faktori korišćenja obrtnih sredstava

Sadžaj

Uvod......................................................................................................................1Faktori korišćenja obrtnih sredstava................................................................2

Odnosi sredstava i zadataka...............................................................................4Zalihe....................................................................................................................6

Zalihe sirovina i materijala................................................................................6Zalihe nedovršene proizvodnje..........................................................................6Zalihe gotovih proizvoda...................................................................................7Troškovi zaliha...................................................................................................7Osnovne odluke o zalihama...............................................................................7

Gotovina...............................................................................................................8Potraživanja od kupaca....................................................................................10Ulaganja u obrtna sredstva..............................................................................11Analiza promjene brzine obrtanja obrne imovine.........................................12Zaključak...........................................................................................................13Literatura...........................................................................................................14

Obim potrebnih obrtnih sredstava

Uvod

Obrtna sredstva su drugi dio poslovnih sredstava preduzeća. Imaju vijek upotrebe kraći od jedne godine odnosno ona se mnogo brže od osnovnih sredstava kreću iz jednog pojavnog oblika u drugi. Često se nazivaju i opticajna sredstva.U obrtna sredstva najčešće spadaju predmeti rada, ali je pojam obrtnih sredstava širi i u njega se ubrajaju i sirovine, materijal, nedovršena proizvodnja, poluproizvodi. U njih spadaju i gotovi proizvodi, novčana sredstva iodređena prava.Najznačajniji oblici obrtnih sredstava su:

•gotovina,•zalihe,•potraživanja od kupaca.

Vrste obrtnih sredstavaPodjela obrtnih sredstava slična je podjeli osnovnih sredstava. Vrste obrtnih sredstava su:

stvari, prava, novčana sredstva.

StvariStvari koje predstavljaju obrtna sredstva imaju jednokratnu upotrebu. To su predmeti

rada i gotovi proizvodi. Predmet rada tj. materijal može biti osnovni (služi za stvaranje novih proizvoda), pomoćni (koji ulazi u sastavnovog proizvoda) i režijski (koji ne ulazi u sastav novog proizvoda ali omogućava njegovu izradu).

Prava i novčana sredstva

Prava mogu biti u vidu avansa za prodate proizvode (izvršene uplate za proizvod koji još nije dobijen).Novčana sredstva obrtnog karaktera mogu biti u vidu novca u blagajni ili na žiro računu, kao i u hartijama odvrednosti. Sva ova sredstva plaćanja služe za tekuće poslovanje, odnosno za izmirenje tekućih obaveza preduzeća.

1


Faktori korišćenja obrtnih sredstava

Analiza bilansa stanja ukazuje na u širem smislu posmatrano - tzv. imovinsko stanje preduzeća: njome se utvrđuje koja imovina dominira u strukturi ukupne imovine, koliki je stepen zaduženosti, koliki je stepen likvidnosti i sl. Bilans stanja se na veoma efektivan način može analizirati utvrđivanjem horizontalne i vertikalne finansijske strukture:

Analiza horizontalne finansijske strukture svodi se na "preseca- nje" pozicija aktive i pasive u bilansu stanja, da bi se upoređivali odnosi prema ročnosti pojedinih pozicija: npr. sa koliko dugoročnih izvora (pasiva) se pokrivaju odgovarajuća sredstva (aktiva) i sl. Ovim dobijate informacije o stanju likvidnosti preduzeća.

Analizom vertikalne finansijske strukture utvrđuje se s jedne strane, struktura imovine ili ulaganja: koliko je učešće osnovnih sredstava (u okviru njih koliko opreme, objekata i dr.) i koliko je učešće obrtnih sredstava (u okviru njih koliko je učešće zaliha, koliko potraživanja, gotovine, itd.); a sa druge, struktura izvora finansiranja: sa koliko procenata je ukupna imovina finansirana vlastitim sredstvima, a sa koliko tuđim (dugoročnim i kratkoročnim kreditima).

Na korišćenje obrtnih sredstava u poslovanju preduzeća utiču brojni faktori:•vrsta djelatnosti preduzeća,•obim poslovanja,•uslovi kupoprodaje...

Ovi faktori utiču na brzinu obrta sredstava, odnosno na brzinu prelaska obrtnih sredstava iz jednog oblika u drugi (novac se razmjenjuje za predmete rada, predmeti rada se prerađuju u gotove proizvode, gotovi proizvodi se razmjenjuju za novac).

Koeficijent obrta (Ko)

Za efikasno i racionalno korišćenje obrtnih sredstava, pored ostalih parametara, od izuzetne važnosti je i vrijeme vezivanja obrtnih sredstava u pojedinim fazama kao i vrijeme ukupnog trajanja obrta sredstava. Vrijeme ukupnog trajanja obrta sredstava dobija se kada se broj dana u godini (360) podjeli sa koeficijentom obrta.

Koeficijent obrta dobija se iz odnosa ostvarene realizacije i prosječne sume potrebnih obrtnih sredstava za ostvarenje planiranerealizacije.

Efekat (učinak)obrtne imovineK=------------------------------------------------------------------------------

Prosječna obrtna imovina

Pomoću koeficijenta obrta sredstava i vremena trajanja obrta omogućuje se kontrola brzine obrta, kontrola korišćenja obrtnih sredstava, a oni istovremeno služe i za utvrđivanje obima potrebnih obrtnih sredstava i ostvarenog nivoa rentabilnosti. Koeficijent obrta, pokazuje koliko puta su se u toku godine obrnula određena sredstva. Preduzeće teži da ubrza obrt sredstava u svim fazama ciklusa reprodukcije. To se postiže:

•skraćivanjem vremena stvaranja gotovih proizvoda,•smanjenjem zaliha gotovih proizvoda,•bržom naplatom prodatih proizvoda (izvršenih usluga).

2


Trošenje i reprodukovanje obrtnih sredstava, odnosno kružno kretanje obrtnih

sredstava zahtjeva stalno praćenje i blagovremeno reagovanje na nastale promjene.

Broj kalendarskih dana u period za koji se mjeri T=-------------------------------------------------------------------------------

Koeficijent obrta

Koeficijent obrta iskazuje koliko se puta obrtna imovina obrnula u periodu za koji se mjeri obrt, a broj dana trajanja obrta iskazuje koliko je dana trajao jedan obrt imovine. Što je koeficijent obrta viši a broj dana obrta manji efikasnost obrta imovine je veća i obrnuto. Viša efikasnost obrtne imovine je bitna za finansijski rezultat preduzeća iz dva razloga:

prvo pri višoj efikasnosti obrtne imovine postižu se veći učinci, a u krajnjoj liniji postižu se veći prihodi od prodaje, što povećava finansijski rezultat,

drugo, sa višom efikasnošću obrtne imovine raspoloživa obrtna imovina je manja a tada su niži troškovi držanja zaliha i niži su troškovi finansiranja obrtne imovine a i jedno i drugo povećava finansijski rezultat preduzeća.

Brzina obrta može se mjeriti za svaki segment obrtne imovine a u praksi brzina obrt

Prilog 1.

U tabeli Obračun troškova obrtnih sredstava, potrebno je da se unesu dani vezivanja i koeficijenti obrta i možemo doći doodnosno visine potrebnih obrtnih sredstava.

3


Informacije o obrtnim sredstvima

Slika 1.

Informacije o obrtnim sredstvima preduzeća najlakše se mogu dobiti popisom. Na osnovu popisa upoređuje se stvarno i željeno stanje i obavlja korekcija u:

•količini obrtnih sredstava,•načinu sticanja ovih sredstava,•izvorima pribavljanja obrtnih sredstava,•stepenu njihovog korišćenja...

Odnosi sredstava i zadataka

Za normalno funkcionisanje preduzeća, odnosno za uspješno i efikasno obavljanje njegove poslovne aktivnosti, mora se raspolagati dovoljnom količinom kvalitetnih i odgovarajućih sredstava. Takođe potrebno je da postoji određena sinhronizacija između sredstava i zadataka u posmatranom vremenskom periodu.Ukoliko preduzeće posluje uspješno, onda je normalna pojava viška obrtnih sredstava koji potiču iz ostvarenog pozitivnog finansijskog rezultata – dio ovih sredstava je namenjen akumulaciji. Privremena imobilizacija tih sredstava vrši se i oročavanjem sredstava u banci ili davanjem na pozajmicu drugim organizacijama.Pored toga, izuzetno je značajno i postojanje vremenske usklađenosti između raspoloživosti sredstava i poslovnih obaveza preduzeća. Poslovi se vremenski limitiraju, i ako se u tom vremenskom periodu ne obezbjede dovoljna i potrebna sredstva, zadatak koji preduzeće preuzima na sebe neće biti izvršen. Za normalno obavljanje poslovne aktivnosti imperativ je uspostavljanje harmoničnih odnosa između raspoloživih sredstava i zadataka (poslova) preduzeća.

4


Slika 2. Obrtni kapital

5


Zalihe

Pod zalihama se podrazumijeva dio obrtnih sredstava koja su neophodna za normalno poslovanje preduzeća. Zalihe omogućavaju da se svi procesi u okviru preduzeća odvijaju sa minimalnim poremećajima. Za njihovo angažovanje su često potrebna izuzetno velika finansijska sredstva koja u značajnoj mjeri učestvuju u iznosu ukupnih troškova kapitala. U proizvodnim preduzećima u SAD ulaganja u zalihe predstavljaju približno 20% ulaganja u ukupna sredstva, dok u trgovinskim preduzećima to učešće iznosi oko 30%. Knjigovodstveno gledano zalihe sasvim sigurno nijsu jedina važna stavka u bilansu stanja preduzeća, ali polazeći od interesa zajmodavca one vrlo često predstavljaju ključni faktor u odlučivanju o tome treba li nekom preduzeću dodjeliti kredit za razvoj, finansijsku konsolidaciju ili svojinsku transformaciju. Zalihe se po pravilu reprodukuju u periodu kraćem od godinu dana, a najčešće se trajanje njihovog obrta poklapa sa trajanjem toka jednog proizvodnog ciklusa. One omogućavaju da se proces proizvodnje i prodaje u preduzeću obavlja normalno, odnosno bez zastoja ili uz minimalne poremećaje. Postoje tri osnovne vrste zaliha:

•sirovine i materijal,•nedovršena proizvodnja,•gotovi proizvodi i roba.

Sirovine i materijal su dobra koja se nalaze u magacinu, odnosno koja još nisu predata u proces proizvodnje. Zalihe nedovršene proizvodnje predstavljaju sredstva koja se nalaze u tekućoj proizvodnji, na kojima se još obavljaju proizvodne operacije, da bi se kompletirao gotov proizvod. Gotovi proizvodi su završena dobra, spremna za prodaju. Kod trgovinskih preduzeća umjesto zaliha gotovih proizvoda govorimo o zalihama robe koja je namjenjena prodaji kupcima.

Zalihe sirovina i materijala

Zalihe sirovina i materijala obuhvataju sitan inventar i ambalažu. One predstavljaju dobra koja se nalaze u skladištu i nisu još predata u proizvodnju. Veličina zaliha zavisi od njihovih karakteristika. Neke sirovine i materijali se mogu nabaviti odmah, u toku istog dana, ukoliko se dobavljači nalaze u istom mjestu i ako ih imaju na zalihama. Međutim, najčešće će od trenutka slanja porudžbine do trenutka isporuke proteći izvjestan vremenski period. Od dužine trajanja tog perioda zavisiće i veličina zaliha koje će se držati u magacinu. Jeftinije sirovine i materijali mogu se nabavljati i u većim količinama, dok se kod skupih sirovina i materijala mora voditi računa da zalihe budu što manje, kako bi se izbjeglo bespotrebno angažovanje značajnih iznosa finanijskih sredstava. Sirovine i materijali koji se lako kvare, lome, koji su podložni isparenju ili brzo zastaravaju, treba pribavljati u manjim količinama. Zalihe nedovršene proizvodnje

6


Zalihe nedovršene proizvodnje predstavljaju sredstva koja se nalaze u tekućoj proizvodnji. Na njima se još uvjek obavljaju proizvodne operacije u cilju kompletiranja gotovih proizvoda. Iznos ulaganja u ove zalihe zavisi od dužine i složenosti proizvodnog procesa. Ako je za proizvodnju nekogproizvoda potrebno izvršiti veliki broj operacija sa određenim vremenskim trajanjem, onda će i proces proizvodnjebiti dug, odnosno zahtevaće više vremena.

Skraćenje procesa proizvodnje može se ostvariti boljim planiranjem,organizacijom i kontrolom procesa proizvodnje.

Zalihe gotovih proizvoda

Gotovi proizvodi predstavljaju kompletirana dobra u proizvodnom preduzeću, koja su spremna za prodaju. U trgovinskom preduzeću radi se o zalihama robe namjenjene prodaji kupcima.Veličina zaliha gotovih proizvoda je uslovljena dinamikom njihove prodaje. Ako se ne očekuju značajnije oscilacije u obimu i dinamici prodaje, zalihe će se prilagoditi prosječnoj dinamici prodaje.

Troškovi zaliha

Troškovi zaliha se mogu grupisati u sledećih nekoliko osnovnih kategorija:•troškove poručivanja, odnosno troškove pribavljanja zaliha sirovina, materijala i robe i troškove pripreme proizvodne serije,•troškove držanja zaliha,•troškove nedostatka zaliha. Troškovi poručivanja se odnose na troškove pribavljanja zaliha sirovina i materijala u

proizvodnom preduzeću, odnosno na troškove pribavljanja zaliha robe u trgovinskom preduzeću. Kada su sirovine, materijal i roba smješteni u skladište u vezi sa njihovim čuvanjem nastaju troškovi uskladištenja,osiguranja, zastarelosti, kvara i troškovi sredstava vezanih u zalihama.Troškovi nedostatka zaliha mogu se javiti kod bilo kog oblika zaliha. Njih će predstavljati i dodatni troškovi nastali zbog pokušaja da se brzo pokrene proces proizvodnje i poveća proizvodnja gotovih proizvoda.

Osnovne odluke o zalihama

Postoje dvije osnovne vrste odluka o zalihama. Prva se odnosi na odgovor na pitanje o količini zaliha koju treba nabaviti, a druga na vremenske termine kada se zalihe moraju nabaviti.

Ukoliko su troškovi prilikom poručivanja sirovina i materijala veći tada pribavljanje zaliha treba da se obavlja u većim količinama. Sa druge strane veće porudžbine za zamjenu zaliha uzrokuju da prosječan iznos ulaganja u zalihe raste. Ukratko objašnjeno, optimalna veličina porudžbine minimizira ukupne troškove zaliha. Treba utvrditi broj jedinica sirovina materijala ili robe koji će se pribaviti plasiranjem jedne porudžbine da bi ukupni troškovi zaliha (troškovi porudžbine i troškovi držanja zaliha) bili minimalni.

7


Gotovina

Gotovina (novac) je najlikvidniji dio poslovnih odnosno obrtnih sredstava preduzeća. Proces reprodukcije počinje i završava se sredstvima u novčanom obliku. Veći iznos gotovine od potrebnog (koji preduzeće drži u banci ili blagajni) smanjuje rentabilnost poslovanja preduzeća, a manjak gotovine ugrožava njegovu likvidnost. Upravo izovih razloga preduzeće mora da održava saldo gotovine na nivou koji istovremeno zadovoljava zahtjeve za maksimiziranjem rentabilnosti i održavanjem likvidnosti. ivanja od kupaca

8


Potraživanja od kupaca

Potraživanje od kupaca predstavljaju iznose prodatih, a nenaplaćenih proizvoda ili usluga, za koje se očekuje da budu konvertovana u gotovinu u periodu kraćem od jedne godine.

Efekat potraživanja od kupaca ravan je naplaćenim potraživanjima od kupaca, koji se pri sačinjavanju bilansa uspjeha po motodi ukupnih troškova sa iskazivanjem promjene vrjednosti zaliha učinaka na prihodnoj strani utrvrđuje ovako:

Poslovni prihodi, Smanjenje vrjednosti zaliha učinaka, Prihodi od realizacije, Prihodi od upotrebljenih učinaka I robe, Prihodi od prodaje , Bruto potraživanja od kupaca po zaključnom bilansu, Naplaćena potraživanja od kupaca .

Obim potraživanja od kupaca je zapravo prosječno bruto saldo potraživanja odkupaca.

Cilj upravljanja potraživanjima je skraćivanje prosječnih dana vezanosti (odnosno poboljšati obrt potraživanja), jer time smanjujemo potrebni obim sredstava koja moramo finansirati.

Povećanje obima – novi izvori finansiranja:– Dodatnim finansijskim zaduživanjem = kamate,– Dodatnim zaduživanjem kod svojih dobavljača = pregovaračka moć,– Iz zadržane dobiti kompanije = vlasnici ,– Dokapitalizacijom kompanije = vlasnici .

9


Ulaganja u obrtna sredstva

Ulaganja u obrtna sredstva su, uslovno rečeno, izvedena iz ostalih elemenata investicija, a prije svega. Iz ukupno planiranog obima aktivnosti: u finansijskom smislu iz vrijednosti ukupnog prihoda. Zbog ovakvog (izvedenog) karaktera ulaganja u obrtna sredstva, nije neuobičajna situacija da ih investitor ponekad i zanemari. Tada se ulazi u situaciju da se izrade svi objekti, obezbjedi oprema, ali da investicija doživi promašaj jer investitor ostane bez para za plaćanje zarada zaposlenima, za nabavku inputa, za plaćanje tekućih troškova (npr. Struje, vode, komunalija) itd. S toga je neobično vačno predvidjeti dio investicionih sredstava za ove namjene.

Visina ulaganja u obrtna sredstva se može odrediti na dva osnovna načina Prvi, jednostavniji, polazi od dva pokazatelja: vrijednosti ukupnog prihoda i

prosječnog koeficijenata obrta obrtnih sredstava. Potrebna obrtna sredstva se računaju tako što se ukupan prihod jednostavno podjeli sa ovim koeficijentom (kod projekta gde se ulaže u postojeću proizvodnju radi npr. modernizacije, konačni iznos se dobije kada se, na gore spomenuti način dobijeni iznos oduzme od iznosa postojećih obrtnih sredstava).

Drugi, način je nešto složeniji i zasniva se na obračunu potrebnih obrtnih sredstava za svaku pojedinačnu stavku: za nabavku inputa, za držanje zaliha sirovina i gotovinskih proizvoda, za plaćanje radne snage itd. Obračunom svake od ovih stavki, njihovim sabiranjem i konačno oduzimanjem tzv. “odbitnih” stavki (tj. Iznosa za koje je investitor realno kreditiran time što ih plaća sa određenim periodom odlaganja, kao što su dobavljači, zarade zaposlenih, amortizacija), dolazimo do iznosa potrebnim obrtnih sredstava.

10


Analiza promjene brzine obrtanja obrne imovine

Da li se brzina obrtanja ukupnih obrtnih sredstava i pojedinih pojavnih oblika obrtnih sredstava povećava ili smanjuje može se utvrditi ako se broj dana trajanja jednog obrta u tekućem periodu uporedi sa:

ostvarenim brojem dana trajanja jednog obrta u prethodnom periodu ili

plarniraniranim brojem dana trajanja jednog obrta za tekući period.

Faktor promjerne efekta i obima zaliha materijala

Obim zaliha materijala uslovljen je: obimom dnevnih utrošaka u procesu proizvodnje, mogućnošću sinhronizacije nabavke i utrošaka, stanjem na tržištu materijala, klimatskim uslovima, kretanjem cjena materijala i načinom obračuna utršaka materijala.

Faktori promjene efekta i obima nedovršene proizvodnje

Obim zaliha nedovršene proizvodnje uslovljen je:

veličinom proizvodnih kapaciteta, vremenom trajanja tehnološkog procesa, kontinuitetom odvijanja tehnološkog procesa i visinom troškova.

Faktori promjene efekta i obima gotovih proizvoda

Obim zaliha gotovih proizvoda uslovljen je:

sinhronizacijom proizvodnje po obimu i vrsti sa prodajom gotovih proizvoda,

kvalitetom gotovih proizvoda, položajem na tržištu govovih proizvoda i visinom cjene koštanja.

Faktori promjene efekta i obima potraživanja od kupaca

Obim potraživanja od kupaca uslovljen je:

obimom prodaje, položajem proizvoda na tržištu, likvidnošću kupca i visinom prodajne cjene.

11


Zaključak

Ovim radom sam pokušala da približim meni zadanu temu ,,Obim potrebnih obrtnih sredstava”:- Analiza promjene brzine obrtanja obrne imovine,- Ulaganja u obrtna sredstva,- Potraživanja od kupaca,- Zalihe,- Faktori korišćenja obrtnih sredstava.

12


Literatura

- Biznis analiza, Ekonomski fakultet Podgorica, Studije menadžmenta- www.google.com

13

faktori korišćenja obrtnih sredstava

Documents