EZOTERIJSKO TUMACENJE MOLITVE "OCE NA" - Rudolf tajnerEzoterna studijaPredavanje Rudolf SteinerBerlin, 28 Sijecnja 1907, GA 96Prevod: Monte Christo OCE NADanas bih elio naznaciti obim u kojem religiozni sustavi otkrivaju, na specifican nacin, njihove skrivene duhovno znanstvene temelje. To je mali ali znacajan aspekt tajno znanstvene osnove religija o kojem elim raspravljati. Cak i najprostiji ljudi u sadanjem drutvu prepoznaju skriveno zalede religija kao duhovnu cinjenicu koja skriva najdublje istine. Traganje za ovim istinama donosi na svijetlo kako su mudrocu ispunjeni i puni misterija cvorovi koji veu zajedno duhovni ivot covjecanstva. Promislite na krcansku molitvu. Svi znate to je to. Cesto se o njoj pricalo, i antropozofi su cesto preko nje odraavali svoj duhovno znanstveni pogled na svijet. Ova duhovno znanstvena koncepcija svijeta dala je clanovima antropozofskog pokreta drugi nacin uzdizanja ljudskog bica ljudske due do kontakta s boanskim, duhovnim, kozmickim silama. Taj nacin je meditacija, s kojom osoba proivljava duhovni sadraj unutar sebe, i prima neto od onog to je dano od velikih duhova koji vode covjecanstvo ili od duhovnog sadraja velikih civilizacija u koje je ljudsko bice uronilo sebe i tako se prepoznaje u boanskim duhovnim strujama svijeta.Meditiranje cak i na najjednostavniji nacin po jednoj od formula proglaenim od duhovnog vodstva covjecanstva, putanje u um formule koja utjelovljuje veliku misao nije svaka misao pogodna, kao to znate, vec samo one predane za ovu svrhu od duhova koji vode covjecanstvo i putanje da ovakva formula stvarno ivi u srcu i doivljaju, dovodi osobu u jedinstvo s viom duhovnocu. Vie snage, u kojima ivi, struje kroz njega, i strpljiva istrajnost do tocke putanja ove struje moci dovoljno ga jacaju moralno i intelektualno, dovodeci ga do momenta gdje sadraj ove meditacije moe probuditi dublje snage koje su latentne u ljudskoj dui. Ova vrsta meditacije moe dosegnuti razlicite stupnjeve, od najmanje dobiti u moralnoj snazi do najviih postignuca vidovitosti. Ali potrebni su vrijeme, strpljenje i energija za dovesti vecinu ljudi do viih stupnjeva vidovitosti na ovaj nacin. Na meditaciju se obicno misli kao na orijentalni pristup boanskom. Na Zapadu, posebno u krcanskim zajednicama, to mjesto zauzima molitva. Krcani obicno pomocu molitve pristupaju Boanskom, i kroz nju trae ulazak u vie svjetove.Trebalo bi usput napomenuti da ono to se danas pripisuje molitvi ne bi nikako kao takvo bilo gledano u ranim krcanskim vremenima, najmanje od utemeljitelja krcanstva, samog Krista Isusa. Jer ako bi se dogodilo da je netko stvarno dobio zadovoljenje svojih osobnih elja pomocu molitve ili preklinjanja, on bi ubrzo potpuno zanemario sveukupni efekt koji molitva treba donijeti. On bi pretpostavio da je Boanstvo odobrilo radije njegove elje nego elje drugih. Jedan seljak moe moliti za suncane dane za odredeni usjev; drugi za kiu za drugi usjev. to ce Boanska providnost tada napraviti? Ili pretpostavimo da se suceljavaju dvije sukobljene vojske, gdje se svaka strana moli za pobjedu i pretpostavlja da su samo njeni razlozi pravedni. Ovakav slucaj odmah cini ocitim koliko se malo univerzalnosti i osjecaja bratstva pridaje molitvama koje proizlaze iz osobnih elja, i ispunjenje ovakvih molitvi moe zadovoljiti samo jednu grupu onih koji preklinju. Moleci se ovako ljudi zanemaruju molitvu u kojoj Krist Isus predstavlja temeljni stav uma koji treba prevladavati u svim molitvama: Oce, neka me ovaj pehar mimoide; prema tome, ne volja moja, vec Tvoja, neka se vri. To je krcanski pristup molitvi. to god da je objekt molitve, ovo temeljno raspoloenje uma mora odzvanjati u dui molitelja ako je molitva dana u krcanskom duhu. Kada je takav karakter njegove izjave, oblik njegove molitve biti ce sredstvo uzdizanja k viim duhovnim oblastima da bi iskusio Boanstvo u svojoj dui. Bila bi takva, nadalje, da bi potisnula svaku sebicnu elju i impuls volje. Njen duh bio bi u skladu s rijecima, Ne moja volja, vec Tvoja, neka se vri. Rezultat ce biti uzdizanje u duhovni svijet i upijanje u njega. Dosezanje ovakvog duevnog raspoloenja u krcanskoj molitvi obiljeava je slicno kao i meditaciju, premda vie obojanu osjecajima. Originalno, krcanska molitva nije esencijalno razlicita od meditacije. Meditacija je vie proeta mislima, ipak. Kroz njih, misli velikih voda covjecanstva vuku onog tko meditira prema harmoniji sa boanskim strujama koje protjecu svijetom. Kroz osjecaje, molitelj postie istu stvar. Jasno je dakle da je cilj i molitve i meditacije duevna unija s boanskim strujama svijeta. Ta unija, na najviem planu, je takozvana unio mystica, ili misticna unija, s Boanstvom.Nikada ne bi ljudsko bice postiglo ovu uniju s Bogom, niti bi ikada dolo do odnosa s viim duhovnim bicima, kada ono samo ne bi bila emanacija boansko-duhovnog. Covjekova priroda je dvostruka, kao to znamo. U njemu su cetiri cesto spominjana ljudska principa fizicko tijelo, etericko ili ivotno tijelo, astralno tijelo i ego. Zatim, unutar ega, on ima mogucnost otkrivanja za buducnost tri via principa manas, buddhi i atma, znani u naim zapadnim jezicima kao duh sam, ivotni duh i duhovan covjek.Da bi ispravno razumjeli ovu dvostruku covjekovu prirodu, razmotrimo period covjekova porijekla. Iz prethodnih predavanja, sjetit cete se da covjek sada predstavlja mjeavinu ove dvije prirode mijeanje tri via potencijala (duh sam, ivotni duh i duhovni covjek) sa cetiri postojeca nia principa (fizicko tijelo, etericko tijelo, astralno tijelo i ego) razvijena u dalekoj prolosti, koju nazivamo lemurijski period zemlje. Prateci covjeka unatrag od sadanje epohe kroz grcko-latinsku, egipatsko-kaldejsku, perzijsku i indijski epohu covjecanstva do velike atlantske poplave zapisane kod svih nacija kao mit o velikom potopu, dolazimo do onih predaka koji su ivjeli na kopnenoj masi koju zovemo Atlantida, izmedu sadanje Europe i Amerike. Jo dalje natrag, dolazimo do drevne kopnene mase, koju zovemo Lemurija, i lei izmedu Australije i Indije. To je bilo u sredini lemurijskog perioda kada se vie trojstvo duha samog, ivotnog duha i duhovnog covjeka ujedinila sa cetiri nia ljudska principa fizickim tijelom, etherickim tijelom, astralnim tijelom i egom. Ispravno govoreci, u tom periodu lemurijske epohe, najvie bice na zemlji jo nije fizicko ljudsko bice u naem smislu rijeci. Postojala je samo neka vrsta omotaca, nacinjenog od najvie ivotinjske prirode bice, ili kolekcija bica, nacinjenih od cetiri nia principa ljudske prirode. Ali do tada vie ljudsko bice, to je unutarnji dio ljudske prirode, predodredeno da evoluira sve dalje i dalje u buducnosti kroz tri principa duha samog, ivotnog duha i duhovnog covjeka, mirovalo je u njedrima boanstva.Da bi opisali scenu tog vremena pomocu trivijalne moderne usporedbe, receno je da su svi ljudi koji su ivjeli na zemlji sagradili tijela sposobna primiti ljudsku duu kao to spuva upije vodu. Zamislite vodeno vozilo. Nije moguce reci gdje jedna kapljica vode zavrava i pocinje druga. Ali zamislite takoder vie malih spuvi uronjenih u vodu, svaka natapajuci se dijelom toga. Ono to je bilo homogena masa vode sada je distribuirano izmedu mnogo malih spuvi. Tako je bilo s ljudskim duama u tom dalekom dobu. Prije toga, one su bile na pocinku, bez individualnosti, u njedrima Boanskog prvog uzroka, ali su u odredenom momentu bile apsorbirane od ljudskih tijela i tako individualizirane, kao i voda od strane spuvi. to je tada bilo apsorbirano od odvojenih tijela, ili cetiri nia principa, nastavilo se dalje razvijati, i tako ce se nastaviti u buducnost. U duhovnoj znanosti to se uvijek nazivalo vie trojstvo, a trokut i kvadrat su bili simboli, posebno u pitagorejskoj koli, ljudskog bica kakvo je ulo u postojanje sredinom lemurijske epohe. Dijagram na slijedecoj stranici tako predstavlja konstitutivne elemente ljudskog bica, Ali vii, vjecni dio, koji prolazi sve inkarnacije, ima dvostruki karakter, kao to moete vidjeti, S jedne strane moe se gledati kao iskonski, vjecni element covjecanstva a, sa druge, kao kap boanske esencije preputene od boanstva i ulivene u cetverostruko ljudsko vozilo. Kao rezultat, kap nezavisno individualizirane boanstvenosti moe se naci u svakom od nas ljudskih bica.Tri via clana ljudskog bica vjecni dio mogu se dakle gledati kao tri najvia principa u covjeku, ali isto tako kao i tri principa samo boanstva. U stvari, tri najvia principa ljudske prirode su u isto vrijeme tri najnia principa boanstva najblia covjeku. Nabrajanje covjekovih nacela mora poceti sa fizickim tijelom, nastaviti se sa eterickim tijelom, astralnim tijelom i egom, odatle od duha samog do duhovnog covjeka. Ali odgovarajuce nabrajanje nacela onih boanskih bica koja su dala kap njihove vlastite duevne prirode covjeku u vrijeme o kojem govorimo u dalekoj prolosti, mora poceti s duhom samim, nastaviti se s ivotnim duhom i duhovnim covjekom, i odatle nastaviti do principa iznad duhovnog covjeka, o kojima suvremeni covjek moe misliti samo ako je ucenik Inicijata. Vidite da se na tri principa vie ljudske prirode moe gledati kao na tri boanska principa, i danas cemo na njih tako gledati, ne kao na ljudske, vec boanske principe, prema tome ih opisujuci. Najvii princip u nama, kojeg cemo razviti tek na kraju naih zemaljskih inkarnacija, ili, moemo reci, na kraju naeg sadanjeg planetarnog smjera, u terminima duhovne ili okultne znanosti naziva se duhovni covjek. Izvorna esencija ovog ljudskog nacela jedva je usporediva s elementom volje u dananjoj ljudskoj prirodi. Ova usporedba nije egzaktna, vec samo mala indikacija. Ipak temeljni karakter ovog najvieg boanskog principa u nama ima prirodu volje vrstu volje. Ovaj element volje u nama, danas samo slabo razvijen u naem unutarnjem bicu, postati ce tijekom naeg stalno uspinjuceg razvoja nae dominantno nacelo.Covjek je danas esencijalno svjesno, ili bile koje razumije, dok je na mnogo nacina njegova volja ogranicena. On razumije svijet koji ga okruuje kao sveukupnost to jest, do odredenog stupnja ali nema stvarnu kontrolu nad svime u to prodre sa svojim znanjem. Ova kontrola voljom je razvoj buducnosti, i postajati ce sve jaca dok ne postigne glavni cilj egzistencije poznat duhovnoj znanosti kao velika rtva, oznacavajuci snagu volje da se potpuno rtvuje, ne samo u kapljicama ljudske rtve za kakve je dananji covjek sposoban sa svojim slabanim osjecajima i snagom volje. U buducnosti cemo razviti snagu za rtvovanje cijelog svog bica putajuci ga da utjece direktno u materijalnu supstancu.Netko moe sebi predociti ovu veliku rtvu, najveci izraz volje u boanskoj prirodi, zamiljajuci se ispred ogledala u kojem se slika reflektira. Ova slika je, naravno, iluzija, slicnost. Sada prenesite tu sliku do tocke da zamislite kako umirete, rtvujuci svoje postojanje, vae osjecaje i misli, vae samo bice, da bi ubacili ivot u tu sliku. Duhovna znanost je u svim dobima zvala ovaj fenomen izlijevanje, emanacija. Ako bi zaista mogli napraviti ovu rtvu, bilo bi jasno da vie necete biti ovdje jer bi predali svoje cijelo bice toj reflektiranoj slici da bi je proeli ivotom i svijecu. Kada je volja postala sposobna napraviti veliku rtvu, ona u stvari kreira univerzum, veliki ili mali, cija misija je dodijeljena njemu kao kreatoru. Takva je kreativna volja u boanskom bicu.Drugo nacelo je Boanstvo, ivotni duh, toliko koliko je uao u covjecanstvo, vec je naznacen u usporedbi koja je napravljena s ogledalom. Ovo drugo nacelo je sama reflektirana slika.Sada zamislite unutarnje bice Boanstva koje je na ovaj nacin kreiralo univerzum, sa sobom u sredini. Ako, na primjer, zamislite sebe u centralnoj tocci ove prostorije, okruenog ne sa ovih est zidnih povrina, stropom i podom, vec sa upljom kuglom koja reflektira svoj sadraj, vidjet cete sebe, kao centralnu tocku, reflektiranu na svim stranama, svugdje. Na slican nacin moete zamisliti Boanstvo kao centralnu volju, reflektiranu na svim stranama, a ogledalo je oboje slika Boanstva i univerzum. Jer to je univerzum? Nita drugo nego ogledalo esencijalne prirode Boanstva.Univerzum ivi i krece se zato jer je Boanstvo uliveno u njega izlijevanje kada Boanstvo pravi veliku rtvu i reflektira se u univerzumu. Ulijevanje ivota i bica u reflektiranu sliku egzaktna je slika boanskog kreativnog procesa.Boanska volja izraava sebe u beskonacnoj raznovrsnosti, animirajuci time cijeli univerzum. U duhovnoj znanosti, ovaj proces kada Boanstvo ponavlja sebe u beskonacnim raznovrsnostima, u mnogostrukosti, poznat je kao kraljevstvo, odvojeno od same volje. Volja je centralna tocka; njena refleksija, kraljevstvo. Volja je u ovom smislu usporediva s duhovnim covjekom; kraljevstvo, ili reflektirana slika volje, sa ivotnim duhom.Kraljevstvo, zauzvrat, reproducira bice boanstva u beskonacnoj raznolikosti. PRomatrajte ga potpuno, barem u mjeri u kojoj je to nae kraljevstvo, naa mnogostrukost, ili univerzum. Promatrajte njegove vidljive manifestacije u mineralima, biljkama, ivotinjama i ljudskim bicima. Kraljevstvo se manifestira u svakom pojedinom bicu od svih ovih, cinjenica je da je cak i u naem jeziku izraeno izrazima mineralno kraljevstvo, biljno kraljevstvo, ivotinjsko kraljevstvo i sve velike podjele naeg univerzuma. Kraljevstvo je sve od ovoga; sve od ovoga je zauzvrat, kraljevstvo, i ako promatramo mnotvo ukljucenih detalja, nalazimo da je priroda svega boanska. U svemu se reflektira boansko bice, ba kao to se i centralno bice reflektira u upljoj kugli. Tako promatrac, gledajuci svijet u smislu duhovnog istraivanja, vidi Boga reflektiranog u svakom ljudskom bicu kao izraz i sliku boanskog. U stupnjevanim serijama bica, u beskonacnoj raznolikosti, Boanstvo se javlja u kraljevstvu, a odvojeni entiteti se razlikuju jedni od drugih u smislu duhovne znanosti njihovim imenima. Promatrac na stupnju egzistencije dovoljno uzvienom da gleda sve ove odvojene entitete kao na emanacije, ili izlijevanja Boanstva moe ovim entitetima dati njihova imena, dati svakoj manifestaciji Boanstva njeno ime.Od svih bica u univerzumu, samo covjek misli ime svakog od odvojenih clanova velikog mnotva kraljevstava, razdvajajuci svakog od ostalih. Volja je, kako smo naznacili usporediva s duhovnim covjekom; kraljevstvo, ili reflektirana slika u koju je volja izlivena, usporedivo je s ivotnim duhom. Trece od tri najvia ljudska nacela koji emaniraju od boanskog, sa kojim su razliciti clanovi velikog mnotva kraljevstva razlikovani jedni od drugih i posebno imenovani, usporedivo je s duhom samim. Tajna znanost razlicitih religija tako je jednostavno poducavala to je to to je emaniralo od Boanstva i ulilo se u osobu da postane njegova vjecna slika ili arhetip.Dakle, ako moete sebe vidjeti u takvom stanju do kojeg bi se trebali konacno uzdici stanju duhovnog covjeka prepoznali bi njegovu voljnu prirodu. Ako se u mislima moete uzdici do razumijevanja vozila volje (duhovnog covjeka) drugim rijecima, do ivotnog duha vidjeli biste da je kraljevstvo to to ga predstavlja u boanskoj sferi. Ako bi se uzdigli da prodrete do toga to imena, ili koncepcije ili ideje o stvarima zaista oznacavaju u duhu, vidjeli bi da je ime to to predstavlja mudrost u boanskoj sferi.Tako drevna ucenja otkrivaju da se emanacija Boanstva, koja se ulila u ljudsku prirodu da oblikuje njegov vjecni dio, sastoji od imena, od kraljevstva, od volje. Dakle ono to se naziva vie trojstvo u covjeku prepoznaje se kao dio boanskog. Za kompletiranje ove slike, mislite na cetiri nia nacela prolazne ljudske prirode. O tri via nacela moe se misliti, kao to znamo, kao o nacelima Boanstva. Slicno, cetiri nia nacela mogu se razmatrati kao da pripadaju prolaznom svijetu, kao ljudskim nacelima.Mislite na fizicko tijelo, onakvo kakvo je sastavljeno od istih supstanci i sila od kakvih je i kako izgleda beivotni svijet koji ga okruuje. Fizicko tijelo ne moe nastaviti svoje postojanje bez da na njega utjecu tvari i sile koje ga okruuju. Fizicko tijelo je, u striktnom smislu, neprekidan prolaz za sve to je u njemu. U njega i van njega stalno teku supstance koje su u odredenom trenutku u vanjskom svijetu a u drugom unutar nas. Kroz sedam godina, kako smo to spominjali u vezi drugih stvari, cjelokupni materijalni sastav ljudskog tijela je obnovljen. U nikom od vas nisu supstance koje su bile prije deset godina. Mi stalno obnavljamo supstance naeg fizickog tijela. Ono to je prije bilo u nama sada je negdje drugdje, distribuirano izvan nas u prirodi; neto drugo je to zamijenilo. Tjelesni ivot ovisi o ovom neprekidnom tijeku materije unutra i vani.Ba kao to smo razmatrali tri via ljudska nacela kao dijelove boanskog, moemo promatrati cetiri nacela nae nie prirode kao dijelove boanske prirode. Fizicko tijelo se moe gledati kao dio fizicke supstance naeg planeta. Njegova supstanca je uzeta od materijalnog planeta, zatim mu je vracena. Etericko tijelo isto tako moe biti razmatrano kao dio naeg okruenja ovdje, a takoder i astralno tijelo.Mislite na etericko tijelo i astralno tijelo zajedno. Astralno tijelo je, kao to znate, za sve to ivi u covjeku kao impuls, elja i strast, sve to se ljulja gore dolje kao radost i tuga, zadovoljstvo i bol. Etericko tijelo je, nasuprot tome, vozilo koje predstavlja i nosi unutar nas trajnije duevne kvalitete.Cesto sam usporedivao razvoj eterickog i astralnog tijela sa kazaljkom sata koja pokazuje sate i kazaljkom koja pokazuje minute. Primjetna je velika razlika izmedu onog to znate i to ste proivjeli kao osmogodinje dijete i onog to sada znate i to ste proivjeli, kao to sam vas cesto podsjecao u drugim prigodama. Naucili ste toliko mnogo, doli do toliko koncepata, u tom periodu izmedu. Mnogo toga to je vaa dua uzela od radosti i tuge ponovno je ostavila, u stvari prola kroz to. Koliko su razlicita ova relativno prolazna iskustva od onih ljudskih elemenata kao to je temperament, karakter i tendencije koje su postojane i kontinuirane. Naci cete, na primjer, da ako ste strastveni kao dijete, takvi ste vjerojatno i u kasnijim godinama. Vecina ljudi kroz ivot zadri ove temeljne elemente u svojoj prirodi. Za prevladavanje ovih relativno statickih kvaliteta eterickog organizma ustanovljen je duhovni trening i razvoj; jer, kao to je cesto naglaavano, takav trening nije samo stvar teoretskog znanja. Student je mnogo postigao, zaista, ako je promijenio jednu kvalitetu svog temperamenta za koju je predisponiran, dakle ubrzao kazaljku koja pokazuje sate barem malo. to god ovako sporo evoluira trajne tendencije ljudskog bica, kvalitete temperamenta koje podnosi, postojane navike ukorijenjeno je u eterickom tijelu; to god se kao suprotnost mijenja brzo, kao kazaljka koja pokazuje minute, ima svoje korijene u astralnom tijelu.Primjenjujuci ove cinjenice prakticno na ljudsko bice u svom okruenju, na ivot u vanjskom svijetu, promatrac primjecuje veze osobe sa epohom u kojoj ivi, sa nacijom, sa familijom, to se sve otkriva u njenim navikama, temperamentu i trajnim sklonostima. Ove relativno fiksne i trajne kvalitete naginju da budu primijecene, ne samo kod same osobe, vec i kod svih s kim je ona na bilo koji nacin povezana njene obitelji, njene nacije, itd. Pojedinci neke nacije prepoznaju se kroz njihove zajednicke navike i temperament. Pojedinac koji ce postici vii duhovni razvoj, otkriti svoju viu prirodu, mora promijeniti svoju narav i temeljne navike. Takav covjek se u terminologiji duhovne znanosti zove beskucnik, jer je duan promijeniti svoje etericko tijelo, preko kojeg je bio, izuzevi kod svog vieg razvoja, povezan sa svojom nacijom.ivot u necijoj autohtonoj zajednici otkriva, takoder, da su kvalitete koje ga povezuju s familijom ili nacijom, poticu da osjeca povezanost s pojedincima pripadnicima nacije, slicne takoder s kvalitetama iroko primjetnim u tom dobu. Ako bi drevni Grk uetao u va ivot, malo bi toga imali zajednicko s njim. Njegovo etericko tijelo bi bilo toliko razlicito od vaeg. Ljudska bica razumiju jedna drugo kroz zajednicke kvalitete u njihovim eterickim tijelima. U astralnom je tijelu, medutim, ukorijenjena covjekova sposobnost da spremnije podigne sebe iz odredenih kvaliteta koje ga povezuju u zajednickom ivotu s drugima, i postavi sebe kao odvojenu jedinku u svojoj familiji, u svom narodu, tako da on nije samo Francuz ni samo Nijemac niti clan familije, vec stoji vani kao posebna individualnost unutar naroda, familije, itd. Dakle on moe prerasti ukupnost karakteristika svoje nacije. One kvalitete koje on transcendira ukorijenjene su u astralnom tijelu. Astralno tijelo je njihov nosac. Astralno tijelo se dakle vidi da nosi vie onog to je individualno i osobno u covjeku.Dakle je tako da grijesi pocinjeni kroz etericko tijelo oznacavaju covjeka vie grjenikom prema njegovim drugovima kroz zaputanje onih obveza i stanja koja cine socijalni ivot izmedu njih mogucim, izmedu jednog i drugog covjeka. U drugu ruku, grijesi vie osobne prirode, covjekove pogreke kao odvojene osobnosti, rezultiraju iz kvaliteta astralnog tijela.Duhovna znanost je uvijek nazivala kao krivnju (Njemacki, Schuld) one grijehe koji su protiv zajednice, i koji izviru u grjenom eterickom tijelu. Uobicajenija engleska rijec dugovi (Schulden) ima u njemackom porijeklo slicno rijeci krivnja, sa svojim vie moralnim konotacijama u Engleskom, oznacavajuci to jedan covjek duguje drugom u moralnom smislu. Dug, ili krivnja, potjece od tetnih kvaliteta u eterickom tijelu, dok tetni element u astralnom tijelu vodi do onog to duhovna znanost pridruuje rijeci iskuenje. Covjek popustljiv iskuenju uzima na sebe osobnu greku, ili nedostatak. Ego, ili prava osobnost, takoder, moe grijeiti. Prica o Raju naznacuje vrstu grijeha kroz kojeg moe pasti ego. Via dua ljudskog bica postaje ego kada je sila iz njedara Boanstva i ula u zemaljsko tijelo po prvi puta. Ona je uzeta od zemaljskog tijela kao kap vode od spuve. Via dua, ili individualnost, moe pociniti grijeh unutar ega. Ovi ego-grijehovi, koji su razliciti od onih koji proizlaze od loih kvaliteta eterickog i astralnog tijela, javljaju se zbog same cinjenice da covjek stice nezavisnost. Za postepeno se uzdici, u punoj svjesnosti, do slobode i nezavisnosti, covjek mora proci kroz sebicnost i egoizam. Kao dua, koja je sila od Boanstva, ona je nesposobna za egoizam. Clan organizma ikada ne zamilja sebe nezavisnim; kada bi prst zamiljao sebe nezavisnim, on bi otpao od ostatka ruke i uvenuo. Samozavisnost koja je toliko neophodna za ljudski razvoj, i koja ce dobiti puno znacenje kada je njena temeljna priroda nesebicnost, moe nastati samo iz sebicnosti.Kada je ova sebicnost ula u ljudsko tijelo covjek je postao koristoljubivo, egoisticko bice. Ego prirodno slijedi sklonosti tijela. Covjek prodire svog druga, slijedi sebicne impulse i elje, potpuno je spetljan u svom zemaljskom utocitu kao kap vode u spuvi. Prica o Raju prikazuje pojedinca smjetenog u poziciju za grijeh samim time to postaje jedinka, stvarno nezavisno bice. Dok je prije vukao to je trebao od univerzuma, kao to pojedina kap vuce svoju snagu od mase, njegovi impulsi kao potpuno nezavisnog individualiteta proizlaze sasvim od njega samog. Jedenje jabuke u Raju oznacava ovu vrstu greke koja proizlazi od nezavisnosti. Znacajno je, takoder, da Latinski malum znaci oboje zlo i jabuka. Sva stvarna znacenja rijeci su, naravno, pod pretpostavkom da imaju ikakvu duhovno znanstvenu pozadinu, duboko povezane u unutarnjem smislu. Duhovna znanost nikada ne koristi rijec zlo za bilo koji prijestup koji ne proizlazi od ega.Zlo je dakle grijeh koji proizlazi od ega. Prijestup, ili krivnja, grijeh je koji proizlazi od eterickog tijela covjeka u socijalnom odnosu s drugovima. Iskuenje moe napadati astralno tijelo u bilo kom smislu u kojem je to individualna i osobna pogreka.Grijeh eterickog tijela: dug ili krivnjaGrijeh astralnog tijela: iskuenjeGrijeh ega: zloRazmotrite odnos cetiri nia nacela ljudske prirode sa svojim okruenjem, odnosno, planetarnim uvjetima koji ga okruuju. Fizicko tijelo stalno uzima fizicke supstance kao prehranu; tako odrava svoje postojanje. ivot eterickog tijela u ogranicenim uvjetima moguc je jedino odravanjem drugarstva sa ljudima u cijoj zajednici je odrastao. Astralno tijelo se odrava prevladavajuci iskuenja. Ego je odravan, i prolazi razvoj na pravi nacin, tako da ne podlegne kadazlo prijeti.Sada predstavite u svom umu cijelo ljudsko bice nie cetverostruko i vie trostruko tako da moete reci: u individualnom covjeku ivi kap Boanstva; on se razvija prema boanskom kroz izraaj njegove najdublje, unutarnje prirode. Izraavajuci vani tu najdublju, unutarnju prirodu, on otkriva da je postepenim razvojem transmutirao vlastito bice u ono to Krcanstvo naziva Otac. Ono to lei skriveno u ljudskoj dui i lebdi pred covjecanstvom kao veliki cilj naziva se Otac na nebesima.Onaj tko eli postici taj stupanj razvoja mora biti sposoban dovesti svoju viu trostrukost i niu cetverostrukost do tocke na kojoj moe adekvatno odravati svoje fizicko tijelo. Etericko tijelo mora ivjeti socijalno tako da je prilagodba djelotvorna to god da od prijestupa postoji unutar njega. Astralno tijelo ne smije stradati u iskuenju, niti tijelo ega pasti u zlo. Covjek treba stremiti gore prema Ocu na nebesima kroz tri via nacela Ime, Kraljevstvo, Volja.Ime treba biti osjecano na takav nacin da ono postaje posveceno. Pogledajte oko sebe. Sve stvari u svojoj raznovrsnosti izraavaju Boanstvo. Nazivajuci svaku stvar njenim imenom, cinite je clanom boanskog ustroja svijeta. Promatrajuci u svakoj pojedinoj stvari ili bicu koje imenujete u svom okruenju neki element koji u njemu otkriva nacelo boanskog bica, pomaete uciniti svaki dio svog okruenja svetim. Vi svaki dio posvecujete. Vi rastete u Kraljevstvo koje je izlijevanje Boanstva i razvijate sebe do Volje, koja je duhovni covjek ali u isto vrijeme i nacelo Boanstva. Mislite, sada, o meditantu koji je potpuno koncentriran na ovo znacenje razvoja covjecanstva, i koji eli sakupiti ovo znacenje sedam principa covjekove duhovne evolucije u sedam molbi u molitvi. Kako bi se on molio? Da bi izrazio svrhu molitve, on mora zapoceti, prije nego izgovori sedam molbi:Oce na koji jesi na nebesima.Na ovaj nacin pozdravljanja, covjek se zaokuplja sa najdubljim temeljima ljudske due, najskrivenijim elementom ljudskog bica, koji krcansko ezoterijsko ucenje karakterizira kao od kraljevstva duha. Veza prve tri molbe, koje slijede ovaj uzvieni pozdrav, je sa tri via nacela ljudske prirode, sa boanskom supstancom unutar covjeka:Sveti se ime tvoje. dodi kraljevstvo tvoje. budi volja tvoja.Sada molitva prelazi od duhovnog na zemaljsko kraljevstvo:Kako na nebu tako i na zemlji.Cetiri zadnje molbe su povezane s cetiri nia nacela ljudske prirode.Koja molba je preklinjanje u odnosu na fizicko tijelo to ce ga odrati unutar planetarnog ivota?Kruh na svagdanji daj nam danas.to ce reci u odnosu na odravanje eterickog tijela?Otpusti nam duge nae, kako i mi otputamo dunicima naim.Podeavanje onog to se odigrava kroz grijeh eterickog tijela je ono to ovdje trai.to ce sada traiti s obzirom na astralno tijelo?Ne uvedi nas u napast.A s obzirom na ego?Izbavi nas od zla.Sedam molbi Ocenaa se dakle vidi da izraavaju cinjenicu da ljudska dua, kada ispravno stremi, preklinje Boansku Volju za razvoj sedam elemenata u ljudskoj prirodi koji ce covjeku omoguciti da nade pravi smjer ivota u univerzumu, razvoj svih ovih sedam elemenata na pravi nacin. Kroz Ocena, molitelj, u vrijeme kada moli, moe se uzdici do razumijevanja razvoja sedmerostruke ljudske prirode. Slijedi da cak i kada su korisnici ovih sedam molbi najprostiji ljudi, koji ih moda uopce ne razumiju, ove molbe izraavaju za njih, takoder, duhovno znanstveni pogled na ljudsku prirodu.Sve formule za meditaciju u najvecim svjetskim religioznim drutvima kroz povijest imaju svoje porijeklo u duhovnoj znanosti. Analizirajte svaku pravu molitvu koja postoji rijec po rijec i naci cete da to nisu nasumicno nizane rijeci. Nikada to nisu slijepi impulsi predivnih rijeci nanizanih zajedno. Uopce ne; vec je, mudar covjek prilagodio oblik ovih molitvi prema mudrosti koju danas nazivamo duhovna znanost. Svaki pravi oblik molitve roden je iz ovog velikog znanja; i veliki Inicijat koji je osnovao Krcanstvo Krist Isus imao je na umu sedam nacela ljudske prirode kada je poducavao svoju molitvu, izraavajuci u njoj sedam nacela prirode covjeka.Tako su uredene sve molitve. Da nije bilo tako, njihova snaga se ne bi prakticirala tisucama godina. Samo ovakav oblik je efikasan, cak i kod prostih ljudi koji ni najmanje ne razumiju dublje znacenje rijeci. Usporedba ljudskog ivota s pojavama u prirodi ucinit ce ovu molbu kroz pravu molitvom razumljivom i najprostijim ljudima. Promatrajte biljku. Ushicuje vas, premda moda ne znate nita o velikim univerzalnim zakonima u skladu s kojima je nastala. Ona je tu, i moe vas zanimati, ali ona nikada ne bi bila stvorena kada ne bi postojali iskonski, vjecni zakoni prema kojima su neophodne kreativne sile utjecale na to. Nije potrebno da jednostavna priroda uopce zna ove zakone, ali ako ce se stvoriti biljka to mora biti u skladu s njima. Slicno, ni jedna molitva koja nije proizala iz fontane mudrosti nema pravo znacenje ni za ucene ni za jednostavne.Upravo u sadanjem dobu oni koji su dugo promatrali biljku i primili njen blagoslov mogu doci do mudrosti u ovim velikim univerzalnim zakonima. Jer dvije tisuce godina Krcani su se molili kao to prost covjek promatra biljku. Dolazi vrijeme kada ce on raspoznati snagu koju molitva posjeduje od dubokog izvora mudrosti iz kojeg je nastala. Svaka molitva, posebno sredinja molitva krcanskog ivota, Ocena, izraava iskonsku mudrost. Kao to se svijetlost manifestira u svijetu u sedam boja, i temeljni zvuk u sedam tonova, tako i sedmerostruko ljudsko bice, stremeci gore svom Bogu, postie izraz u sedam razlicitih osjecaja tenji koje su u odnosu sa sedam nacela ljudske prirode i izraene su u sedam molbi Ocenaa. Dakle, u dui antropozofa, ova molitva predstavlja sedmerostrukog covjeka.