedinih država – kraljevi, Carevi itd.)
Ova teorija otvorila je niz pitanja i dilema u rješavanju upravljačkih problema kao što su: analiza ljudskih potreba, ponašanja, motivacije, analize timskog rada, grupnog odlučivanja.
Daje preporuke da radnici i menadžment trebaju raditi zajedno na ostvarivanju ciljeva organizacije.
Osnovne ideje i doprinos Meri Parker Folet
Bavila se problemima rješavanja konflikata u organizaciji. Vjerovala je da najbolji način nije dominacija ni kompromis već integracija gdje obe strane iskažu svoje želje i zajedno rade na pronalaženju alternative koja će zadovoljiti potrebe obe strane – Konstruktivni konflikt.
Hotornski eksperimenti - Teorija međuljudskih odnosa (Elton Mejo)
Povećanje učinka nije rezultat samo poboljšanja uslova rada i finansijskih podsticaja nego na njega veći uticaj imaju društveni i psihološki faktori (osjećanje pripadnosti grupi, motivacija, međusobni odnosi radnika u grupi itd.)
2. Bihejvioristička teorija menadžmenta
3. Kvantitativna teorija menadžmenta
Predstavlja primjenu matematičkih i statističkih metoda u modeliranju i analizi praktičnih problema iz oblasti menadžmenta – Operaciona istraživanja.
Razvijena je u vrijeme Drugog svj. rata za potrebe utvrđivanja optimalnih rješenja u procesu planiranja alokacije materijalnih i ljudskih resursa i transporta u vojsci i vojnoj industriji Velike Britanije.
50-tih godina XX vijeka počinje da se koristi u većim preduzećima, a razvojem informatike doživljava ekspanziju.
4. Integrativne teorije menadžmenta
4.1 Sistemska teorija
Razvijena je 60-tih godina XX vijeka uz veliki uticaj Kibernetike, Opšte teorije sistema i Teorije informacija.
Posmatranje organizacije kao cjeline.
Organizacija je otvoren i dinamičan sistem koji se nalazi u stalnoj međusobnoj interakciji sa okruženjem
Osnovne kategorije sistemske teorije su:
• Sistemi i podsistemi,
• Interakcija,
• Okruženje,
• Multiciljevi.
4. Integrativne teorije menadžmenta
4.2 Situaciona teorija
Osnovni stav ovog pristupa je da ne postoji jedan najbolji pristup kojim se mogu rješiti svi problemi u organizaciji/preduzeću.
Ne postoji jedan najbolji i univerzalni način upravljanja preduzećem jer akcije i postupci menadžera zavise od konkretne situacije uslovljene stanjem u preduzeću i njegovom okruženju.
Primjena različitih pristupa, teorijskih koncepata i tehnika primjerenih konkretnoj situaciji i konkretnim zahtjevima.
Zadatak menadžera, prema ovom pristupu, je da identifikuje i primjeni one tehnike koje u određenoj situaciji najbolje doprinose ostvarivanju ciljeva preduzeća.
Dobar menadžer treba da ima vizionarske sposobnosti da predvidi promjene u okruženju i preduzeću da bi mogao blagovremeno definisati odgovarajuće ciljeve i strategije preduzeća.