faavaeina 1839 o le sulu samoa tesema 2018 ......o le pulupulu mumu ua malolosi lanu o faataimane ma...

16
O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2018 email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws Le Tama Aupito Sili ona Leaga le Amio i le A’oga Ou te oo atu i le vasega lima, ua aliali mai i lo’u olaga ia uiga o le tamaitiiti e le tumau i se mea e tasi, e le alofa iai se isi, ma le fiafia i le olaga o loo iai. I se isi faaupuga, faaauau itulau e 8 O Tagata na Latou Foaina ma Faafailele le Ekalesia PETERU “O oe o le Keriso, o le Alo o le Atua soifua.” (Simona Peteru - Mataio 16 f16. Peteru: O le faipisinisi. - (c.. 1 BC - 64 AD) Na fanau mai i le vaitaimi i le va o le tausaga muamua ma le tausaga 64 talu ona fanau mai le Mesia. O Peteru, o le tagata fagota. ‘A ‘e asiasi i ni falesa se tele o loo laugaina ai le mataupu e uiga i le soo o Peteru, e te fo’i mai ma ni ou lagona se tele eseese e uiga i faaauau itulau e 5 O le Pulupulu Mumu silasila itulau e 2 Kerisiano Sauaina i le Lalolagi Mousa Tinibu (Niger) Na tamo’e televave le faifeau o Mousa Tinibu i totonu o lona nuu i Niger, e pei o tuli o ia e ni ta’ifau fe’ai. Sa faapena foi le televavave o le tamomo’e a isi mai totonu o lo faaauau itulau e 6 mai le tusi: “i am n” I vai taimi o le louloua o le tau, e tatau ona tatou nofo sauni mo timuga, tafega ma lologa, afa, ma galulolo.Ia lava taumafa ma vai faaleoleo. Ia iai ni moliuila ma moliga’o faatatau ne’i pe le paoa. O le ata lenei, o se vaaiga i tafega o le Vaitafe o le Vaisigano i laufanua o alalafaga o Apia, Faato’ia, ma Magiagi. (Tatou Alolofa pea i Tagata Moselemu) Kerisiano Sauaina i le Lalolagi O Se Suiga Mata’ina Na tualimaina Samrita e lona tama tau tonu lava i lona manifinifi sulu i lalo. Ua tafe mai le toto i faaauau itulau e 13

Upload: others

Post on 18-Nov-2020

8 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2018 ......O le Pulupulu Mumu Ua malolosi lanu o faataimane ma li’o ma mamanu lanu samasama, lanumoana, lanu auro ma pa’auli ma mumu, o le

O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA

FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2018email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws

Le Tama Aupito Sili onaLeaga le Amio i le A’oga

Ou te oo atu i le vasega lima,ua aliali mai i lo’u olaga ia uiga ole tamaitiiti e le tumau i se mea etasi, e le alofa iai se isi, ma le fiafiai le olaga o loo iai. I se isi faaupuga,

faaauau itulau e 8

O Tagata na Latou Foaina ma Faafailele leEkalesia

PETERU“O oe o le Keriso, o le Alo o le Atuasoifua.” (Simona Peteru - Mataio16 f16. Peteru: O le faipisinisi. - (c.. 1BC - 64 AD) Na fanau mai i levaitaimi i le va o le tausaga muamuama le tausaga 64 talu ona fanau

mai le Mesia. O Peteru, o le tagatafagota. ‘A ‘e asiasi i ni falesa se tele oloo laugaina ai le mataupu e uiga ile soo o Peteru, e te fo’i mai ma niou lagona se tele eseese e uiga i

faaauau itulau e 5

O le PulupuluMumu

silasila itulau e 2

Kerisiano Sauaina ile Lalolagi

Mousa Tinibu(Niger)

Na tamo’e televave le faifeau oMousa Tinibu i totonu o lona nuu iNiger, e pei o tuli o ia e ni ta’ifaufe’ai. Sa faapena foi le televavaveo le tamomo’e a isi mai totonu o lo

faaauau itulau e 6

mai le tusi:

“i am n”

I vai taimi o le louloua o le tau, e tatau ona tatou nofo sauni motimuga, tafega ma lologa, afa, ma galulolo.Ia lava taumafa ma vai

faaleoleo. Ia iai ni moliuila ma moliga’o faatatau ne’i pe le paoa. Ole ata lenei, o se vaaiga i tafega o le Vaitafe o le Vaisigano i

laufanua o alalafaga o Apia, Faato’ia, ma Magiagi.

(Tatou Alolofa pea iTagata Moselemu)

Kerisiano Sauaina i le Lalolagi

O Se Suiga Mata’ina Na tualimaina Samrita e lonatama tau tonu lava i lona manifinifisulu i lalo. Ua tafe mai le toto i

faaauau itulau e 13

Page 2: FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2018 ......O le Pulupulu Mumu Ua malolosi lanu o faataimane ma li’o ma mamanu lanu samasama, lanumoana, lanu auro ma pa’auli ma mumu, o le

O le Pulupulu Mumu Ua malolosi lanu o faataimanema li’o ma mamanu lanusamasama, lanumoana, lanu auroma pa’auli ma mumu, o le pulupuluo loo fofola i luga o vae o letama’ita’i o loo fatai ae faalala leisi ona vae i luma. Na milimili i lelima o le fafine fulufulu mafanafanao le ‘ie’ lanu mumu ma mafaufau:o le lanu mumu malosi moni lavalea o le faatuatua. O se aso malulu tele o letaumalulu na alu ai le tina ia Lilianaaumai lana tama teine o ‘Apu maile a’oga, o ane i le alatele ua pu’ele pasi e o ai i le taulaga. Ua faapupuu ‘Apu mafaamafanafana i le ofu tuai naavane i lona kaseni o Linda Sue.O le ofu e iai lona kola fulufulu lapitimafanafana e sea sea faaaogaina.Na feosoi mai le pasi ona tago leao le fafine ua ‘u’u le lima o ‘Apuma la tamomo’e i le isi itu o lealatele. Ua sui lava “sikaili” o ofuo tagata i lea vai taimi o le TauaLonalua a le Lalolagi 1939-1945. ;aemaise lava la’ei o tama’ita’i.Talu mai le masina o Setema o iaipea Sione, le to’alua o Liliana, i leaiga. Na “apalai” solo i le su’egao sana galuega, ae na o le tausi falele galuega na maua i le falema’i.E faamoemoe Sione e amata anaa’oga po i le masina o Ianuari; uaia manatu o le a’oga ona pau lea ole auala e maua ai se galuega lelei.Sa taumafai lava e teu sa na tupe ilea vai taimi, ma o le taeao o le asolea, na ia tago ai ua tuu le $12 i sifafine ma fai iai, “Ia alu la’ia i lefaleoloa e faatau sou ‘ofu pulupulumo le tau malulu.” Ua ‘ioe iai lefafine, ma mafaufau, e le faigofieona maua se ‘ofu lelei i le na o le$12.. Na talitonu lava si fafine i lealofa o lona to’alua ia ia. Ae i seisi itu foi, e le taumate e sili ai onasulu le tupe i le moega ma

mai le itulau muamua faaputuputu mo aso vale. E silafialelei e le Atua lo la mana’omia o setupe i le tele o aso. Ua ulu atu nei le fafine ma lanatama o ‘Apu i totonu o le faleoloa,o le faleoloa lea e masani ona lafaatau ai ma lona tina i aso o teletupe a o le’i faaipoipo ma Sione, ole faaipoipoga e le’i malilie iai leaiga o si fafine. “E te fia maua se fesoasoani?”o le fesili lea a le faatauoloa mateuteu oloa i luga o le laulau faatau. “Leai, faafetai tele lava; na o lo’ufia matamata muamua.” E leai seaoga e fai ai i le faatauoloa o le lae su’e sona ofu pulupulumafanafana ae na o le $12 lana tupei totonu o lana ‘ato. E ‘ata ‘e’e aile fafine ma ula mai ia ia. Na savali si fafine i totonu o lefaleoloa ma matamata i le tele olavalava mananaia, aemaise lavala’ei o tama’ita’i o “sikaili” o neiona po. Na tago ‘Apu i le isi ‘ofuma fai i lona tina, “Mom, e manaiale ‘ofu lea e te ‘ofu ai. E te atiliauleleli ai lava Mommy.” A ua tago atu si fafine ua seluselule lauulu enaena o lana tama, eenaena e pei foi o lona laulu, ma‘ata. Ua oo atu nei le lataamilosaga i le itu i tua o le faleoloatele, o le taimi ua manatu ai si fafinee sili ia ona fo’i i lo latou aiga. Aete’i ua oo atu i le vaega o tuu maiai le faaaliga: “SALE!” Na vaaiatu i fata lavalava o tuu mai ai le‘ofu mumu. O le pulupulumafanafana e lanu mumu manaia.Na to mai i lalo le ofu mai letautau’ofu, ma su’e le pepa o letau, ma mafaufau foi, e taugata, ele taitai ona lava le $12 oi totonu ola’u ‘ato. “Mommy, Mommy! E $12!” Ua‘u’u e ‘Apu le lima o le ‘ofu otautau ai le tau ma faaali i lona tina. Fai mai le tina: “Ailoga e sa’o!Pei lava e sese le pepa.

“Mommy, se tago e faaa’oa’o.Se’i vaai pe fetaui ma oe.” O le taimi lea na tago ai loa sifafine ua ‘ofu le ‘ofu mafanafanapulupulu mumu. E fetaui lelei. “Mommy, e te matua aulelei ailava. Pei oe o se purinisese!” Uatulei atu e ‘Apu lona tina i luma ole fa’aata. “Vaai oe e ese louaulelei ai. Faatau loa!” “Ou te le iloa, Apu. Ou temasalosalo e sese le pepa o le tau.Ou te iloa e le sa’o le tau; e manaiatele le ofu mo se tau matua laitiitifaapea. E le tuua i lalo o se“SALE” ni ‘ofu taugata ma lemanaia faapea.” “A lena e fai mai e $12! Fai maiDaddy e faatau sou ofu talaloamafanafana; ma e ta te le o i lefale seiloga ua faatau sou ofu.” O le taimi lea na savali atu ai leisi fafine ua saini lana siaki e $42 etotogi ai lona tama’i pulou. Ua atilimasalosalo ai le tina o ‘Apu i le tauo le ofu mumu. “E fia maua se fesoasoani?” Uate’i le tina o ‘Apu ma migoi solo.O le fafine faatauoloa lea ua fesilii le tina o ‘Apu. “Matua manaia leofu, ma lona tau e na o le $12.” Ole tala lea a le tina o ‘Apu. “Ioe! O le ofu mai le tausaga uamavae. Na toe faafo’i mai e lefafine na ia faatauina. Fai mai nate le’i faaaogaina lava. Fai mai lomatou pule e sili ona toe faatau atule ofu i se tau pa’u, ona ua telenaunau isi oloa fou ua taunuu mai.”O le taimi lea na tago atu ai loa lefafine ‘u’u le lima o ‘Apu masavavali i fafo, ma o i le faatali lepasi e toe o ai i le fale. “Mommy, aisea ua le faatauinaai le pulupulu? “Ou te leiloa.” “E te musu ne’i ta’u mai le tau etele tele i lo lau tupe lena e iai? Satatau ona e fesili iai pe o le tau mo’ile la..” O le la e talanoa lava ‘Apuma lona tina, ae te’i ua fesili atu sefafine faatau, “Faamolemole lava.”Na tepa a’e i luga si fafine ma nailoa atu le fafine lea na fesili.

faaauau itulau e 3

2. O LE SULU SAMOA Tesema 2018

Page 3: FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2018 ......O le Pulupulu Mumu Ua malolosi lanu o faataimane ma li’o ma mamanu lanu samasama, lanumoana, lanu auro ma pa’auli ma mumu, o le

“Na e fai mai ea?” “Ou te le iloa le mea ua ou faiaai lenei mea. Ma e ou te le masaniai ona ou faia. Ae pei lava o u’una’imai au e se isi e avatu le mea leama oe.” Ona tago lea o le fafineua tulei le afifi aga’i i le tina o ‘Apu.i luga o le laulau faatau. “Ou te lemalamalama......!” “Ou te lemalamalama foi....Peitai e pei lavao musumusu mai le Atua ia te a’ue fai le mea lea. Ma e ou te manatue te ono masalosalo pe aisea......?” Ua tago atu nei Leanoano ua se’ia’e le ofu mai totonu o le pepa o le

faatau ma fai atu i le fafine, “Na oni nai minute ua te’a na toeitiiti lavaa ou faatauina ai le ofu lea. Ioe!”Ona autago lea o Leanoano i totonuo lana ‘ato tupe ma fai mai, “Avatule tupe lea ma oe e totogi ai le ofu.” “Leai, ou te talitonu uafaatonuina a’u ou te faia le mealea mo oe. Ave lau tupe ma setagata o sili ona ia mana’omia setupe.” Ua maligi loimata o lefafine. “O le mea moni o le taimimuamua lenei pei ua ou faalogoinaai le musumusu mai o le Atua ou tetuuina atu le ofu lea ma oe. Alofamai ma e talia le mea ua ou faia.

O LE SULU SAMOA Tesema 2018 3.

O le Pulupulu Mumumai le itulau e 2

Mafaufau iai o se meaalofa mai leAtua. Pei o le faatuatua.” Ua tusa ua 40 nei tausaga taluona fetuuna’i le pulupulu mumu leai luga o le laulau faatau i le faleoloa.Ua faafia ona ofu e Liliana. Uamasaesae isi pito, ua matafi foi lanumalolosi o le ofu. Ua fai soo foi‘Apu i lona tina e foa’i ia le ofu mase isi. Ae le mafai le tina, a uatago ua ‘oti’oti mai ai tama’itaimane lanu mumu, ma tago uafaapipii i le isi ona pulupulu. Efaamanatu mai ai, o le faatuatua emaua mai i nai mea laiti; e faapeafoi ma faigauo faamaoni e amata ile fetufaa’i o alofa.

O le Upega o leFaifaiva i Tagata

(O le mataupu lenei o loo lomia i le Sulu Samoa o Aperila 1989, uatoe lolomi atu e sui ai le lauga mo Tesema e le’i taunuu mai.)

O le Faatautaiga i leTapuaiga Faale’aiga

Sa tafafao mai se ulugalii ma lela tama teine e lima tausaga i lomatou aiga i le faaiuga o le vaiaso.Ua mava le matou mea’ai o letaeao, ona matou sauni lea e fai lematou lotu. O le teineitiiti lea a leulugalii sa filemu lelei a o fai lematou pelekifasi, peitai ina uaaumai le Tusi Paia e fai ai le lotu,sa le toe maua se filemu o leteineitiiti. Sa taumafai ona matuae faafilemu, peitai ua atili ai onaausaa solo vae o le teineitiiti matagi leotele. E faanoanoa lava, sale mafai ona fai le matou lotu i leataeao. Ina ua toe foi le ulugalii lea, sama taumafai ma lo’u toalua e

mafaufau i le mafuaaga o le meana tupu.. O le tasi manatu na malagona, atonu pe leai ni lotu a leaaiga e faia, e fua ina le masani ai leteineitiiti. O le isi manaru, atonu efai lava ni a latou lotu, ae o le faigalava lea e pisapisao ma taufetulia’isolo tamaiti. E a lotu a le tou aiga?Fai mai le toeaina o Alesana ia’oa’o Malua i le isi a’oga:“A’oa’o, aveese tamaiti, aua lepisapisao i le tapua’iga paia i leAtua.”

O le Tapuaiga i leAtua e faale-naturalava O le tapuaiga i le Atua e tatau

lava ona ia pei o le mea e masaniai le tamaitiiti i totonu o le aigaKerisiano i lana ‘ai ma lana moe.Sa tautala Tavita e uiga i lona iloao le Atua mai le manava lava o lonatina. “A o oe, na e aumaia au maile manava, o oe na saogalemu aia’u ina ua ou susu i lo’u tina. Natuuina atu a’u ia te oe talu lo’ufanau mai; o oe lava lo’u Atua taluina ou i le manava o lo’u tina.”(Salamo 22/9-10). A o sapaia e le tina lana tama iona lima, e mafai ona ia pese matautala atu ia te ia e faasino i leAtua. A oo ina matua, e mafai onaia a’oa’o atu ia te ia nai fuaiupufaigofie o le Tusi Paia e pei o le‘Atua o le alofa lava ia.” (Ioane 4/8), “Ia outou feagaleleia’i.” (Efeso4/32).

O le Tapuaiga etatau ona vaveamata O tapuaiga faale-aiga o asouma, e tatau lava ona vave amatai le olaga o le tamaitiiti. E tataulava ona faamatalaina nai talafaigofie o le Tusi Paia. E sili foiona taua pe a iai se fuaiupu e tasi

faaauau itulau e 4

Page 4: FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2018 ......O le Pulupulu Mumu Ua malolosi lanu o faataimane ma li’o ma mamanu lanu samasama, lanumoana, lanu auro ma pa’auli ma mumu, o le

4. O LE SULU SAMOA Tesema 2018

O le Upega o leFaifaiva i Tagata

pe lua foi mai le Tusi Paia ina iamafai ona iloa ai e le tamaitiiti semea tau i le tapuaiga i totonu o leTusi Paia. Ia lelei onafaamatalaina fuaiupu taitasi, ma etatau foi ona faamalosia le tamaitiitie fesili mai i mea ua ia faitauina.

E tatau ona aafia tagata uma imea o le Tapuaiga A mafai loa lava e le tamaitiitiona faitau, e tatau loa lava onatuuina atu ia te ia le avanoa e auaii le faiatauina o le Tusi Paia. E uilava ina na te le mafai ona faaleonisi upu, ae tele lona fiafia ina uamaua le avanoa e faitau ai le TusiPaia o le tapuaiga a le aiga. Emasani lava, afai e na o le toatasie na te faitauina le Tusi Paia, e alusolo lava mafaufau o isi, ae na ooe lava o faitau na te mauafaamanuiaga o upu o faitauina.

O le Tapuaiga e tatau ona aofiaai le taulotoina o le upu: O le a’oa’o ma le taulotoina oupu o le Afioga a le Atua e tataulava ona aofia ai i le tapuaigafaaleaiga. Sa faamamafaina eTavita le taua tele o le a’oa’oinao le Afioga a le Atua i lona faapeamai: “Na ou teu i lo’u loto lauAfioga, ina ne’i ou agasala ia teoe.” (Salamo 119/11). E tataulava ona iloa e le aiga tapua’i peaisea e taua ai le teuina o afioga ale Atua i le loto. O le Afioga a leAtua e le gata taofia o ia maik leagasala, a o le fesoasoani foi ia teia e tetee atu Satani, mafesoasoani foi ia te ia ia ola mo leAtua. O le Afioga foi a le Atua o

mai le itulau e 3 le a faamanatu atu ia te ia, “aua esili o ia ua ia te outou, i le ua i lelalolagi.” (1 Ioane 4/4).

O le taimi mo tapuaiga faale-aiga E ui lava e tumau pea le lelei ole amataina o le aso e soo se aigai le tapuaiga faaleaiga, ae le masanipea lava ona mafai. O le taeaoatonu o le taiami aupito tumu i feauo le aso. Le tina e sauni mea’ai atamaiti ma vaai ua sauni mo lea’oga. atonu e vave ona usu letama i le galuega. Atonu o sinaavanoa itiiti mo se tatalo puupuuua na o le taimi o le pelekifasi. Eui i lea vevesi uma, o le upu moni.E leai lava se isi mea e tatau onafai ma sui o le tapuaiga faaleaiga.O le lotu faaleaiga e le se mea esoona faanatinatiina.

O tulaga manuia o letapuaigafaaleaiga O le tapuaiga faaleaiga, eaumaia ai faatasi le aiga. I nei asoma nei foi tupulaga, talu ai le pisitele o tagata, ua laitiiti ai lava se

taimi e mafuta ai. O le aso emafuta ma faatasitasi ai, o lefaamuamua lava lea i le aigaKerisiano. O le taimi e faaaogainae aiga e mafaufau ai i le Afioga ale Atua, e faamausaliina ai lemafutaga faaleaiga e sili i lo soose isi lava mea. O le tapuaigafaaleaiga e le gata e avatua aimatua ma fanau e latalata tele atui le Atua, a ua mafai ona i9loa ai etagata uma o lea aiga e mafai onalatou ola usiusita’i i le Atua e ala ila latou mafutaga i aso uma lava. E ta’ua soo e faifeau mamisionare la latou faafetai faapitoai matua o aiga e le motusia letapuaiga faaleaiga. E manatu eiai taimi sa latou le fiafia e tapuai,peitai, ua oo ina tagata matutua,ua latou iloak, o le iuga lea o letaimi taua na latou faaaogaina ialatou tapuaiga faaleaiga. Ua faaalia i lotu faaleaiga le tauatele o le mafutaga pea lava pea male Atua. A atia’e fanau i totonu oaiga e tapuai i le Atua i aso uma, oiina o le a vaaaaia ai ni foliga leleio le a tumau pea e oo lava i le iugao latou olaga. Afai e leai ni aoutou lotu faaleaiga i lo outou aiga,ua e faatamala i le Atua, ma ua etuulafoa’i lau fanau. Matua, vaaile upega, nei maumau i’a.

UU.

Manuia leKerisimasi ma leTausaga Fou i leAlofa o le Atua

Page 5: FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2018 ......O le Pulupulu Mumu Ua malolosi lanu o faataimane ma li’o ma mamanu lanu samasama, lanumoana, lanu auro ma pa’auli ma mumu, o le

O Tagata na Latou Foaina maFaafailele le Ekalesia

PETERUsiosiomaga taotaomia e pulegasaua a le malo o Roma, ma le pulea le lotu Iutaia. Mai le amatagase’ia oo i le i’uga e le’i alu ese lavaIesu mai lea siosiomaga mativa male ausage. Na ia faaali foi i setagata sa naunau e mulimuli ia teia, e fai lua o alope, e fai foi mea emomoe ai manu felelei, a o ia, leAtalii o le tagata, e leai se mea emoe ai - (Luka 9:57-58). O lonauiga, e leai sona lava aiga. Safaamoemoe i le lagolago ma lefesoasoani a isi tagata. E lefesiligia lava la le filifili mai e Iesuo ona soo mai tagata-a-lautelegalulue ma le faasinosinomia etagata - o le mea lea e mafiafia aiae le lamolemole o latou alofilima.Ona o lima galulue i fanua ma lesami ma faumeaafale. Toso maiai ma Mataio le tagatafaasinosinomia ma upuia e tagata.O Peteru la e lavea i le vaegamuamua - o le ‘au faifaiva uamasani i le lafo o upega ma toeaoao mai. Fai mai sa lelei le pisinisio le fagota sa faamautu iKapanaumi (Mareko 1:21,29), o senuu i le matafaga i matu o le Samio Kalilaia. Fai mai o le faifaiva i iaona po o se galuega tigaina a o letele lava o taimi e tele tupe e mauamai ai; ma o se galuega e tuu atoaiai le ola o se tagata aua le tausigao lona aiga; o se galuega foi e auiai le fanau i aso o lumana’i pe amatutua. Ona oo ai lea i le aso naui ane ai Iesu tau ane ia Peteru malona uso o Anetele’a o tapena o lafaiva ona ia folafola lea iai o le ana faia i la’ua ma “faifaiva itagata.” Na auaua’i vaega o le filifiliga oPeteru e fai ma soo. O le taimimuamua a o fagogota Peteru ma

isi (Mareko 1:16-20). E le taumatesa masani tagata Kapanaumi iaIesu. Ona na valaau loa Iesu iaPeteru, Anetele’a, Iakopo ma Ioaneo mai loa e aunoa ma se tuufesili.Na tuu loa lo latou faiva ma o latouupega ae o mai ma mulimuli iaIesu. E taua lava le mea lea; ona,e to’aitiiti lava ni tagata faifaiva etuu o latou upega ae o mai. Pe letaumate e iai nisi o le aiga o Peterue tuu iai upega fagota e fai mo latoue latou te faaaogaina. Poo le alava le mafuaaga, e foliga mai namatua ma’oti lava le filifiliga aPeteru ma lona talia o le valaau aIesu. E le’i faatemeteme. Aisea na filifili ai Peteru, poo isifoi faifaiva? Faato’a manino letali i le fesili lea pe a te’a tausaga etolu. O a mea na silafia e Iesu euiga i nei tagata, na te le’i vaaia iisi? E le atoatoa le tali i ia fesilise’iloga ua te’a tausaga e tolu. Ele susulu musaesae le malamalamao le sulu a Peteru pe ana le uliulipato’i le pogisa. Ua aumai e Peteru mo tatou semeaalofa taua e tele ina tatoumeleina - o ia o se tagata e telemea e faaletonu ai. O le tagata efia matamuamua ma e le taofiofiona tautala; na ia lu’ilu’iina foi Iesu;ma e sa tele lava ina tuai onamalamalama i a’oa’oga a lonaMatai. O lona uiga, tai pei lava foitatou o Peteru ma ona uiga. E iai ata tifaga e faaali mai aitama poo teine autu, e leai lava nio latou pona - i o latou foliga pooamio. A o le Tusi Paia, e faaaliuma mai lava ma pona ma ila mamea e le lelei ai le tagata. O Peteruo se tasi o tagata aupito sili ona tauai vai taimi o le Feagaiga Fou, a olea e lau uma mai lava ma onavaivaiga ma faaletonu. Tatou teiloa atu lona loto tele i le isi itu, a ole isi itu o loo aliali mai ai lonapala’a’ai ma fefevale. E tatou teiloa atu foi lona lafi i lona fefe efetaia’i ma tagata na faasatauroinaIesu. Ae mulimuli ane ua tatoufaalogologo atu i lana lauga o ia

lenei tagata: O Peteru ‘ea o setagata e vave tele ona oso e tautalai se mea ae na te le’i mafaufaulelei iai muamua? Poo se tagata fiamata muamua ma osovale ma fiailoa ma matele i le gugutu ae a tu’ii fesili e pei ona fai iai e le teinetavini ona mimigi lea ma fefevalema talapepelo? O ia o se maafaavae o le Ekalesia ma o ia foi ole ulua’i tagata na avea ma pope?E le fesiligia e se isi lona taua i leamataga ina ua faavaeina leEkalesia; e le fesiligia foi lona tulagao ia o se tasi o soo iloga i le amatagao le Ekalesia. O le toatele o tagatae tele ina faatutu ma faamamafa alatou faamatalaga i ni mataupu setasi pe lua e uiga ia Peteru, ae misiia i latou le itu matua taua ma lelogologoa, o ia o le toa magumaguo le faatuatua na ia amataina nisuiga tetele i le faavaeina mai o lelotu. O Peteru, o se vaega o le misionaa Iesu mai le amataga. E malolosiona manatu ma e tele foi ina lefuafuaina lelei ana faamatalaga inisi taimi, ma toe sui ai i se taimimulimuli ane ai. O se fai pisinisiiloga sa tuuina atu le tele o ona taimii le faatinoina o lana pisinisi. E taule malolo. O le tagata a lautelegalue malosi. O Iesu na afio mai o se tagata-a-lautele, ma na ia filifilia tagata-a-lautele e ta’ita’ia lana Ekalesia.O Kerisimasi uma lava tatou tefaamanatu ai le liutino tagata oIesu, o le afio mai o le Atua i le tinotagata. E faamanatu mai efailauga ia i tatou o Iesu e le’i fanaui se maota o se tupu (palace), o onamatua foi o ni tagata e matitiva lava,ma e sa ola a’e i lalo o se

mai le itulau muamua

faaauau itulau e 6

O LE SULU SAMOA Tesema 2018 5.

Page 6: FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2018 ......O le Pulupulu Mumu Ua malolosi lanu o faataimane ma li’o ma mamanu lanu samasama, lanumoana, lanu auro ma pa’auli ma mumu, o le

O Tagata na Latou Foaina maFaafailele le Ekalesia

PETERUalagaina ai lona faatuatua i lonaMatai. O Peteru, Sefa, Simona,Simeona. E masani ai lava tagatae pei o Peteru ona tele o latou igoa.O lona nuu o Kalilaia, o le itu i matuo le Nuu Paia. O se vaega eleelee tele ituaiga tagatanuu e mau ai.O le toatele o tagata Iutaia e ta’itolu o latou igoa e valaau ai efaavae i luga o gagana: Aramaika- sa tautala ai tagata Iutaia i le uluaisenituri; Latina - o le gagana a lemalo o Roma sa nofo kolone aiIutaia; ma le gagana Eleni, safaaaogaina tele i le taimi o Peteru.(O le Feagaiga Fou na tusia i legagana Eleni). Sa taatele lava lale ta’itolu o gagana a le tagata o iavai taimi. O le tagata o loo tatoufaaigoaina ia Peteru sa igoa foi iaSimona Paiona (Simeon bar-Jonah)(Mataio 16:17).Simeon o le Eperulea o le igoa Simon i le gagana Eleni(lea e ta’u ai o “Simon Bar-Jonah”). I le gagana Aramaika olona igoa o Sefa o lona uiga o le“papa”; poo Petros i le gaganaEleni poo Peter i le gaganaPeretania. O Iesu lava na iamuamua ta’u Peteru o Sefa: “OSimona oe, o le atalii o Iona, o le aigoa oe ia Kefa, o lona uiga oPeteru.” - (Ioane 1:42)

Ua avea Peteru ma Taitai-poo leTaitaifono o le Komiti E toatele tagata na mulimuli iaIesu. I le amataga o le Ekalesia,pe tusa o le to’a 120 o i latou samasani ona potopoto ia latoutalosaga. (Galuega 1:15). Sa iai levaega o soo sa ta’ua o le to’aFitusefulu sa masani ona o atuta’ito’alua e tala’i le mataupu o le

mai le itulau e 5 misiona a Iesu. A o le vaega samasani lelei ai i le galuega o le to’aSefululua lea na filifilia faapitoa eIesu. O i latou ia e to’a sefululuasa auai faatasi ma Iesu i lanamisiona. O i latou ia e masani lavaona tatou mafaufau iai pe a ta’usoo o Iesu. E iai foi ma se vaegatoaitiiti e pei o ni faafeao o le Alii.Mai soo e to’a sefululua o loo iai itotonu se vaega to’aitiiti e to’atolue iai Peteru, Iakopo ma Ioane. O ilatou ia na latou vaavaai mamolimauina ni mea e le’i vaavaaiiai le isi vaega e toatele. Na latouvaavaai i le toe faatuina mai le otio le afafine o le pule o le sunako -(Mareko 5:35-43). Le transfigu-ration; (liua ma tagata) sa faatasifoi ma Iesu i le Faatoaga i

Ketesemane (Mataio 26:36-46). Itusitusiga i ona po o le FeagaigaFou, sa muamua lava ona ta’uaigoa o tagata taua. O taimi umalava la sa ta’ua ai le li’o o sooto’aitiiti ia, sa muamua lava le igoao Peteru. O le igoa lava o Peterue muamua ona ta’u pe a ta’ua sooo le Alii. I le mataupu e aupito siliona taua i le talafaasolopito, o leToetu, na faailoa e agelu i fafinena o mai i le tuugamau, ina iamomoli le tala i le Toetu ia Peteruma le ausoo. O Peteru foi lesooupu, sa avea o ia ma sui o leausoo e tautala atu ia Iesu. O lonanatura o le lelei e avea ma ta’ita’io tagata, ma e fesili foi tagata etoatele ia te ia i soo se mea. Ae uilava i lea, e tele foi ona vaivaigama ona faaletonu. mai le tusi: 60 People Who Shaped the Church - tusia e Alton Gansky faamatalaina e Afemata T. Apelu Aiavao(faaauau i le Sulu Samoa o Ianuari)

6. O LE SULU SAMOA Tesema 2018

Kerisiano Sauaina i le LalolagiMousa Tinibu

NigerTatou Alolofa pea i Tagata Moselemu

O le finagalo lea o Keriso -(Love thy neighbour) Alofa i lelua te tua’oi. Alofa atu foi i e faii tatou ma o latou fili.

mai le itulau muamualatou falesa - o fafine i o latou ‘ofufelanulanua’i, ma tamaloloa i olatou ofutino. Ua maua i latou i le fefe a o latousosola ma ui atu i vaifale o fale

atolau o le nuu, ma fanua mavaevaei le malosi o le la, ma kamela ma letele o isi mea e iloa ai lo latou nuu. O loo sosola mai le oti! I le vevesi ma le popole ua maua

ai tagata, na tau mafaufau ai le aliifaifeau o Mousa Tinibu i le uiga olenei mea ua tula’i mai i lo latounuu. “Aisea ua tupu ai lenei mea?Aisea ua taumafai ai o latou tuaoie fasioti latou?” Ae ua papa mai fana! Ua fe’eitagata! Ua fetagisi tamaiti! “Faavavevave mai!” o lefaanatinati mai lea a se isi ia MousaTinibu. “O le la lava e tuli maitatou!” O le aso 17 o Ianuari 2015. A oananafi na solo tetee ai tagataMoselemu i Niger ona o se ata ose cartoon o loo tusi mai ai ni foliga

faaauau itulau e 7

Page 7: FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2018 ......O le Pulupulu Mumu Ua malolosi lanu o faataimane ma li’o ma mamanu lanu samasama, lanumoana, lanu auro ma pa’auli ma mumu, o le

O LE SULU SAMOA Tesema 2018 7.

Most of the Vitamin C found infruits is contained in the skin.

o le perofeta o Moameta i le itulaumuamua o le nusipepa o le CharlieHebdo. Ua avea nei tagataKerisiano ma matati’a o lematamataita o tagata Moselemuona o lea mea. “Ua faate’ia lava matou”, o letala lea a Tinibu, “aua matou te iloao loo i le Tusi Paia lenei mea, peitaimatou te le’i tofotofo lava iai. O lemea na faate’ia ai o ia faapea isi ole ‘au faatuatua, ona o Niger e lepei o isi atunuu e le o talia ai leEkalesia Kerisiano i lalo o tulafonoa le malo. O tagata o Niger esaoloto lava i le fesuia’i o a latoutapua’iga, e faataga foi Kerisianoe fau o latou falesa ma a’oga. OKerisiano faa-Evagelia, e filemulava. Na o le tasi le pasene o tagatao le atunuu e 18 miliona ona tagata,e lotu Kerisiano. E 94% e lotuMoselemu. A o lenei ua manatu ilatou, o e mulimuli ia Iesu, o o latoufili ia. Ua matou ofo lava aua o lenei ematou te nonofo i lo matou nuu, mao matou aiga, ma tagata ua manuiaona o a matou galuega faa-Kerisiano, a o lenei ua tuli matou.O lagona ia o Mousa Tinibu. Onaia manatua lea - “E faamalosi’aule Alii ia tatou. A oo ina osofa’iatatou, e faamanatu mai le Alii, i lolatou aoga, e tau’ave le masiasi masauaga i lona suafa. Ma e na oo lava ia i latou sauaga.E uma ane le aso, o osofa’iga iZinder ma le laumua o Niamey na

maliliu ai tagata e to’a sefulu, male ‘au manunu’a e to’a 170. E siliatu i le 70 falesa na susunuina,faapea le anoano o falea’oga o le‘au Kerisiano faapeafaalapotopotoga e iai tamaiti ua leaini matua. Na susunuina foi fale ofaifeau ma faaleaga a latou meatotino. E ono matua toatele lava nisi emaliliu pe a na leai leoleo mafitafita a le malo, na latou faatagale ‘au Kerisiano e fe’a’ei i luga ololi tetele a fitafita ma sosola ai. O le aso na sosoo ai, na faanoanoaai lava le alii faifeau o Tinibu malana aulotu, ua mu lo latou falesa.E foliga mai lava ua faaumatia umaa latou meatotino. A o vaiaso nasosoo ai, a o vaavaai atu Tinibu i legalulue a ona uso a Kerisiano, nafaamalosia ai o ia i fuaiupu mai leTusi Paia. - “Amuia outou pe alatou upu leaga, ma faasaua ia teoutou, ma latou tuuaina pepelooutou i mea leaga uma ona o a’u.Ia outou olioli ma fiafia lava, aua oile lagi lo outou taui e tele, aua nafaapea ona latou faasaua i perofetana muamua ia te outou.” A o ufitia le ‘au Kerisiano i lefaaanoanoa, na matauina ai e Tinibuse suiga, pei o se fatu ua oso a’esona tatupu mai le eleele matutuma le mavaevae. A o le’i faia leosofa’iga na matauina e Tinibu otagata sa o atu i le lotu, e pei emamafa lava o latou mafaufau imea tau latou lava; a o lenei ua suiai le asiasi atu i isi aiga, mafesoasoani iai. Na oo ina matauinae le nuu ia uiga fou o Kerisiano. Ae le gata i lea, o i latou o mulimuliia Iesu, ua latou lagona se agagafaamagalo uiga ese. “O loo

Kerisiano Sauaina i le LalolagiMousa Tinibu

NigerTatou Alolofa pea i Tagata Moselemu

faalototeleina tatou e le Atua etatou te alolofa i tagata Moselemutusa lava pe o le a le mea e oo iai.E le faigofie, peitai o lona finagaloia tatou faamagalo ma alolofa iai,aua ua tatou feiloa’i ma ni tagataMoselemu ua latou faaalia mai lolatou faanoanoa i mea leaga na faiae nisi o latou. Ua faaauau pea ona osofa’iatatou e nisi o Moselemu mai sevaega faatupu faalavelave uafaamautu i Aferika i Sisifo. Peitaio Tinibu ma tagata o le Ekalesia,ua tutu malosi i lo latou talitonuga -E tele se taui o tuu mai mo tatou,ma o se vaega o lea taui, omafatiaga. I le ogatotonu o ia mafatiaga, oloo faasoaina ai e Kerisiano lemeaalofa o le loto faamagalo. O se tasi o fafine na tamomo’ema Tinibuu mo se fesoasoani maileoleo ma fitafita, na ia matauinale le taui ma sui o Kerisiano pefaasaga tau atu i tagata osofa’i, peiai so latou ita i tagata Moselemu.Ae na ia matua matauina le fasitagata o Moselemu i lea aso. Onaia talia ai lea o Keriso e fai ma onaFaaola. Tatou te tapuai i le Atua e alofama faamagalo. Na te auina atu itatou o mamoe i le va o luko fe’ai(Luka 10:3) Tatou fesoasoani leisi i le isi o molimau a Keriso o lena te faamagalo ma alofa i soo setagata, e oo lava ia i latou o loo fiafaaoo lima ia tatou. mai le tusi:

“i am n”

mai le itulau e 6

O le mata’itusi “N” i le gaganaIsalama, ua fai ma maka efaaaogaina e tagata Moselemufaatupu faalavelave e faailoga aifale ma isi mea totino a tagataKerisiano poo soo se isi e le lotuIsalama, aemaise lava Kerisiano.Ina ia iloa gofie ai tagata e faaooiai sauaga poo le oti pe a le liliu atui talitonuga faa-Isalama. O le “N”,e faailoga ai fale o i latou e mulimulii le tagata “N”asareta o IesuKeriso.

Page 8: FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2018 ......O le Pulupulu Mumu Ua malolosi lanu o faataimane ma li’o ma mamanu lanu samasama, lanumoana, lanu auro ma pa’auli ma mumu, o le

A Page for Youth

ITULAU MO TUPULAGATALAVOU

Le Tama Aupito Sili onaLeaga le Amio i le A’oga

mai le itulau muamuao loo o’u talepeina mea o loo iai.A o lo’u faia’oga o Misi Simona,o lona manatu e tauaso la’u vaai iia mea. O le isi aso na fai mai ai iaa’u, ‘Howard, o oe le tamaitiitiaupito sili ona amio leaga i lea’oga.’ Na ou manatu ifo ai ia tea’u lava, ta’u mai ni mea ou te le oiloa e uiga ia te au lava ia. A o leupu lea a le faia’oga na ou manatuai, e sili ona ou amio ai pea i uigaia o faamatala e le faaia’oga - oa’u o le tamaitiiti e aupito sili onaamio leaga. E le taumate o le tausaga aupitoleaga lea o la’u a’oga, le tausagana ou iai i le vasega lima. Ae naoo lava ina ou pasi i le vasega limama ou oo atu i le vasega ono. Aeou te oo atu i le vasega ono, o lootatagi pea i o’u taliga ia upuma’ama’ai a Misi Simona,“Howard, o oe o le tamaitiiti eaupito sili ona leaga le amio i lea’oga. E le taumate la e mate’ia etagata mea na ou lagona o le a ooia te a’u i le vasega ono. Ona uailoa e faiaoga ma tamaiti foi ia talai o’u uiga faigata ma le le usitai. O le aso muamua i le vasegaono, na faasolo ai le vaai a MisiNoe lo’u faiaoga fou, i le lisi otamaiti o le vasega, ma valaau olatou igoa. Na oo atu i lo’u igoaona valaau lea o Misi Noe,“ Howard  Hendricks.”    Na

vaavaai mai i le vasega se’ia ooina tau mai lana vaai ia a’u. Sa ounofo, ma ou piilima ma sauniuni nia’u tali i ni fesili e fai mai. Ona faimai lea o le faiaoga, “O le tele ia omea ua ou faalogo ai e uiga ia oe.Ae te iloa?” Ona ‘ata lea ma faimai,”Ae ou te le talitonu i se meae tasi o ia mea na ou faalogo iai.” Tou te silafia, o le taimi lea namatua oo mai ai ni lagona uiga eseia te au. Ma o le taimi foi lea naamata ai suiga tetele i lo’u olaga,aemaise la’u a’oga. Lea faato’aamana’ia ma talitonu se tagata iaa’u. Ua vaai mai lo’u faiaoga fouia a’u ma na iloa mea lelei ma leaoga e mafai ona ou fai. Ua tofinei a’u e Misi Noe ou te faia ni

ana galuega faapitoa. Fai mai foie mafai ona matou o mai faatasima isi tamaiti ia e o mai e a’oa’o alatou faitau tusi ma numera. Ualu’ilu’iina e Misi Noe a’u i mea emafai ona ou fai. Ma ou popoleai ina ne’i o’u faia ni mea e le fiafiaiai Misi Noe, pe le lelei ai foi a’umea a’oga ma le malie ai lefaiaoga. O le isi aso na aumai ai eMisi Noe se homework matou tefaia. E ta le afa o le tasi i le po leao o’u ala i le faiga o le homeworkia lelei, ina ia fiafia ai lo’u faiaoga. Na ou te’i i le tatala mai o lefaitoto’a o lo’u potu e lo’u tama,ma fesili mai, ma mili ona mata fiamoe, “O le a le mea ua tupu? Uae ma’i?” “Leai, o lea e fai la’u home-work.” Ae le talitonu lo’u tama.faato’a ia iloa lava lea ua umi setaimi o o’u ala i le faiga o sa’uhomework. Ma le isi mea, e lefaia lava ni a’u homework. O le a le ‘ese’esega sa iai i le vao le vasega lima ma le vasega ono?O le faia’oga e talitonu ia te a’u,ma talitonu foi, e mafai ona suiao’u uiga pa’a’a, faigata ma le leusitai, ae avea a’u ma se tama efai lelei ana meaaoga, ma lelei ailo’u tulaga i le vasega ma le a’oga.

8. O LE SULU SAMOA Tesema 2018

Na ou sii i ona vae ma ou tagi ai. Ua le te’a le faanoanoa o leteineitiiti ina ua oti lana uo samasani ona la tafafao ma ta’a’alo.A o le isi aso na ia fai ai i lona aiga,na alu ua asi le tina o lana uo mafaamafanafana iai. Na fesili le tama o le teineitiiti i

lona afafine pe o le a lana tala nafai i le tina o lana uo, ae tali ane, “Eleai sa’u tala na fai. Na o lo’u osoatu lava o’u sii i luga o ona vae maou tagi ai. Ona tagi ai foi lea o iama ma fetagisi faatasi.

Martin Luther on Wife and HusbandLet the Wife make the Husband glad to

come home, and let him make her sorry tosee him leave.

Page 9: FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2018 ......O le Pulupulu Mumu Ua malolosi lanu o faataimane ma li’o ma mamanu lanu samasama, lanumoana, lanu auro ma pa’auli ma mumu, o le

A Page for Youth

ITULAU MO TUPULAGATALAVOU

O LE SULU SAMOA Tesema 2018 9.

** O le maile e na o le gu ae leou, e sili ona e faaeteete iai ne’i‘ai ‘oe, ona e sili ona taufe’ai.** O le kuata o lou fai’ai efaaaogaina e faatonutonuinaou mata.** O le fa’i, (banana), o lefugalaau (flower).** O le mafatua a le tagata eoo atu i le 100 maila i le itulalona malosi/saoasaoa .** O Alexander Graham Bell,lea na ia faia le uluai telefoni,na te le’i mafai ona telefoni ilona tina poo lona to’alua onae tutuli uma.

O mea na faia e le Atua e maofa ai** A na leai lou faua, e le mafaiona e tofotofoina au mea’ai.** O le kasa (natural gas) e leaiso na manogi. O le manogi ‘o‘e faalogoina na faaopoopo iaiina ia mafai ai ona e iloa uasasala ona e faia lea o setogafiti e taofi ai ne’i mu se meape oti ai se isi.** E matua le mafai lava onae mafatua ‘a ‘o ‘e pupula.** O le kamela e mafai ona iainuina kalone vai e 30 i le taimie tasi.** E le mafai e isumu ona pua’i,o le mea lena e faigofie ai onafa’a’ona.

Ia e Tuuina atulou Ala i le Alii

Salamo 37: 1-11 O le Salamoa Tavita. - E le faigofie ona efaatalitali ma le onosa’i i le Alii nate faia se mea mo oe. (f.5) I leamataga lava o ana su’esu’ega ile konetineta tele o Aferika, nafaasaina ai e se tamalii taua o leakonetineta ia Tavita Livigisitonemai lona uia pe soli atu ona eleele.Ua fiu lava i tau faamalie mafaaoleole le tamaloa, ae le mafailava. O le taimi lea na tago ifo aiLivigisitone i lana fana gutuono ile se’i i luga ma toe fai atu i letamaloa pe faataga ia pe leai. Onafaato’a faataga ai lea oLivigisitone. Na toe faanoanoamulimuli le alii misionare i lana meana fai, ona e le tusa ai ma a’oa’oga

a le Salamo 37, o le Salamo eaupito sili ona fiafia iai. E ta’ua soo lava e Livigisitonele Salamo lea e 37:5. Ina ua iafaameaalofa atu se Tusi Paia mosa na uo, na ia tusi ai i le faavaa ole Tusi Paia i le gagana Sekuanama toe faaliliu i le gaganaPeretania, le fuaiupu lea. O sea’oa’oga taua mo se Kerisianofou. O se mea e faanoanoa tele aiLivigisitone, ona e le’i iai i lona aigai le tele o aso a o tutupu a’e lanafanau. Ae na ia taumafai lava itausaga mulimuli ane, e a’oa’o inaua maliu lo latou tina. Na ia tusifaamanatu foi i lona atalii o Tomasie faapea, “O le mea lava e temanatu e te fetaui iai, ia e taumafaie faaaoga mo le galuega a le Alii.Ona ia tusi ai foi lea o le Salamo

37: 5) - “Ia e tuuina atu louala i le Alii, ma faatuatua iate ia, ona faia lava lea e ia.” O se faamanatu lelei lea mo soose tama talavou. I toe aso o Livigisitone i Aferika,a o faamata’u pea lava pea o ia etagata faapaupau o lea konetineta,maua ai i le fefe, matelaina i lefia’ai, ma latalata mai pea le oti iaso uma, o le Salamo lava leneisa fai ma ia memumemuina -Salamo 37:5: O le fuaiupu lavalea sa fai ma ana tauloto i aso umasa aumau ai i le konetineta oAferika. O se fautuaga lelei foilea mo soo se tasi i soo se tulagao loo iai “Ia e tuuina atu lou ala i leAlii, ma faatuatua ia te ia, onafaia lava lea e ia.”

** O lou fatu e faa-101,000 onatata i le aso. E tusa lea ma letolu piliona tata i lou olagaatoa; ma pamuina lita toto e400 miliona i le tausaga, poo le800 paina toto.** E tusa e lua kalone faua (mailou gutu) e maua mai le tagatae toatasi i le aso.** O saienitisi e ta’ua o foren-sic scientists, e mafai ona latousuesueina se laulu se tasi o setagata, ma latou ta’u maia peo ia o se tane poo se tama’ita’i,pe ua fia ona tausaga, ma pe ole a foi le ituaiga tagata (race)e sau ai).** O le malamalama a le ‘emoa le uila, o lona saoasaoa efitusefulu ma le lua milionamaila i le itula.** O le 96% o le kukama o levai.** O loo malaga le lalolagi (earth) i levateatea i le saoasaoa e 66,700 maila i leitula.

Page 10: FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2018 ......O le Pulupulu Mumu Ua malolosi lanu o faataimane ma li’o ma mamanu lanu samasama, lanumoana, lanu auro ma pa’auli ma mumu, o le

10. O LE SULU SAMOA Tesema 2018

O le U’amea Aupito Sili onaLelei na Susunuina i le Afi

Aupito Sili ona Vevela O uiga lelei o le tagata e lemafai ona faafaileleina mai ise si’osi’omaga filemu ma lesololelei pea. Se’iloga e fausiamai i mafatiaga e faaosofia aimoomooga lelei ma maua ai lemanumalo. O le manatu lea ole tama’ita’i ta’uta’ua tauaso oHelen Keller. E le galo ia te a’u le po i letausaga e 1946, na tupu ai se meafaigata na matua tofotofoina ai lomatou aiga. Na fo’i mai lo’utuagane o Siaosi mai lana kolenigai le taaloga o le soka, ma sulu i lugao le moega ua maua i le fiva e 104le maualuga. Na su’esu’e e lefoma’i ma maua ai, ua maua Siaosii le polio. O le vai taimi lea e le’itula’i mai le foma’i na ia mauainale togafiti mo le ma’i o le polio, oDr. Salk. Ae ua lauiloa i le seteteo Misuri le ma’i o le polio ona uatoatele tamaiti ma tupulaga talavouua pipili ma maliliu ai. Ina ua te’a lo matou vevesi i lema’i o Siaosi, ma le su’esu’ega ale foma’i, ona fai mai lea o le foma’iia Siaosi le mea moni ua oo ia ia,“Ou te faanoanoa e faaali atu ia teoe le atalii, ua sosolo i lou tino atoale ma’i, ma e le taumate e le toesa’o lau savali ae o le a e faavaesii,ma lou lima agavale e le toe aoga. O Siaosi sa faamoemoe esiamupini i le taaloga o le pii i lonatausaga mulimuli i le aoga, ona ele’i faamanuiaina lana taumafaigai le tausaga ua mavae. O le aso na sosoo ai na asiasiatu ai le tausima’i ia Siaosi, e mauaatu o fao mai i le fola o lona potu. “O le a le mea ua tupu?” o lefesili lea a le nurse. Na tali filemumai lava iai Siaosi, “O lea ou te

savali.” E le’i mana’o i ni fusi pooni tootoo e fesoasoani i lanataumafaiga e savali. O nisi aso eatoa le 20 minute o taumafai e aluese mai lona nofoa. Ae le mana’olava e fesoasoani mai se isi ia ia. Ou te manatua lana taumafaigai se isi aso e sii i luga le polo tenisi.Pei lava lona ‘ava’avau i le tau siigai luga o le polo tenisi, pei o letaumafai a se tagata malosi e sii iluga se u’amea mamafa e 100pauna le mamafa. Ae ou te manatua foi le aso nalaa mai ai mai luga o le fala siisii, oia o le kapeteni o le ‘au siisiiu’amea mamafa. Ae le gata ai iina le mau mea naia faia. O le tausaga na sosoo ai,na tofia ai e taalo i le ‘au a le Kolisio Missouri Valley e faasalalau i letelevise. Ae te’i ua ma’i. O lo’uuso o Bob na ia faia le togafiti leneii lea taaloga. Ua ‘ofu i ‘ofu ma lepulou taalo o Siaosi, ona faapea ailava lea o tagata, o Siaosi lea etaalo. O loo matou nonofo i totonuo le potu o le ma’i ae matou faalogoatu o sau le alaga i le masinifaaleotele leo, “Ua maua e Siaosile sapo muamua o le taaloga!” Navave lava ona matou vaavaai atu ile moega o Siaosi, o le la lava e tuumai ai Siaosi. Ona matoumalamalama ai lea, e le o Siaosi lela e taalo, a o lona uso o Bob le laua ‘ofu i le ‘ofu o Siaosi ma pulou ilona pulou, ma le iloa ai e se isi e leo Siaosi le la. Ua toe malosi mai i se isi vaegao lona ma’i, ae ua le galo ia ia letogafiti na fai e lona uso o Bob nafesuia’i ai o la ‘ofu taalo. E tolu tausaga o iai pea Siaosi ile falema’i. O le tausaga e 1948

na tu ai i se fao. O le tausaga nasosoo ai, na maua ai i le ma’i o lonaisu, a o loo faatali le aso e pese ai ise tauvaga. A o le tausaga e 1950na a’afia ai le 40% o lona tino i semu ma a’afia ai foi ona mama. Nafaasaoina mai o ia mai le afi e lo’uuso o Aleni. Ina ua sasao le afi i letino o Siaosi, ona oso atu lea o Aleniua taumafai e tape le afi i lona tino.Ona maua ai foi lea o Aleni ia i lemu. O ia faigata e tele e te’a atuae tupu a’e ia Siaosi le loto tele efaafeagai ai ma lu’itau o le olaga.Na atili faamalosia o ia ina ua faitaui se tala faapea, afai e te popole ile tele o faigata o faulala’i mai i leala, o lona uiga ua le taula’i lau vaaii le tini o le faamoemoe. Ua maua nei e Siaosi neimeaalofa faaleagaga, ma le loto‘ata’ata i taimi uma, ua fai ma onaoso a o ofi atu o ia i le lalolagi faiata tifaga ma ia faatuina ai nimatati’a i ni suiga fou na fai ai epei ona lauiloa i le ata - “LaughIn” ma le “American ComedyAwards”, ma le ata na tama autuai e faavae i luga o le olaga oSammy Davis Jr. O le ata lea naia maua ai le faailoga lauiloa o le“Emmy Award”. E moni lava, na susunuina o ia ile afi, ma fo’i mai ai uafaama’a’aina lona tagata e pei ole u’amea. Ma ia faaaogaina efaalototeleina ma faafiafiaina ailona atunuu ma tagata loto vaivai. tusia e John Wayne Schlatter, faamatalaina e Afemata T. Apelu Aiavao

Page 11: FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2018 ......O le Pulupulu Mumu Ua malolosi lanu o faataimane ma li’o ma mamanu lanu samasama, lanumoana, lanu auro ma pa’auli ma mumu, o le

O LE SULU SAMOA Tesema 2018 11.

O le Ulua’i Pese KerisimasiThe First Christmas Carol

1 Samuelu 2:8-10 (O le Pese a Hana) E ui lava e le lauiloa Hana (letina o Samuelu) i sona tulagafaata’ita’i mo le nuu e pei oMiriama ma Tepora, ae o ia lava ose tama’ita’i poo se tina uiga ese. O se tina tatalo, sa fai ma anaamio le alu i le Tapeneko ma tatalofaatauanau ai ina ia maua sa natama. O ana talosaga faatauanauna mafua ai ona maua lana tama oSamuelu. Na ia tausia lana folafolaga i leAtua ma ia tuuina atu Samuelu i le‘au ositaulaga i le tapeneko, ma ooina avea ai foi o ia, mulimuli ane,ma ositaulaga ma perofeta. Na iaviia le Atua ona ua ia tuu

matamaga le lalolagi. Ma otausaga uma lava, na ia faia ai se‘ofu mo Samuelu ma ia ‘ave matuuina atu ia te ia i le tapeneko. O Hana o se tama’ita’i tusi solofoi (poet). O lana pese mata’inamo viiga na avea ma viiga efaaa’oa’o iai fai salamo o leFeagaiga Tuai faapea ma Maria letina o Iesu. E foliga mai o Hana i le peselenei, o loo ia galue foi faaperofeta.I le fuaiupu mulimuli o lana pese oloo ia tautala ai e uiga i se tupu mase tasi ua faauuina”, o loo iafaaaogaina ai le upu mesia. E le’iiai se tupu i Isaraelu i ia vai taimi, oai la lea e tautala iai Hana? Pooua faaavanoaina o ia e le Atua

ma na ia iloa atu ai lana tama oSamuelu o ia faauuina ulua’i tupue toalua o Isaraelu? I le TalaFaasolopito o loo manatu ai a’oa’oIutaia faapea ma a’oa’o Kerisiano,o loo tautala faaperofeta ia Hanae uiga i le Mesia o le a afio mai.Afai o lea, o lona uiga o Hana naia tusia le uluai pese Kerisimasi(First Christmas Carol). Le tioapese Hana ma faapea ane: - “Nate faatula’iina le tagata lautele naile eleele, na te faaeaina foi le tagatamativa nai le faatafuna, ia nofofaatasi ma alii, ia fai foi mo latoutofi le nofoalii mamalu; aua o loo ile Alii faavae o le lalolagi, ua nafaaee ai le atulaulau.......”

O le Grandmother E leai se upu Samoa e fetaui leleima le upu Peretania - grandmother,grandma. O le grandmother o letina matua lea o lota tama poo lo tatina, o le toatele o latou, ua le toeiai ni a latou tamaiti. E matua alofalava i fanau a isi tagata. E le teleni ana fe’au e fai ae na o lenofonofo lava ma leo i le fale malalaga fala pe vele vao. E tele anameaai i totonu o lana sefe ma lepusa’aisa. Ua matua ua le mafaiona taalo pei o tamaiti, ua le mafaifoi ona tamo’e. E iai isi taimi asavali ai e taumaluelue lana savali,e tau sulu foi i isi taimi. Ae fiafiamatou te ti’eti’e taavale i le maketie fai mai ai ni faatau. A velevelevao ma teu laau i lana togalaau, etago i le lotelote fugalaau mananaiama sogisogi iai. E le tatau lava onatatou fai i o tatou grandmother, “Sefefaia’ia!” Aua e faifai malie alatou savali ma e le topetopea. Ole toatele lava o latou e puputa, ae

pa’e’e’e foi isi. E poto i kuka mafai mea’ai a tamaiti. A fai sa natagamea e fai ai lava fai ai lava, ao le la e alu lava le paipa e letapeina. E fai a latou matatioata etele ina lapopo’a ai o latou mata pea e vaai atu iai. A aveese o latounifo faapipii, ona ‘o’omo lea o olatou gutu. E siisii tatou ma ‘u’u otatou lima ma a’o le tatou tusitusi.E punou i luma ma tuu ona tulilimai luga o ona vae a o ula lana tapaa.E sulu’ao’ao lona ‘ie ae leai sonaofu na o lona tiputa e faapulou ifoai lona tino. ‘A ‘e fesili atu iai peaisea e feitai ai maile i pusi ae talimai tatou te o tatou te fesili iai imaile. O grandma e faitau mai talao i tusi ia tatou a o tatou siisii i onavae ma tatou taupeupe solo i lonatino. O grandma o le laau tatou tefe’a’ei ai e a’o ai le tatou ‘a’e a otatou laiti. O le tele o taimi e na ograndma lava o loo nofo mai i lefale ma vaaia tatou a o tatou laiti.

A otegia pe sasa tatou e o tatoumatua ona tatou sosola lea iagrandma, ona ita ai lava lea o lo tatina ma ‘ote ae ua faigata ona iafai se mea aua o le la ua ta sii pefafa ia grandma. O le mea lea etatau ai lava ona tatou faafetai i leAtua ona o grandma, aua o ia o lotatou sulufa’iga mai otegiaga e oomai ia i tatou. O grandma e lagafala ma tausitamaiti. E na te mamaina foi taloma fa’i ma tuufaasolosolo anamama i luga o ona ogavae e fafagaai tamaiti e le’i iai ni nifo. E nana egrandma mea’ai ma oe ma tuu se’ie fo’i atu mai le a’oga ona e ‘ai ailea, e teu faatasi i lana ‘atotui maisi ana mea e iai le Tusi Paia, tapaa,ma selu. A tatou fia momoe i soose taimi o le aso, tatou te faapupuui autafa o grandma, ma tatoumomoe ai. Aua e tele lava ina moema malolo grandma, pe a na iloa,ua ta moe ma filemu ma nofo leleii le fale. Faafetai i le Atua mo o tatouGrandma.

Page 12: FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2018 ......O le Pulupulu Mumu Ua malolosi lanu o faataimane ma li’o ma mamanu lanu samasama, lanumoana, lanu auro ma pa’auli ma mumu, o le

12. O LE SULU SAMOA Tesema 2018

Tuaiti Laimeni Muti 1837-1899DWIGHT LYMAN MOODY

O le Faifeau e le’i Faauuina Aupito Logologoa

O le ‘Au Toe Faaolaolafaaauau mai le masina o

Novema

O Tuaiti Muti i le Tafa o leTaua

Ua manatu le YMCA efaamaopoopo a latou taumafaigamo le taua, i le faia lea o se Komisia Kerisiano mo le Iuni, ma efaamamafa a latou taumafaiga i leitu faaleagagaa o fitafita o le Iuni.Na filifilia ai Muti e fai ma sui oChicago. O ia o le sui aloaiamuamua o le fia afe na auina efesoasoani i fitafita ia latoutapuaiga. Na auina muamua lavaia ina ua tofia, i Kentucky, o ina naia faamaopoopo ai ni saoga tupemo le fausia o se fale tapua’ilaupapa. E fai lea galuega, ae le’ituua ai lona vaaia o ana galuega iChicago ma Camp Douglas. Eaaulia atu le tausaga e 1862 uafaatuina e le ta’ita’i’au o UlyssesS. Grant se nofoaga malosi mo leIuni i Cairo, Illinois, i le fetaia’iga ovaitafe o le Ohio ma le Mississippi,ina ia vaeluaina ai le vaega i Saute,ae leoleoina ai auala nofoaafi maiosofaiga a le itu i Saute. Ua fainei Cairo ma se tasi o nofoaga autuo le Iuni, ma tofia iai Tuaiti Muti epule ai, ma ia atiina’eina e avea foima nofoaga o pulega faale-KomisiKerisiano. Ua amata masani nei Muti i faigafaa-evagelia mo tagata e toatele,ua faaopoopo atu iai ma le tausia otagata mama’i, manunu’a, ma ilatou o faatalitali oti. Ina ua maea ona lokaina i CampDouglas pagota o le taua mai leSouth (itu i Saute), ona faaopoopoai lea e Muti o pagota nei i lana lisio galuega na te faia. E faaiva ona

auai Muti i le vaega a le Ta’ita’i’auo General Grant ina ua latou asiale mea o fai ai le taua, mafesoasoani i fitafita manunu’a o looiai. I tausaga mulimuli ane, maavea ai Muti ma se tasi o uluaitagata o le Iuni mai Matu, na ooatu i Richmond ina ua a’ea e fitafitamai Saute. E ui lava i lona pisi i neimau mea na oo iai, ae na maua lavasona taimi e faaipoipo ai ma Emmaia Aokuso 28 1862. A o le’ifaai’ui’u le taua ae maua letamaitiiti muamua, o le teine nafaaigoa ia Emma e pei o le igoa olona tina ma le tina o lona tina, nafanau ia Oketopa 24, 1864. O le taua na fai ma falea’oga oMuti i le itu tau i le ola tatalo, ma le‘eliina mai o le malosi tau talosaga. O se isi po, ina ua mae’a se isifetaua’iga ma ua ‘omo’omo umaai le laufanua i fanafanaua, ma uafola foi i fitafita manunu’a, ua tuuanei na o le aufaigaluega Kerisianoe saili ma su’e nisi o ola pea o loofilo ai i le ‘au maliliu. Na latoumaua ai le fia selau o fitafitamanunu’a o iai, ua maua i le fia feinuma le fia aai. Na latou maua sevaipuna ma asu mai ai vai. Ae ualeai ni meaai. Na tootuli ifo nisi oKerisiano ma tatalo i le Atua mo nifalaoa, ae toatele lava le ‘au tatalona ta’utino mulimuli ane, namasaslosalo lava i le tali mai o leAtua ia latou talosaga. Peitai e osoa’e le mata o le la, ae taunuu atuse taavale solofanua, ua matuatumu i luga i falaoa. Ona fai ai leao le tala a le avetaavale solofanuae faapea: Ae ou te le’i moe i le po anapo,ae ou mafaufau ua o fitafita a leami, ae tuu ai i le tafa o le taua,

tagata manunu’a. O ai afesoasoani iai mo ni meaai ma nivaiinu? Pei lava e musumusu maise isi i lo’u taliga, ‘A faapefea naifitafita manunu’a o loo fola i le tafao le taua, ua le mafai ona savavali? Ua le mafai e le tamaloa onamoe, ona alu lea ua fafagu lonatoalua ma faatonu e palu ni falaoaia tele, a ua alu ia i le sauni letaavale solofanua, ma alu ua tala’iona tua’oi e sao mai ni meaai. Eoo mai lana taavale solofanua i lonafale o faulala’i atu ai le taoga falaoaa lona toalua, ua tau faaofiofi falaoai le uta ua matua tele anoanoa’i. Na alu la’u taavale solofanua matufatufa meaai i fitafita manunu’ao fola i le mea na tau ai le taua, maou fiafia, e pei lava na auina maiau e le Alii ina ia ou faia lea mea.

Misiona mo e Manunu’a ma eFaatalitali Oti E le taumate lava le fenumia’i ole mafaufau o Muti i ia vai taimi ole na o le 25 o ona tausaga, a o failana misiona mo i latou o manunu’a,o le toatele o i latou, o faatalitalioti. I sana lauga i se sauniga lotu ise tausaga mulimuli ane, na iafaamatala ai le tala lenei: Ina ua te’a le fetaua’iga i Pitts-burgh Landing, na ou oo atu ai i lefalema’i i Murfreesboro. Nafafagu a’u ma fai mai o loo iai sefitafita manu’a i le falema’i e fiavaai ia au. Na ou alu iai aefaafeiloa’i mai a’u ma fai mai“faifeau” - ae le o a’u o se faifeaufaauuina. Na fai mai ou tefesoasoani atu i ona taimi mulimulia o le a oti. Ona ou fai atu lea,“Ou te malie e sii oe i o’u lima maave oe i le malo o le Atua, pe a namafai ona ou faia. Ou te le mafaiona ou faia. Ou te le mafai ona oufesoasoani atu i lou oti.” Ona fesilimai lea, “A o ai e mafai?” Ona oufai atu lea, “O le Alii o Iesu Keriso.O le mea lena na afio mai ai.” Na lulu le ulu o le fitafita ma faimai, “Na te le mafai ona faaola au.

faaauau itulau e 13

Page 13: FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2018 ......O le Pulupulu Mumu Ua malolosi lanu o faataimane ma li’o ma mamanu lanu samasama, lanumoana, lanu auro ma pa’auli ma mumu, o le

O LE SULU SAMOA Tesema 2018 13.

Tuaiti Laimeni Muti 1837-1899DWIGHT LYMAN MOODY

O le Faifeau e le’i Faauuina Aupito Logologoa

O le ‘Au Toe FaaolaolaE tele naunau a’u agasala.” Onaou tali atu lea, “Na ala ona afio maiIesu Keriso ona o le lavea’iina otagata agasala.” Na ou mafaufau i lona tina o looi matu o le atunuu, ma o loo popoleina nei le i’u filemu le ola o lanatama, poo le fitafita lenei o loo i lefalema’i. Ona ou manatu lea, e siliona ou nofonofo tasi ai i le fitafitalea ma ou talatalanoa iai. Ma outatalo i le Alii mo ia. Na ou iloalava e le o toe umi sona taimi i leola nei.

faaauau mai le itulau e 12 Na ou fai iai ou te fia faitauinamo ia ni fuaiupu mai le Tusi Paia.Na ou su’eina le Evagelia a Ioane3:14,15: “E pei ona siitia i luga eMose o le gata i le vao, e ao inafaapea ona siitia i luga o le Atalii ole tagata, ina ia maua le olafaavavau e i latou uma o efaatuatua ia te ia.” Na taofi mai ele fitafita la’u faitau ma fesili mai,“Oi iina moni ia upu?” “Ioe!” Ola’u tali lea. Ona fai mai lea se’itoe faitau atu lava. Ona ou toefaitauina foi lea. Ona fai mai lea,“Manaia tele. Se’i toe faitau mai

lava.” Ona ou toe faitauina foi lea,o le faatolu lea ona faitau, mafaaauau ai se’ia oo i le faaiuga o lemataupu. Ou te ea a’e mai le faitauga o leTusi Paia, ua moeiini ona mata, uapiilima ona lima, ae ua ou iloa atuona foliga ‘ata’ata, a o memumemuona laugutu, ma ou faalogoina ailana tautala: “....E pei ona siitia eMose o le gata i le vao, e ao inafaapea ona siitia i luga o le Atalii ole tagata, ina ia maua le olafaavavau e i latou uma o efaatuatua ia te ia.” Na pupula mai ona mata ma faimai, “Ua lava lena. Aua le toefaitauina mai.” Na ola le fitafita mo ni nai itula,ona ti’eti’e ai lea i se tasi o kariotaa Keriso, ma aga atu e nofoia lonanofoa i le Malo o le Atua.

Kerisiano Sauaina i le LalolagiO Se Suiga Mata’ina

SamritaSamrita ina ua toe tu’i foi e lonatama lona tina ma pa’u ai i lalo. Fai mai le tamaloa i lona afafine,“Talofa e ia Samrita. Ou te iloalelei le mea lea ou te fai atu ai.”Ma tago atu i le nofoa ua lia’i i le laitu o le fale. Ona savali atu ai leama alu i le alatele, o le a toe aga’ifoi i le fale’ava e inu ai. E 18 tausaga o Samrita ae amataona faauo ma se tama Moselemue igoa ia Uta. Ua manatu o ia, o leauala lelei lea e alu ese ai ma lefale o ona matua. Ona la faaipoipoai lea ma le tama. Na lotu IsalamaSamrita ina ia mafai ai ona lafaaipoipo, peitai e le’i manuia lonafaamoemoe. Ua amata ulamaliuana Uta ma fasi foi ia, toetoeo aso uma. Ona fai lea i lana uo o Aisha, “Ele manuia lava mea ou te taumafaiiai.”

Ae ua fai ane Aisha, “E tatau onae faamaoni i talitonuga Isalama.” Ona amata ai lea ona tatalofaalima i le aso, ma ua fai lelei onalavalava e faailoa ai lona faaaloaloi talitonuga Isalama, ma le tele o isimea. Peitai e le’i mafai lava onaia maua ai se loto filemu ma semapusaga i aso uma. Ona oo ai lea i le isi aso i letausaga e 2006. Na tupu ai se meauiga ese. Na amata i le asi atuga oia e lona tama. Na te’i o ia ina uavaai atu i lona tama. Ua ia tagoatu ua tatala lemu le faitoto’a o lefale, ua fefe ina ua ia manatua lefasi soo o ia ma ona uso ma tuaganee lo latou tama. “O le a le mea e te mana’o iai?”O le fesili ita lea a Samrita. Ae talimai lona tama, “Na o le tasi lava lemea ou te fia fai atu ai ia oe.” “O le a le mea e te fia fai maiai?” Ua ‘ata’ata foliga o letamaloa. E le’i vaai lava Samrita ini uiga faapea i lona tama. “Faamagalo mai a’u.” O le talalea a le tama o Samrita. “Papa!?” “E le aoga ona toe ta’ua a’u o

faaauau itulau e 14

lona isu. “E leai sou aoga mo a’u,Samrita,” o le tala lea a le tamaloai lana gagana Meleisia, e nunumiupu ona o loo ona sa inu pia. “Eleai ma sou aoga i se isi o lo tatouaiga, e pei o ou tuagane ma uso eto’a sefulu ma le lua.” O le vai taimi o le 1990, le taimilea ua amata malepelepe lo latouaiga, i le fasi o le fanau i lima o lolatou tama, ma le ona faasolo atoao lo latou tama, ma upu ma’ama’aie pei o ni naifi. E inu ‘ava lo latoutama. E faapupuu solo lo latou tinai le fefe, ma musu e faalavelave ile ‘ote a lona to’alua. Ae sataumafai lava Samrita e faafilemulo latou aiga. “Papa, e te le iloa le mea lena ete fai mai ai.” O le tala lea a

mai le itulau muamua

Page 14: FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2018 ......O le Pulupulu Mumu Ua malolosi lanu o faataimane ma li’o ma mamanu lanu samasama, lanumoana, lanu auro ma pa’auli ma mumu, o le

14. O LE SULU SAMOA Tesema 2018

Kerisiano Sauaina i le LalolagiO Se Suiga Mata’ina

Samritamai le itulau e 13

lou tama.” Ua le iloa e Samrita poo le a lemea a fai, ona fesili lea, “O le a lemea ua tupu ia oe Papa?” “E le o a’u o le tagata sa emasasni ai i aso ua te’a. Ua matuasui o’u uiga.” Ua fia talitonu Samrita i mea ofai mai ai lona tama, ae a iamanatunatu ifo foi i aso ua tuana’i,ona ia masalosalo ai lea. “Aefaapefea ona ou iloa e faamaoni lemea lena o e fai mai ai?” Ua tago le tamaloa ua tuu anele tama’i pusa ia Samrita ma faiatu i lona afafine, “Mo oe!” Na tatala e Samrita le pusa maia aumai ai le ‘asoa o iai se koluselaau. “Samrita, ua tia’i lo’u loto ita malo’u faavalevalea i le tafu’e o lesatauro. Ua avea a’u maKerisiano.” Ua fenumia’i le mafaufau oSamrita. Ae o masina uma lava easiasi ai i lona aiga talu mai le lafeiloa’iga lea ma lona tama, na iamatauina ai ni fesuia’iga se tele iona uiga. Ua ia talanoa mai foi ilana fanau uma e uiga ia IesuKeriso ma le mea ua ia faia mo ia,ma ia fai ane ai i lana fanau ina iaalolofa ma faamagalo ia i mealeaga uma na ia faia ia latou, faapeama lo latou tina. E ui lava o faamatalaga a lonatama e faigata ona faavasega eSamrita, ae o lana amio, ua foligamai ai lava le aafia o lona ola i leAlii o Iesu ma lona mana faaola. O aso ua mavae, o le saua ia o lolatou tama, ma manatu faapito; i letaimi nei, ua suia i le filemu ma lealofa. Ona amata ai foi lea ona fesilisili

Samrita e uiga ia Iesu, ma o sesemina i le tausaga e 2008, na iatalia ai Iesu Keriso e avea ma onaAlii ma Faaola. Ae na te le’i ta’uai lona toalua o Uta. Ua ia maua lefilemu sa ia moomoo iai, ma ua lemana’o e toe lepetia e se isi mea. Ina ua maua e Uta se Tusi Paiai lo latou fale i se isi aso, ona sasaoai lea o lona ita. Ua ia fetuuinaSamrita ma tuli ma le aiga. Onatapena ai lea e Samrita lana fanaue to’alua o Lili e sefulu ona tausaga,ma Faiz e lima tausaga, ma latoutuua le aiga. Ua mana’o nei Uta e tete’a maSamrita, ua mafaufau foi e lipoti ileoleo faale-tapuaiga Isalama iaSamrita. Na faatonuina ai o ia etulai i luma o le fono a le pulegafaa-tapua’iga. Na logotala le Au Kerisiano onaamata ai lea ona fai a latou fonotatalo mo Samrita ma lana fanau,ma augani i le Atua ina iafesoasoani mai i faafitauli oSamrita. A na ta’u e Uta i leoleo ole tapua’iga ia Samrita, e faasala ile tolu tausaga i se falepuipui e toe“faamamaina ai” lona tagata. Oina foi e toe taumafai ai le lotu etoe liliu mai le tagata i le tapuaigaIsalama. Ina ua faia le faamasinoga nafesiligia soo ia Uta pe aisea uamana’o ai e tete’a. A o le meamalie, e le’i fia taliina e Uta le fesili.E ui lava o lona taliina e ono faasalaai lona toalua ua ia faalataina o ia ilona teena lea o le lotu Isalama. O le iuga o le faamasinoga, ua lefalepuipui Samrita, a ua ave le lafanau i lona toalua o Uta, ma e saona asiasi iai Samrita i tamaiti. Ona amata ai lea ona auaiSamrita i sauniga lotu a le ‘au

Kerisiano e to’a onosefulu. Uavavalalata le la mafutaga ma lonatama. O le alofa o lona tama iaIesu Keriso ua avea ma o latoualofa ia Iesu Keriso. Ua faamagalofoi e Samrita ia lona tama ma lonatoalua i sauaga sa la faia ia te ia. E ui lava e faataga lava e Uta iaSamrita e asiasi atu i nisi aso i le lafanau, ae na ia faatonuina o ia eaua na te a’oa’oina tamaiti italitonuga faa-Kerisiano. Sa loto tele lava Samrita. Namanatu o ia, e leai se mea e lemafai e le Atua Silisili ese. Ua iatalitonu e faafouina mea uma e leAlii. - 2 Korinito 5:17: “O lenei,afai o ia Keriso se tasi, o le tagatafou o ia; ua mavae le ola tuai,faauta, ua oo mai le ola fou.” E faamanatu mai pea ia te ia leneimea moni i taimi uma lava na te‘ulaina ai le ‘asoa ma le koluse laauna tuuina atu e lona tama ma ia.Ua fai lea ma mea na te maua ai leloto tele e faatuatua ai ia IesuKeriso mo lona lumana’i.

O le Salamo 107:20 o le matualea o le lauga a George Wishart, lefailauga na a’oa’oina i le Iunivesiteta’uta’ua o Cambridge, na lauga aii le aai o loo pesia i se faama’i telei le tausaga e 1544. Ina ua faalogoo ia ua maua le aai i le faama’i,ona ia faavavevave atu ai lea efesoasoani i tagata ua aafia. Nafaamoemoe foi o ia, talosia ia aveale faama’i ma mea e liua ai loto otagata i le galuega a le Agaga, malatou talia ai le Tala Lelei. Na talia lelei e tagata o Dundeele taunuu atu o George Wishart.Na ia asiasi i e mama’i, fesoasoanii tagata matitiva ma le fia aai,Peitai na fai lana galuega ma meae aafia gofie ai i le faama’i. Peitai e iai se amio e masani ai

Le Faifeau Ta’elei le Tapu Vai

faaauau itulau e 15

Page 15: FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2018 ......O le Pulupulu Mumu Ua malolosi lanu o faataimane ma li’o ma mamanu lanu samasama, lanumoana, lanu auro ma pa’auli ma mumu, o le

O LE SULU SAMOA Tesema 2018 15.

O le Fatu-O le LotoThe Heart

O mea e sili ona lelei mamananaia i le lalolagi e le vaaiae mata, e le papa’i foi iai, aelagona i lo ta fatu - e lagona i lota loto - Helen Keller

Na ma tete’a ma lo’u to’alua i letau faai’ui’uga o le masina oTesema ma, e le taumate e temate’ia, na sosoo ma le masina oIanuari na tumu i faigata ma lefenumia’i. I se ma talatalanoagama le foma’i o le mafaufau o loo iatau togafitia a’u talu mai ona matete’a ma lo’u to’alua, na ou fai aii le foma’i e faamolemole se’i onaaumaia se mea e fesoasoani maiia te a’u e tau fo’ia ai o’u faafitauli.Na ou fiafia ina ua ia vave tali maiua lelei. Ae na faate’ia lava a’u ile mea na ia tuu mai. O le fatu! Ole meataalo o le fatu, ua valivali i nilanu malolosi. O se fatu nafaameaalofa ane mo ia e se isi foitagata saili togafiti e pei foi o au.O se tamaloa foi ua tete’a ma lanaava ma ua tau saili ni togafiti moona mafatiaga. Na faamatala maie la’u foma’i fai mai e le o se fatue tuu ma a’u, ae ou te tausia se’iaoo ina ou malosi mai i o’u faafitauli.Ma toe lelei lo’u fatu, lo’u loto, lo’umafaufau, ona ou toe faafo’i atulea ia te ia. Na ou malamalama ilona faamoemoe, ia fai le fatu mamea e vaaia ou te sinio iai, se’ia ooina ou malosi ma toe solo lelei lo’umafaufau. E leai ma so’u mafaufau o le aavea lea fatu na fau e se tagata,ma mea vaaia e toe faafo’i maialo’u malosi i le mafaufau ma lagonato’a filemu. Na ou tuua le fatu i luma ane ole foeuli o la’u taavale, ona ou aluai lea e aami la’u tama teine o Juli-Ann. O le po muamua lea o le a

moe mai ai i lo’u fale si a’u tamatalu ona ma tete’a ma lona tama.Na tau lana vaai i le fatu o i luma ole foeuli, ona tago ai lea ua iloilo,ma fesili mai poo le a lona uiga. Na ou faaletonu pe tatau ona oufaamatalaina iai le uiga, aua, o loolaitiiti lava Juli-Ann e na o le sefulutasi ona tausagaa, e le’i oo lonamafaufau i uiga o ma’i tau i lemafaufau o le tagata. Ae na i’uina ou faamatalaina iai. Ona oufai lea iai: O le meaalofa mai la’u foma’i ole mafaufau e fesoasoani mai ai iate a’u ma ou mafatiaga i le taiminei ona ua ma tete’a ma lou tama,ae toe faafo’i pe a te’a o’ufaafitauli. E leai se tala a Juli nafai ae na o lona fefulisa’iina solo ole fatu ma matamata ai. I ni vaiaso mulimuli ane, ina uatoe alu atu lo’u afafine e tafao iaa’u, na ia tuuina mai ai semeaalofa, o se atigi pusa na iavalivaliina i le lanu mumu, nonoa ise lipine auro, ma faati’eti’e ai sesukalati na ma vaeluaina. Na outatalaina le atigi pusa ma to mai aise meataalo fatu. Na ou vaaifaafesili atu i lo’u afafine mo le uiga

o lana meaalofa. O le a le mea uaia toe aumai ai foi se fatu e pei o lefatu na ou avatu muamua mo ia? O le taimi lea na ia tago ai ua tuumai se pepa o loo gaugau lelei peio se tusi. Na ou tatalaina. O lesolo e le ono mafai ona tusia e seteineitiiti matua la’itiiti e pei o ia.Ae ua faaalia ai lona malamalamalelei i le meaalofa mai la’u foma’io le mafaufau. Ona ia fai ai lea ole meaalofa mo a’u, mo o’u fo’imafatiaga.

For My Dad

Here is a heartFor you to keepFor the big leapYou’re trying to take.

Have fun on your journey..It might be blurry.

But when you get there,Learn to care.

Happy Valentine’s DayLove, Your Daughter, Juli-Ann

I aso mulimuli ane o totoe o lo’uola, na ou manatu ai o le solo lea, esili atu lona taua ma lona tau, i lose isi lava mea o loo i totonu o lo’ufale. tusia e Raymond L. Aaron

George Wishart, sa fesiligia e tagatai lea vai taimi. O lona ta’ele lea ise tapu vai i po uma. Peitai e letaumate o le mea lea, faatasi ma lealofa o le Atua, na lavea’iina o iamai le faama’i. Na lolofi tagata efaalogologo i lauga a George. Maavea ma mea na fai ai Dundee o

mai le itulau e 14

se tasi o aai autu o le Toe Fuata’iga(Reformation) na amataina eMatini Luteru. E iai se taule’ale’a na fai maleoleo o Whishart, na liliu i lauga ale na ia leoleoina, ma mulimuli aneona ia faatuina lea se tasi o lala ole Ekalesia Kerisiano - o le lotuPerepereane (Presbyterianism). Olona suafa o John Knox. O le mea moni e avea ni mea etutupu mai ma auala tatou te alalagaai i le Atua e “fesoasoani mai”.Ma tatou matauina ai lona faatasimai i taimi o puapuaga.

Le Faifeau Ta’elei le Tapu Vai

Page 16: FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2018 ......O le Pulupulu Mumu Ua malolosi lanu o faataimane ma li’o ma mamanu lanu samasama, lanumoana, lanu auro ma pa’auli ma mumu, o le

O E UA FAI’ILAGI LE FOLAUGA

16. O LE SULU SAMOA Tesema 2018

TUIAFISO TAUILIILIKIA FELISE

Na soifua mai Tuiafiso TauiliiliKia Felise i le aso 4 Tesema 1924.Na valaau le Atua i le tamā iaTuiafiso i le aso 9 Oketopa 2018.Ua 93 ona tausaga.O Tuiafiso sa soifua mai le afioagao Neiafu i Savaii. Sa faaipoipo atuia Faapale o Vailele ma e toasefuluma le tasi o la alo. Sa a’oa’oina ile a’oga a le faifeau ma le a’ogatulagalua i Neiafu, Savaii.O le tausaga1962 na avea ai o iama Tiakono se’ia valaau lonaMatai.

E iai le tautua faa-Samoa e ta’uao le TAUTUA TOTO. O le tautuae tuuatoa ai le ola o LE TAGATATAUTUA mo le puipuiga ma lesaogalemu o lona AIGA ma lonamatai. O TUIAFISO LAVALENA E le ‘ALO, E LE PALAAI, ELE FAAFITI, i le faigofie poo lefaigata; i le mamafa poo le tigā, ile ola poo le oti; e ola pe o tino lesaogalemu o lona AIGA aemaiseo le Ekalesia. O le ata lea o si o matou TAMĀPELEINA o Tuiafiso Tauiliili KiaFelise. O se tamā alofagia, o ona uigato’amalie ma lotomaulalo. E tumui le faaaloalo ma alofa, e pipiimaulona faatuatua i lona Atua, ma o ialava o se tamā mata’u i le Atua nafaavae ai lona soifua tautua. O setamā na mataala i le tausiga o lanafanau, e faigaluega lelei uma. Sa ta’ita’i le tamā o le Pulega iaEnefatu Lesa F.T. i ona toesauniga i le aso 21 o Oketopa2018. Sa molimolia mai lona sa itotonu mo lona toe sauniga e lesusuga ia Iese Uele (AM). O leTusi Paia na faitauina e Semikueva

Faatoafa (FS), o talosaga o SeilalaLuamanuvae (FS), a o le lauga oFalenu’u Tagataese (FS). Omolimaua le fanau sa saunia e lesusuga ia Tutoa ma le molimau ale Ekalesia sa saunia e SiaosiSalesulu(FS). O taimi uma lava o a’u asiasiga,ou te naunau i lana faasoa ma lanafaalototele mai i le galuega. Uaou mautinoa ai o le tamā e mafutai lona Atua i le tatalo. E mata’u ile Atua e faavae ai lona olafaatuatua. O se meaalofa mai leAtua mo tagata uma na silafia letamā. Sa faaiu i lona oliolisaga tumau ilona maota i VaileleTuiafiso – Ia tafi mala laufaigamalaga ma ia maua sounofoaga tumau i le malo i le lagi.Ulufale maia i le fiafia o louAli’i. ..ma ia fai mou tofi le Maloua saunia, talu mai le amatagao le lalolagi.Faafetai Tuiafiso, TofaTuiafiso

Siaosi G. Salesulu(FS).EFKS Vailele

O le Tusisolo o William CowperMa le Faife’au o John Newton

E lauiloa e tamaiti a’oga o lemataupu o le English literature iaWilliam Cowper o le tusisolo (poet)ta’uta’ua o le senituri e sefuluvalu.Ae mo le ‘au tusipese mo saunigalotu, e lauiloa o ia ‘ona o ia na iatusia le pese: “There Is a FountainFilled with Blood” ma le “O for aCloser Walk with God.” Ae mo i latou sa latou iloa leleiWilliam, o se taule’ale’a sa tumu ini faalavelave faigata. E faatoluona ia taumafai e pule i lona ola.Faalua ona sa’ili’ili e foma’i ma faimai ua valea. Ma e le taumate a

na leai ana uo Kerisiano sa iai, malona faitauina pea lava pea ofuaiupu ia mai le Salamo, e le mauaso na mapusaga. Salamo e 118:6:“O loo ia te a’u le Alii, ou te le fefe,se a se mea e faia e tagata ia tea’u? Ma le fuaiupu e 14: “O le Aliio lo’u malosi o ia ma la’u pese, uaavea foi o ia ma o’u faaolataga.” Na aoga le la masaniga ma lefaatau pologa o John Newton, o setagata o le lalolagi na liliu ma aveama faifeau, ma mea e sui ai onauiga. Sa la fiafia e savalivali matalatalanoa, ma tausua, ma malolo

i le fale ma tusi ni a la solo. Samatua fiafia fo’i Cowper i lefuaiupu e 29 o le Salamo e 118:“Vivii atu ia outou i le Alii, aua elelei o ia; aua e faavavau lava lonaalofa.” O le masaniga a nei Kerisiano eto’alua na avea ma mea efaamanuiaina ai le Ekalesia i le itutau i viiga mo sauniga lotu. E pei ole pese ta’uta’ua na tusia e JohnNewton o le “Amazing Grace”ma le pese na tusia e Cowper: “GodMoves in a Mysterious Way.”

Honey MakingTo make one kilo of honey,

bees have to visit four millionflowers, travelling a distance

equal to four times around theearth.