faktori sigurnosti u zeljeznickom saobracaju

8/10/2019 Faktori Sigurnosti u Zeljeznickom Saobracaju

1/93

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD

SIGURNOST ELJEZNIKOG SAOBRAAJA

Faktori sigurnosti u eljeznikom saobraaju

Profesor: Studenti:

Prof.dr. Eref Gaanin Igor Maro!i"A#i#.$e. Ene# o!r Aida %i&on'i" Ner$in Pa(i"

A$ira )od*i"

Sara'e!o+ (i,an'-/.


2/93

Faktori sigurnosti u eljeznikom saobraajuSeminarski rad

SADRAJ

1.UVOD ..........................................................................................................

.................................................... 42. PRUGA DONJI I GORNJI

STROJ ......................................................................................................5

2.1. Donjistroj ............................................................................................................

.............................. 52.1.1. Zemljani

trup .............................................................................................................................. 5

2.1.2. Objekti zatitepruge ...............................................................................................................

2.2. Gornjistroj ............................................................................................................

............................ !2.2.1.

ina .............................................................................................................................................. 1"

2.2.2.rago!i .........................................................................................................

.............................. 122.2.". #olosjeni $pri!rsni%pribor ............................................................................................. 14

2.2.&. Zastornaprizma ..........................................................................................................

........... 15#. ODRAVANJE E$JE%NI&KI'

VO%I$A ....................................................................................... 1(#.1. O)r*+,+nj- --/tro i )i0-

,o0i+ ....................................................................................... 1(".1.1. Stalni nadzor elektro i dizel

!ozila .................................................................................. 1".1.2. #ontrolni pregledi elektro i dizel

!ozila ...................................................................... 1".1.". 'edo!ne opra!ke elektro i dizel

!ozila ......................................................................... 1!#.2. O)r*+,+nj- 3tni/i

/o+ .................................................................................................... 2"".2.1. (iklusi i roko!i redo!nog odra!anja putniki)

kola .............................................. 2"#.#. O)r*+,+nj+ t-r-tni

/o+ ....................................................................................................... 21

*arko!i+ ibonji+ ali+ ,odi 2


3/93


#.4. 6i/3si i ro/o,i r-)o,no7 o)r*+,+nj+ t-r-tni/o+ .............................................. 21#.5. V+nr-)no o)r*+,+nj- t-r-tni

/o+ ................................................................................ 21

4. SIGNA$NO SIGURNOSNA I TE$EKOMUNIKA6IONA POSTROJENJA........................ 224.1.

Si7n+i ................................................................................................................................................ 22

4.2. Ur-8+ji 0+ /ontro3 i ost+,j+nj- s/r-tni9+ iis/i0ni9+ ..................................... 24

4.#. Kontro+ st+nj+ /oosij-/+ is/r-tni9+ ........................................................................... 2

4.4. Tr+ni/i :;ins/iI$NA POSTROJENJAE$EKTROVU&E ............................................................................... 5"

(.1. S3st+,i n++j+nj+ --/trinir37+ ............................................................................... 5"

-.1.1. Stabilna postrojenja elektro!ue susta!a 2 k/+ 0,z .......................................... 51

(.2. Ur+,j+n- st+?ini= ostroj-nji=+ --/trin-,3- ........................................... 52

(.2.1. N+ini

3r+,j+n+ ................................................................................................................... 52



4/93


(.#. R+0,oj s3st+,+ )+jins/o73r+,j+nj+ .......................................................................... 5#

(.4. Kont+/tn+ =r-*+ /+o st+?ino ostroj-nj---/tro,3- ..................................... 54

-.&.1. oseakonstrukija .............................................................................................................. 54-.&.2. /ozni

!od ................................................................................................................................... 5(

-.&.". oseeue ...............................................................................................................

................. 5(-.&.&. /rste

zatezanja .....................................................................................................

.................. 5-.&..oduno i popreno sekionisanje !ozni)!odo!a ..................................................... 5

-.&.-. o!ratni !odo!i $ #*3e i 4/3e% ....................................................................................... 5!

-.&.5.6zemljenje .................................................................................................................................. 5!

-.&.7. 8z!ori opasnosti na kontaktnojmrei ............................................................................ (2

. PUTNI PRIJA%I U

NIVOU .................................................................................................................... (#.1. Osno,- o 3tni= rij-+0i=+ 3

ni,o3 ............................................................................ (4.2. %n+9i

3o0or-nj+ ........................................................................................................................ ((

.#. N+ini osi73r+nj+ 9-sto,ni rij-+0+ 3 ni,o3.......................................................... ((

.4. An+i0+ +r+=-t+r+ 9-sto,no7 rij-+0+ 3ni,o3 .................................................... (

5.&.1. Zona esto!nogprijelaza ...................................................................................................(!

5.&.2. /rijeme naputanja zone esto!nogprijelaza ............................................................ (!

5.&.". 9rokutpreglednosti .................................................................................................

............ ".5. K+si@/+9ij+ sist-=+ osi73r+nj+ 9-sto,ni rij-+0+ 3

ni,o3 .......................... "5..1. Osiguranje prema nainu radai

....................................................................................... 1



5/93


5..2. Osiguranje prema upotrebi te)niki) sredsta!a za reguliranje(S ................... 2

5..". Osiguranje prema te)nikoj opremljenostipruge .................................................... #

.(. Ko-@9ij-ntot-r--nj+ ........................................................................................................... 4

.. Usor-)?+ r+0iiti tio,+ 9-sto,nirij-+0+ ...................................................... 5

.. Pr+,ini/ o 3tni= rij-+0i=+ 3B>i' .......................................................................... (

.%AK$JU&AK ................................................................................................

.............................................. 2!.

$ITERATURA ........................................................................................................................................... #

1. UVOD



6/93


eljeznica predstavlja veliki dinamiki sistem ! k"jem p"st"ji ve"maveliki #r"j $akt"ra k"ji !tje! na staln! pr"mjen! vrijedn"sti "sn"vni%

veliina k"je karakteriziraj! sam njen rad i s!&!rn"st "dvijanja'eljeznik"& sa"#ra(aja. )a prema t"me tre#a se svrsis%"dn" pr"st!pitirje*avanjima pr"#lema vezani% za si&!rn"st 'eljeznik"& sa"#ra(aja. Uprv"m red! s! t" $akt"ri si&!rn"sti 'eljeznik"& sa"#ra(aja.

U "v"m seminarsk"m rad! (e #iti "#ra+eni $akt"ri si&!rn"sti'eljeznik"& sa"#ra(aja kr"z , "sn"vni% cjelina-

0 pr!&a d"nji i &"rnji str"j pr!&e s aspekta si&!rn"sti 'eljeznik"&sa"#ra(aja/

0 v"zila )ravilnik 240 1 "dr'avanje 'eljezniki% v"zila/0 si&naln"si&!rn"sni i telek"m!nikaci"ni !re+aji0 !pravljanje v"z"vima i k"m!niakcija "s"#lja0 elektr"ener&etska p"str"jenja0 p!tni prijelazi ! niv"!

*arko!i+ ibonji+ ali+ ,odi ,


7/93


2. PRUGA DONJI I GORNJI STROJ

2.1. Donji stroj

"nji str"j predstavlja di" 'eljeznike in$rastr!kt!re k"je& sainjavaj!-

zemljani tr!p m"st"vipr"p!stivijad!kti t!neli stanina p"str"jenja "#jekti za*tite pr!&e "d atm"s$erski% !ticaja

2.1.1. %-=j+ni tr3

6emljani tr!p pr!&e m"'e #iti izveden ! nasip! !sjek! i zasjek!.O#lik zemljan"& tr!pa pr!&e zavisi "d k"te terena i k"te plan!ma pr!&e.Na slici je prikazan p"preni presjek zemljan"& tr!pa pr!&e ! nasip!.

Slika 1. opreni presjek zemljanog trupa pruge u nasipu.

U sastav zemljan"& tr!pa !laze i svi vje*taki "#jekti !&ra+eni ! samtr!p ili p"red nje&a ka" *t" s! jark"vi kanali za "dv"dnjavanje "#l"&ep"tp"rni zid"vi itd. 7jelin! sa zemljanim tr!p"m ini i padina na k"j"j tr!ple'i ka" i padine ! *irini pr!'n"& p"jasa.

Planum pruge

)lan!m pr!&e predstavlja vez! izme+! zemljan"& tr!pa i &"rnje& str"japr!&e. 8aterijal ! plan!m! pr!&e m"ra da zad"v"ljava slijede(e !sl"ve-

d"p!*teni m"d!l sti*ljiv"sti pri ispitivanj! pl""m 9 : 3;cm izn"si-

za k"mpaktan materijal- 0.025 kNcm2

*arko!i+ ibonji+ ali+ ,odi


8/93


za pjesk"vite materije- 0.35; kNcm2 za *lj!nk"vite materijale- 0.=;; kNcm2

"tp"rn"st na smrzavanje prema Riklijev"m dija&ram!

Niv" #ez#jedn"sti 'eljeznik"& sa"#ra(aja m"'e #iti !manjen ili !&r"'en!k"lik" je pris!tna de$"rmacija plan!ma. >idni znaci de$"rmacije plan!mas!-

prskanje #lata za vrijeme pr"laska v"za slije&anje k"l"sjeka izdizanje k"l"sjeka izdizanje #ankina slije&anje #ankina p!k"tine ! #ankinama

6a*titne mjere za plan!m pr!&e m"&! #iti slijede(e-

p"stavljanje za*titn"& sl"ja ! #ankinama "d *ljake pijeska i piritnemase k"ji "m"&!(ava "dv"dnj! m!ljeviti% mjesta i "ticanje sa pra&"vak"l"sjeka

p"stavljanje tamp"nsk"& sl"ja ! vr%! tr!pa sa davanjem ve(e&p"pren"& na&i#a p"dl"zi isp"d takv"& sl"ja

primjena za*titni% sredstava p"sipanje kre"m ili raznim em!lzijama/na plan!m! pr!&e k"ja sprijeavaj! !pijanje v"de

zamjena materijala sa vr%a tr!pa n"vim i "tp"rnijim materijal"m.

Slika 2. Zatitni sloj u bankinma

Nasip

Stanje nasipa se "#avezn" m"ra pr"vjeravati za slijede(e sl!ajeve-

p"ve(anje "#ima sa"#ra(aja p"ve(anje #r"ja v"z"va/ p"ve(anje "s"vinsk"& pritiska p"ve(anje #rzina pr"mjena k"nstr!kcije &"rnje& str"ja tip *ine tip pra&a tip zast"ra/

*arko!i+ ibonji+ ali+ ,odi =


9/93


!&radnja n"vi% p"str"jenja ! nasip st!#"vi k"ntaktne mre'eka#l"vi.../

e$"rmacije nasipa m"&! #iti zast"rni d'ep"vi k"rita i vre(e klizanje

k"sina rasplinjavanje t"njenje #!#renje !slijed smrzavanja er"zijak"sina .?"d $"rmiranja zastorni) depo!a+ korita i !rea m"ra se "dma%prist!piti sananciji nasipa.

8jere sanacije s! sljede(e-

ak" je d!#ina "vi% de$"rmacija d" 0m nasip se d" te d!#ine mijenjasa n"vim nasipnim materijal"m

ak" je d!#ina "vi% de$"rmacija prek" 0m najprije se iznadde$"rmacije p"stavi sl"j d"#r" na#ijen"& vezan"& materijala de#ljine2;cm k"ji sl!'i ka" zaptiva/ a dn" de$"rmacija se "cje+!jedrena'"m dren"m/

ak" je nem"&!(e primijeniti #il" k"j! "d navedeni% mjera p"tre#n"je izvr*iti injektiranje cementnim malter"m #it!mensk"mem!lzij"m itd.

?"d $"rmiranja "stali% de$"rmacija mjere sanancije m"&! #iti slijede(e-

!&radnja p"preni% kameni% re#ara ! nasip pr"*irenje p"st"je(e& nasipa vanjska za*tita nasipa *lj!nk"vitim materijal"m malterisanje k"sina !&radnja pje*ani% *ip"va !&radnja armiran"#et"nski% *ip"va injektiranje tr!pa %emijskim sredstvima p"stavljanje iz"laci"ni% $"lija napravljeni% "d vje*taki% plastini%/

materijala isp"d zast"ra

Usjek

e$"rmacije !sjeka m"&! #iti !r!*avanje materijala na pr!&! er"zija"sipanje materijala i snje'ne lavine p!k"tine ! k"je pr"dire v"da. 8jere zasprijeavanje "vi% de$"rmacija s! slijede(e-

!#la'avanje na&i#a k"sina "ptere(enje na n"'ici k"sina "dv"dnjavanje k"sina !&radnja kameni% re#ara

zatvranje p!k"tina

*arko!i+ ibonji+ ali+ ,odi @


10/93


11/93


Slika 4. Obloni zid

Potporni zidovi

Na mjestima &dje je p"tre#n" da se ! zemljan"m tr!p! i na k"sinipri%vati pritisak zemlje ka" i da se s!pr"tstavi "#r!*avanj! #rdske padineizv"de se p"tp"rni zid"vi ka" za*titni "#jekti pr!&e.)"tp"rni zid"vi isp"d nivelete pr!&e ! n"'ici nasipa ! k"sini nasipa d"plan!ma ili d" &"rnje ivice pra&a m"raj! se izvesti kada nastane "pasn"st"d p"dl"kavanja nasipa i kada ! n"'ici ili k"sini nasipa tre#a izvesti nekidr!&i "#jekat cesta.../.

Slika 5otporni zid

!renae

6a prik!pljanje i "dv"+enje p"dzemne v"de iz k"sina i tr!pa pr!&e!&ra+!je se sistem p"dzemni% "#jekata 1 drena'a.

Sl!ajevi kada drena'ni sistem d"lazi ! "#zir ka" jedna "d mjera sanacijezemljan"& tr!pa ! ekspl"ataciji s!-

sanacija plan!ma pr!&e de$"rmisan"& zast"rnim k"ritima vre(ama ilid'ep"vima

sanacija k"sine na k"j"j je iz&ra+en zemljani tr!p sanacija p"tp"rni% zid"va iznad i isp"d nivelete



12/93


sanacija klizi*ta svi% "#lika i kapta'a izv"ra na k"sinama !sjeka

Slika ":renaa

2.2. Gornji stroj

G"rnji str"j 'eljeznike pr!&e je "#jekat k"ji se &radi na plan!m!pr!&e i predstavlja in'injersk! k"nstr!kcij! "d ije& rije*enja i "dr'avanjazavisi #rzina v"z"va ! sa"#ra(aj! "s"vinsk" "ptere(enje pr!&e i#ez#jedn"st realizacije sa"#ra(aja.G"rnji str"j se sast"ji "d slijede(i%elemenata-

Bina )ra& ?"l"sjeni pri#"r 6ast"r

Slika #opreni presjek gornjeg stroja pruge

2.2.1. Cin+

Od svi% elemenata &"rnje& str"ja *ina za!zima &lavn" mjest". Ona !k"l"sjek! ima !l"&! n"saa k"ji prima cjel"k!pn" "ptere(enje "d v"zilav"za/.



13/93


Slika $/injolo!a i Feniks ina

ana*nji "#lik *ine se sast"ji "d tri elementa- &lave *ine vrata *ine ist"pe n"'ice/ *ine. Odn"si dimenzija *ine s! standardiz"vani premap"jedinim 'eljeznikim !pravama. Odn"s p"vr*ina p"jedini% dijel"va *ine !!k!pn"j p"vr*ini *ine izn"si-

Glava *ine- 43 1 4rat *ine- 0= 1 25C N"'ica *ine- 33 1 3


14/93


UI7,; 25; 2;;

O%te&enja %ina

O*te(enja *ina nastaj! ! pr"ces! ekspl"atacije "dn"sn" realizacijesa"#ra(aja #ez "#zira na kvalitet *ina pr"izvedeni% ! nek"j 'eljezari.Glavna "*te(enja *ine s!-

l"m"vi %a#anje tr"*enje/ na#"ran"st

'om %ine

>rste l"m"va s! slijede(e-

l"m *ine z#"& &re*ke ! pr"ces! pr"izv"dnje l"m *ine z#"& is%a#ani% istr"*eni%/ t"k"va v"zila l"m *ine z#"& transverzalne sile zatezanja ! *ini l"m *ine na klasinim sastavima

(abanje %ina

Bina se %a#a tr"*i/ ! k"l"sjek! z#"& razni% !zr"ka sa razliitimintenzitet"m. )ri t"me je najva'nije %a#anje &lave *ine na v"znimp"vr*inama k"je najznaajnije !tie na #ez#jedn"st "dvijanja sa"#ra(aja.a#anje se javlja i ! pravc! i ! krivini a nje&"va veliina zavisi "d mn"&i%$akt"ra ka" *t" s! tip *ine kvalitet *ine vrsta v"zila "#im sa"#ra(aja"s"vinsk" "ptere(enje #rzina v"z"va itd.

Glava *ine k"ja predstavlja v"zni p!t izl"'ena je direktn" !ticaj! t"k"vate na mjest! d"dira t"ka i *ine nastaj! de$"rmacije ija je p"sljedica%a#anje.

>"zna p"vr*ina t"ka je prila&"+ena &"rnj"j p"vr*ini &lave *ine i pr"pisanaje me+!nar"dnim pravilima UI7a. ?"lska "s"vina se p"smatra ka" &redasa prep!stima.



15/93


Slika ):odir toak3ina kao greda sa prepustom

a#anje &lave *ine m"'e #iti vertikaln" i #"n". "zv"ljena"dst!panja t"lerancije/ za p"jedine tip"ve *ina s! date ! pril"'enimta#elama.

8jerenje %a#anja *ina se vr*i ! k"l"sjek! sa p"se#nim aparat"m"premljenim sa tri mjeraa na pr"pisanim mjestima tak" da se p"slijemjerenja d"#ije stanje vertikaln"& i #"n"& %a#anja. 8aksimaln" #"n"%a#anje se mjeri na 04mm isp"d &lave *ine "dn"sn" GIBa.

Slika 1**jerenje )abanja ine

8jere za smanjenje %a#anja *ina s! !p"tre#a *ina ve(e zateznevrst"(e i mazanje #"ne strane &lave vanjske *ine ! krivinama nap"se#n" pripremljenim mjestima

?"d dr!&e mjere smanjenja %a#anja m"&!(a s! dva naina i t"-

r!n" mazanje pr!'ni radnici 1 zastarjela mat"da/

a!t"matsk" mazanje p!tem mazalica !&ra+eni% ! k"l"sjek/

2.2.2. Pr+7o,i

eljezniki pra& ima zadatak da pre!zme "ptere(enje "d *inski% v"zilaprek" *ina i da t" ist" "ptere(enje elastin" prenese na zast"rn! prizm!.)"red t"&a pra& ima zadatak da "dr'ava p"tre#n! *irin! k"l"sjeka. Saaspekta #ez#jedn"sti najznaajnija p"djela pra&"va je prema vrstimaterijala "d k"je& se izra+!j! pra&"ve dijelim" na-



16/93


rvene Heline et"nske

!rveni pragrveni pra& se pravi "d #!k"v"& ili %rast"v"& drveta. >e( k"d same izradepra&a nje&"ve dimenzije se standardiz!j!.

U t"k! pr"cesa s!*enja pra&"va p"tre#n" je vr*iti nji%"v nadz"rz#"& p"jave event!alni% de$"rmacija. U cilj! "si&!ranja pra&a "devent!alni% de$"rmacija pra&"vi se "kivaj! na krajevima splj"*tenim'eljez"m p"p!t prstena. Nak"n pr"cesa s!*enja pra&"va p"tre#n" jeizvr*iti nji%"v! za*tit! pr"ces"m impre&nisanja. Fkspl"ataci"ni vijekneimpre&nisan"& pra&a #i traja" sve&a nek"lik" &"dina d"k impre&nisani

pra& ima ekspl"ataci"ni vijek 2;25 &"dina !sl"vi / a p"nekad i d" 3;&"dina *t" zavisi "d kvaliteta drveta i pr"cesa pr"izv"dnje pra&a zaklj!n"sa impre&nisanjem. U t"k! ekspl"atacije d"lazi d" p"stepen"& tr!ljenjadrveni% pra&"va " em! se "d strane te%niki% "r&ana m"ra v"diti !rednaevidencija.)"ve(ani pr"cenat tr!ljenja se smanj!je p"stepen"m zamjen"m tr!li%pra&"va n"vim pra&"vima.

+etonski prag

Te%niki !sl"v svi% pr"izvdeni% #et"nski% pra&"va se iskaz!je kr"zslijede(e za%tjeve-

>anjska p"vr*ina pra&a m"ra #iti ista i &latka #ez neravnina inaprslina

"nja p"vr*ina pra&a m"ra imati re#rasta isp!penja Jrmat!ra na #"nim stranama pra&a m"ra #iti za*ti(ena Oznaka pr"izv"+aa m"ra #iti vidna ?valitet materijala za izrad! pra&"va m"ra #iti jak" kvalitetan i staln"

k"ntr"lisan ! pr"ces! pr"izv"dnje

)ravljenje #et"na se m"ra vr*iti ma*inskim p!tem U&ra+ivanje #et"na se vr*i na vi#raci"nim st"l"vima Hvrst"(a #et"na tre#a #iti 8,; Flektr""tp"rn"st pr"izvedeni% pra&"va m"ra #iti 3.;;;O%ma/

*arko!i+ ibonji+ ali+ ,odi 0,


17/93


)rema "#lik! k"nstr!kcije #et"nske pra&"ve dijelim" na jedn"djelne idv"djelne.

Slika 11;etonski prag tipa 'S $Franuska%3/agneu


18/93


Ledan "d prvi% predstavnika kr!te veze je zav"jni ekser ili tir$"n.Rje*enja se m"&!(a sa i #ez p"dl"'ni% pl"ica. 6atim pri#"r tipa M?. Ovajtip ima izved#e za primjen! na drvenim i #et"nskim pra&"vima.

?"d izved#e pri#"ra M? za drveni pra& k"risti se p"dl"'na pl"icare#rast"& "#lika. Ova pl"ica se naslanja na n"'ic! *ine *t" p"#"lj*avakr!t"st k"mpletn"& k"l"sjeka i "m"&!(ava lak*i pri%vat #"ne sile !krivinama. M? veza je k"d #et"nski% pra&"va !&lavn"m p"kazivalaned"statke. >elika kr!t"st #et"nski% pra&"va i velike "scilacije ! *inama sa$rekvencijama =;;0.2;; z "sn"vni s! razl"zi #rz"& razaranja "ve kr!teveze. U k"l"sjek! d"lazi d" p"tre#e staln"& pritezanja pri#"ra i nje&"vezamjene te znatn" p"ve(ani% tr"*k"va "dr'avanja. "datan razl"& je ivelika masa pri#"ra p"tre#na za jedan pra& 24k&/.

Slika 12#olosjeni pribor tipa =#> za dr!eni prag

Up"ra#a k"ntin!iran" zavaren"&a k"l"sijeka p"ve(ava i p"tre#! za!v"+enjem privr*(enja ve(e elastin"stip"se#ice k"d #et"nski% pra&"vak"ji s! p"dl"'ni !darima.Flastini privrsni pri#"r p" sv"jim te%nikimznaajkama p"kaza" se znatn" #"ljim "d kr!t"&a privrsn"& pri#"ra z#"&-

#"lji% elastini% "s"#ina#"lji% te%niki% sv"jstava pri dr'anj! ! k"l"sijek!manj"j cijeni "dr'avanja k"l"sijeka

Sistem je zadr'a" sve kvalitetne "s"#ine M? kr!te veze a ist"vremen" jep"#"lj*ana elastin"st.

2.2.4. %+storn+ ri0=+

6ast"rna prizma je sl"j kamen"& a&re&ata "dre+ene &ran!lacije ide#ljine sl"ja ! k"ji se p"la'! pra&"vi. 6adaci zast"rne prizme s! slijede(i-

da pre!zme "ptere(enje *inski% v"zila "d pra&"va i da t""ptere(enje elastin" prenese na plan!m pr!&e

da sprijei p"d!'n" i p"pren" p"mijeranje pra&"va ! k"l"sjek! da "#ez#ijedi #rz" "ticanje v"de "d padavina van plan!ma i

*arko!i+ ibonji+ ali+ ,odi 0=


19/93


20/93


Red"vn" "dr'avanje d"p!nj!je se izvr*enjem vanredni% "pravaka kada seza t" !ka'e p"tre#a a zavisn" "d znaaja i "#ima "dr'avanje 'eljezniki%v"zila se vr*i ! rem"ntnim radi"nicama radi"nicama dep"a k"lskimradi"nicama 'eljeznikim stanicama i &radili*tima.

#.1. O)r*+,+nj- --/tro i )i0- ,o0i+

O#imima rad"va za p"jedine vrste red"vn"& "dr'avanja "#!%va(ene s!speciAn"sti k"je se "dn"se na k"lski di" v"zila m"t"rni% v"z"va.)"se#ne "dred#e " "dr'avanj! v!ni% v"zila sast"je se iz-

0 staln"& nadz"ra elektrini% i dizel v"zilaD

0 pranja i i*(enjaD0 k"ntr"lni% pre&ledaD0 red"vne "pravke elektr" i dizel v"zila.

#.1.1. St+ni n+)0or --/tro i )i0- ,o0i+

>rsta i str!kt!ra staln"& nadz"ra elektr" i dizelv"zila je kak" slijedi-

1 pri pripremi vozila za rad

viz!elna k"ntr"la stanja dijel"va skl"p"va !re+aja i "preme

k"ntr"la snad#jeven"sti v"zila p"&"nskim i p"tr"*nim materijal"m sad"p!n"m ak" je p"tre#n"

k"ntr"la niv"a v"de i !lja za p"dmazivanje sa d"p!n"m ak" je p"tre#n"

p!*tanje ! rad i za&rijavanje !re+aja na v"zil!

k"ntr"la ispravn"sti rada !re+aja na v"zil!.

2 tokom rada vozila

stalna k"ntr"la ispravn"sti rada svi% skl"p"va !re+aja i a&re&ata v"zila

p"vremena detaljnija viz!elna k"ntr"la stanja v"zila ! mjestima d!'e&zadr'avanja v!n"& v"zila

3 po zavr%etku rada vozila

nad"p!na p"tr"*n"& materijala &"riv" maziv" v"da pijesak/

*arko!i+ ibonji+ ali+ ,odi 2;


21/93


viz!elni pre&led stanja dijel"va skl"p"va !re+aja i "preme

Rad"vi p"d a/ i c/ predstavljaj! d n e v n i p r e & l e d v"zila.

,ktivnosti koje se obavljaju u okviru stalnog nadzora elektro idizel-vozila


STALNI NADZOR

ELEKTRO I

DIZEL VOZILA

Pri pripremi vozil z rd :

- vizuelna kontrola,

- kontrola snadbjevenosti vozila pogonskim i

potronim materijalom,

- kontrola nivoa vode i ulja u pojedinim

ureajima i instalacijama,

stalnakontrolaods

traneosobljavunogvozila

povremena,

detaljnijavizuelnakontrolaumjestima

gdjese

voziloduezadrava

d

n

e

v

n

i

p

r

e

g

l

e

Po zvr!et"u rd :

- snadbijevanje vozila gorivom, mazivom,vodom i pijeskom,

- vizuelni pregled stanja dijelova, sklopova,ureaja i opreme.

t

o

k

o

m

r a

d

a

v

o


22/93


#.1.2. Kontroni r-7-)i --/tro i )i0- ,o0i+

6a svak! serij! v"zila p"se#n" je deAnisan" k"je k"ntr"lne pre&lede imad"tina serija v"zila.

>rste k"ntr"lni% pre&leda elektr" i dizelv"zila s!- petnaest"dnevni pre&led );

mjeseni pre&led )0

tr"mjeseni pre&led )3

*est"mjeseni pre&led ),

dvanaest"mjeseni pre&led )02

#.1.#. R-)o,n- or+,/- --/tro i )i0- ,o0i+

Red"vne "pravke elektr" i dizel v"zila p"draz!mijevaj!-

srednje "pravke SO

&lavne "pravke GO

Srednja "pravka 1 SO p"draz!mijeva pre&led k"ntr"l! "pravk! ilizamjen! "dre+eni% dijel"va skl"p"va i a&re&ata v"zila ! cilj! d"v"+enjav"zila ! pr"pisan" te%nik" stanje i sast"ji se ! izvr*enj! sljede(i%

rad"va- rad"vi deAnisani ! k"ntr"ln"m pre&led! najvi*e& ran&a za t! serij!

v"zila

p"tp!na ili djelimina "pravka p"jedini% skl"p"va i a&re&ata k"ji nis!! stanj! da #ez kvar"va rade d" naredne red"vne "pravke

pr"vjera rada "dre+eni% skl"p"va i a&re&ata

djelimin" #"jenje "*te(eni% mjesta prek" p"st"je(e& "sn"vn"&premaza



23/93


Glavna "pravka 1 GO p"draz!mijeva "pravk! ili zamjen! svi%dijel"va skl"p"va i a&re&ata ! cilj! d"v"+enja v"zila ! pr"pisan" te%nik"stanje a sast"ji se !-

"pravci svi% me%aniki% termiki% pne!matski% i elektrini%dijel"va skl"p"va i a&re&ata na v"zil! kak" #i se "#ez#ijedi" radv"zila d" sljede(e

red"vne "pravke ist"& ran&aD

p"tp!n"m #"jenj! v"zilaD

zamjeni elektrini% ka#l"va prema p"tre#i.

Red"vn" "dr'avanje elektr" i dizel v!ni% v"zila str!kt!iran" "dstaln"& nadz"ra pranja i i*(enja k"ntr"lni% pre&leda i red"vni%"pravaka deAnisan" je -

cikl!sima r"k"vima i "#im"m k"ntr"lni% pre&leda i

cikl!sima r"k"vima i "#im"m red"vni% "pravaka.

?"ntr"lni pre&ledi elektr" i dizel v"zila "#avljaj! se prema"dre+en"m kriterij!m! a t" je kalendarsk" vrijeme. Ti pre&ledi razlik!j!

se p" vrsti "#im! rad"va i r"k"vima izvr*enja i t" tak" da k"ntr"lnipre&ledi ve(e& "#ima "#!%vataj! sve radnje "dr'avanja pret%"dn"&pre&leda manje& "#ima.

6a svak! vrst! iserij! v!ni% v"zila p"se#n" je pr"pisan" k"jim sek"ntr"lnim pre&ledima p"dvr&ava.

GraAki prikaz cikl!sa k"ntr"lni% pre&leda dat je na slici 5. a vrste i r"k"vik"ntr"lni% pre&leda elektr" i dizel v"zila p" serijama date s! ! ta#eli 0.

#.2. O)r*+,+nj- 3tni/i /o+

Red"vn" "dr'avanje p!tniki% k"la je "n" k"je se !naprijed planira iperi"din" se p"navlja i sadr'i-

pranje i i*(enje

k"ntr"lne pre&lede

red"vne "pravke

U "kvir! pranja i i*(enja p!tniki% k"la am#!lantn" (i*(enje N; se

vr*i ! t"k! v"'nje k"la !vr*teni% ! v"z! d"k se red"vn" i*(enje i pranje



24/93


N0 i temeljn" i*(enje i pranje N2 "#avlja ! te%nikim p!tnikimstanicama.

U "kvir! k"ntr"lni% pre&leda p!tniki% k"la dnevni predledi );"#avljaj! se ! p"etnim i krajnjim stanicama a mjeseni pre&ledi )0 i

tr"mjeseni pre&ledi )3 "#avljaj! se ! te%nikim p!tnikim stanicama"dn"sn" k"lskim radi"nicama.

U "kvir! red"vne "pravke p!tniki% k"la male "pravke 8O i srednje"pravke SO imaj! dv""s"vinska i etver""s"vinska p!tnika k"la d"kvelik! "pravk! >O imaj! sam" etver""s"vinka k"la.

>a'n" je nap"men!ti da se ! >O vr*i "#avezn" skidanje svi%dijel"va skl"p"va a&re&ata i !re+aja sa k"la i temeljna za*titak"nstr!kcije sand!ka k"la "d k"r"zije

#.2.1. 6i/3si i ro/o,i r-)o,no7 o)r*+,+nj+ 3tni/i /o+

7ikl!si i r"k"vi pranja i i*(enja ka" i k"ntr"lni% pre&leda p!tniki%k"la "dre+eni s! ! zavisn"sti "d k"nstr!kcije "dn"sn" namjene k"la tj.da li s! k"la dv""s"vinska ili etver""s"vinska a kriterij!m za nji%"v"izvr*enje je kalendarsk" vrijeme.

Red"vn" i*(enje i pranje N0 se vr*i svak"dnevn" a temeljn"i*(enje i pranje N2 vr*i se svaki% 0;05 dana za dv""s"vinska k"la i 0;dana za etver""s"vinska k"la sa d"zv"ljenim "dst!panjem "d 3 dana.

"zv"ljen" "dst!panje za k"ntr"lne pre&lede ran&a )0 i )3 je d" 0;dana a za k"ntr"lni pre&led ran&a ); "dst!panje nije d"zv"ljen".

7ikl!si i r"k"vi red"vni% "pravaka "dre+eni s! ! zavisn"sti "d-

vrste sa"#ra(aja me+!nar"dni !n!tra*nji me+!&radski ili l"kalnisa"#ra(aj/

najve(e d"zv"ljene #rzine k"la i

#r"ja "s"vina

#.#. O)r*+,+nj+ t-r-tni /o+

Red"vn" ili planiran" "dr'avanje teretni% k"la p"draz!mijeva-

stalni nadz"r ! ekspl"ataciji i t"-

prije i p"slije !t"vara

prije d"davanja k"la v"z!



25/93


! v"z"vima- pri "tpravljanj!pr"laz! i prispije(! v"za

p"slije ist"vara k"la.

?"ntr"lne pre&lede Red"vne "pravke.

?"d "dr'avanja teretni% k"la znaajn" je da p"st"ji sam" jedna vrstak"ntr"ln"& pre&leda k"ji "#!%vata pre&led svi% sastavni% dijel"va iskl"p"va na k"lima !klj!!j!(i k"nic! i "s"vinske le'ajeve.

?"ntr"lni pre&ledi teretni% k"la vr*e se sa "tkaivanjem k"la itretiraj! se na isti nain ka" i vanredne "pravke manje& "#ima tek!(e"pravke/ sa "tkaivanjem pri em! je "#avezanpre&led k"nica.

8ale "pravke 8O ! "kvir! red"vni% "pravki teretni% k"lap"draz!mijevaj!-

pre&led i "pravk! skl"p"va i !re+aja #ez#ijedn"sti ka" *t" s! v"ze(istr"j k"nica te&le(e i "d#"jne naprave

#"jenje "*te(eni% dijel"va k"la.

>elike "pravke >O p"draz!mijevaj! detaljne "pravke svi% dijel"va iskl"p"va na k"lima.

#.4. 6i/3si i ro/o,i r-)o,no7 o)r*+,+nj+ t-r-tni /o+

7ikl!si i r"k"vi "dr'avanja zavise "d vrste le'ajeva najve(ed"zv"ljene #rzine v"'nje k"nstr!kcije i star"sti k"la. ?riterij!m za"dre+ivanje r"k"va za izvr*enje k"ntr"lni% pre&leda je kalendarsk"vrijeme a d"zv"ljen" "dst!panje "d pr"pisani% r"k"va izn"si 3 mjeseca.?riterij!m za i"dre+ivanje r"k"va za izvr*enje red"vni% "pravaka jekalendarsk" vrijeme a d"zv"ljen" "dst!panje "d pr"pisani% r"k"va k"dteretni% k"la za me+!nar"dni sa"#ra(aj se "dre+!je ! sklad! sa"dred#ama RI>a a ! !n!tra*njem sa"#ra(aj! m"&!(e je pr"d!'enje

!zast"pn" 2 p!ta p" , mjeseci ak" t" d"zv"ljava te%nik" stanje k"la.

#.5. V+nr-)no o)r*+,+nj- t-r-tni /o+

>anredne "pravke manje& "#ima tek!(e "pravke/ i vanredne"pravke ve(e& "#ima ka" i pranje i*(enje dezin$ekcija dezinsekcija ideratizacija k"la vr*e se prema !kazan"j p"tre#i.

4. SIGNA$NO SIGURNOSNA I TE$EKOMUNIKA6IONAPOSTROJENJA



26/93


a #i se 'eljezniki sa"#ra(aj m"&a" "dvijati p"tre#na s! te%nikasredstva a dijelim" i% na-

p"kretna sredstva l"k"m"tive va&"ni elektr"m"t"rni ilidizelm"t"rni v"z"vi / i

nep"kretna sredstva k"l"sijeci s elementima &"rnje& i d"nje&!str"ja si&naln"si&!rn"sni i telek"m!nikacijski !er+aji ielektr"v!na p"str"jenja s k"ntaktn"m mre'"m /.

Uz te%nika sredstva ka" naj!tjecajniji $akt"ri na si&!rn" i !redn" "dvijanje'eljeznik"& sa"#ra(aja p"javlj!j! se- "vjek sa sv"jim psi%"Azikim"s"#inama i str!n"m "sp"s"#ljen"*(! te p"stavljena "r&anizacija ite%n"l"&ija 'eljeznik"& sa"#ra(aja.

Upravljanje sa"#ra(ajem "#avlja se pren"*enjem in$"rmacije " nain!kretanja ! "dre+en"m pr"st"r! p!tem si&naln"& !re+aja. Si&naln! !re+aj

ima dakle $!nkcij! "ptimaln"& pren"*enja in$"rmacije !pravljan"msistem!. O#zir"m na d"sada*nji razv"j te%n"l"&ije i "r&anizacijesa"#ra(aja prijen"s in$"rmacije prema p"kretn"m !pravljan"m sistem! je"ptiki prijen"sni p!t.

Sa stajali*ta si&!rn"sti "dn"sn" si&!rn"& "dvijanja sa"#ra(aja "dpres!dn"& znaaja s! "ve "sn"vne radnje a t" s!-

davanje si&naln"& znaka za re&!lacij! sa"#ra(aja primanje in$"rmacije k"ja nedv"smislen" "dre+!je nain "dvijanja

sa"#ra(aja nak"n si&naln"& znaka i reakcij! na primljen! in$"rmacij!.

Si&nalni !re+aj ima dakle "sn"vn! zada(! prenijeti prav"vremen" i jasn"in$"rmacij! p"kretn"m l"kaln" !pravljan"m "#jekt! p!tem "dre+eni%si&nalni% znak"va k"ji se emitiraj! ! "k"lni pr"st"r. a #i si&nalni !re+aj#i" p"!zdan "n m"ra !vijek davati si&nalne p"jm"ve #ez "#zira navanjske i !n!tarnje !ticaje. O#zir"m da "vjek !pravlja si&nalnim!re+ajem "n m"ra d"#iti p"vratn! in$"rmacij! " ispravn"sti !re+aja.

4.1. Si7n+i

6a pren"*enje in$"rmacije ! prikladn"m "#lik! " nain! "dvijanja'eljeznik"& sa"#ra(aja !n!tar "dre+en"& p"dr!ja !p"tre#ljavaj! sesi&ali. Oni re&!liraj! i "si&!ravaj! v"'nj! davanjem si&nalni% znak"va k"jid"p!*taj! ili za#ranj!j! kretanje 'eljezniki% v"zila. Si&nalni znak"vi m"&!#iti vidni "ptiki/ i zv!ni ak!stiki !jni/. 6a vidne si&nale k"ristese-Ppl"e razni% "#lika i #"ja tijela razliit"& "#lika p"l"'aja i #"jesvjetiljke s jedn"m ili vi*e #"ja svjetl"sti razna vidljiva r!na sredstva terazliiti p"l"'aji tijela davatelja si&naln"& znaka. 6a zv!ne si&nale k"ristese- zv"na zvi'daljke sirene ili z!jalice.



27/93


Si&nali ka" materijalna pred"d'#a si&naln"& znaka ili p"jma m"&!#iti stalni ili prijen"sni. Stalni si&nali se m"&! p"stavljati s "#e stranepr!&e ali ! ve(ini naci"nalni% 'eljeznica k"risti pravil" p"stavljanja sdesne strane ! smjer! kretanja v"za.

Si&nali se naje*(e dijele prema sv"j"j k"nstr!kciji i namjeni. Tak" seprema k"nstr!kciji si&nali dijele na lik"vne i svjetl"sne. 'ikovni ilime.ani/ki signalisv"jim "#lik"m naje*(e sv"jim p"kretnim dijel"vima"znaavaj! si&nalne p"jm"ve. N"(! s! nevidljivi pa im se z#"& t"&ad"daj! "#"jene svjetiljke tak" da "va vrsta si&nala ne p"kaz!je isti "#likin$"rmacije.

Svjetlosni signaliza razlik! "d lik"vni% i danj! i n"(! p"kaz!j! ist"tak" *t" #"je si&nalni% svjetiljki imaj! "d&"varaj!(e znaenje.

Si&nali se prema namjeni "dn"sn" te%n"l"*k"m pr"ces! dijele ! vi*esk!pina "d k"ji% s! najznaajnije- &lavni p"m"(ni si&nali i p"kazivai.

Glavni si&nali s!- !lazni izlazni pr"st"rni i za*titni.

Ulaznim signalom se za#ranj!je ili d"p!*ta !lazak ka" i nainkretanja v"za ! stanic! k"l"dv"r/.

0zlaznim signalom se za#ranj!je ili d"p!*ta izlazak ka" i nainkretanja v"za iz stanice ili iz nek"& dr!&"& sl!'#en"& mjesta. Izlazni si&nalise m"&! p"djeliti na- k"l"sijene izlazne si&nale i &r!pne izlazne si&nale.

Prostorni signal za#ranj!je ili d"p!*ta !lazak v"za ! slijede(i

pr!'ni pr"st"rni "dsjek. Ist"vremen" "n "znaava i &ranic! "djavn"&"dn"sn" #l"k"vn"& pr"st"rn"& "dsjeka.6a*titnim si&nal"m se v"z! za#ranj!je ili d"p!*ta pr"lazak prek"

rasp!tnice t"vari*ta stajali*ta transp"rtn"& "tpremni*tva i !lazak !p"se#n" k"l"dv"rsk" p"dr!je.

)"m"(ni si&nali s!- predsi&nali p"navljai predsi&naliziranjamanevarski i &ranini k"l"sijeni si&nali.

Predsignali si&naliziraj! kakav si&nalni znak imaj! nji%"vi &lavnisi&nali.

Ponavlja/i predsignaliziranja k"riste se ! sl!aj! kada se nem"'e p"sti(i pr"pisana daljina vidljiv"sti za &lavne si&nale pa "ni napr"pisan"j daljini vidljiv"sti &lavn"& si&nala p"navljaj! znak predsi&nala.

anevarski signalisl!'e za za*tit! manevarski% p!teva v"'nji i zaza*tit! v"'nje v"za "d manevarsk"& sastava.

rani/ni kolosije/ni signali p"kaz!j! da li je iza ti% si&nalad"p!*tena ili za#ranjena v"'nja v"za ili manevarske k"mp"zicije.

"p!nski si&nali s!- p"kazivai za pravac p"kazivai #rzine i si&nalza p"lazak.

Pokaziva/ima za prava d"p!nj!j! se si&nalni znaci &lavni%si&nala kada d"p!*taj! v"'nj! tak" da p"kaz!j! za k"j! je pr!&! ili za k"je



28/93


p"dr!je k"l"dv"ra d"p!*tena v"'nja. Ovaj p"kaziva m"'e i #r"jk"mk"l"sijeka k"d &r!pni% izlazni% si&nala p"kazivati s k"je& je k"l"sijekad"p!*teni izlazak.

Pokaziva/i brzinep"kaz!j! k"j"m se #rzin"m smije v"ziti prek"p"dr!ja skretnica kad &lavni si&nal d"p!*ta v"'nj! "&ranien"m#rzin"m ak" je #rzina ve(a ili manja "d 5; km%.

Signal za polazakje d"p!nski si&nalni znak na izlaznim svjetl"snimsi&nalima ! "#lik! kr!&a zeleni% si&nalni% sijalica. On se daje kada je ve(d"tini izlazni si&nal p"stavljen za sl"#"dn! v"'nj! s tim da pr"metnik netre#a izlaziti pred v"z.

Svjetl"sni si&nali slika/ se z#"& predn"sti nad me%anikim sv!&dje!&ra+!j!. Qak*e se "dr'avaj! i !pravljaj! p"!zdani s! d"k je k"ntr"lani%"v"& rada i pre#acivanja na p"m"(n! svjetl"st jedn"stavnija. U

svjetl"snim si&nalima k"riste se- crvena '!ta i zelena #"ja. 7rvena #"ja jestalna ili mirna d"k je !paljena a '!ta i zelena se m"&! k"ristiti ka" mirnei trep(!(e svjetl"sti.

4.2. Ur-8+ji 0+ /ontro3 i ost+,j+nj- s/r-tni9+ iis/i0ni9+

Skretnies! di" 'eljeznike pr!&e tj. pr!'n"& &"rnje& str"ja k"ji"m"&!(!je prelaz 'eljezniki% v"zila "dn"sn" v"z"va ! "#a smjera s

jedn"& na dr!&i k"l"sijek #ez prekida v"'nje.?retanjem p" k"l"sijek! 'eljeznika v"zila s! izl"'ena "pasn"sti "ds!dara i izklizn!(a. Na skretnicama "vim "pasn"stima tre#a d"datim"&!(n"st #"ni% s!dara. 6a si&!rn" "dvijanje sa"#ra(aja prek" skretnicen!'n" je da prijev"dniki !re+aj #!de ! praviln"m p"l"'aj! za 'eljeni p!tv"'nje. ?ada jezici nis! ! praviln"m p"l"'aj! v"'nj"m v"zila !z jeziakm"'e d"(i d" isklizn!(a. )ri v"'nji niz jeziak k"d nepraviln"& p"l"'ajajezika d"lazi d" presjecanja skretnice.

Upravljanje skretniom predstavlja me%anik" djel"vanje nap"kretne dijel"ve prijev"dnik"& !re+aja a naziva se p"stavljanje

skretnice. )"stavljanje skretnice ! 'eljeni p"l"'aj m"'e se "#avitinep"sredn" r!nim "kretanjem p"stavljaa smje*ten"& p"kraj skretnicep"sredn" me%anikim p"stavljaem iz skretnik"& #l"ka ili pr"metn"&!reda te elekrt"me%anikim napravama "dn"sn" elektrikim p"stavnispravama. Skretnica sa elektrin"m p"stavn"m sprav"m prikazana je naslici.

u/no postavljanje sketnia predstavlja !pravljanje p"kretnimdijel"vima skretnice ! njen"j nep"sredn"j #lizini djel"vanjem na"d&"varaj!(e p"l!&e s !te&"m.



29/93


e.ani/ko postavljanje predstavlja djel"vanje na "d&"varaj!(ep"l!&e !&ra+ene ! #l"k p"stavnic! tak" *t" se p"kreti p"l!&e pren"seprek" lanaca 'ic"v"da i k"l"t!rnika na p"kretne dijel"ve skretnice imese jezici pre#ac!j! iz jedn"& ! dr!&i p"l"'aj.

Slika 14ain upra!ljanja skretniom8"deran nain !pravljanja skretnicama s jedn"& centraln"& mjesta

"#avlja se elektrinim skretnikim p"stavnim spravama.O#zir"m na si&!rn"st "dvijanja 'eljeznik"& sa"#ra(aja p"tre#n" je

sprijeiti svak! m"&!(n"st !&r"'avanja v"'nje v"za. Njaprije tre#asprijeiti pre#acivanje jezika ! vrijeme pr"laska v"zila prek" stanice tene"vla*ten" pre#acivanje skretnice ! neki dr!&i p"l"'aj. Iz ti% razl"&askretnice se m"raj! "si&!rati *t" se m"'e !initi na vi*e naina &dje jejedan "d najjedn"stavnijizaklju/avanje jezi/ka skretnie.

Skretnice s! "si&!rane-

kad se p"stavljaj! i zaklj!avaj! iz centraln"& mjesta ili se p"stavljaj! nep"sredn" a zaklj!avaj! centraln" ili nep"sredn" se p"stavljaj! i zaklj!avaj!.

)rema nain! "si&!ranja skretnice m"&! #iti ! slijede(im stanjima-

sl"#"dne skretnice p"!zdan" pritvr+ene

p"!zdan" zaklj!ane pritvr+ene i presjeene

Slobodnaje svaka skretnica k"ja nije za!zeta 'eljeznikim v"zil"ma nalazi se ! ispravn"m p"l"'aj! ali nije za!zeta nekim p!tem v"'nje.

Pouzdano pritvrene skretnies! "si&!rane skretnice k"je s! !"visn"sti s &lavnim si&nalima tak" da se m"'e p"staviti d"zv"ljena v"'njasam" !z pravilan i ispravan p"l"'aj skretnice.

*arko!i+ ibonji+ ali+ ,odi 2@


30/93


Pouzdano zaklju/ane s! "ne skretnice k"je se nep"sredn"p"stavljaj! i zaklj!avaj! a ! klj!evn"j s! "visn"sti s &lavnim si&nalima.

Pritvrene skretnie s! sve "si&!rane skretnice- p"jedinanim

tasterima nep"sredn" ak" nemaj! k"ntr"le ili ak" nemaj! klj!evn!"visn"st s &lavnim si&nalima.

Presje/ena skretnia je "na prek" k"je je pret%"dn" "#avljenanepravilna v"'nja niz jeziak pri em! je d"*l" d" nasiln"& pre#acivanjajezika z#"& pritiska t"ka v"zila slika/. )rek" "ve skretnice nije d"zv"ljensa"#ra(aj d"k se skretnica ne pre&leda i p"n"v" "si&!ra.

Slika 15resjeanje skretnie

?"d neposrednog ru/nog prebaivanja skretnie p"l"'ajskretnice se "si&!rava zaklj!avanjem "d&"varaj!(e #rave s klj!emprivr*(en"j na &lavn! tranic! #liz! vr%a jezika. ?lj!evi m"raj! #itistandardizirani. ?lj!evna "visn"st skretnice s &lavnim si&nal"m m"'e se"stvariti i p"m"(! skretniki% #rava p"kraj skretnica.

Slika 1"#onstrukija skretnike bra!e ?'obel?

6a centraln" p"stavljanje zaklj!avanje i k"ntr"l! p"l"'aja jezikaskretnica k"riste se me.ani/ki ureaji za davanje i pren"s k"mandi ime%anike p"stavnje sprave kak" je t" prikazan" slik"m. Sistem zacentraln" !pravljanje skretnic"m 4/ sast"ji se iz- p"stavljaa 0/pren"sn"& 'ic"v"da 2/ i me%anike p"stavne sprave 3/.

Slika 1#6pra!ljanje skretniom me)anikim ure@ajem



31/93


6lektri/ne postavne sprave s! skretnike sprave k"je imaj!elektr"m"t"rni p"&"n za pre#acivanje skretnica iz jedn"& p"l"'aja ! dr!&ime%anik" pridr'avanje skretnica ! krajnjem p"l"'aj! i elektrin! k"ntr"l!

praviln"& i ispravn"& p"l"'aja skretnice. Flektrina p"stavna sprava tre#a"m"&!(iti a!t"matsk" p"stavljanje zaklj!avanje i k"ntr"l! p"l"'ajajezika skretnice iz "dre+en"& mjesta !pravljanja k"riste(i elektrin!str!j!.

Slika 1$Osno!ni dijelo!i elektroposta!ne spra!e tipa Aorenz

0sklizniese p"stavljaj! na ist"varnim i ind!strijskim k"l"sijecimaka" i na takvim mjestima &dje se pri sl!ajn"m p"micanj! va&"na ili

kretanj! l"k"m"tive m"&! !&r"ziti p!tevi v"'nje. Namjena im je dasprijee ne'eljene i "pasne v"'nje p" cijen! iz#acivanja va&"na iz tranica.Iz#acivanje v"zila m"ra #iti !injen" tak" da "na isklizn! prema vanjsk"jstrani k"l"sijeka.

Slika 1)6gradnja iskliznie s posta!nom spra!om

rijanje skretnia. U zimskim !vjetima snije& i led m"&! #iti !zr"ksmetnji ! rad! skretnica. )rema t"me p"tre#n" je izvr*iti "dstranjivanjesnije&a i leda i t" na slijede(e naine-

me%anik" i*(enje #acai plamena %emijskim sredstvima



32/93


za&rijavanje tek!(im &"riv"m ili plin"m elektrinim &rijanjem skretnica.

Skretnie za vozove veliki. brzinaSkretniki !re+aji za k"ntr"l!

p"l"'aja jezika k"ntr"liraj! ispravan i pravilan p"l"'aj jezika i pren"sein$"rmacij! prek" si&naln"& ka#la d" !daljen" relejn"& ili pr"ces"rsk"& SS!re+aja. Naje*(e se !&ra+!j! na pr!&ama s velikim #rznama k"dskretnica s velikim p"l!prenik"m zakrivljen"sti.

Slika 2* Skretnie za !ozo!e !eliki) brzina

4.#. Kontro+ st+nj+ /oosij-/+ i s/r-tni9+

Ure+aji za k"ntr"l! za!zet"sti k"l"sijeka s! SS !re+aji k"ji "#avljaj!k"ntr"l! neza!zet"sti "dn"sn" za!zet"sti k"l"sijeka skretnica i "dsjekapr!&e. ?"l"sijeni str!jni kr!&"vi imaj! "sn"vne namjene-

neprekidn! i a!t"matsk! k"ntr"l! stanja k"l"sijeka !me+!k"l"dv"rsk"m razmak! na skretnicama ili sam"j stanici

isklj!!j! m"&!(n"st prijema v"za na za!zet k"l"sijek ne d"p!*taj! pre#acivanje skretnica p"d v"zil"m "m"&!(!j! a!t"matsk" si&naliziranje pri#li'avanja v"za na

p!tnim prelazima "m"&!(!j! "visn"st kretanja v"za sa znak"vima si&nala.

U sklad! s "v"m $!nkcij"m "vi !re+aj! m"&! "#avljati $!nkcijerazrje*enja p!ta v"'nje !klj!enje a!t"matsk"& !re+aja cest"vn"&prelaza i #r"janje "s"vina ! razdjeln"m p"dr!j! z"ni ran'irn"& k"l"dv"ra idr. Ure+aji za k"ntr"l! s!- iz"lirana tranica iz"lirani "dsjek elektr"niki#r"jai "s"vina iz"lirani "dsjek #ez iz"lirani% !metaka i traniki k"ntakti.



33/93


0zolirana tra/nia je "sn"vni di" sistema elektr"me%aniki% SS!re+aja k"ji "m"&!(!je detekcij! p"l"'aja 'eljeznik"& v"zila k"je tadarazrje*!je p"stavljeni p!t v"'nje. Sast"ji se "d- nap"nsk"& dijela izv"rnapajanja/ ka#l"vski% veza priklj!ne k"l"sijene &lave priklj!ni%

k"l"sijeni% ka#l"va dijela k"l"sijeka iz"liran"& sastava i releja slika/.

Slika 218zolirani odsjek

0zolirani sastavm"ra #iti !&ra+en na d!plim pra&"vima a presjektranice na iz"liran"m sastav! m"ra #iti &ladak #ez neravnina i sk"*enjak"ja #i m"&la "*tetiti iz"laci"ni !metak ! dilataci"n"m razmak!. Iz"liranisastavi m"&! #iti ljepljeni i sastavljeni.

Slika 228zolirani sasta!

7ontrola skretnia. U stanici s! skretnice najva'niji di" p!ta v"'njev"za te je p"tre#n" k"ntr"lirati nji%"v" stanje a za t" se tak"+er k"ristestr!jni kr!&"vi iz"lirani% "dsjeka. 6#"& sl"'en"sti skretnice p"st"je trim"&!(n"sti spajanja &lavn"& i sp"redn"& pravca a t" s!- paraleln"serijski i mje*"vit".

Paralelno spajanje. ?"d "ve vrste spajanja k"riste se dva sp"jaizme+! tranica zz i sp"j na srci*t!. "#ra strana "v"& naina spajanja je

jedn"stavn"st sp"ja s mal" dijel"va a time i mal" kvar"va n" "vdje jel"*e *t" nema k"ntr"le "dv"jn"& "dsjeka.Serijsko spajanje. Tranice "dv"jen"& i &lavn"& k"l"sijeka sp"jene

s! serijski i kr"z nji% staln" tee. Na taj nain s! zad"v"ljeni "sn"vni !sl"viza si&!rn"san rad str!jn"& kr!&a i si&!rn"st sa"#ra(aja. Q"*a strana "v"&naina spajanja je t" *t" tre#a vi*e k"ntr"lirani% sastava i dr!&i% presp"jaizme+! tranica.

je%ovito spajanje. ?ada se z#"& k"nstr!kcijski% razl"&a iz"liranisp"j ne smije p"staviti tik iza srca skretnice m"&!(e je izvesti str!jni kr!&k"ji ima tri presp"ja. Sp"j je d"#ar jer p"st"ji stalna k"ntr"la stanjasp"redn"& i &lavn"& k"l"sijeka.



34/93


35/93


kad s! z#"& asimetrije na *inama jake p"vratne str!jeelektrine v!e

za%tjeva staln! k"ntr"l! i "dr'avanje ne m"&! se k"ristiti ! t!nelima radi vla&e nep"!zdan rad ! ki*n"m peri"d! na k"l"sijecima s metalnim pra&"vima ne m"&! se k"ristiti.

)rema k"nstr!kciji i nain! djel"vanja k"ntakti m"&! #iti- me%anikima&netski elektr"niki i "ptiki.

e.ani/ki %inski kontakt!klj!!je i isklj!!je str!jni kr!& relejni%!re+aja za k"ntr"l! za!ze(a k"l"sijeka. Ned"staci "vi% k"ntakata s!-"sjetljiv"st na led snije& neist"(e i tr"*enje dijel"va. Izlazni si&nalne!jednaen je za razliite te'ine v"zila.

Slika 24*e)aniki inski kontakt

agnetski %inski kontakti elektriki s! pasivni elementi a rade!z p"m"( !&ra+eni% stalni% ma&neta #ez p"se#n"& napajanja. Naje*(ese k"riste na !re+ajima za a!t"matsk" "si&!ranje cest"vni% prelaza za!klj!enje i isklj!enje cest"vne si&nalizacije. Ned"staci ma&netski%k"ntakata jes!- p"kretni dijel"vi k"ji se tr"*e/ i starenje permanentni%ma&neta k"ji s vremen"m sla#e/ *t" nep"v"ljn" !tie na p"!zdan"st i"sjetljiv"st.

Slika 25*agnetski inski kontaktB lije!o C slobodno+ desno C zauzetomjesto kolosijeka.

6lektri/ki %inski kontakt ! skl"p! s #r"jaem "s"vina sl!'i zak"ntr"l! stanja me+!stanini% razmaka pr"st"rni% "dsjeka k"d J)a a!&ra+!je se i ! stanin"m p"dr!j! &dje se ne m"&! izvesti klasini str!jnikr!&"vi s iz"liranim "dsjecima. Ned"statak elektr"niki% k"ntakata jest-

nep"!zdan"st ! rad! k"d svi% pr"mjera t"k"va i #rzina v"zila. Tak" npr.va&"ni k"ji imaj! manji pr"mjer t"k"va "d standardni% !vijek i si&!rn" ne



36/93


aktiviraj! k"ntakte d"k k"d veliki% #rzina v"zila d"#iveni imp!ls je vrl"kratak pa se m"'e desiti da ne aktivira #r"jil".

Slika 2"4lektriki inski kontakt

+roja/ osovinadi" je SS !re+aja k"ji "#avlja neprekidn! k"ntr"l!neza!zet"st" k"l"sijeka skretnica i "dsjeka pr!&e tak" *t" #r"ji "s"vinek"je !laze i izlaze iz "dsjeka i mem"rira stanje. )"red "sn"vni% $!nkcija#r"jaem "s"vina se m"'e !klj!iti i razrje*iti a!t"matski !re+aj cest"vn"&prelaza mjeriti #rzina v"za i sl. Flektr"niki #r"jai "s"vina se naje*(e!&ra+!j! na J)!.?"mpletan #i !re+aj #r"jaa "s"vina tre#a" imatislijede(a sv"jstva-

m"ra #r"jati k"d svi% #rzina v"zila m"ra #r"jati #ez "#zira na "k"lin!- vrste t"k"va pra&"ve i

zast"r

m"ra #r"jati i k"d variranja nap"na napajanja i izlazni% imp!lsa m"ra se jedn"stavn" !&raditi p"pravljati !&a+ati i "dr'avati da

ne izaz"ve zast"j ! sa"#ra(aj! z#"& rad"va m"ra #iti ne"sjetljiv na vremenske prilike m"ra #iti ne"sjetljiv na sve "stale metalne dijel"ve va&"na "sim

"n% k"ji &a aktiviraj! m"ra #iti ne"sjetljiv na vi#racije *ina m"ra #iti p"de*en tak" da kvar daje si&nalj"* ve(e si&!rn"sti.


Slika 27.Pri"z rd #ro$%osovin

Slika 28.1!o#2r3i e(e2ronii &ro'ao#o!ina


37/93


4.5. Ur-8+ji 9-ntr+no7 /oo),ors/o7 3r+,j+nj+

?"l"dv"ri i stanice s! "ni dijel"vi 'eljeznike pr!&e ! k"jima se"#avljaj! p"se#ni elementi te%n"l"*k"& pr"cesa 'eljeznik"& sa"#ra(aja a

p"se#n" va'ni te%n"l"*ki pr"cesi k"ji se ! njima "#avljaj! s!-

prijem v"z"va "tprema v"z"va kri'anja preticanja i ran'iranje v"z"va.

?ak" #i se "stvarili "vi pr"cesi k"ji m"raj! #iti si&!rni te !#rzal""dvijanje sa"#ra(aja ! k"l"dv"re i stanice se !&ra+!j! SS !re+aji.

O#avljanje "sn"vni% te%n"l"*ki% $!nkcija ! k"l"dv"rima i p"stajamaizv"di se ! etiri $aze-

0. )r"metnik d"n"si "dl!k! " vrsti v"'nje2. Stanin" "s"#lje ili SS !re+aji/ pripremaj! ili "si&!ravaj! p!t

v"'nje3. >"z "#avi v"'nj!4. Stanini SS !re+aji se p"stave ! p"etn" stanje.

Tip"vi !re+aja za "si&!ranje stanice-

stanica s me%anikim p"stavljanjem i "si&!ranjem stanica s me%anik"m p"stavnic"m stanica "si&!rana elektr"me%anikim !re+ajen stanica "si&!rana elektrinim !re+ajem stanica "si&!rana elektr"nikim !re+ajem

e.ani/ke postavnies! !n!tra*nji SS !re+aji k"jima se "#avljar!n" p"stavljanje si&nala p"m"(! p"stavni% p"l!&a lik"vni% si&nala ipredsi&nala te za "stvarivanje me%anike "visn"sti si&nala s p"l"'ajemskretnica i s !re+ajem "si&!ranja cest"vni% prelaza. Njima se m"'e"#avljati p"stavljanje skretnica i iskliznica te zas!njivanje skretnica prek"p"stavni% p"l!&a skretniki% me%aniki% p"stavni% sprava i zas!na.Glavni dijel"vi me%anike p"stavnice s!- p"st"lje p"stavne p"l!&e#l"k"vne #rave i sand!k "visn"sti.



38/93


Slika 2)6krsnia s me)anikokm posta!niom

+lokovni aparatis! dijel"vi !n!tra*ni% SS !re+aja k"ji sl!'e zaelektrin" p"vezivanje elekr"me%anik" !pravljanje iz jedn"& mjesta i

"stvarivanje i "stvarivanje "visn"sti me%aniki% p"stavnica. )"vezani s!elektrinim v"d"vima a &lavni dijel"vi s! im- #l"k"vni "rmar sand!k"visn"sti i spajanje drveni "rmar i p"kaziva p!ta v"'nje.

Slika 3*;loko!ni aparat

6lektroni/ke postavnie. U k"l"dv"rsk"j z&radi smje*tena jecentralna ra!narska jedinica 1 k"l"dv"rski mikr"ra!nar. Na nje&a jepriklj!en al$an!meriki dava k"mandi prek" k"je& pr"metnik !pravljaitavim !re+ajem. 6a k"ntr"l! stanja vanjski% elemenata "si&!ranja sl!'im! k"l"rm"nit"r k"ji je tak"+er priklj!en na mikr"ra!nar. Na centraln!jedinic! m"'e se !klj!iti i printer.

Pouzdanost i sigurnost ureaja. )"!zdan"st nek"& sisemamjeril" je kvalitete !&ra+eni% elemenata ka" i izvr*eni% rad"va k"dm"nta'e !re+aja na teren!.

Ta#lica "visn"sti pred"!je sa"#ra(aj ! stanin"m i me+!stanin"mrazmak! a "dre+!je se iz slijede(i% elemenata-

"sn"vni% pravila si&!rn"& p!ta v"'njep"l"'aja skretnica i iskliznicastanja p!tni% prelazastanja iz"lirani% "dsjekastanja si&nala.

Ta#lica "visn"sti je &raAki prikaz p!teva v"'nji i me+!s"#ni"visn"sti elemenata p!teva v"'nji ! nek"j stanici k"ji s! "#!%va(eni SS!re+ajem. Ta ta#lica je "sn"vni d"k!ment p" k"jem se izv"de sve te%nike!sl"vne "visn"sti.

4.(. $o/o=oti,s/+ si7n+i0+9ij+



39/93


6adatak svi% si&!rn"sni% sistema k"ji !p"tp!nj!j! ili zamjenj!j!ma*in"v"+! je pren"*enje in$"rmacija " stanj! si&nala na !re+aje !l"k"m"tivi. 8n"&e nesre(e ! 'eljeznik"m sa"#ra(aj! s! !zr"k"vane

s!#jektivnim razl"zima ma*in"v"+e i "#jektivnim zavisn" " vidljiv"stisi&nala.)rijen"s s"&nalizacije ! l"k"m"tiv! se vr*i p!tem-

19 Pruni. ,S ureaja 1 sistem JS !re+aja ima pr!'ne il"k"m"tivske dijel"ve pa se p"p!larn" nazivaj! pr!'ni i l"k"m"tivski!re+aji. )r!'ni dijel"vi !&ra+!j! se !z *ine i p"vez!j! s pripadnim si&nal"mda na l"k"m"tivske dijel"ve pren"se in$"rmacij! ili na si&nakni znak st"j ilineki "d si&nalni% znak"va za "&ranien! #rzin!. Q"k"m"tivski di" JSaprima in$"rmacij! i pr"vjerava #!dn"st v"zaa pr"vjerava kre(e li sev"zil" #rzin"m ve("m "d d"p!*tene i a!t"matski p"d!zima #rz" k"enje

ak" ne*t" nije ! sklad! s pr"&ramiranim. Q"k"m"tivski di" !re+aja jeaktivni di" a pr!'ni di" je pasivni i ne za%tijeva napajanje.

2/ 'okomotivski ureaj. Q"k"m"tivski di" !re+aja sast"ji se "dslijede(i% skl"p"va-

relejsk"& skl"pa k"mandn" k"ntr"lne pl"e sa siren"m skl"pa za re&istracij! dijel"va l"k"m"tivski% #aliza i elektr"pne!matsk"& ventila.

Takasti sistemi si&nalizacije-

auto stop ureaji 1 namjena im je da preda in$"rmacij! spr!&e na l"k"m"tiv! " p"tre#i sni'enja #rzine ili za!stavljanjapred si&nal"m st"j te evidentira #!dn"st i ispravne p"st!pkema*in"v"+e. Ned"statak sistema je *t" nema nikakvi%in$"rmacija k"d si&nalni% znak"va d"zv"ljene v"'nje

opti/ki sistemi s radioaktivnim izotopima 1 naj#"lji se

p"kaza" #ek"ntaktni ind!ktivni sistem.

4.. Ur-8+ji 0+ osi73r+nj- ot,or-n- r37- i0=-83 st+ni9+

)"d "tv"ren"m pr!&"m p"draz!mjevam" pr!&! izme+! !lazni%si&nala dvije s!sjedne stanice. Osn"vn" pravil" je da se izme+! stanica nesmij! na(i dva v"za k"ji v"ze ! ist"m ili s!pr"tn"m smjer!. Taj pr"#lem sepjavi" im je na pr!zi p"el" sa"#ra(ati vi*e v"z"va.

Ledn" "d prvi% rje*enja t"& pr"#lema je priv"lni k"l!t. 6a stanice J i p"st"ja" je sam" jedan k"l!t k"l!t J. >"z je smi" kren!ti iz jedne "d"vi% stanica prema dr!&"j sam" ak" je ma*in"v"+a ima" k"l!t J.



40/93


r!&i nain je sp"raz!mjevanje tele$"n"m dvaj! pr"metnika "sa"#ra(aj! v"za izme+! s!sjedni% stanica. Ovdje p"st"ji sam" jedan va'an!sl"v- na tele$"nsk! mre'! se ne m"'e nitk" dr!&i !klj!iti "simpr"metnika i pr"metni& "s"#lja k"je "si&!rava p!t v"'nje na t"m dijel!

pr!&e.Up"red" s razv"jem elektr"me%anik"& stanin"& SS !re+ajarazvijen je i elektr"me%aniki !re+aj me+!stanine zavisn"sti. Rad "v"&!re+aja se temelji na rad! #l"k"vne jedinice.

,utomatski pruni blok ,P+. ?arakteristike J)a s! slijede(e-

me+!stanini razmak je p"dijeljen na pr"st"rne "dsijeke k"je&ranie si&nalima

si&nali se !pravljaj! i k"ntr"liraj! elektrinim p!tem sam v"z a!t"matski aktivira si&nal si&!rn"st sa"#ra(aja "visi sam" " !re+enjima ak" s! ispravni a

"vjek !klj!en ! sa"#ra(aj na princip! red!ndacije p"ve(avasi&!rn"st "dvijanja pr"meta

ek"n"min"st je p"ve(ana jer se ne p"ve(ava #r"j izvr*n"&"s"#lja

p"sti'e se ve(a pr"p!sna m"( i #rzina maksimalna k"j!d"zv"ljava trasa elektr"nika i a!t"matika.

)r!'ni dijel"vi J) !re+aja s!- skl"p"vi za k"ntr"l! za!ze(a#l"k"vni% "dsjeka pr!'ni ili #l"k"vni si&nali relejski skl"p za !pravljanjesi&nalima skl"pza #l"kiranje smjera skl"p za pr"mjen! smjera nap"jni!re+aji i ka#l"vska mre'a.

4.. -j-0ni/- t--/o=3ni/+9ij-

6a si&!rn" i eAkasn" "dvijanje 'eljeznik"& sa"#ra(aja ne"p%"dan jep"!zdan i #rz pren"s p"dataka nared#i i "#avijesti. Takav pren"sin$"rmacija i k"m!niciranje izme+! "s"#lja "m"&!(!je telek"m!nikacijskisistem. On "#!%vata- pr!'ne veze za !pravljanje k"ntr"l! i "dr'avanje

te%niki% sredstava i daljinske tele&ra$ske i tele$"nske veze 'icama ka" i#e'ine radi" veze.?"riste se slijede(a sredstva k"m!niciranje izme+! "s"#a te%niki%

!re+aja i sredi*ta !pravljanja pr"met"m-

ren"sni sistemi za pren"s in$"rmacija tele&ra$ske veze tele$"nske veze radi" i U?>veze inter$"nska mre'a

"zv!enje sl!'#eni% mjesta t"nski zapisi i d"k!mentacija



41/93


in$r"rmacijsk" sistemi "#avje*tavanja p!tnika i viz!alni nadz"r zatv"renim T>sistem"m

Prenosni sistemi. Telek"m!nikacijske veze "stvar!j! se prek"

zrani% v"d"va ka#l"vske mre'e i radi"k"minikacijski !re+aja. 6raniv"d"vi se ne k"riste k"d elektriAcirani% pr!&a jer s! "sjetljivi a rasipnaelektr"ma&netska p"lja. Ne "m"&!(avaj! si&!rn! i p"!zdani vez! jer s!"sjetljivi i na atm"s$erske pr"mjene. )re$erira se iz&radnja sk!plji%ka#l"vski% veza. eljeznike veze se naje*(e "stvar!j! p"dzemnimka#l"vima. e'ina veza "stvar!je se p"m"(! antena prim"predajnika.Jntena predajnika emitira ! pr"st"r elektr"ma&netne val"ve.

:elegra;ske veze s! prvi i najjedn"stavniji nain pren"*enjain$"rmacija. 6adatak im je da "si&!raj! *t" #r'i i d"k!mentirani pren"s"#avjesti izme+! sl!'#eni% mjesta. U 'eljeznike tele&ra$ske !re+aje!#raja se- klasian teleprinter ell"vi tele&ra$ski !re+aji i najn"viji tele$aks!re+aji ka" npr. $aksimil veza.

Teleprinter je aparat k"ji p"r!ke ispsi!je zank"vima. 6a davanje iprimanje sl!'#eni% "#avjesti na 'eljeznici k"riste se ell"vi tele&ra$ski!re+aji k"ji crtaj! sl"va. eljeznika !prava i stanice za pren"s pisani%d"k!menata naje*(e k"riste tele$aks !e+aje. Tele$aks me"d"m sekinranjastandardn"& papira $"rmata J4 pretvara tiskani tekst ! eletrine imp!lsek"ji se pren"se klasinim tele$"nsk"m linij"m.

:ele;onske vezena 'eljeznici "stvarij! se prek" tri tipa tele$"nski%

aparata i centrala. 8nduktorski teleDoni i centrale napajaj! se l"kaln"m#aterij"m. Svaki Qaparat ima !&ra+en &enerat"r p"zivne str!je k"ji sevrti r!ic"m. ?"d s!&"v"rnika je zv"n" 1 prijemnik t"& p"zivn"& si&nala.*ikroDoni teleDonski) aparatase m"&! napajati iz #aterije ! tele$"nsk"jcentrali. 7entralna #aterija spaja sve mikr"$"ne k"risnika. EutomatskiteleDonski aparati i entrale se tak"+er napajaj! iz centralne #aterije ame+!s"#ne veze k"risnika !sp"stavljaj! se a!t"matski prek" a!t"matsketele$"nske centrale k"je se z"v! JTcentrale. >eza se !sp"stavlja#iranjem #r"ja k"risnika a prekida sp!*tanjem sl!*alice. )redn"stia!t"matski% centrala s! ve'a #rzina !sp"stavljanja veze ve(a si&!rn"strada i manji tr"*k"vi "dr'avanja. )"dr!je !n!tar k"je& se "#avljaj! veze

izme+! k"risnika z"ve se mre'na &r!pa. Svaka mre'na &r!pa ima &lavn!vi*e v"r"vni% i p"tre#an #r"j krajnji% centala.

veze se m"&! "stvariti na nek"lik"naina- dupleks3!ezom+ simpleks3!ezom i semidupleks radio3!ezom.

!pleksvez"m m"'e se raditi d" 0; km !daljen"sti izme+!predajnika i prijemnika. Garantirana je veza #ez "#zira na atm"s$erske

!vjete d" 3 km. 6a%tijeva veliki #r"j kanala jer stanicavr*i prijem na jedn"j$rekvenciji $0/ a emitiranje na dr!&"j $2/ ka" *t" je prikazan" na slici.



42/93


Slika 31. :uplerska !eza

?"d simpleksveze radi se na jedn"j $rekvenciji a skl"pk"m sepre#ac!je stanica na "da*iljanje ili prijem. Takva je veza jedn"stavna jertre#a !p"la manje kanala "d d!pleks veze.

Slika 32Simpleks3!eza

Semid!pleks radi"veza k"risti dvije $rekvencije. Staci"naran stanicaemitira i prima ist"vremen" d!pleks/ d"k m"#ilne imaj! prijem i predaj!na jedn"j "d $rekvencija ali ne ist"vremen" dv"$rekventni simpleks/.

Slika 33Semidupleks3!eza

Navedeni tip"vi U?>veza k"riste se ! ran'irnim stanicama na&radili*tima "tv"rene pr!&e k"d rem"nta ili "dr'avanja SSU ili &"rnje& ili

d"nje& v"daa za sp"raz!mijevanje.

Na pr!&ama se k"riste anal"&ni sistemi radi"dispeerske vezeizme+! sa"#ra(ajn"& dispeera i ma*in"v"+e l"k"m"tive Slika "&/.

Ure+aji za k"ntr"l! i "#avje*tavanje s!- re&istr"$"ni i in$"rmacijskisistemi. a #i se p"ve(ala #!dn"st i k"ntr"lira" rad "s"#lja a sve ! svr%!*t" si&!rnije& "dvijanja pr"meta na 'eljeznici se staln" snimaj! svisl!'#eni tele$"nski raz&"v"ri i nal"zi. T" se "#avlja p!tem vi*ekanalni%kvalitetni% a&net"$"na k"ji se nazivaj! re&istr"$"ni. Snimanje se vr*ineprekidn" na = ili 02 satne ma&net"$"nske vrpce.



43/93


Slika 34Enalogni sistem radio3dispeerske !eze

4.!. D+jins/3 3r+,j+nj- sis7n+nosi73rnosni=3r-8+ji=+ t--/o=+n)+

)"d p"jm"m daljinsk"& !pravljanja SSU US/ p"drsz!mijeva se!pravljanje s vi*e SSU s jedn"& mjesta a time p"sredn" i pr"met"mv"z"va. Takav s!stav naziva se telek"manda.

Osn"vna k"nA&!racija sistema daljinsk"& !pravljanja si&nalnim!re+ajima data je na slici.

Slika 35;loko!na s)ema daljinskog upra!ljanja

7FS 1 centralna stanica mjest" "dakle se !pravljaJS 1 daljinska stanica mjest" &dje je !re+aj k"jim se !pravlja.

7FS ima "prem! za k"m!nikacij! "vjeks!stav. Sast"ji se "dp"kazne pl"e ili >U vide" displa !nit/ tastat!re ili ta#ela ili mi*acentraln"& pr"ces"rsk"& s!stava skl"pa za dija&n"stik! #ilje'enje ik"m!nikacijsk"& skl"pa.

JS ima "prem! za pri%vat javljanja s mjesn"& !re+aja za prijen"sprimljene k"mande na mjesni !re+aj i k"m!nikacij! s 7FS"m. Svaki "s"vi% p"ds!stava ima i sv"j !re+aj za napajanje.

8"derni sistemi US se temelje na mikr"pr"ces"rsk"j te%n"l"&iji i

m"d!larn"& s! tipa.



44/93


)rik!pljanje i predaj! in$"rmacija JS radi p"m"(! p"se#n"&relejsk"& me+!skl"pa k"ji se naziva inter$ejs inter$ace /.

S!elje je ! "#lik! relejski% &r!pa. Razlik!j! se tri vrste &r!pa i t"

prekl"pna k"mandna i javljaka. Sam naziv p"kaz!je i $!nkcij! &r!pe.)rekl"pna &r!pa na k"mand! iz 7FS ili k"mandn"& st"la ! sam"j stanicipreklapa sve !laze ! SSU na JS ili na k"mandni st"l ! sam"j stanici.

Slika 3";lok s)ema ure@aja :ES

Telek"mandni !re+aj nije k"mpletan ak" ! centraln"j p"stavnici nema!re+aja za snimanje reda v"'nje svak"& v"za. ?"ri*tenjem p"dataka iztelek"mandn"& s!stava ka" i !re+aja za pra(enje kretanja v"z"va !!re+aj! za snimanje reda v"'nje !crtava se pisaem tek!(i red v"'njev"z"va k"ji se kre(! ! p"dr!j! prekriven"m telek"mand"m. Takvisnimljeni &raAk"ni tek!(e& reda v"'nje imaj! velik" znaenje pri analizipra(enja pr"meta na 'eljeznik"j mre'i p"kriven"j telek"mand"m. Otkrivase prav" stanje #rzina kretanja v"z"va !ska &rla sla#a "r&anizacija radaka" i dr!&i #itni ar&!menti k"ji m"&! p"sl!'iti za p"#"lj*anje "dvijanjapr"meta.



45/93


46/93


Slika 3#Organizaija saobraaja !ozo!a u staninom razmaku

#/ Odjavni razmakFk"ji p"draz!mijeva rast"janje na relaciji stanica"djavnica ili "djavnica"djavnica zad!'eni% za re&!lisanje

sa"#ra(aja na takvim pr"st"rnim "dsjecima. ?"d veliki%me+!stanini% rast"janja ili d!&i% vremena v"'nje v"z"va izme+!stanica p"stavljaj! se p"se#na sl!'#ena mjesta zvana "djavnicek"je imaj! zadatak da "#avijeste " pr"lask! v"za p"red "v"&sl!'#en"& mjesta i da je samim tim dati pr"st"rni "dsjek sl"#"dan "djava. )"stavljanjem "djavnica se "m"&!(ava da se izme+! stanica! ist" vrijeme m"&! na(i dva v"za ime se p"ve(ava pr"p!sna m"(pr!&e na dat"m me+!stanin"m razmak!. Slika 2 daje prikaz stanjak"d "r&anizacije sa"#ra(aja v"z"va ! "djavn"m razmak!.

Slika 3$Organizaija saobraaja !ozo!a u odja!nom razmaku

c/ +lokovni razmakF k"ji p"draz!mijeva p"dijeljen"st "dsjeka

a!t"matskim pr!'nim #l"k"m J)/. ?"d J)a se sa"#ra(aj!zast"pni% v"z"va slije+enjem re&!li*e a!t"matskim p"stavljanjemsi&nala #l"ka ! p"l"'aj za#ranjene ili d"zv"ljene v"'nje prilik"mpr"laska v"za p"red #l"ka. U red"vn"m sa"#ra(aj! v"z"va pri rad!J)a !zast"pni v"z"vi sa"#ra(aj! slije+enjem na zelen" sa dvasl"#"dna pr"st"rna "dsjeka izme+! pret%"dn"& i !zast"pn"& v"za.Slika 3 daje prikaz stanja k"d "r&anizacije sa"#ra(aja v"z"va !#l"k"vn"m razmak!.

Slika 3)Organizaija saobraaja !ozo!a u bloko!nom razmaku

)"red navedeni% naina m"&!(e je izvr*iti "r&anizacij! sa"#ra(aja v"z"va!v"+enjem sistema telek"mande daljinsk" !pravljanje sa"#ra(ajem.



47/93


5.1. S+st+j+nj- ,o0o,+

Sastajanje v"z"va je zajedniki naziv za "peracije !kr*tavanjamim"ila'enja preticanja i s!stizanja v"z"va ka" najsl"'eniji% "peracija

re&!lisanja sa"#ra(aja v"z"va sa aspekta #ez#jedn"sti sa"#ra(aja.

a/ Ukr%tavanjeF p"d !kr*tavanjem v"z"va se p"draz!mijevasastajanje dva v"za iz s!pr"tni% smjer"va ! stanicama prisa"#ra(aj! na jedn"k"l"sjen"j pr!zi. Ukr*tavanje m"'e #iti-

Red"vn" kada je t" deAnisan" Red"m v"'nje )remje*ten" kada se vr*i naknadn" premje*tanje !kr*tavanja

! dr!&! stanic! z#"& ka*njenja v"za ili v"z"va Odre+en" kada je p"tre#n" "drediti za !lazak v"za sa

priklj!ne pr!&e na &lavn! pr!&! a v"z za !kr*tavanje na&lavn"j pr!zi j"* nije pr"*a" niti je !kr*tavanje #il" predvi+en"Red"m v"'nje

)ri t"me je !krsni v"z "naj k"ji tre#a da p"+e iz stanice prema Red!v"'nje sa predvi+enim !kr*tavanjem.

#/ imoilaenjeF p"d mim"ila'enjem v"z"va se p"draz!mijevasastajanje dva v"za iz s!pr"tni% smjer"va na dv"k"l"sjen"j pr!zi.

c/ PretianjeF p"d preticanjem v"z"va se p"draz!mijeva sastajanje

dva v"za ist"& smjera ! stanici sa k"je se !zast"pni v"z "tpremaprije ve( prispjel"& pret%"dn"& v"za.

d/ SustizanjeF p"d s!stizanjem v"z"va se p"draz!mijeva sastajanjedva v"za ist"& smjera ! stanici sa k"je se pret%"dni v"z "tpremaprije ve( prispjel"& !zast"pn"& v"za.

5.2. Osno,ni --=-nti r-73is+nj+ /r-t+nj+ ,o0o,+

Do3;t-nj-

)rije "tpreme v"za ! "dre+eni pr"st"rni "dsjek m"ra se tra'iti sa&lasn"sts!sjedne stanice za "tprem! v"za. Ov" tra'enje sa&lasn"sti se nazivad"p!*tenje i p"tre#n" je za !tvr+ivanje za!zet"sti ili sl"#"dn"stipr"st"rn"& "dsjeka "d strane s!sjedne stanice. "p!*tenje se m"ra tra'iti"d s!sjedne stanice #la&"vremen" tak" da se prije p"laska ili pr"laskav"za ve( ima d"p!*tenje za nji%"v !lazak ! "dre+eni pr"st"rni "dsjek. )"pravil! se d"p!*tenje "d s!sjedne stanice ne tra'i za peri"d d!'i "d 0;min!ta prije p"laska ili pr"laska v"za. Jk" se predvi+a da v"z nak"nd"#ivanja d"p!*tenja ne(e m"(i p"(i ili pr"(i ! r"k! "d 0; min!ta "nda se

" t"me "#avje*tava s!sjedna stanica sa ist"vremenim p"ni*tavanjemd"p!*tenja. K"n"&ramski t" iz&leda "vak"-



48/93


Poni;t+,+ s- )o3;t-nj- 0+ ,o0 ?roj .............. :r-0i=-otr+,ni/+ ,o0o,+"z #r"j ....................primam prezime "tpravnika v"z"va s!sjedne stanice/.

3. Otpravnik v"z"va iz s!sjedne stanice "d&"vara "tpravnik! v"z"va"tpremne stanice za sl!aj da ne prima v"z- Neka eka v"z#r"j .................... prezime "tpravnika v"z"va s!sjedne stanice/

4. Otpravnik v"z"va iz "tpremne stanice za #il" k"ji "d dva m"&!(a

sl!aja "d&"vara- Raz!mi" prezime "tpravnika v"z"va"tpremne stanice/ a nak"n t"&a p"st!pa sa v"z"m ! sklad! sad"#ivenim "d&"v"r"m.

Prij+,+

)"d prijav"m v"za se p"draz!mijeva znak k"jim jedna "djavnica"#avje*tava dr!&! "djavnic! da je v"z !*a" ! "dre+eni pr"st"rni "dsjek.)rijava v"za se daje sam" na pr!&ama sa sa"#ra(ajem ! "djavn"mrazmak!.

)"st!pak davanja prijave je slijede(i-

0. Odjavniar "tpremne "djavnice p"ziva "djavniara s!sjedne"djavnice i in$"rmi*e rijeima- >"z d"lazi

2. Odjavniar s!sjedne "djavnice "d&"vara "djavniar! "tpremne"djavnice rijeima- Raz!mi"

O)j+,+

)"d "djav"m v"za se p"draz!mijeva davanje "#avje*tenja jedn"&sl!'#en"& mjesta dr!&"m da je v"z k"mpletan prispi" sa zavr*nimsi&nal"m na kraj! v"za te da je pr"st"rni "dsjek sl"#"dan za naredn!v"'nj!. Odjava se daje zavisn" "d naina "r&anizacije sa"#ra(aja.

a9 Stani/ni razmak=



49/93


?ada je v"z p"tp!n" prispi" ! stanic! i kada je !lazni si&nal zanjim p"stavljen na znak St"j "tpravnik v"z"va "#avije*tavapret%"dn! "tpremn! stanic!- >"z #r"j ................. "vdjeprezime "tpravnika v"z"va/

Jk" je v"zn" vrijeme pr"tekl" a "djava nije d"#ivena"tpravnik v"z"va "tpremne stanice m"'e p"zvati "tpravnikav"z"va s!sjedne stanice- Le li v"z #r"j ................ tam"

Otpravnik v"z"va s!sjedne stanice zavisn" "d sl!ajap"tvr+!je prispje(e v"za *t" se smatra "djav"m ili "d&"varasa- Ne pr!&a za!zeta

b9 Odjavni razmak=

?ada je v"z pr"*a" p"red pr"st"rn"& si&nala i kada p"stavisi&nal sa znak"m St"j "djavniar p"ziva s!sjedn! "djavnic!ili stanic!- Ovdje "djavnicastanica v"z #r"j ............... "vdje

J-)no,r-=-ni 3+0+/ i i0+0+/ ,o0o,+ 3i0 st+ni9-

Ledn"vremeni !lazak i izlazak v"z"va !iz stanice je d"p!*ten sam"ak" se p!tevi v"'nje "vi% v"z"va me+!s"#n" ne sijek!. Uk"lik" se ipakp!tevi v"'nje "vi% v"z"va me+!s"#n" sijek! "nda se m"ra p"st!piti naslijede(i nain-

?"d jedn"vremen"& !laska dva v"za iz ist"& ili s!pr"tni%smjer"va dr!&i v"z se smije p!stiti ! stanice tek nak"n !laskaprv"& v"za ! stanic! i nje&"v"& za!stavaljanja !n!tar me+ikapredvi+en"& !lazn"&/ k"l"sjeka.

?"d jedn"vremen"& izlaska dva v"za ! ist"m smjer! dr!&i!zast"pni/ v"z se smije "tpremiti iz stanice tek kada prvipret%"dni/ v"z "sl"#"di p!t v"'nje pr"st"rni "dsjek/ dr!&"m

!zast"pn"m/ v"z!. ?"d jedn"vremen"& !laska i izlaska dva v"za v"z na izlask! se

smije "tpremiti iz stanice tek kada je d"laze(i v"z "sl"#"di""d&"varaj!(i izlazni me+ik "dn"sn" s!pr"tni v"z se smije primiti! stanic! tek kada je d"laze(i v"z "sl"#"di" p!t v"'nje.

U "nim stanicama k"je nemaj! !lazne si&nale a za sl!aj p"tre#ejedn"vremen"& d"laska dva v"za jedan v"z se !vijek m"ra za!staviti nadaljini za!stavn"& p!ta ispred !lazne skretnice sa davanjem si&naln"&znaka MSt"j crvena zastavica sa kr!'nim ma%anjem "s"#lja/.



50/93


51/93


52/93


O#!stavljanje manevrisanja i dr!&i% kretanja v"z"va ili v"zila k"jam"&! !&r"ziti v"'nj! v"za za k"&a se "#ez#je+!je p!t v"'nje.

Na za!zet ili djelimin" nepr"%"dan k"l"sjek v"z se m"'e primitisam" ! iz!zetnim sl!ajevima p"d !sl"v"m da se na sl"#"dn"m ilipr"%"dn"m dijel! m"'e smjestiti !n!tar me+ika.

)"d za!zetim k"l"sjek"m se p"draz!mijeva stanini k"l"sjek-

na k"me se nalaze v"zila ili predmeti na k"me me+ici na izlazn"j strani nis! sl"#"dni i kada se manevarskim i dr!&im kretanjima na izlazn"j strani presjeca

ili d"dir!je p!t pretravanja.

)"d djelimin" nepr"%"dnim k"l"sjek"m p"draz!mijeva se k"l"sjek k"jije d" izvjesn"& mjesta nepr"%"dan z#"& "*te(enja prekida *inske vezeitd. Sl"#"dn"st "dre+en"& stanin"& k"l"sjeka pr"vjerava "tpravnikv"z"va izlask"m na sami k"l"sjek p!tem skretniara ili p!tem si&naln"si&!rn"sni% stanini% !re+aja k"jima se "m"&!(ava p"!zdana k"ntr"la i!pravljanje za!zet"*(! k"l"sjeka ! stanici.

Otr-=+nj- ,o0+ i0 st+ni9- :o+0+/ i ro+0+/ "p*tim nal"&"m i tele$"nski

?"d direktn"& naina "tpreme "tpravnik v"z"va se k"risti si&nalnimsredstvima i znacima k"ji s! pr"pisani Si&nalnim )ravilnik"m 0. ?"d

!smene "tpreme se nare+enje za p"lazak ili pr"lazak v"za daje v"z"v"+i ilima*in"v"+i !k"lik" nema v"z"v"+e ili se isti nalazi na kraj! v"za.



53/93


54/93


"ekivan"& p"laska ili pr"laska v"za kr"z sl!'#en" mjest" k"je vr*iaviziranje.

An+i0+ ,o0+

Jnaliza v"za predstavlja izvje*taj k"jim p"lazna "tpremna/ stanicav"za "#avje*tava naredn! rasp"redn!ran'irn! ili krajnj! !p!tn!/ stanic!" "dlask! i sastav! v"za te dr!&im #itnim p"dacima " kretanj! i rad!v"za. Hest" se "ve analize pr"slije+!j! i me+!stanicama. Jnaliza v"za sesastavlja na "sn"v! teretnice S5@/. Jnaliz! v"za red"vn" sastavlja"tpravnik v"z"va a iz!zetn" "dre+eni p"m"(ni radnik p"pisni v"z"v"+a/.Jnaliza v"za sadr'i slijede(e elemente-

vrst! v"za #r"j v"za

stvarn" vrijeme "tpreme iz p"lazne stanice naziv p"lazne stanice serijski #r"j radni% l"k"m"tiva ! v"z! nain !p"tre#e v!a

zapre&a me+!l"k"m"tiva i p"tiskivalica/ p"sjedanje l"k"m"tiva inji%"v d"micil

stvarna #r!t"masa v"za sa d!'in"m v"za ! "s"vinama i metrima@5;=,52;/

sastav v"za v"zila k"j! v"z !zima ! me+!stanicama nain pratnje v"za i d"micil v"z"pratn"& "s"#lja

pr"mjena red"vn"& sastava p!tnik"& v"za transp"rt nar"ite p"*iljke v"z ili k"la/ "#avijest " stanicama za k"je se "dn"si prek"raena d!'ina v"za i

di"nice na k"jima se v"z p"tisk!je zapre'e ......

5.#. R-73is+nj- /r-t+nj+ s3rotni ,o0o,+

Najsl"'enija sit!acija re&!lisanja kretanja k"d sastajanja v"z"va je!kr*tavanje. Ukr*tavanje predvi+en" red"m v"'nje se naziva redo!no

ukrta!anje a stanica ! k"j"j je "n" predvi+en" 1 stanica red"vn"&!kr*tavanja. Jk" se !kr*tavanje ne(e izvr*iti ! stanici red"vn"&!kr*tavanja ist" se m"ra premijestiti ! nek! dr!&! stanic!. Sit!acija"vakv"& !kr*tavanja se nazivapremjeteno ukrta!anje.

U sl!aj! da se v"z"vi z#"& ka*njenja ili "tpreme m"raj! !krstiti prijepredvi+en"& vremena i pri t"me !kr*tavanje nije predvi+en" Red"mv"'nje m"ra se "drediti stanica za takv" !kr*tavanje. ata sit!acija se !"v"m sl!aj! naziva odre@eno ukrta!anje. )remje*tanje i "dre+ivanje!kr*tavanja se vr*i sp"raz!mn" izme+! zainteres"vani% stanica. Ovakavsp"raz!m p"staje p!n"va'an tek kada se na pr"pisani nain !tvrdi. T" s!

ut!r@ena ukrta!anja a stanica je stanica !tvr+en"& !kr*tavanja. >"z k"jise "tprema iz stanice k"ja tra'i red"vn" ili !tvr+en" !kr*tavanje prema



55/93


stanici !kr*tavanja je ukrsni !oz a dr!&i v"z iz s!pr"tn"& smjera suprotni!oz.

Post3+/ r-=j-;t+nj+ i 3t,r8i,+nj+ 3/r;t+,+nj+

Stanice "premljene sa "d&"varaj!(im k"m!nikaci"nim !re+ajimatele$"n sa re&istr"$"n"m iili tele&ra$/ red"vn" !tvr+!j! p"st!pak!kr*tavanja na slijede(i nain-

0. Stanica k"ja n!di !kr*tavanje premje*ta ili "dre+!je/ dr!&"j stranici"#ra(a se rijeima >"z #r"j .............. !krsni/ !krsti(e se sa v"z"m#r"j .............. s!pr"tni/ ! ................... k"mpletan naziv stanice/"tpravnik v"z"va/.

2. Stanica k"ja pri%vata !kr*tavanje "d&"vara slijede(im rijeima >"z#r"j ............... !krsni/ !krsti(e se sa v"z"m #r"j ...................

s!pr"tni/ ! ...................... k"mpletan naziv stanice/ sp"raz!man"tpravnik v"z"va/.

Nak"n rijei sporazuman m"&! se izdati sa"p*tenja " !lask! jedn"&ili "#a v"za "&ranien"m #rzin"m nare+enje " za!stavljanj! v"za itd.

Jk" s! stanice "premljene sa tele$"n"m #ez re&istr"$"na i #eztele&ra$a ili s! re&istr"$"n "dn"sn" tele&ra$ ! kvar! !kr*tavanje se m"ra!tvrditi !z pris!stv" svjed"ka. Svjed"ke ! t"m sl!aj! p"ziva stanica k"japrima !kr*tavanje.

Jk" stanice nis! "premljene sa tele$"n"m re&istr"$"n"m itele&ra$"m ili s! sva navedena sredstva ! kvar! nije d"zv"ljen" vr*itipremje*tanje i "dre+ivanje !kr*tavanja. Utvr+ivanje !kr*tavanja jed"zv"ljen" sam" k"d p"!zdan"& sp"raz!mijevanja izme+! stanica. U t"msl!aj! je d"zv"ljen" sam" red"vn" !kr*tavanje pr"pisan" Red"m v"'njes tim da se !krsni v"z m"ra #ez!sl"vn" zadr'ati ! stanici red"vn"&!kr*tavanja d"k s!pr"tni v"z ne prispije ! stanic!.



56/93


(. STA>I$NA POSTROJENJA E$EKTROVU&E

Sta#ilna p"str"jenja elektrine v!e ine-

1 elektr"v!ne p"dstanice i nap"jni dalek"v"di1 k"ntaktna mre'a1 p"str"jenja za sekci"niranje1 p"str"jenja za daljinsk" !pravljanje

(.1. S3st+,i n++j+nj+ --/trini r37+

Napajanje elektriAcirani% pr!&a rije*en" je raznim s!stavimanapajanja "visn" " te%n"l"*k"j razini ener&etski% i elektr"str"jarski%k"mp"nenata k"je s! !klj!ene ! pr"ces p"&anjanja elektr"v!ni% v"zilate i te%nik" 1 ek"n"mskim !vjetima ! raznim zemljama. )rikazi napajanjadani s! na Slii .1.)"st"je etiri "sn"vna s!stava napajanja k"ja s! razvrstana premanazivn"m nap"n! vrsti str!je ist"smjerne ili izmjenine/ i $rekvenciji ak"

se radi " napajanj! izmjenin"m str!j"m. U primjeni s! slijede(i s!staviist"smjerne i izmjenine str!je-

ist"smjerni 05;; > ist"smjerni 3;;; > m"n"$azni 05 k> 0, 23 z m"n"$azni 25 k> 5; z

Ist"smjerni sistem zadr'ali si se ! Italiji dijel"vima Kranc!ske i !p"dr!jima k"ja s! #ila p"d nji%"vim p"litikim ili te%n"l"*kim !tjecajem.

8"n"$azni s!stav napajanja 05 k> i $rekvencije 0, 23 z !veden je !Bvicarsk"j J!striji Njemak"j Bvedsk"j i N"rve*k"j ! p"etk!elektriAkacije a kasnije i pr"*irivan. Ni'a $rekvencija je primjenjena z#"&



57/93


jedn"$azni% k"lekt"rski% m"t"ra k"ji s! tada #ili ! !p"tre#i !elektr"v!nim v"zilima i smanjivanja &!#itaka k"ji s! t" ve(i *t" je$rekvencija ni'a. 6#"& t"&a taj s!stav napajanja ini zase#naelektrener&etska mre'a "d elektrini% centrala prek" dalek"v"da i

elektr"v!ni% p"dstanica d" k"ntaktne mre'e speciAne k"nstr!kcije. ?ak"je ta mre'a s p"ve(anjem #r"ja elektriAcirani% pr!&a pr"*irivana nije seisplatil" mijenjati s!stav napajanja ! tak" iz&ra+en"j elekrt"ener&etsk"jin$rastr!kt!ri pa se ! navedenim zemljama stari s!stav zadr'a".

Te%n"l"*ki najmla+i s!stav napajanja k"risti m"n"$azn! str!j!$rekvencije 5; z s nazivnim nap"n"m 25 k>. Nje&"va je najve(a predn"st! "dn"s! na dr!&e s!stave ! t"me *t" se elektr"v!na p"dstanicapriklj!!je direktn" na zemaljsk! elektr"privredn! mre'!. )"red t"&a z#"&visik"& nazivn"& nap"na za d"#ivanje iste sna&e za p"&"n elektr"v!ni%v"zila p"tre#na je manja str!ja a samim time s! i presjeci v"dia ! skl"p!k"ntaktne mre'e manji *t" d"n"si i velik! !*ted! k"d iz&radnje i

pr"*irenja s!stava.



58/93


Slika 51S)ematski prikaz napajanja elektriirani) pruga

)"&"n elektr"v!ni% v"zila ! t"m s!stav! rije*en je !p"tre#"mserijsk"& ist"smjern"& m"t"ra k"ji se p"kaza" naj#"lje "s"#ine ! "dn"s!na dr!&e vrste. Re&!lacija nap"na "#avlja se p!tem trans$"rmat"ra aizmjenina str!ja ispravlja se silicijskim di"dnim ili tirist"rskim ispavljaima! elektr"v!n"m v"zil!.

(.1.1. St+?in+ ostroj-nj+ --/tro,3- s3st+,+ 25 /VH 5" '0

S!stav sti#ilni% p"str"jenja elektr"v!e m"n"$azn"& sistema 25 k>5; z ine elektr"v!ne p"dstanice F>)/ p"str"jenja za sekci"niranje



59/93


)S/ !re+aji l"kalne k"mande ! 'eljeznikim stanicama 1 stanice/ ik"ntaktne mre'e ?8/.

Flektr"v!ne p"dstanice "#avljaj! $!nkcij! trans$"rmacije nap"na

00; k> mre'e na nap"n 25 k> 5; z k"ji se p!tem mre'e prekidaa irastavljaa pr"slije+!je na nap"jne krak"ve. Napajanje k"ntaktne mre'eizveden" je "#in" jedn"stran" i t" tak" da svaka F>) napaja krak"vek"ntaktne mre'e antenski tj. d" p"l"vine me+!!daljen"sti izme+!s!sjedni% F>)a na jedn"j i na dr!&"j strani. Na sredini izme+! dvije F>)nalazi se p"str"jenje za sekci"niranje s ne!tralnim v"d"m. Ne!tralni v"dsl!'i da elektr"v!n" v"zil" ne pren"si dvije z"ne napajanja s raznimnap"nskim i str!jn im !vjetima ! dat"m tren!tk! *t" #i d"vel" d" *tetni%iskrenja k"ja m"&! "*etiti k"ntaktn! mre'! i elektr"v!n" v"zil". Jk"jedna F>) ispadne iz p"&"na njezini nap"jni krak"vi se spajaj! nas!sjedne F>)e p!tem rastavljaa ! p"str"jenj! za sekci"niranje. Tak"+er

se ! sl!aj! #il" k"je& kvara ili red"vni% rad"va ! sekciji k"ntaktne mre'e"na m"'e isklj!iti iz p"&"na da ne "meta n"rmalan rad na ispravn"mdijel! pr!&e. Takv" prespajanje sekcija k"ntaktne mre'e naziva sesekci"niranje ?8 a "#avlja se raskl"pnim aparatima k"ji se nalaze ! svimdijel"vima sta#ilni% p"str"jenja elektrine v!e. ijele se prema namjenina prekidae i rastavljae te rastavljae sna&e.

)rekidaima i rastavljaima sna&e m"'e se prekidati str!ja v!e d"ks! "#ini rastavljai smij! k"ristiti sam" ! #eznap"nsk"m stanj! ?8.>is"k"nap"nski prekidai imaj! !&ra+ene skl"p"ve za za*tit! ?8 "d

prek"str!jni% "ptere(enja prek"str!jna za*tita/ i na&li% pr"mjenaadmitracije *t" predstavlja j"* jedn! ! niz! predn"sti primjene izmjeninestr!je v!e ! "dn"s! na ist"smjern!.

(.2. Ur+,j+n- st+?ini= ostroj-nji=+ --/trin- ,3-

(.2.1. N+ini 3r+,j+n+

)"d !pravlajnjem sta#ilnim p"str"jenjima elektrine v!ep"draz!mijevaj! se sve manip!lacije raskl"pnim aparatima i !re+ajima na"kvir! ti% p"str"jenja k"ji se "#avljaj! ! svr%! p"!zdan"& i kvalitetn"&napajanja elektrin"m ener&ij"m.

Ovisn" " t"me iz k"je& se mjesta i kak" se !pravlja p"st"je slijede(inai!ni !pravljanja-

nep"sredn" centraln" daljinsk" !pravlajnje N7/ p"sredn" centraln" daljinsk" !pravla

faktori sigurnosti u zeljeznickom saobracaju

Documents