1

FARMACEUTSKI TEHNIČAR

STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS FARMACEUTSKIH TEHNIČARA HRVATSKE

ožujak - lipanj 2017.

2

Slika s naslovnice: Trbušasti vrč s plitkim kanelurama ispod drške ima urezan znak *(južna Italija, 4.-3.st. pr.Kr.)

ANAMNEZA - POVIJEST BOLESTI U ANTIČKOM SVIJETU

Nakladnik HRVATSKO DRUŠTVO FARMACEUTSKIH TEHNIČARA Zagreb, Vlaška 81.a e. pošta: tajnik@hdft.hr OIB 83131423239

Predsjednik HDFT-a Svjetlana Jakovac e. pošta: predsjednik@hdft.hr 099/2285905

Glavna i odgovorna urednica Kristina Miković e. pošta: urednistvo@hdft.hr 099/3931947

Uređivački odbor Ivan Bilokapić Stjepan Brkić Miroslav Čizmić Martina Gal

Svjetlana Jakovac Andrijana Jozanović Sandra Martinec Jelena Poturica Jasmina Vajdić

Adresa uredništva Zagreb, Vlaška 81a (dvorište) IBAN HR3423600001101240952 s naznakom za “Tehničar” e. pošta: urednistvo@hdft.hr

Lektorica Mira Jelić, prof.

Tehnička urednica Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o.

Tisak Sveučilišna tiskara d.o.o., Zagreb Trg m. Tita 14

1500 primjeraka

3

Bolje je voljeti nego biti voljen.

Sv. Franjo Saleški

4

5

Poštovani kolege i kolegice,

poštovani čitatelji!

Na sastanku SO-a, održanom 3. lipnja 2017., raspravljali

smo o problematici u našem svakodnevnom radu i obavili

pripreme s organizacijskim odborom za sljedeći stručni skup.

U ovom broju donosimo informacije o superhrani,

Halmedu, antitrombocitnim lijekovima, bakterijskoj rezisten-

ciji, aromaterapiji, nove spoznaje u fi zijatriji, stresu u ljekarni

i mnogim drugim poučnim temama. Objavljujemo i Statut

HDFT-a, Kodeks i pravilnike koje donosi Skupština sa svim

izmjenama. Autorica „Razotkrivanja“ je odustala od pisanja

zbog cenzure.

Hrvatsko farmaceutsko društvo u veljači je obilježilo 70

godina rada. Od osnutka (1946.) do danas sjedište društva

je u Zagrebu, u Masarykovoj 2, a zgradu je dao izgraditi lje-

karnik Antun Kögl 1897. godine i darovao je farmaceutima

za društveno djelovanje. Prilikom obilježavanja 70. Obljetnice

predstavljena je knjiga „Ljekarnički dom - Od privatnog vla-

sništva do staleškog doma“, autorice Stelle Fatović Ferenčić,

Jasenke Feber Bogdan i Maje Jakševac Mikša. Sadržaj knjige

je o izgradnji zgrade, u kojoj ljekarni-čko poslovanje prelazi u

strukovno djelovanje te rad HFD-a.

Tema Svjetskog dana zdravlja „Razgovarajmo o depresi-

ji“, obilježena je 7. travnja, gdje su se mogle skupiti spoznaje

i informirati javnost o uzrocima, prevenciji i liječenju istog.

Cilj je potaknuti ljude da razgovaraju i pravodobno potraže

pomoć - jer depresija nanosi velike štete pojedincu i okolini.

Planova i programa je mnogo, stoga sve članove društva

pozivam da se aktivno pridruže našem zajedničkom radu. Svi

su dobrodošli.

Naša prava proistječu iz kvaliteta i snage našeg društva,

a to su naši redoviti i aktivni članovi, čija je obveza redovito

plaćanje članarine.

Bliže se topli dani, ljeto nam kuca na vrata, našim čita-

teljima i njihovim obiteljima te poslovnim partnerima, želim

ugodan godišnji odmor.

Kristina Miković,

glavna urednica

www.sveucilisnatiskara.hr

T: 385(01) 45 64 430, 45 64 428 F: 385(01) 45 64 427 E: info@sveucilisnatiskara.hr sveucilisna@net.hr

7

BAKTERIJSKA REZISTENCIJA - NAJVEĆI PROBLEM DANAŠNJICE?

M. Osenički *

Bakterije - jedan od najmanjih oblika života, ujedno i jedan od najrasprostra-njenijih. Kad bi odnos ljudskog organizma s bakterijskim bio isključivo simbiotski ili posve neovisan, pitanje bakterijske evolucije i mehanizama za preživljavanje ne bi bilo čestim predmetom proučavanja. S obzirom na rastući broj patogenih i oportuni-stičkih bakterija, uza sve učestaliji nastanak višestruko otpornih bakterijskih sojeva, sve je više istraživanja ponovno usmjereno otkrivanju novih antimikrobnih lijekova.

U borbi za opstanak, često su i same bakterijske vrste te koje u međusobnoj borbi za prostor i životne uvjete luče spojeve za eradikaciju drugih bakterijskih vrsta – prirodne antibiotike. Kako bi se obranile - i od prirodnih i od umjetnih antimikro-bnih spojeva - bakterije razvijaju mehanizme otpornosti. Kako bismo mogli shvatiti problematiku razvoja novih antimikrobnih lijekova, moramo najprije promotriti me-hanizme i brzinu razvoja bakterijske otpornosti na lijekove.

Mehanizmi bakterijske otpornosti dijele se u nekoliko skupina – modifi kacija antimikrobne molekule, sprečavanje dolaska antibiotika do ciljne molekule, promje-ne i/ili zaobilaženje ciljnih mjesta/molekula, te otpornost nastala zahvaljujući sustav-nom prilagođavanju. Modifi kacije antimikrobne molekule mogu biti kemijske naravi (poput acetilacije, fosforilacije ili adenilacije antibiotske molekule, time se koriste jednako Gram-pozitivne i Gram-negativne bakterije) ili razaranje molekule antibioti-ka (korištenjem, primjerice, enzima – najpoznatiji primjer su b-laktamaze koje raza-raju amidnu vezu b-laktamskog prstena kod Gram-negativnih bakterija). Sprečavanje dolaska antibiotikado ciljne molekule postiže se pojačanim izbacivanjem molekule iz bakterijske stanice (korištenjem porina ili efl uks-pumpi) ili smanjenom propust-ljivošću stanične membrane. Smanjenje propusnosti stanične membrane postiže se smanjenjem broja transmembranskih kanala ili lučenjem mukozne ovojnice (biofi -lma) oko kolonija koja ometa difuziju antibiotika do same bakterijske stanice. Osim smanjenja propusnosti, baterijske membrane imaju ugrađene efl uks-pumpe kojima aktivno izbacuju molekule antibiotika iz stanice.

Zbog modifi kacija ciljnih molekula u bakterijskim stanicama, antibiotici ne mogu prepoznati svoje mete te se ne pokazuje njihovo djelovanje. Bez obzira na me-hanizam ili kombinaciju istih, posljedica je uvijek jednaka - neučinkovitost antibio-tika.

Incidencija infekcija višestruko rezistentnim bakterijama eksponencijalno raste. Kod kritično bolesnih pacijenata (oboljelih od raka, kroničnih bolesti, transplantacije

* Maja Osenički, mag. pharm., univ. mag. pharm. razvoj lijekova

8

organa i sličnih), sve češće govorimo ne samo o porastu morbiditeta nego i morta-liteta. Ono što se postiglo otkrićem antibiotika i antimikrobne terapije - ponovno je ugroženo. Zbog neprikladnog propisivanja (kod liječenja virusnih bolesti, primjene neučinkovitih antibiotika za prisutne infekcije) ili nepridržavanja terapije (prerano svojevoljno pacijentovo prekidanje terapije, preskakanje doze i slično), u organizmu pacijenta dolazi do prisutnosti antibiotika u subinhibitornim i neučinkovitim koncen-tracijama. Nizom ispitivanja dokazano je kako su antibiotici u tim koncentracijama zapravo preuzeli drugu funkciju – onu glasničkih molekula. U toj funkciji antibiotici potiču razvoj rezistencije. Bilo da je riječ o poticanju bakterije na stvaranje biofi lma ili poticanju na razvoj enzima koji razgrađuju antibiotik, dolazi do ubrzanog nastanka otpornosti na primijenjeni antibiotik koja se zatim genetskim kodom prenosi na okol-ne stanice, kao i na sve sljedeće stanice koje će se razviti iz tih kolonija. S obzirom na to da je svaki pacijent u stalnoj interakciji sa svojom okolinom, navedene bakterijske stanice šire se u okoliš i dalje umnažaju. Ako uzmemo u obzir da su komunikacija i prijenos genetskog materijala mogući i između različitih bakterijskih vrsta, jasno je kako se greške u jednoj terapiji mogu multiplicirati do nepoznatih granica.

Suočeni s brzim evolucijskim prilagodbama bakterijskih sojeva, znanstvenici se sve više okreću otkrivanju potencijalnih antibiotskih djelovanja novih spojeva i otkri-vanju novih terapijskih pristupa, koji bi mogli biti „otporni na bakterijsku otpornost“ ili povećati učinkovitost već dostupnih lijekova.

Jedan od takvih terapijskih pristupa je primjena inhibicije bakterijske međusta-nične komunikacije (eng. „quorum sensing“, QS). Rast bakterijskih kolonija, virulen-tnost, nastanak biofi lma i niz drugih metaboličkih čimbenika posljedica su koordini-ranosti bakterijske zajednice, koja se postiže zahvaljujući „quorum sensing“-u (QS). QS je proces ovisan o broju stanica u koloniji, a nastaje interakcijom autoinducira-jućih signalnih molekula i transkripcijskih aktivatora koji dalje reguliraju ekspresiju višestrukih ciljnih gena vezanjem na očuvane DNA elemente. Interferencijom s ovim sustavima ne ugrožava se izravno bakterijski opstanak, stoga ne dolazi do intenziv-nog razvoja rezistencije. QS inhibiciju moguće je postići bilo djelovanjem na auto-induktorske molekule ili djelovanjem na njihove receptore. Prirodnim ili sintetskim molekulama, moguće je inhibirati nastanak autoinduktora, inaktivirati ili potpuno razoriti autoinduktorske molekule (kemijski, enzimski, metabolički, imunološki), ili djelovati na receptore kompetitivnim inhibitorima (biljnim ekstraktima, spojevima životinjskog podrijetla, spojevima mikrobnog podrijetla, sintetiziranim malim mo-lekulama, protutijelima na autoinduktorske molekule, enzimima). U ispitivanjima na području QS-a uočavaju se različiti stupnjevi inhibicije, tako i različiti odgovori bakterijskih stanica – od samog smanjenja virulentnosti do učinka na rast kolonija i inhibiciju proliferacije. Istodobna primjena inhibitora QS-a i antibiotika pokazala je značajan sinergistički učinak, što je omogućilo primjenu nižih doza oba lijeka, smanjilo nuspojave kao i incidenciju razvoja rezistencije. Time se otvorila mogućnost ponovne primjene antibiotika koji su zbog alergijskih reakcija, pojave rezistencije ili, primjerice, potrebe za primjenom visokih doza bili rjeđe primjenjivani ili čak već proglašeni opsolentnima.

9

Zanimljiva je i primjena bakteriofaga, specifi čnih bakterijskih virusa koji ko-riste bakterijske stanice za razmnožavanje. Uočene su određene prednosti, poput vi-soke specifi čnosti, s obzirom na to da bakteriofag ne napada stanice domaćina ili nativne mikrofl ore i visoke učinkovitosti jer se bakteriofag replicira dokle god ima ciljanih bakterijskih stanica u okolišu. Različiti su načini primjene, a proizvodnja je jeftina, brza i jednostavna. Ipak, uočene su i neke mane. Unošenjem stranog genet-skog materijala kod pacijenta postoji mogućnost transfera gena, a prilikom naglog uništenja bakterijskih stanica dolazi do otpuštanja mnoštva potencijalnih antigena i toksina te kod pacijenta može doći do nastanka pojačanog imunološkog odgovora i razvoja upalnih procesa. Prilikom primjene lizina (produkata bakteriofaga) uočeno je iznimno jako i brzo djelovanje uz dokazan nastanak imunološkog odgovora doma-ćina i kratko poluvrijeme raspada.

Siderofori su male molekule koje keliraju željezo kod aerobnih bakterija radi vezanja kisika. Kao i kod ljudi, ako se aerobne bakterijske stanice ne opskrbljuju uredno kisikom, one ne mogu opstati. Stoga je primjena jačih kelata (tvari koje će također vezati željezo, ali s većim afi nitetom) još jedan mogući pristup, poglavito s obzirom na to da su istraživanja ukazala i na mogući sinergizam prilikom istodobne primjene kelata i antibiotika. Drugi mogući način ometanja vezanja željeza na side-rofore je primjena cjepiva protiv siderofora.

Kod bakterija koje stvaraju biofi lm, možemo poboljšati eliminaciju bakterijskih stanica iz domaćina i učinkovitost antibiotika. S obzirom na to da biofi lm djeluje i kao mehanička (smanjuje propusnost) i kao kemijska zaštita (zbog površinskog na-boja biofi lma) bakterijskih kolonija, djelovanjem na njega povećava se podložnost bakterija na drugu primijenjenu terapiju. Proteini vanjske membrane (primjerice, lektini) omogućuju spajanje stanica međusobno, ali i spajanje na podlogu radi na-stanka biofi lma. Kompetitivni inhibitori mogu potaknuti raspad biofi lma, osobito u kombinaciji s antibioticima. Primjenom enzima radi razgradnje sastavnica biofi lma, poput egzopolisaharida, slabi biofi lm i jača djelovanje istodobno primijenjene terapi-je. Poticanjem prirodnog procesa bakterijskih kolonija da u stanjima s manje dostu-pnog kisika ili nutrijenata napuštaju biofi lm, smanjuje se njegova zaštitna funkcija, a bakterije postaju podložnije za druge terapijske pristupe.

U današnje doba sekvenciranja genetskih kodova, potrebno je primijeniti sve moguće pristupe za bolje razumijevanje bakterijskih procesa radi otkrivanja novih i što učinkovitijih terapija. Komparativna genomika nije lijek, već je alat za bolje razumijevanje faktora virulencije, nalaženje novih meta i analizu cijelih bakterijskih populacija. Njen je cilj praćenje ponašanja bakterijske zajednice radi otkrivanja rezi-stencije na samom početku, kao i promjene populacije nakon liječenja. Velika je po-moć istraživačima koji traže nove terapije, ali i medicinskom osoblju jer omogućuje bolji nadzor nad učinkovitošću terapije.

Zašto je toliko važno razviti nove terapijske pristupe ili pratiti razvoj bakterijske rezistencije? Prosječno razdoblje razvoja lijeka (od inovacije do registracije) mjeri se u desetljećima. Brzina stope razvoja bakterijske rezistencije mjeri se u satima. U današnje doba, kada je svijet jedno veliko globalno selo, transport robe i ljudi znatno

10

je ubrzan. Tvari koje unosimo u okoliš (liječenjem ljudi, liječenjem životinja, treti-ranjem biljaka) djeluju na okoliš, time i na bakterijske sojeve znatno jače no što smo svjesni. Liječenje pacijenata od rastućeg broja višestruko rezistentnih bakterijskih so-jeva predstavlja globalni zdravstveni, ali i ekonomski problem. S tim na umu Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Opća skupština Ujedinjenih naroda žele skrenuti pozornost svih zemalja svijeta na potrebu za prevencijom i racionalnom uporabom antibiotika u svim oblicima (ne samo prilikom primjene kod ljudi). Tim je povodom WHO donio Plan djelovanja na svjetskoj razini za suzbijanje rezistencije na antimi-krobne spojeve, a Opća je skupština UN-a posvetila dio 71. skupštine raspravi o tom ključnom problemu.

Kao što su svjetske i mnoge nacionalne organizacije uočile, problem bakterijske otpornosti na antimikrobnu terapiju nije stvar izoliranog slučaja. To je rastući pro-blem koji bi sve zemlje svijeta mogao baciti u novu ekonomsku i zdravstvenu krizu. Ako se ne razviju i implementiraju sustavi racionalnog raspolaganja antimikrobnom terapijom, ali i hitno ne poveća osviještenost populacija o pravilnoj primjeni antibi-otika, neće postojati načini liječenja bakterijskih infekcija. Komplikacije kod drugih zahvata o kojima sada razmišljamo usputno, postat će stalna pojava, a morbiditet i mortalitet znatno porasti kod svih operativnih zahvata i složenih terapija. U situaciji smo kad je znanje moć - ali znanje svakog pojedinca. Svaki se pojedinac mora u pot-punosti osvijestiti u pogledu posljedica svog djelovanja - racionalna farmakoterapija u punom smislu riječi. Sada više no ikada, ljekarnik - kao stručnjak na svojem po-dručju - može svojom savjetodavnom funkcijom učiniti najviše. Inače ćemo se naći usred sukoba Davida i Golijata - na strani Golijata.

LITERATURA

1. Munita JM, Arias CA. Mechanisms of Antibiotic Resistance, Microbiol Spectr. 2016, 4(2)

2. Davies J. Are antibiotics naturally antibiotics? J Ind Microbiol Biotechnol. 2006; 33:496-499.

3. www.who.int/antimicrobial-resistance/en4. Osenički M. Inhibicija bakterijske međustanične komunikacije kod Pseudomonas

aeruginosa, specijalistički rad, Sveučilište u Zagrebu, 2013.

11

ANTITROMBOCITNI LIJEKOVI

J. Morović *

U zapadnom društvu raste udio kardiovaskularnih bolesti. U terapiji kardiovasku-larnih bolesti - posebice tromboze, infarkta miokarda, ishemijskog cerebrovaskularnog inzulta, plućne embolije – značajno mjesto imaju antitrombocitni lijekovi.

Antitrombocitni lijekovi su antiagregacijski lijekovi, sprečavaju agregaciju trombocita i formiranje ugruška. Cilj je potpuno onemogućiti nastanak ugruška ili spriječiti rast formiranog ugruška. Prvenstveno ti lijekovi djeluju u arterijskom sustavu, a antikoagulansi u venskom sustavu. Terapijske indikacije su u liječenju nestabilne angine pektoris, tranzitorne ishemične atake, sekundarna prevencija infarkta miokarda. Najstariji, i najviše primjenjivan lijek iz ove grupe je acetilsalicilna kiselina. Prednost je duga uporaba i dobro poznavanje mehanizma djelovanja ovoga lijeka. (Vrhovac i sur., ured., 2007.)

1. INHIBITORI CIKLOOKSIGENAZE

ACETILSALICILNA KISELINA Acetilsalicilna kiselina je lijek koji se primjenjuje kao antipiretik, analgetik i an-

tireumatik te kao antiagregacijski lijek i vazodilatator. Primjenjuje se kao nesteroidni protuupalni lijek i kao antiagregacijski lijek. Razlika je u dozi za koju je namjenu - niže doze od 75-300 mg dnevno koriste se za antiagregacijski učinak, dok se za antipire-tičko, analgetičko 300-900 mg uzimaju svakih 4-6 sati, a za protuupalno djelovanje primjenjuju se veće doze od 4-8 g dnevno. Acetilsalicilna kiselina je neselektivni COX inhibitor, odnosno u niskim dozama inhibira COX 1, a u visokim dozama COX 2 en-zim. Uloga COX 1 enzima je u regulaciji aktivnosti u krvotoku i krvnim pločicama, a COX 2 enzim je inducibilan enzim koji ima ulogu u sintezi proupalnih prostaglandina. (Vrhovac i sur., ured., 2007.; Calder, 2010.)

Mehanizam djelovanja acetilsalicilne kiseline je ireverzibilna inhibicija COX 1 enzima acetiliranjem serinskog ostatka na poziciji 529, time su spriječene dalje tran-sformacije arahidonske kiseline. (Bach-Rojecky, 2010.)

Inhibicija COX 1 enzima uzrokuje smanjenu produkciju tromboksana A2. Tromboksan A2 nastaje u aktiviranim trombocitima i ima protrombotička svojstva. Stimulira aktivaciju novih trombocita, povećava agregaciju trombocita preko ekspresije receptora GP IIb/IIIa na staničnoj membrani trombocita.

* Jure Morović, mag. pharm.

12

Cirkulirajući fibrinogen veže se za te receptore na susjednim trombocitima, te se nastavlja dalje učvršćivanje ugruška. Acetilsalicilna kiselina je kontraindicirana kod djece mlađe od 12 godina zbog velike vjerojatnosti razvoja Reyeva sindroma.

S obzirom na učestalu uporabu ASK u općoj populaciji, stječe se pogrešan dojam da je ASK bezopasan lijek. Stoga je nužno upozoriti pacijente na rizike otežanog zaustavljanja krvarenja kod operativnih zahvata, utjecaj na trudnoću u zadnjem trimestru, utjecaj na astmu tzv. Aspirinska astma, te moguće učinke na bubrege, jetru i ulceracije GIT-a. (Vrhovac i sur., ured., 2007.; Calder, 201 0.)

2. ANTAGONISTI RECEPTORA ZA ADP

Slika 2. Strukture antagonista ADP receptora trombocita (Gresele i sur., ured., 2008.)

Antagonisti ADP receptora primarno se primjenjuju kod preosjetljivosti na acetilsalicilnu kiselinu ili kod značajne gastrointestinalne intolerancije na ASK, te kada je incidencija pojave kardiovaskularnih trombotskih incidenata velika unatoč terapiji s ASK. Klopidogrel i tiklopidin glavni su predstavnici ove skupine lijekova. Klopidogrel ima prednosti pred tiklopidinom zbog manje izraženih nuspojava neutro-penije i trombocitopenije, te ima brže djelovanje. Indikacije za primjenu klopidogrela su sekundarna prevencija infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta i periferne arterijske bolesti. U kombinaciji s ASK primjenjuje se kratkotrajno kod bolesnika sa stentom. (Vrhovac i sur., ured., 2007.)

KLOPIDOGREL Klopidogrel je prolijek, čiji aktivni metabolit selektivno ireverzibilno inhibira

vezanje ADP-a za P2Y12 receptore na trombocitima. Time uzrokuje blokadu aktiva-cije GPIIb/IIIa kompleksa, čime blokira agregaciju trombocita. Dugotrajno djeluje na trombocite (7-10 dana). Agregacija trombocita inducirana drugim agonistima je također inhibirana klopidogrelom preko blokade amplifi kacije aktivacije trombocita

Slika 1. Struktura

acetilsalicilne kiseline (https://pubchem.ncbi.

nlm.nih.gov/)

13

ADP-om. Farmakokinetika je karakterizirana brzom apsorpcijom iz GIT-a, aktivira se u jetri CYP enzimima (CYP2C19) u aktivni metabolit, te izlučuje putem bubrega i žuči. Indikacije su prevencija vaskularnih ishemičnih bolesti, s acetilsalicilnom kiselinom kod akutnog koronarnog sindroma. Najopasnije nuspojave su hemoragija i neutropenija. (Bach-Rojecky, 2010.). Doziranje je najčešće 75 mg jedanput dnevno, dok se kod perkutane koronarne intervencije daje 300 mg ujutro prije intervencije. (Vrhovac i sur., ured., 2007.)

Slika 3. Aktivacija klopidogrela. Prvi korak je oksidacija putem CYP2C19, zatim se javlja tautomerizacija, a zadnji korak je hidroliza te nastaje aktivni metabolit. (Pereillo i sur., 2002.)

TIKLOPIDIN

Tiklopidin je antitrombocitni lijek koji se sve rjeđe

primjenjuje. Mehanizam djelovanja je isti kao i klopido-grela, djeluje kao ireverzibilni antagonist receptora ADP-a. Razlog sve rjeđe primjene su nuspojave trombocitopenije i neutropenije. Indikacije tiklopidina su sprečavanje trombo-embolijskih komplikacija visokorizičnih pacijenata: tranzi-torne ishemijske atake, cerebrovaskularni inzult, ishemična bolest srca, sprečavanje tromboembolijskih komplikacija kod operacija na arterijama. Nužna je kontrola krvne slike

zbog kontrole nuspojava. Lijek je kontraindiciran posebice kod bolesnika s krvarenji-ma, ulkusima, hematopoetskim bolestima, u akutnoj fazi hemoragijskog inzulta, kod oštećenja jetre, u trudnoći i dojenju.

Doziranje je od 2 x 250 mg dnevno do maksimalno 4 x 250 mg dnevno. (Bach-Rojecky, 2010; Vrhovac i sur., ured., 2007.)

Slika 4. Struktura tiklopidina (https://

pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/)

14

PRASUGREL Prasugrel je ireverzibilni inhibitor P2Y12 receptora; ima brži početak djelovanja

i jače inhibitorno djelovanje. Uočena je manja varijabilnost u odgovoru trombocita i manji je utjecaj genske varijabilnosti enzima metabolizatora, te je terapijski odgovor u općoj populaciji ujednačeniji. S obzirom na to da je Prasugrel potentniji lijek, doza je dnevno 1 x 10 mg s mogućom udarnom dozom od 60 mg. Prasugrel je prolijek. (www.ema.europa.eu; Bach-Rojecky, 2010)

Slika 5. Mehanizam aktivacije Prasugrela u aktivni metabolit, početna i završna reakcija su hidrolize, srednja reakcija je tautomerizacija. (John i sur., 2012.)

3. INHIBITORI GLIKOPROTEIN IIB/IIIA RECEPTORA EPTIFIBATID

Eptifi batid je heptapeptid koji ireverzibilno inhibira agregaciju trombocita i sprečava vezanje fi brinogena, von Willebrandova faktora i drugih adhezivnih liganada za receptore glikoproteina IIb/IIIa. Primjenjuje se samo s heparinom i acetilsalicilnom kiselinom u sprečavanju ranog infarkta miokarda kod bolesnika s nestabilnom anginom pektoris ili n-Q infarkta miokarda, u ishemičnim sindromima pri PTCA (perkutana transluminalna angioplastika) ili aterektomiji zbog prevencije ishemičnih srčanih komplikacija. Kontra-indikacije obuhvaćaju preosjetljivost, probleme s hemostazom, trombocitopeniju, teška arterijska hipertenzija i korištenje drugog inhibitora IIb/IIIa receptora. Put primjene je intravenozni bolus ili infuzija. Doza bolusa je 180 μg/kg, a 2 μg/kg/min, uz modifi kacije vremena doziranja ovisno o kliničkoj slici ili zahvatima. (Vrhovac i sur., 2007.)

15

Slika 6. Struktura eptifibatida (www.chemspider.com)

TIROFIBAN Tirofi ban je lijek ne-peptidne strukture, sprečava vezanje fi brina za GP IIb/IIIa

receptore i posljedično agregaciju trombocita. Ima kratko t ½ oko 2 h, te je put pri-mjene intravenska infuzija u dozi od 0,1μg/kg/min.

Indikacije: samo kod hospitaliziranih pacijenata kao preventiva za akutni infarkt miokarda, u kombinaciji s heparinom primjenjuje se kod nestabilne angine pektoris ili kod IM bez Q zubca, te kod bolesnika sa srčanim tegobama naglog zatvaranja liječene arterije. (www.almp.hr)

Slika 7. Struktura tirofibana, (www.chemspider.com)

4. SINTETSKI ANALOZI PROSTACIKLINA ILOPROST Iloprost je sintetski analog prostaciklina, djeluje kao inhibitor agregacije trombo-

cita, uzrokuje dilataciju arteriola i venula, povećava kapilarnu gustoću i smanjuje va-

16

skularnu propusnost uzrokovanu medijatorima histaminom i serotoninom, te stimulira endogenu fi brinolizu. Kao lijek u više oblika primjenjuje se u liječenju uznapredovalog obliterirajućeg trombangitisa s kroničnom ishemijom udova (Burgerova bolest), gdje vaskularizacija nije moguća, kod primarne plućne hipertenzije sa zatajenjem srca III. stupnja po NYHA skali. Osim navedenog, koristi se i kod Raynaudova sindroma i okluzivne periferne venske bolesti. Za liječenje obliterirajućeg trombangitisa daje se u dozi od 0,5-2,0 ng/kg/min tijekom 6 sati intravenski, a za liječenje plućne hiper-tenzije pomoću atomizatora kao atomizirani aerosol u dozi od 2,5-5,0 μg 5-10 minuta inhalacije, ovisno o težini bolesti i stanja bolesnika. (www.almp.hr)

Slika 8. Struktura iloprosta (www.chemspider.com)

5. INHIBITORI FOSFODIESTERAZE DIPIRIDAMOL Dipiridamol je inhibitor fosfodiesteraze i povećava razinu inhibitorne cikličke

AMP u trombocitima. Ima mali antitrombocitni učinak, te se primjenjuje kao potpor-na terapija, uz oralne antikoagulanse u profi laksi tromboze nakon ugradnje umjetnih srčanih zalistaka, u kombinaciji s acetilsalicilnom kiselinom u sekundarnoj preven-

Slika 9. Struktura dipiridamola (www.chemspider.com)

17

ciji infarkta miokarda, ishemijskom cerebrovaskularnom inzultu i kod angioplastike perifernih arterija. Doziranje je peroralno 300-600 mg dnevno podijeljeno u 3 ili 4 doze prije jela. Kao gotovi oblik dolazi samostalno ili u kombinaciji s acetilsalicilnom kiselinom. (www.almp.hr)

LITERATURA

Bach-Rojecky L. Predavanja farmakologije 1, 2010, www.pharma.hr, pristupljeno 4.5.2010.

Brass L, Stalker T. Mechanisms of Platelet Activation. U: Platelets in Hematologic and Cardiovascular Disorders. Gresele P, Fuster V, Lopez J, Page C, Vermylen J, urednici, New York, Cambridge University Press, 2008, str 37–52.

Calder P. Omega-3 Fatty Acids and Infl ammatory Processes. Nutrients 2010, 2(3), 355-374.

EMA, Sažetak opisa svojstava lijeka Efi ent (INN:prasugrel), 2015., http://www.ema.europa.eu/docs/hr_HR/document_library/EPAR__Product_Information/hu-man/000984/WC500021971.pdf, pristupljeno 20.4.2015.

HALMED, Sažetak opisa svojstava lijeka Aggrastat (INN: tirofi ban), 2015., http://www.almp.hr/upl/lijekovi/SPC/UP-I-530-09-05-02-821.pdf, pristupljeno 2.5.2015.

HALMED, Sažetak opisa svojstava lijeka Aggrenox (INN: dipiridamol i salicilna kiselina), 2015., http://www.almp.hr/upl/lijekovi/SPC/UP-I-530-09-06-01-436.pdf, pristupljeno 3.5.2015.

HALMED, Sažetak opisa svojstava lijeka Ilomedin (INN: iloprost), 2015., http://www.almp.hr/upl/lijekovi/SPC/UP-I-530-09-05-01-927.pdf , pristupljeno 15.4.2015.

HALMED, Sažetak opisa svojstava lijeka Persantin (INN: dipiridamol), 2015., http://www.almp.hr/upl/lijekovi/SPC/UP-I-530-09-10-02-384.pdf, pristupljeno 3.5.2015.

HALMED, Sažetak opisa svojstava lijeka Ventavis (INN: iloprost), 2015., http://www.almp.hr/upl/lijekovi/SPC/UP-I-530-09-05-01-998.pdf, pristupljeno 15.4.2015.

John J; Koshy S. Current Oral Antiplatelets: Focus Update on Prasugrel. Jour-nal of american board of family medicine, 2012, 25: 343–349. doi:10.3122/jabfm.2012.03.100270. PMID 22570398.)

Pereillo JM, Maftouh M, Andrieu A, Uzabiaga MF, Fedeli O, Savi P, Pascal M, Herbert JM, Maffrand JP, Picard C. Structure and stereochemistry of the active meta-bolite of clopidogrel. Drug Metab. Dispos, 2002, 30 (11): 1288-95. doi:10.1124/dmd.30.11.1288. PMID 12386137.

Strukture lijekova: acetilsalicilna kiselina i tiklopidin, 2015., https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/, pristupljeno 14.4.2015.

Strukture lijekova: eptifi batid, tirofi ban, iloprost, dipiridamol, 2015., http://www.chemspider.com/Chemical-Structure, pristupljeno 22.4.2015.

Vrhovac B. i suradnici, Farmakoterapijski priručnik. Zagreb, Medicinska naklada, 2007., str. 125-130.

18

19

STRES U LJEKARNI

A. Ramić *

UVOD

Stres je odavno postao dio radnog dana i farmaceutskog tehničara, a razine stresa u ljekarnama sve su veće. U ovome članku ćemo proučiti što je to stres i gdje su najveći izvori stresa u svakodnevnom radu u ljekarni. Kasnije ćemo se posvetiti strategiji i taktikama rješavanja stresa.

ŠTO JE STRES?

„Pod stresom sam.“, „U stresu sam.“, „Ovo mi je (pre)stresno.“ rečenice su koje često čujemo, a kojima zaposlenici ljekarni opisuju svoja radna iskustva. Često se spominje i riječ „pritisak“, koja dijelom i opisuje kako doživljavamo stres.

Stres je kompleksan proces, u kojem pojedinac reagira na razne podražaje iz okoline - stresore - koji ugrožavaju tog pojedinca.

Ponekad je bliže istini da pojedinac stresore doživljava odnosno percipira kao nešto što ga ugrožava, dok u stvarnosti i ne mora biti tako.

Odgovori na stresore su raznoliki:• psihološki (anksioznost, depresija…)• bihevioralni (pušenje, konzumacija alkohola, izbjegavanje rada…)• fi ziološki (visoki krvni tlak, koronarne bolesti…)• kognitivni (zbunjenost, smanjivanje kognitivnih sposobnosti…)

te njihove razne kombinacije.

IZVORI STRESA U LJEKARNI

Svako radno mjesto nosi sa sobom određenu razinu stresa. Iako ne postoje de-taljne komparativne studije, radno mjesto farmaceutskog tehničara možemo smatrati umjereno stresnim.

Studije koje proučavaju stres na radnome mjestu obično navode šest glavnih izvora stresa.

1. Čimbenici stresa vezani uz radno mjesto.2. Čimbenici stresa vezani uz razvoj karijere.3. Radna uloga.

* mr. sc. Alan Ramić, mag. pharm.

20

4. Odnosi na radnome mjestu.5. Organizacijska struktura i klima.6. Međudjelovanje privatnog i poslovnog života.Ova podjela je približna i arbitrarna, ali može nam pomoći u podrobnijem raz-

matranju izvora stresa u ljekarni.

1. ČIMBENICI STRESA VEZANI UZ RADNO MJESTO

Fizički uvjeti rada mogu biti uzroci stresa. Prevelika buka, umjetno i često pre-jako osvjetljenje, loš zrak, posebno kad je ljekarna u sklopu velikih trgovačkih cen-tara, brojni pacijenti u redu koji traže da radimo (pre)brzo, temperatura, cjelodnevno stajanje na nogama, nemogućnost korištenja pauze za obrok, loše izvedeno unutarnje uređenje ljekarne (npr. dva radna mjesta za recepturom koja su preblizu) - neki su od uvjeta rada koji mogu izazvati stres u ljekarni.

Količina posla može izazivati stres. Previše posla, ali i premalo posla može kod zaposlenika izazvati stres. To vrijedi i za sezonske oscilacije, npr. u priobalnim lje-karnama tijekom ljeta zna biti previše posla, a zimi premalo posla.

I kompleksnost posla, isto tako, može biti stresor, i opet na dva načina: prejed-nostavni zadaci kao i presloženi zadaci mogu izazivati stres.

Produljeno radno vrijeme, rad u smjenama, kao i rad noću mogu biti stresor.Nezadovoljni, zahtjevni pa i agresivni pacijenti čest su izvor stresa u ljekarna-

ma. Ponekad pacijenti otvoreno prijete ako se ne ispune njihovi, uglavnom neosno-vani, zahtjevi.

Nove tehnologije koje zahtijevaju usvajanje novih vještina, stavova i načina rada u ljekarni kod dijela zaposlenika mogu izazvati visoke razine stresa.

Isto tako, samo putovanje do i s radnog mjesta mogu biti svakodnevni stresni događaji.

2. ČIMBENICI STRESA VEZANI UZ RAZVOJ KARIJERE

Brojne su mogućnosti da nam i razvoj karijere bude stresan. Jedna od temeljnih ljud-skih potreba - osjećaj sigurnosti samog radnog mjesta - danas teško može biti zadovoljena.

Dodjeljivanje dodatnih radnih uloga u ljekarni može izazvati stres ako nije izve-deno od voditelja u pravo vrijeme i na pravi način (npr. briga o određenom dijelu asortimana, uređenju ljekarne ili vođenje suradnje s nekim dobavljačima).

Procjena kvalitete (kompetentnosti) rada pokazala se velikim stresorom u poje-dinim ljekarnama, posebno kada nije bila izvedena na odgovarajući način i uz nisku razinu povjerenja između zaposlenika i osobe koja obavlja procjenu kvalitete rada.

Prerani ili odgođeni odlazak u mirovinu može biti stresan, doduše kao i pravo-dobno umirovljenje. Prerano umirovljenje posebno je stresno za zaposlenike koji još imaju neotplaćene kredite ili djecu koja se još školuju.

21

3. RADNA ULOGA

Nejasna radna uloga, kao i preklapanje radnih uloga između farmaceuta i far-maceutskih tehničara zna biti uzrok stresa u ljekarni. Nedovoljna i nejasna informa-cija o opisu radnog mjesta može dovesti do nesporazuma i konfl ikata u timu.

Ponekad dolazi i do konfl ikta između naše uloge i osobnih vrijednosti ili uvje-renja, time dramatično opada motiviranost i raste stres zaposlenika.

Veliki stresori mogu biti prvo zaposlenje, novo radno mjesto, premještaj u novu organizaciju ili radnu jedinicu, dolazak novog voditelja ili ravnatelja, promjene u strukturi ljekarničke organizacije…

Odgovornost prema pacijentima je velika, kao i stres koji izaziva. Uz to, u lje-karni postoji i odgovornost prema stvarima, artiklima, stanju u blagajni…koje isto može biti stresor.

4. ODNOSI NA RADNOME MJESTU

Iako je rad s drugim ljudima najčešće izvor podrške i zadovoljstva, on je često i velik izvor stresa. Podržavajući odnosi u ljekarni s kolegicama i voditeljima važni su čimbenici zdrave organizacije i izrazito snižavaju percipiranu razinu stresa na radnome mjestu.

Najveći izvor motivacije, ali i stresa, obično je odnos s formalno nadređenom osobom, najčešće s voditeljicom ljekarne. Izazov je u tome što su voditelji i vodite-ljice ljekarne stručnjaci u ljekarništvu, dok u ulozi voditelja tima često nemaju ade-kvatan trening, a niti razvijene kompetencije za vođenje ljudi. Kako je u ljekarni sve potrebniji motivirani i usklađeni tim, vođenje ljekarničkih timova postalo je ključno područje za uspjeh ljekarne i za snižavanje razine stresa u ljekarni.

5. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA I KLIMA

Organizacijska struktura, vlasnička struktura, način kako se upravlja ljekarnom i vode ljudi mogu biti izvor stresa.

Radna kultura, tj. klima u kojoj su niske razine povjerenja i podrške izaziva vrlo visoke razine stresa zaposlenika te ozbiljno utječe na zdravlje i rad. Iskusni zaposle-nici bivaju demotivirani, a ponekad i u stresu - kada se osjećaju ispušteni prilikom donošenja ikakvih odluka u organizaciji. Što su zaposlenici odgovorniji i obrazovani-ji, to imaju veću potrebu sudjelovati u odlučivanju.

6. MEĐUDJELOVANJE PRIVATNOG I POSLOVNOG ŽIVOTA

Stres u ljekarni u pravilu se preljeva i u privatni život, a slično vrijedi i u obrnu-tom smjeru, ali u nešto manjoj mjeri.

22

Istraživanja pokazuju da su zaposlene majke posebno podložne stresu na radnome mjestu te da imaju dodatne izazove prilikom usklađivanja radnih i obiteljskih uloga.

SAŽETAK

Stres je kompleksan proces u kojem pojedinac reagira na razne podražaje iz okoline - stresore - koji ugrožavaju tog pojedinca ili koje pojedinac tako percipira.

Odgovori na stresore su raznoliki:• psihološki (anksioznost, depresija…)• bihevioralni (pušenje, konzumacija alkohola, izbjegavanje rada…)• fi ziološki (visoki krvni tlak, koronarne bolesti…)• kognitivni (zbunjenost, smanjivanje kognitivnih sposobnosti…) i njihove

kombinacije.Izvori stresa u ljekarni su mnogobrojni:1. Čimbenici stresa vezani uz radno mjesto.2. Čimbenici stresa vezani uz razvoj karijere.3. Radna uloga.4. Odnosi na radnome mjestu.5. Organizacijska struktura i klima.6. Međudjelovanje privatnog i poslovnog života.Do sada smo se usredotočili na promatranje izvora stresa na radnome mjestu.

Pretpostavljamo da ste prepoznali brojne stresore iz ovog članka i u vašoj radnoj svakodnevici.

U nastavku proučavanja stresa u ljekarni usredotočit ćemo se na nas same. Za dalji rad potrebno je osim stresora promotriti kako mi reagiramo na te stresore. Do daljnjega se usredotočite na promatranje sebe samih u stresnim situacijama. Pratite kakvi su vaši uobičajeni obrasci ponašanja u stresnim situacijama, što vas najviše ili najčešće “stre-sira” na radnome mjestu. Ukratko, pratite kakve su vam navike vezane uz stres. Kada upoznate ove navike, postajete spremniji za kreiranje novih navika, novih obrazaca ponašanja, koji će vam biti funkcionalniji u svakodnevnoj borbi sa stresom.

Razmislite:- koje izvore stresa susrećete na svojem radnome mjestu?- kako procjenjujete svoju razinu stresa u ovom razdoblju?- koliko ste na radnome mjestu svjesni svojeg stanja stresa?- koliko uspijevate prepoznati izvore i okidače svojih stresnih reakcija u realnom

vremenu?- kako se u ovom trenutku nosite sa stresom?Pratite svoje izvore stresa u ljekarni te svoje reakcije na stresore. Pokušajte osvi-

jestiti kako vam vaše tijelo daje signale da ste u stresu.U nastavku: kako se učinkovitije nositi sa stresom u radnoj sredini.

23

MJESTO IZOKINETIČKE DIJAGNOSTIKE I REHABILITACIJE U PREVENCIJI I LIJEČENJU BOLESTI

KOŠTANO-ZGLOBNOG SUSTAVA Bolesti mišićno-koštanog sustava sve su veći javnozdravstveni problem. Prema

novijim statistikama, 20 % europske populacije (100 mil. ljudi) pati od mišićno-koštane boli koja je uzrok 1/2 svih bolovanja, te se navodi kao najčešći razlog invalidnosti. U SAD-u 7-14 % radno aktivnog stanovništva tijekom jedne godine ima simptome križobolje ili radikulopatije, od toga je kod 15 % bolesnika starijih od 50 godina izostanak s posla duži od 30 dana. Uvidom u Izvješće o stopi bolovanja na teret HZ-ZO-a, prema Međunarodnoj klasifi kaciji bolesti (MKB) u Republici Hrvatskoj (RH) za razdoblje od siječnja do kolovoza 2013. godine iz podataka Informatike Zavoda, bolesti mišićno-koštanog sustava najzastupljeniji su, vodeći uzrok bolovanja (30 %). U Republici Hrvatskoj, 2012. godine, od ukupno utvrđenih bolesti i stanja u ordinacijama opće medicine, bolesti mišićno-koštanog sustava zauzimaju 3. mjesto s udjelom od 10 % (nakon bolesti dišnog sustava 17 %, bolesti srca i krvnih žila 11.5 %). Prema tim podacima, 2/3 bolnih stanja u ordinacijama opće medicine uzrokovane su bolestima mišićno-koštanog sustava. U 2013. godini se 15 % ukupno isplaćenih naknada za privremenu nesposobnost za rad odnosi na bolesti mišićno-koštanog sustava.

Na osnovi javnozdravstvenih pokazatelja očita je tendencija morbiditeta veza-nog za mišićno-koštani sustav, ali aktivnosti sustava zdravstvene zaštite svode se na uopćene preporuke o potrebi veće tjelesne aktivnosti. Puno se istražuje, piše i radi na ergonomiji, posebno u industrijskom oblikovanju radne sredine radi što manjeg fi zičkog opterećenja tijela, ali u tim projektima, nažalost, premalo je medicinskih stručnjaka, a još manje stvarne primjene spoznaja u medicinskoj praksi. U naoko važnom zdravstveno usmjerenom pristupu pri proizvodnji suvremenih proizvoda za svakodnevni život ljudi, stvarni cilj je marketing novih proizvoda ili uređaja. Istina, oni čovjeka oslobađaju teških i dugotrajnih fi zičkih poslova, ali istodobno moguće oslobođeno vrijeme nije iskorišteno za realan tjelesni oporavak i odmor, već dobrim dijelom za veću radnu produktivnost i profi tabilnost, u najvećem broju zemalja, osim osviještenih iznimaka kao što su neke zemlje Skandinavije. (1,2)

Prirodni zakoni koji utječu na funkciju ljudskog lokomotornog sustava nisu se u temelju promijenili od kada se čovjek postavio na noge, u uspravni položaj tijela. Promatrajući samo nekoliko vanjskih uvjeta koji utječu na kretanje moramo uzeti u obzir: gravitacijsku silu, težinu tijela, visinu tijela i želju za održavanjem uspravnog položaja tijela. Ako razmišljamo o pokretu-gibanju tijela ili njegovih dijelova, ne raz-matrajući biološke i fi ziološke karakteristike tijela koje se kreće, u cijeli postupak se upliću zakoni biomehanike s odnosima sila, masa i poluga. S gledišta strojarstva, ovo se može nazvati gibanjem dinamičke konstrukcije. Uključivanjem u proces bioloških

24

i fi zioloških karakteristika dijelova tijela, dinamički inaktivnih koštano-zglobnih, i dinamički aktivnih mišićno-tetivnih struktura i konačno upravljačkih neuroloških „komunikacijskih i nalogodavnih“ centara, stvar postaje iznimno složena. Slikovito gledano, jednostavno kretnje čovjeka može se usporediti s nevjerojatno brojnim sim-fonijskim orkestrom koji mora u svakom trenutku savršeno svirati različite partiture, ali pritom očuvati harmoniju. (2)

U edukaciji liječnika više se i ne spominju neki važni radovi iz biomehanike, za koje smatram da su temelj svih suvremenih pristupa i razvoja sofi sticiranih sustava za rehabilitaciju lokomotornog sustava.

Proučavanja kretanja ljudskog tijela trebalo bi započeti razmatranjem postavki Zederbauerove Harmonijske kružnice i Principa kanona osam visina glave.

Spajanjem ovih spoznaja naš poznati stručnjak za mehaniku i biomehaniku, prof. Osman Muftić, razvio je sintetizirani pristup nazvan „Harmonijska kružnica i pridružena mreža kanona osam visina glave“. (2)

Harmonijska kružnica

Harmonijska kružnica i pridružena mreža kanona osam visina

25

Time je pokazano da je matematičkom formulom harmonijskih brojeva moguće proračunati antropometrijske dimenzije svakog dijela tijela posebno.

Na osnovi ovakvog izračuna prof. O. Muftić postavio je posebnu tablicu:

Tablica Harmonijske dužine tjelesnih segmenata

25Dužina ruke = — stojeće visine 64

5Dužina nadlaktice = — stojeće visine32

17Dužina podlaktice = — stojeće visine32

9Dužina šake = — stojeće visine64

17Dužina noge = — stojeće visine32

9Dužina natkoljenice = — stojeće visine32

7Duž. potkoljenice = — stojeće visine32

1Dužina stopala = — stojeće visine8

Pridruživanjem navedenim principima Metode i formule za određivanja segmen-talnih masa Donskog i Zacjorskog

mi = B0 + B1 M + B2 h , kg

možemo izračunati iz poznate visine subjekta (bilo žene ili muškarca) i ukupne mase, svaku segmentalnu masu prema tzv. vanjskoj podjeli.

Sve ovo pokazuje da kretanje u gravitacijskom polju svih dijelova, kao i funk-cionalnih cjelina lokomotornog sustava svake osobe, ima svoj osobni matematički i biomehanički algoritam, o čemu postoji velik broj radova iz područja kinetike i kinematike kretanja ljudskog tijela.

26

Stupnjevi slobode gibanja tijela (O.M) Ravninski biomehanički model gibanja čovjeka (O.M)

Prijeđemo li s teorijskog na klinički pristup problemu “rehabilitacije“ (povratak u prijašnje stanje) dijelova lokomotornog sustava koji osiguravaju stav i pokret dijelova i cijelog tijela, postavlja se pitanje koje su polazne osnove utvrđivanja stupnja pore-mećaja funkcije kod konkretne osobe. Koji dijelovi „orkestra“ su i koliko u defi citu funkcije u odnosu na dob, spol, težinu, visinu i potrebe sada već pacijenta? Konačno se postavlja važno pitanje, koliko su u edukaciji liječnika i u kliničkoj praksi liječenja implementirana dosegnuta znanja humane kinetike i kinematike?

MIKROTRAUMATSKA OŠTEĆENJA ZGLOBOVA - GLAVNI RAZLOG RAZVOJA OŠTEĆENJA ZGLOBNIH STRUKTURA U svakom postupku rehabilitacije ključno je detaljno utvrditi uzrok i stupanj

oštećenja ili disfunkcije te na osnovi što objektivnijih analiza stanja postaviti cilj i program oporavka utvrđenih poremećaja.

Danas je široko prihvaćen stav da su glavni neprepoznati uzrok oštećenja zglobnih struktura mikrotraumatske ozljede. Najčešći uzrok mikrotraumatskih ozljeda zglobova su poremećeni statičko-dinamički odnosi nastali gubitkom snage mišića i disbalansom odnosa snage mišića u kinematičkom lancu. Vanjske ozbiljne ozljede ili postoperativna stanja na dijelovima lokomotornog sustava već su dugo poznati uzrok disfunkcije.

27

Poremećaji funkcije mišića i zglobova bez vanjskih ozljeda i eventualnih operativnih zahvata su uzrokovani: sve manjom fi zičkom aktivnošću radi promjene stila života, razvojem tehnologija koje dokidaju potrebe za fi zičkim poslovima, povećanjem broja i opsega poslova koji uključuju dugo sjedenje i produljenjem životnog vijeka. (3,4,5)

Kako god se ovo činilo crnom prognozom razvoja civilizacije, treba imati na umu, da tijelo dok god je živo, želi sanirati nastala oštećenja svakog organa pa tako i lokomotornog sustava - ako mu uklonimo glavne zapreke na putu sanacije.

Ako, u odnosu na gravitaciju, podijelimo lokomotorni sustav na aktivni dina-mički dio – mišiće i relativno adinamički, na zglobove i zglobne strukture, mišići se sa svojim fi ziološkim karakteristikama pojavljuju kao glavni uzrok razvoja problema, ali i moguće ključno rješenje problema. Pritom treba podsjetiti na nekoliko važnih karakteristika mišića. Svaki mišić čuva ili povećava snagu ili sposobnost postizanja sile proporcionalno ostvarenom aktivnom radu, odnosno gubi snagu pri mirovanju. Mišić sportaša pri imobilizaciji može gubiti do 3 % snage dnevno. Istodobno, mišić ima „memoriju“ i izostankom aktivnosti gubi snagu, zbog čega nastaju preopterećenja zglobnog sustava i smanjena sposobnost kretanja, što vodi u negativni začarani krug sve manje pokretljivosti i progresije oštećenja.

Istodobno postojanje „memorije“ omogućuje da se preciznim i optimalnim pro-gramom vježbi snaga zdravog mišića može vratiti primjereno dobi, ukloniti faktore preopterećenja i održavati funkciju zgloba u optimalnim odnosima. (6,7)

Te spoznaje otvorile su prostor za bitno uspješniju rehabilitaciju, uz uvjet objek-tivne dijagnostike funkcija mišića i zgloba i postupka optimalnog programa vježbi mišića za uspostavljanje pravilnih odnosa snaga u svakom segmentu lokomotornog sustava. (4,5,6,7,8)

IZOKINETIKA - DIO KLINIČKOG PROGRAMA REHABILITACIJE Krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća, ovo je rezultiralo razvojem sofi -

sticiranih izokinetičkih dinamometara i sustava za precizno ispitivanje rada i re-habilitaciju mišića i zglobova aktivnim pokretom (4,8), sl. 1. Osnova izokinetičkog pokreta je gibanje zgloba konstantnom brzinom kroz puni opseg pokreta uz razvoj maksimalne snage mišića i adaptaciju otpora proporcionalno trenutnim mogućno-stima mišića. (8)

28

Sl. 1. Prvi izokinetički dijagnostički sustav Cybex 1 - 1967. godine

Ključni dio suvremenog izokinetičkog sustava je precizan dinamometar koji omogućuje izokinetičku kontrakciju mišića, odnosno pokret u zglobu konstantnom, zadanom brzinom uz brzu adaptaciju otpora sili potiska cijelim opsegom pokreta mišića i zgloba, sl. 2, 3 i 4. Brzine pokreta koje se mogu ostvariti na suvremenim dinamometrima u koncentričnoj kontrakciji mišića kreću se oko 500°/sec, ovisno o izboru programa i mogućnostima pacijenta. Istodobno, ovi dinamometri mjere obrtni moment sile i prilagođavaju otpor svakih 0,04° opsega pokreta. (8)

Sl. 2. Izotonički pokret-nepromjenjivi otpor Sl. 3. Izokinetički pokret-prilagođeni otpor

29

Sl. 4. Prikaz adaptacije otpora na bol tijekom izokinetičkog pokretu u zglobu i mišiću

Drugi, važan dio uređaja je kompjutorski sustav s posebnim softwareom za brzo mjerenje parametara gibanja i grafi čku i matematičku obradu te analize i prikaz izmjerenih parametara testa.

Sl. 5. Najsuvremeniji izokinetički sustav HUMAC NORM-Cybex

Analize testovima dobivenih podataka iznimno su važan dio cijelog postupka

ispitivanja. U analizama se rezultati izmjerenih parametara proračunavaju prema tablicama očekivanih vrijednosti - razrađenim za svaku kinematičku jedinicu i ki-nematički lanac (koljeno, kuk, skočni zglob, rame kralježnicu…) i defi niranima za ispitivanu osobu prema dobi, spolu, tjelesnoj težini, učestalosti vježbanja i dominan-tnoj strani ispitivane osobe. Suvremeni izokinetički sustavi omogućuju da se prema potrebama pacijenta i želji terapeuta, pokret realizira u: izokinetičkoj koncentrično-koncentričnoj, koncentrično-ekscentričnoj, ekscentrično-koncentričnoj, izotoničkoj i izometričkoj kontrakciji mišića. Istodobno, u terapiji kod izrazito niskih snaga mišića

30

moguć je program robotizirane potpore pokreta praćenjem aktualne snage mišića i njene promjene CPM programom (Continius Passive Motion), što je posebna prednost u rehabilitaciji neuroloških bolesnika. Današnji izokinetički sustavi omogućuju i posebne programe vježbi propriocepcije i kontrole pokreta. (4,5,8,9), sl. 5. i 6.

Indikacije, program testiranja, analize rezultata i konačno program izokinetičkih vježbi mora postaviti educirani liječnik, a provode ih educirani terapeuti. Takav pristup u organizaciji pokazao se najuspješnijim tijekom naših devetnaest godina svakodnevnog rada, kod više od 110.000 obavljenih izokinetičkih dija-gnostičkih testiranja svih dijelova tijela te oko 4000 izokinetičkih tretmana godišnje naših pacijenata. (10)

Tijekom rehabilitacije nužno je osigurati objektivno praćenje učinka oporavka i usklađivanja Sl. 6. Modul Cybex za kralježnicu

Sl. 7. Rezultat testa kukova kod pacijenta s urednim RTG nalazom, bolovima u kukovima i LS kralježnici i izrazitim gubitkom snage zbog dugotrajnog sjedenja

31

parametara prema navedenim karakteristikama tijela i, konačno, sinkronizaciju svih dijelova „orkestra“ prema biomehaničkom algoritmu osobe. Pritom treba svakako uzeti u obzir da radi konkretne disfunkcije jednog dijela tijela dolazi do adaptacijskih i kompenzacijskih privremenih prilagodbi patološkom stanju cijelog kinematičkog lanca, te da je - bez obzira na odsutnost bolova u susjednim segmentima - potrebno ispitati susjedne dijelove kinematičkog lanca i provesti korekcije utvrđenih odstupanja. (11)

Tijekom dijagnostičkog pregleda postupka liječnik svakako treba usporediti rezultate eventualnih RTG, MR, CT ili UZ. Važno je naglasiti da se često u nalazima navedenih pretraga ne mogu naći ozbiljnije promjene na tkivima, dok se u rezultatima izokinetičkih testova utvrde vrlo ozbiljna odstupanja i poremećaji. Ta pojava je češća kod mlađih pacijenata. Objašnjenje diskrepancije simptomatologije i relativno bezna-čajnih promjena, npr. na MR-u ili CT-u, potvrđuje stav da nastanku oštećenja tkiva, u stupnju koji mogu otkriti navedene tehnike, prethodi razdoblje dugotrajnijeg poremećaja funkcije, koji će tek nakon dužeg nepovoljnog djelovanja na opterećene dijelove tkiva zglobova dosegnuti stupanj promjene vidljiv i ovakvim pretragama. Sl. 7. i 8.

Sl. 8. Test LS kralježnice istog pacijenta sa simptomima LS SY- MR uredan - radi velikog gubitka snaga ekstenzora

32

Interno provedenim istraživanjima u Cybex centru (dr. S. Kuvalja i prof. dr. O. Muf-tić), kod pacijenata s LS sindromom, gdje smo testovima obuhvatili kinematički stup: TL kra-lježnica, kukovi, koljena i potkoljenice, utvrdili smo najveće defi cite i disbalanse odnosa snaga mišića među fl eksorima i ekstenzorima kukova, više od 30 %, dok su defi citi i disbalansi odnosa snaga ekstenzora i fl eksora TL kralježnice bili 15 %, sl. 9., 10. i 11. Pritom se gubitak snaga fl eksora u kukovima pokazao ključnim razlogom nastanka disfunkcije LS segmenta kralježnice radi utjecaja na statiku zdjelice (12,13).

Sl. 10. Utjecaj odnosa sila fleksora-ekstenzora kukova na položaj zdjelice

Sl. 11. Utvrđene razina i disbalans snaga fleksora i ekstenzora kukova i kralježnice kod LS sindroma izokinetičkim testovima

Daljim analizama rezultata u ovom ispitivanju, zaključili smo da je kod razvoja

osteoartritisa kukova u najvećem broju slučajeva prisutan izraziti pad snaga fl eksora i ekstenzora, sa značajno većim gubitkom snaga fl eksora i posljedičnom dominacijom ekstenzora nad fl eksorima više od 30 %. Matematičkim simulacijama pomaka vektora

Sl. 9. Odnosi sila fleksora-ekstenzora kuka

33

sila u zglobu kuka kod ovakvog poremećaja odnosa snaga agonista i antagonista, za-ključili smo da zbog slabosti sile fl eksora u ortostatskom položaju, dolazi do pomaka glave femura prema prednjem dijelu acetabuluma. To eksponencijalno povećava silu pritiska na prednji rub acetabuluma i dovodi do osteohondralnih promjena na aceta-bulumu u smislu osteoartritisa koji se kasnije može verifi cirati i RTG promjenama na acetabulumu. Sl. 12. (14,15)

Sl. 12. Prikaz pomaka vektora sila opterećenja acetabuluma kod dominacije sile fleksora kuka

Utvrđeni veći postotak disbalansa snaga ekstenzora i fl eksora kukova više od 30 % u korist snaga ekstenzora i prisutnog, ali duplo manjeg (15%) disbalansa odnosa snaga fl eksora i ekstenzora mišića TL kralježnice u korist fl eksora kod bolnih stanja u kra-lježnici, navodi nas na logički zaključak da ovakvi statičko-dinamički odnosi u pravilu vode do promjene položaja zdjelice i spoja lumbalnog i sakralnog dijela kralježnice. Pritom dolazi do smanjenja LS kuta, eksponencijalnog porasta opterećenja u području terminalnih lumbalnih zglobnih segmenata s posljedičnim razvojem degenerativnih promjena na elementima intervertebralnih zglobova. Na osnovi tih pretpostavki uveli smo od 2000. godine novi algoritam postupaka izokinetičke terapije kod bolnih stanja LS kralježnice. Umjesto dotadašnje prakse u izokinetici, gdje su se kod navedenih stanja radili testovi i vježbe samo u segmentu kralježnice, uveli smo obavezno dijagnostiku mišića i zglobova TL kralježnice, kukova, koljena i potkoljenica. Na osnovi rezultata testova počinjali smo prvo korekcijom utvrđenih defi cita i disbalansa u koljenima, kukovima i potkoljenicama, a po stabilizaciji segmenta nogu program terapije i za TL kralježnicu. To je rezultiralo iznenađujuće brzim i dugoročnim oporavkom pacijenata s razdobljima remisije između 2 do 7 godina. Kod sada već velikog broja tretiranih pacijenata, iskustvo je pokazalo da je nužno ponoviti kontrolne testove i terapiju nakon 1,5 do 2 godine, time se mogu osigurati dugogodišnje zadovoljavajuće funkcije sustava.

34

Ovakva mogućnost matematičke detekcije rizika oštećenja zglobova izokinetič-kim testovima nedvojbeno opravdava preventivnu primjenu izokinetičkih testiranja radi ranog otkrivanja početnih promjena i rizika ozbiljnih oštećenja zglobova, kao što su osteoartritis kukova, koljena, razvoja lumbosakralnog ili cervikobrahijalnog sindroma i drugih mogućih degenerativnih oštećenja zglobova. (16,17)

IZOKINETIKA U POSTOPERATIVNOJ I POSTTRAUMATSKOJ REHABILITACIJI Uvođenjem izokinetičke dijagnostike u postoperativnoj ili posttraumatskoj reha-

bilitaciji pokazalo se da je uobičajeni postupak rehabilitacije takvih stanja nedostatan za postizanje stvarno mogućeg stupnja oporavka mišića i zglobova i u konačnici normalnog kretanja. Glavni razlog nalazimo u nedovoljnom poznavanju osnovnih biomehaničkih karakteristika pacijenta te neopravdano smanjenom udjelu kinezitera-pije u algoritmu rehabilitacije u odnosu na primjenu elektroterapije. Očito su prisutne krive pretpostavke da će se snage mišića i funkcije zglobova samostalno oporaviti osobnom aktivnošću pacijenta nakon fi zikalne terapije. Prema našim iskustvima, ova pretpostavka je ključna pogreška u prognozama potpunog oporavka, što vjero-jatno, do uvođenja izokinetičkih testova nije bilo ni moguće utvrditi zbog nedostatka mogućnosti za objektivnu procjenu dosegnutog stupnja oporavka funkcije zglobova i mišića. U svakodnevnoj obradi takvih pacijenata primjećujemo da se, gledajući samo komponentu snaga mišića, uobičajenim postupcima uspijeva dosegnuti oko 30 do 40 % potrebne razine snaga mišića. Mlađi pacijenti, intenzivnim višemjesečnim vježbanjem u teretani nekad uspijevaju dosegnuti do 60 % potrebnih snaga. Pritom ostaje i dalje vrlo važno pitanje pravilne proporcije snaga agonista i antagonista u svakom pojedinom zglobu i usklađenosti protočnosti snaga u kinematičkom lancu (npr. nogu od kuka do skočnog zgloba). Gledajući kratkoročno neposredno postope-rativno ili posttraumatsko razdoblje, svakom pacijentu će bilo kakva rehabilitacija poboljšati stanje, smanjiti bol i omogućiti kakvo-takvo funkcioniranje, pri čemu će pacijent takvo stanje često shvatiti kao jedino moguće, a to će biti vjerojatno i stav njegova liječnika opće prakse. Dugoročno gledano, takav pacijent postaje mogući kandidat za kronična oštećenja zbog poremećenih statičko-dinamičkih odnosa i na putu je prema ranijem invaliditetu, smanjenju radne sposobnosti i gubitku mobilnosti i kvalitete života. (18,19)

Objektivna dijagnostika, ciljano provođenje i praćenje rezultata izokinetičkim postupkom, osigurava višekratno brži, točan i dugogodišnje održiv rezultat liječenja, te prevencija kasnije pojave degenerativnih promjena. Osobito je važno napomenuti bitno skraćeno vrijeme oporavka funkcija mišića i uz to i funkcija zglobova, Sl. 12. i 13.

35

Sl. 12. Usporedni test oporavka snaga mišića koljena kod Chondromalatiae 4. stupnja nakon 25 izokinetičkih tretmana

Sl. 13. Dnevni prikaz oporavka snaga mišića koljena kod istog pacijenta

Usporedbom rezultata standardnog postupka rehabilitacije osteoartritisa koljena i rezultata ostvarenim primjenom naših protokola izokinetičkog postupka u oporavku snaga mišića radi rasterećenja zgloba, vidljiv je 3 do 5 puta brže ostvareni napredak (Ispitivanje dr. Katarina Lohman, SBMR VT). Sl. 14. i 15.

36

Sl. 14. Usporedba porasta snage mišića kod osteoartritisa koljena: eksperimentalna gr. izokinetički postupak: kontrolna gr. standardni postupak

Sl. 15. Usporedba povećanja radnog učinka mišića kod osteoartritisa koljena: eksperimentalna gr. izokinetički postupak: kontrolna gr. standardni postupak

37

ZAKLJUČAK Uzimajući u obzir mogućnosti rane detekcije poremećaja biomehaničkih para-

metara zglobova koji vode do degenerativnih oštećenja zgloba, mogućnosti preciznog i brzog uklanjanja uzroka i na neki način holističkom obuhvatu problema, pravilna i stručna primjena izokinetička terapija može bitno smanjiti potrebe za agresivnim operativnim zahvatima i razvoj ozbiljnih degenerativnih oštećenja zglobova i loko-motornog sustava, očuvati mobilnost i kvalitetu života i, konačno, značajno umanjiti troškove liječenja tih bolesti.

Izokinetički testovi bi trebali biti dio svakog dijagnostičkog postupka prije ili tijekom rehabilitacije, kao što je i ergometrija danas dio svake ozbiljnije kardiološke obrade pacijenta. Na osnovi takvih testiranja, proces rehabilitacije može se individu-alizirati, precizno programirati i voditi, bitno skratiti postupak liječenja, a postupak remisije produžiti na nekoliko godina uz istodobno značajno smanjenje troškove liječenja i bolovanja. (20,21)

Najveće prednosti i uštede u zdravstvu u budućnosti će se ostvariti uvođenjem izokinetičkih testiranja kao metode prevencije i sprečavanja razvoja mišićno-koštanih bolesti radne populacije primjenom ciljanih preventivnih programa testiranja djelat-nika - i na fi zičkim i na poslovima koji podrazumijevaju svakodnevno sjedenje.

LITERATURA

1. O. Muftić, Biomehanička ergonomija, podloge za predavanja, FSB, Zagreb, 2004. 2. O. Muftić, T. Jurčević Lulić, B. Godan; Harmonijska raspodjela mase dijelova

ljudskog tijela. SIGURNOST 53; (1) 1 – 10 (2011) O. 3. Thistle HG, Hislop HG, Moffroid M, et al: Isokinetic contraction: A new concept

of resistive exercise. Arch Phys Med Rehab 48 (June), 1966 4. Hislop HJ, Perrine JJ: The isokinetic concept of exercise. Phys Ther 47:114-117, 1967 5. Kannus P: Isokinetic evaluation of muscular performance: implications for muscle

testing and rehabilitation. Int J Sports Med (15):S11-S18, 1994 6. Walter R. Frontera , Virginia A. Hughes, Roger A. Fielding , Maria A. Fiata-

rone, William J. Evans , Ronenn Roubenoff :Aging of skeletal muscle: a 12-yr longitudinal study; Journal of Applied Physiology Published 1 April 2000 Vol. 88 no. 4, 1321-1326 DO

7. Peter Tiidus; Skeletal Muscle Damage and Repair:Mechanisms & Interventi-ons, Jan 31, 2008, ISBN-13: 978- 0736058674

8. George J. Davies : Compendium of Isokinetics in Clinical Usage and Rehabili-tation Techniques – June, 1992 S & S Pub; 4th edition (June 1992)

9. O. Muftić, S. Kuvalja, J. Hadjina, A. Puljić; Periodicum biologorum, Vol.112 No.1 Ožujak 2010. Ergonomical comparision between the back function tests

10. Wilder PA, Sykes J.; Using an isokinetic exercise machine to improve the gait pattern in a hemiplegic patient. A case report., Phys Ther. 1982 Sep;62(9):1291-5

38

11. Stephen P. Messier, Julie L. Glasser, Walter H. Ettinger Jr., Timothy E. Craven, Michael E. Millerm ; Declines in strength and balance in older adults with chro-nic knee pain: A 30-month longitudinal, observational study; Arthritis Care & Research, Volume 47, Issue 2, pages 141–148, April 2002

12. Timm KE: Clinical applications of a normative database for the CYBEX TEF and TORSO spinal isokinetic dynamometers. Isokinetics Ex Sci 5(1995): 43-49

13. Takala EP, Viikari-Juntura E.; Do functional tests predict low back pain?; Spine (Phila Pa 1976). 2000 Aug 15;25(16):2126-32.

14. Bertocci, Gina E. PhD; Munin, Michael C. MD; Frost, Karen L. MBA; Burdett, Ray PhD; Wassinger, Craig A. BS; Fitzgerald, Shirley G. PhD; Isokinetic Per-formance After Total Hip Replacement; American Journal of Physical Medici-ne & Rehabilitation: January 2004 - Volume 83 - Issue 1 - pp 1-9

15. Rubenstein LZ1, Josephson KR, Trueblood PR, Loy S, Harker JO, Pietruszka FM, Robbins AS; Effects of a group exercise program on strength, mobility, and falls among fall-prone elderly men.; J Gerontol A Biol Sci Med Sci. 2000 Jun;55(6):M317-21.

16. Lee, Joon-Hee MD*; Hoshino, Yuichi MD†; Nakamura, Kozo MD‡; Kariya, Yusei MD†; Saita, Kazuo MD†; Ito, Kuniomi MD; Trunk Muscle Weakness as a Risk Factor for Low Back Pain: A 5-Year Prospective Study; Spine; 1 January 1999 - Volume 24 - Issue 1 - p 54–57

17. Ellenbecker, TS, Davies, GJ. The Application of Isokinetics in Testing and Re-habilitation of the Shoulder Complex. J Athletic Training, 35:338-350, 2000.

18. Uganet Hernández Rosa, Jorge Velásquez, Tlapanco, Catalina Lara Maya,, Enrique Villarreal Ríos, Lidia Martínez González, Emma Rosa Vargas Daza, Liliana Galicia Rodríguez Comparison of the Effectiveness of Isokinetic vs Isometric Therapeutic Exercise in Patients With Osteoarthritis of Knee; Reumatol Clin. 2012;08:10-4. - Vol. 08 Num.01 DOI: 10.1016/j.reumae.2011.08.003

19. Jan MH, Lin JJ, Liau JJ, Lin YF, Lin DH; Investigation of clinical effects of high- and low-resistance training for patients with knee osteoarthritis: a randomized controlled trial Phys Ther. 2008 Apr;88(4):427-36. doi: 10.2522/ptj.20060300. Epub 2008 Jan 24.

20. Davies, GJ, Zillmer, DA.; Functional Progression of a Patient Through a Re-habilitation Program Orthopaedic Physical Therapy Clinics of North America, Jan 31, 2008, ISBN-13: 978-0736058674. 9:103-118, 2000.

21. Keith E. Rosenbluma and Arti Shankarb ; A study of the effects of isokinetic pre-employment physical capability screening in the reduction of usculoskeletal disorders in a labor intensive work environment Work 26 (2006) 215–228 215; IOS Press

Pripremio i obradio Luka Vidman, bacc. fi zioterapije, uz dozvolu autora originalng članka dr. Slobodan Kuvalja, anesteziologa

39

CHIA SJEMENKE

S. Martinec *

Chia sjemenke su najnovija superhrana, namirnica koja čini mala čudesa unutar našeg organizma.

Chia kao biljka poznata je još od davnih vremena kao dio prehrane stanovnika Srednje i Južne Amerike. Asteci su prvi prepoznali chia sjemenke kao osnovnu hranu koja ima iznimnu nutritivnu vrijednost i pomaže u regeneraciji i izgradnji mišićnog sustava. Drevni ratnici prepoznali su njezinu vrijednost kao prijeko potrebnu energiju u bitkama i za trčanje na duge staze uz manje napora.

Chia sjemenke bogat su izvor vlakana, bjelančevina, omega-3 masnih kiselina, vitamina, minerala i antioksidansa.

Nevjerojatan je podatak da 100 grama chia sjemenki sadrži čak 631 mg kalcija. To bi se moglo objasniti usporedbom da 100 ml mlijeka sadrži samo 113 mg kalcija.

Paleta vitamina i minerala je impresivna:Energetska vrijednost: 490 kcalUgljikohidrati: 43,8 gProteini: 15,6 gMasti: 30,8 g, od toga najviše polinezasićene masti: 23,3 gOmega-3: 17552 mg Omega-6: 5785 mg Ostalo: Kalcij 631 mg, Fosfor 948 mg, Kalji 160 mg, Natrij 19 mg, Cink 3,5 mg,

Bakar 0,2 mg, Mangan 2,2 mg.

* Sandra Martinec, farm.teh.

40

Chia sjemenke su ponajprije u funkciji zdravlja, tako da osim energije koju pružaju našem tijelu olakšavaju i naš probavni sustav. Istraživanja pokazuju da blagotvorno djeluju i na razna druga stanja organizma - regulacija šećera u krvi, snižavanje krvnog tlaka, smanjenje lošeg kolesterola - pa se preporučuju dijabetičarima.

Možemo ih uzimati za jačanje kože i kose te za ublažavanje simptoma menstru-alnih tegoba i menopauze.

Chia je 2006. dobila certifi kat Instituta za prehrambeno znanstveno istraživanje (Nutritional Science Research Institute - NSRI), koji je potvrdio potpunu prirodnost i nevjerojatne količine esencijalne tvari ove biljke.

Sjemenke su neutralnog okusa i mogu se kombinirati sa žitaricama, jogurtom, kao dodatak raznim voćnim i povrtnim sokovima ili kolačima, stavljati u razne umake, salate i deserte.

Prije upotrebe potrebno ih je samo namočiti u vodi ili nekoj drugoj tekućini 10 do 15 min. Hrani koja se termički obrađuje preporučljivo je sjemenke dodati na kraju kako ne bi izgubile hranjive vrijednosti.

Chiu možete kupiti u ljekarnama i raznim trgovinama zdrave hrane, a prodaju se u obliku sjemenki, ulja, kapsula i suplemenata.

LITERATURA

Kreni zdravo! - Zdravlje - Biljna ljekarna - Chia sjemenke - supernamirnica bogata hranjivim tvarima (autor Danijela Jokić-Vaislay)

Kreni zdravo/ prehrana / zdravi recepti (autor Albina Dedić) Ljepota&zdravlje / prehrana / zdrava hrana (autor elle.rs)

41

ZAŠTITA KOŽE U PRIRODI

M. Ilenić Stepančić *

Vrijeme provedeno u prirodi je dragocjeno, no ono može imati i neželjene po-sljedice. S dolaskom proljeća, parkovi i šetnice pune su ljudi, ali nažalost, i komaraca i krpelja. No, s prirodnim sredstvima možemo zaštititi sebe i svoju obitelj.

DOSADNI KOMARCI Komarci su opasni štetočine iz porodice kukaca koji prenose malariju, groznicu i

druge bolesti, a ljudima najviše smetaju zbog alergijske reakcije na koži i neprestanog svrbeža. Komarci se najviše nastanjuju na područja koja obiluju nepresušnim lokvama i močvarama, stoga nas najčešće napadaju dok uživamo u prirodnim ljepotama. Ko-marci najčešće napadaju ljude u sumrak ili rano ujutro, odnosno tijekom noći, kada je najizraženija vlažnost zraka i niža temperatura, no od 2004. godine u Hrvatskoj se pojavila vrsta azijskog tigrastog komarca koji je aktivan cijeli dan i noć, i to ne samo ljeti nego i u proljeće.

PODLI KRPELJI S druge strane, krpelji su neupadljiviji i nenametljiviji od komaraca, no oni su

nametnici koji prenose velik broj bolesti ljudima, ali i sisavcima, gmazovima i pticama. Kod ljudi se krpelji najčešće zadržavaju na područjima gdje je koža vlažnija i mekša - koža trbuha, prepona, pazuha i iza uha. Kod životinja krpelje najčešće nalazimo na prednjem dijelu tijela, osobito na vratu i glavi.

Kako nam krpelji i komarci nebi smetali dok vrijeme provodimo u prirodi, pre-poručujemo svima da uvijek sa sobom nose bocu vode, kremu za ruke i sprej protiv krpelja, komaraca i ostalih nametnika koje susrećemo u prirodi.

KAKO SE ZAŠTITITI Od prirodnih sredstava najčešće posežemo za eteričnim uljima. Vrlo je važno

pritom voditi računa o kvaliteti eteričnih ulja koja primjenjujemo, kao i njihovoj pri-mjeni na djeci.

* Mirela Ilenić Stepančić, farm.teh.

42

U zadnje vrijeme jako je poznata aktivna tvar citriodiol, koji se dobiva iz limunskog eukaliptusa i koji posjeduje snažno repelentno djelovanje, te se može primijeniti i na maloj djeci. Na tržištu i u ljekarnama već postoje takvi gotovi proizvodi.

Najčešća eterična ulja koja primjenjujemo u zaštiti od kukaca:

1. Ulja bogata aldehidima koja imaju repe-lentno djelovanje, a prepoznajemo ih po snažnom i bockavom mirisu: limunski eukaliptus, citronela, limunska trava.

2. Ulja bogata esterima, ugodnog mirisa, mekanog i fl oralnog poput lavande.3. Ulja bogata alkoholima u koja pripadaju geranij burbon i pačuli.Dodatno možete zaštititi i svoje kućne ljubimce, i to biljnim uljima, a najsnažnije

repelentno djelovanje ima ulje nima.

IZRADA PRIPRAVKA ZA ZAŠTITU

Vrlo jednostavan recept za odrasle.Sastojci:- eterično ulje limunski eukaliptus 4 ml (80

kapi)- eterično ulje citronela cejlonska 4 ml (80

kapi)- eterično ulje pačulija 2 ml (40 kapi)- macerat nevena u bademovom ulju naliti do

100 ml u bočicu, po mogućnosti sa sprej-pumpicom

Primjena: nanijeti nekoliko puta dnevno

S ovim jednostavnim receptom, ali i znanjem o ostalim uljima repelentnog djelovanja, boravak u prirodi bit će siguran i ugodan.

43

LIJEČENJE OVISNIKA HEROINOM

J. Metelko *

Prije nešto više od pet godina na internetskom portalu “Metro portal“ objavljen je članak pod nazivom „Ovisnici o heroinu liječe se heroinom!“, koji govori o novim kontroverznim tretmanima liječenja ovisnika o heroinu. Prema navodima u članku, u Velikoj Britaniji provedeno je znanstveno istraživanje, tijekom kojeg je težim ovi-snicima o heroinu svakodnevno ubrizgavana manja doza heroina - kao dio programa odvikavanja. Ovakav tretman liječenja ovisnosti o teškim drogama, odnosno odvikava-nja, godinama se primjenjuje i u Švicarskoj, gdje tvrde da je rezultat uspješan. Pobornici ovakvog načina liječenja ovi-snosti - kao jednu od najvaž-nijih stavki - navode smanjenje kriminala.

„Ovisnici koji su prošli ovaj tretman pokazali su uspješan napredak koji se može prikazati i u brojkama: prešli su s 1700 kriminalnih djela vezanih za drogu poči-njenih u 30 dana, na samo 547 kriminalnih radnji u šest mjeseci tijekom i nakon programa. Razlika je velika.“Istraživanjem je dokazano kako se svakodnevnim uzimanjem manje doze heroina,

pod liječničkim nadzorom, ovisnicima smanjuje želja, odnosno potreba za drogom. Također, neki od polaznika ovog tretmana u konačnici su bili potpuno izliječeni.

Ipak, koliko god se pozitivnim ovakav način liječenja dokazao, nameće se pitanje - je li to doista pravi način. Činjenica je da se velik broj okorjelih ovisnika o heroinu i nakon uobičajenog liječenja vraća ovisnosti, no znači li to da im ne trebamo ponuditi besplatnu dozu heroina kako bi se svakodnevno vraćali u kliniku?

Dokazano je smanjenje kriminala, ali nije li to posao policijskih, a ne medicin-skih djelatnika? Uostalom, postoji li veći kriminal od trovanja pacijenata smrtonosnim drogama?

Osim moralnih pitanja, u ovakvim se slučajevima javljaju i fi nancijski rizici. Na istom portalu, u članku pod nazivom “Izdavanje heroina na liječnički recept smanjit će kriminal!“, navedeno je kako godišnja opskrba heroinom za samo jednog ovisnika stoji - uzmemo li u obzir da bi se na brojku od 2200 osoba moglo kupiti nekoliko

* Jasminka Metelko, bacc. med. sr. - aromaterapeut

44

tisuća medicinskih inkubatora, kojima bi se velikom broju nedonoščadi povećale šanse za normalan život.

Realno, odvikavanje ovisnika o hero-inu, tretman je kojem će trebati još mnogo godina rada i istraživanja, kako bi se popula-rizirao ne samo u razvijenim nego i u manje razvijenim zemljama. Pitanje morala bit će nametnuto u svakom slučaju, bilo da se radi o moralnoj potrebi za liječenjem ovisnika bez obzira na bizarnost ili pak o moralnoj potrebi za sprečavanjem dodatne proizvod-nje heroina, te usmjeravanjem novca za isto u druge medicinske svrhe.

Što se samog liječenja „drogama“ tiče, javnost i struka su itekako podijeljeni kada je u pitanju primjena i daleko „lakšeg“ lijeka tzv. KONOPLJE, a kako onda neće biti kada je u pitanju heroin. Naime, iako je povijest uporabe KONOPLJE u medicinske svrhe po-znata više od četiri tisuće godina, još uvijek je tek neznatan broj zemalja koji prakticira liječenje KONOPLJOM. Imajući to na umu, možemo samo pretpostaviti koliko će još vremena proći prije rasprostranjenije uporabe heroina u ovakve svrhe liječenja.

45

HALMED

U svakodnevnom radu na svojim radnim mjestima susrećemo se s brojnim in-formacijama o lijekovima i medicinskim proizvodima. Vjerojatno su se poneki od nas zapitali tko obrađuje sve te podatke i tko nam pruža te vrlo važne informacije, koje mi dalje prenosimo našim pacijentima.

Stoga ćemo pobliže upoznati Hrvatsku agenciju za lijekove i medicinske proi-zvode.

HRVATSKA AGENCIJA ZA LIJEKOVE I MEDICINSKE PROIZVODE

IME I PREZIME: Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED)DATUM OSNIVANJA: 1. listopada 2003. godineOSNIVAČ: Republika HrvatskaADRESA: Ksaverska cesta 4, Zagreb

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) je pravni sljednik Hrvatskog zavoda za kontrolu lijekova i Hrvatskog zavoda za kontrolu imunobioloških preparata. Nadzor nad zakonitošću rada Agencije obavlja Ministarstvo zdravstva.

Glavna misija HALMED-a je štititi i promicati javno zdravlje putem regulacije lijekova i medicinskih proizvoda.

U HALMED-u su zaposleni brojni stručnjaci iz područja medicine, biokemije i farmacije kao i druge struke potrebne za redovno obavljanje djelatnosti.

Djelokrug poslova Agencije u području lijekova i medicinskih proizvoda utvr-đen je Zakonom o lijekovima, a radi se o sljedećem:

– davanje odobrenja za stavljanje lijekova i medicinskih proizvoda u promet,– provođenje postupka registracije tradicionalnog biljnog i homeopatskog lijeka,– provjera kakvoće lijekova, djelotvornost i sigurnost primjene,– provođenje farmakovigilancijskih aktivnosti za lijekove i medicinske proizvode,– praćenje nuspojava i neispravnosti lijekova,– praćenje opskrbe i potrošnje lijekova,– davanje odobrenja i suglasnosti za redovni i izvanredni uvoz i unos lijekova,– pokreće postupke obustave stavljanja lijekova u promet i povlačenje lijekova

iz prometa,– izrada i izdavanje Hrvatske farmakopeje i drugih stručnih publikacija,– davanje dozvola za promet lijekova i medicinskih proizvoda,– davanje proizvodnih dozvola proizvođačima i uvoznicima lijekova,– vodi očevidnike proizvođača, uvoznika i veleprodaja djelatnih i pomoćnih

tvari,– informiranje i edukacija o lijekovima i medicinskim proizvodima,– analiziranje i ocjenjivanje štetnih događaja u kliničkim ispitivanjima medi-

cinskih proizvoda,

46

– provođenje razvrstavanja medicinskih proizvoda,– provođenje inspekcijskih nadzora nad proizvodnjom, ispitivanjem i prometom

lijekova i medicinskih proizvoda,– usklađivanje propisa na području lijekova i medicinskih proizvoda s propisima

Europske unije i propisima i smjernicama međunarodnih institucija.Osim navedenih poslova Agencija za lijekove i medicinske proizvode službeni

je laboratorij za provjeru kakvoće za Republiku Hrvatsku, a obavlja i druge poslove u skladu sa Zakonom o lijekovima.

Glavni ciljevi Agencije za lijekove i medicinske proizvode su:– Poboljšati usluge koje pružamo unutar visokokvalitetnoga regulatornog okvira

temeljenog na riziku.– Omogućiti transparentnu, relevantnu i pravodobnu komunikaciju s pacijentima,

javnošću i zdravstvenim djelatnicima.– Sudjelovati u razvoju politike i zakonodavstva u području lijekova i medicinskih

proizvoda za dobrobit javnog zdravstva na nacionalnoj razini i razini EU-a.– Prido nijeti sigurnosti i kvaliteti lijekova i medicinskih proizvoda učinkovitim

upravljanjem rizicima i nadzorom nad tržištem. Zahvaljujemo ravnateljstvu HALMED-a na dosadašnjoj i budućoj suradnji.

Pripremili Miroslav Čizmić, farm.teh., Ivan Bilokapić, farm.teh.

47

PROVEDENA STRUČNA USAVRŠAVANJA

PODRUŽNICA ZAGREBA

Predavanje u suradnji s tvrtkom SALVEO d.o.o., održano19.1.2017.u Zagrebu.Tema predavanja: Škola kašljaPredavač: prof. dr. sc. Davor Plavec, dr. med., Dječja bolnica Srebrnjak

Predavanje u suradnji s tvrtkom KRKA FARMA d.o.o., održano 9.2.2017. u Zagrebu.Tema predavanja: Kako postići da pacijent prihvati savjet (svog) farmaceutskog

tehničara?Predavač: mr. sc. Alan Ramić, magistar farmacije

Predavanje u suradnji s tvrtkom OKTAL PHARMA d.o.o., održano 4.4.2017. u Zagrebu.Teme predavanja: Fitobimbi-fi toterapija pod farmaceutskim okom Prednosti vlažnog cijeljenja rane Kaskadno fermentirani enzimi Tretman akutnog gastroenteritisa Zona Vital-moje pojačanjePredavači: Simon Šutalo, Pharmolife Maja Perković Pajk, dipl. ing. bioteh. Martina Miškiv, bacc. oec. Ivanka Veselčić, dr. med. dent. / Ivana Šundrica, B. Sc. Econ. Martina Nola Sau, B. Sc. Econ.

48

U suradnji s tvrtkom PharmaS d.o.o., održano je 6.5.2017. u Popovači predavanje i obilazak PharmaS centra.Tema predavanja: Helicobacter pylori infekcija: jučer, danas, sutraPredavač: doc. dr. Rosana Troskot-Perić, spec. gastroenterolog KB

Sv. Duh

Predavanje u suradnji s tvrtkom BAYER d.o.o., održano 25.5.2017. u Zagrebu.Teme predavanja: Elevit i Elebaby – s vama na svakom koraku trudnoće Canestest i Canesbalance – novosti iz obitelji CanestenPredavači: Gordana Loina Pašalić i Anita Mustedanagić

PODRUŽNICA SISAČKO-MOSLAVAČKA

Predavanje u suradnji s tvrtkom OKTAL PHARMA d.o.o., održano 8.3.2017. u Sisku.Teme predavanja: Prednosti vlažnog cijeljenja rane Fitobimbi-fi toterapija pod farmaceutskim okom Kaskadno fermentirani enzimi Tretman akutnog gastroenteritisa

49

Predavači: Maja Perković Pajk, dipl. ing. bioteh. Ivana Šundrica, B. Sc. Econ. Martina Miškiv, bacc. oec. Ivanka Veselčić, dr. med. dent.

Predavanje u suradnji s tvrtkom KEMIG d.o.o., održano 4.5.2017. u Sisku.Tema predavanja: Eterična ulja i osnove aromaterapijePredavač: Ruđer Šimek, Kemig, stručni suradnik

50

PODRUŽNICA VARAŽDINSKO-MEĐIMURSKA

Predavanje u suradnji s tvrtkom OKTAL PHARMA d.o.o., održano 16.3.2017. u Varaždinu.Teme predavanja: Prednosti vlažnog cijeljenja rane Fitobimbi-fi toterapija pod farmaceutskim okom Kaskadno fermentirani enzimi Tretman akutnog gastroenteritisa

Predavači: Kristina Kvakan, mag. nutricionizma Ivana Šundrica, B. Sc. Econ. Martina Miškiv, bacc. oec. Ivanka Veselčić, dr. med. dent.

Stručno-promotivno predavanje u suradnji s tvrtkom MEDIS ADRIA d.o.o., održano 3.5.2017. u Varaždinu.Tema predavanja: Tradicija u liječenju boliPredavač: Anica Vindiš, bacc. med. teh., fi rst line sales manager

PODRUŽNICA PRIMORSKO-GORANSKO-ISTARSKA

Predavanje u suradnji s tvrtkom OKTAL PHARMA d.o.o., održano 23.3.2017. u Rijeci.Teme predavanja: Prednosti vlažnog cijeljenja rane Fitobimbi-fi toterapija pod farmaceutskim okom Kaskadno fermentirani enzimi Tretman akutnog gastroenteritisaPredavači: Maja Perković Pajk, dipl. ing. bioteh. Agnes Vodopija, dr. med. Martina Miškiv, bacc. oec. Ivanka Veselčić, dr. med. dent.

Predavanje u suradnji s tvrtkom EWOPHARMA d.o.o., održano 31.05.2017. u Rijeci.Tema predavanja: L. reuteri Protectis – specifi čnost sojaPredavač: dr. Mia Brajović Blašković, pedijatrica

PODRUŽNICA SLAVONIJE I BARANJE

Predavanje u suradnji s tvrtkom OKTAL PHARMA d.o.o., održano 30.3.2017. u Osijeku.

51

Teme predavanja: Prednosti vlažnog cijeljenja rane Fitobimbi-fi toterapija pod farmaceutskim okom Kaskadno fermentirani enzimi Tretman akutnog gastroenteritisaPredavači: Maja Perković Pajk, dipl. ing. bioteh. Ivana Šundrica, B. Sc. Econ. Martina Miškiv, bacc. oec. Ivanka Veselčić, dr. med. dent.

Predavanje na temu Canesten family u suradnji s tvrtkom BAYER d.o.o., održano 19.5.2017. u Osijeku.Teme predavanja: Canesbalance Canestest Razlika Elevita i Elebaby za trudnicePredavač: univ. mag. vet. med. Goran Majer

PODRUŽNICA DALMACIJE

Predavanje u suradnji s tvrtkom BAYER d.o.o., održano 4.4.2017. u Splitu.Teme predavanja: Vaginalne infekcije Vitaminska nadopuna u trudnoćiPredavač: Marijana Anzulović, dr. med.

Predavanje i obilazak podružnice u suradnji s tvrtkom OKTAL PHARMA d.o.o., održano 26.4.2017. u Splitu.Teme predavanja: Prednosti vlažnog cijeljenja rane Fitobimbi-fi toterapija pod farmaceutskim okom Kaskadno fermentirani enzimi Tretman akutnog gastroenteritisa Zona Vital-moje pojačanjePredavači: Maja Perković Pajk, dipl. ing. bioteh. Ivana Šundrica, B. Sc. Econ. Martina Miškiv, bacc. oec. Ivanka Veselčić, dr. med. dent. Martina Nola Sau, B. Sc. Econ.

52

53

IZ RADA DRUŠTVA

SASTANAK EUROPSKOG UDRUŽENJA FARMACEUTSKIH TEHNIČARA (EAPT)KOPENHAGEN 20. - 22.4.2017.

Domaćin redovnog godišnjeg sastanka EAPT-e ove godine bio je Kopenhagen. Prisutne zemlje članice: Slovenija, Hrvatska, Njemačka, Portugal, Francuska, Irska, Danska, Švedska, Norveška, Finska, Portugal, Velika Britanija. Odsutne zemlje: Srbija, Mađarska i Češka. Sastanak se održavao dva dana i tijekom ta dva dana moglo se čuti mnogo iskustava kolega i kolegica iz Europe.

Jedna od glavnih točki sastanka bila je Odbor EAPT-e, te je nakon dva mandata došlo do promjena i izabran je sljedeći Odbor:

Christina Durinck, Danska – predsjednica,Bodil Rokke, Norveška – zamjenica predsjednice,Tess Fenn, Velika Britanija – tajnica,Gunilla Anderson, Švedska – blagajnica,Jutta Brielich, Njemačka – član.Veselimo se budućem radu novog Odbora, te im želimo da budu što uspješniji.Sastanak je otvoren čitanjem izvještaja iz svake zemlje sudionice. Ono što je

vrlo zanimljivo je da se uglavnom status tehničara diljem Europe ne mijenja, a Dan-ska trenutno nema niti jednog (ili je to minimalan broj) nezaposlenog farmaceutskog tehničara. Takva situacija nastala je zbog primjene novog zakona, koji zahtijeva više farmaceutskih tehničara u njihovim ljekarnama. Problem je uglavnom kod svih isti,

54

a to je priznavanje kompetencija i usklađivanje potreba s edukacijom i usklađivanje prava i dužnosti.

Na sastanku je predstavljena i prva studija, koju je Međunarodna farmaceutska federacija (FIP) pripremila na temu farmaceutskih tehničara. Kolegica Christina Du-rinck iz Danske sudjelovala je u njenoj izradi te je ona studiju i predstavila. Cilj i ideja Međunarodne farmaceutske federacije (FIP) je pružanje ljekarničke skrbi. Farmaceutski tehničari - kao dio tima u pružanju te skrbi - bitan su dio cijelog procesa, te je FIP prvi put objavio studiju o različitostima i sličnostima u ulozi, kompetencijama, obrazovanju farmaceutskih tehničara diljem svijeta. Ideja je da ova studija pomogne u nalaženju novih načina suradnje farmaceuta i farmaceutskog tehničara, obogaćivanju sadašnje suradnje novim idejama. Studija je dostupna na internetskoj stranici: http://www.fi p.org/fi les/fi p/publications/2017-02-Technicians-Pharmacy-Support-Worforce-Cadres.pdf

Kolegica Tess Fenn iz Velike Britanije pripremila je prezentaciju o temi serija-lizacije lijekova. Prezentacijom je objašnjen pojam i zakonski okviri koji ga prate te sam proces rada koji serijalizacija lijekova predviđa. Krivotvoreni lijekovi predstavljaju velik problem diljem Europe, te bi se na ovaj način umanjila mogućnost njihove pojave unutar ljekarne. U Hrvatskoj je u tijeku proces pripreme za uvođenje serijalizacije.

Jedna od odluka sastanka je i otvaranje bankovnog računa, kako bi EAPT-a koja je formalna organizacija sa sjedištem u Bruxellesu, mogla sudjelovati u pripremama kon-gresa, prikupljanju novca za iste i slične aktivnosti za koje su potrebna određena sredstva.

Sastanak je zatvoren 22.4.2017., a sljedeći sastanak se očekuje u Glasgowu u travnju 2018.

Pripremila Svjetlana Jakovac, farm.teh., mag.oec.

SASTANAK U MINISTARSTVU ZDRAVSTVATEMA SASTANKA: PREKVALIFIKACIJA FARMACEUTSKIH TEHNIČARA

Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara već nekoliko godina upozorava na problem prekvalifi kacije farmaceutskih tehničara u neadekvatnim učilištima. Nakon završene prekvalifi kacije polaznici stječu zvanje farmaceutski tehničar/tehničarka.

S obzirom na to da je nezaposlenih farmaceutskih tehničara oko 500, a svakim danom je sve više škola za prekvalifi kaciju, takvo stanje ne pridonosi poboljšanju statusa farmaceutskog tehničara. Također, ni način obrazovanja u takvim učilištima često nije dostatan u pružanju potpune edukacije polaznicima. Na dan 13.4.2017. broj nezaposlenih farmaceutskih tehničara je 516 (usklađeno s podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje).

Prekvalifi kacija je dio obrazovanja koji je obavezno provoditi prema smjernicama EU, i taj dio je neupitan. Ono što je upitno su mjesta i vrijeme trajanja gdje se takvi programi provode. Te činjenice bile su tema sastanka predstavnica zdravstvenih škola, Diane Vukušić, mag. pharm., Zdravstvena škola Split, Tihane Govorčinović, mag. pharm. iz Hrvatske ljekarničke komore, Ane Malović, dipl. iur. iz Hrvatske ljekarničke

55

komore, Svjetlane Jakovac, HDFT, i predstavnika Ministarstva zdravstva - Jasminke Hlupić, dr. med., Zdravka Bartilo, dipl. med. tehn., i Marije Pederin, dipl. iur.

Na sastanku je zaključeno da prekvalifi kacija na ovakav način ne pridonosi očuvanju struke, te da treba tražiti način da se to promijeni.

Sporan je članak 124. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji u opisu ustanova koje obrazuju zdravstvene radnike navodi visoka učilišta bez oznake „zdravstvena učilišta“. Tako formuliran članak daje pravo bilo kojem učilištu, koje mora odobriti i Ministarstvo obrazovanja, da otvori smjer za prekvalifi kaciju farmaceutskih tehničara.

U Ministarstvu je naglašeno da taj zakon ide u izmjenu u zadnjem tromjesečju ove godine.

Nakon sastanka održan je i sastanak predstavnika zdravstvenih škola, Hrvatske ljekarničke komore i HDFT-a, na kojem je zaključeno da „svi zajedno probamo doći do toga da isto izmijenimo, te da taj problem donekle riješimo“. Stav Komore je u skladu sa stavom HDFT-a.

Na sastanku je iznesen broj nezaposlenih tehničara na dan 13.4.2017. i izvještaj ankete na temu prekvalifi kacije, koju je HDFT proveo 2013.

Dalje u prilogu zapisnik sa sastanka u Ministarstvu i provedena anketa.

ZAPISNIK SA MINISTARSTVA ZDRAVSTVA

56

57

Broj:181-1/13 Zagreb, 10.12.2013.

IZVJEŠĆE O PROVEDBI I ANALIZA REZULTATA UPITNIKA

Svrha i cilj istraživanja je bio prikupiti podršku u provođenju akcije za očuvanje vrijednosti zvanja farmaceutski tehničar. Podaci su prikupljani na području RH, u razdoblju od 26.6.2013. do 30.11.2013. Obrada je temeljena na podacima iz Ljetopisa 2012.HZJZ na dan 31.12.2012. www.hzjz.hr/publikacije/00-2012 ( 1.12.2013.) Kriteriji za prikupljanje i obradu: stručna sprema, mjesto zaposlenja, OIB i potpis kao potvrda podrške. Ukupno je prikupljeno 1258 potpisa iz 286 ljekarni (uključujući ZU, privatne ljekarne i bolničke ljekarne), što je 54 % od ukupnog broja ljekarni u RH. Akciju podržava 729 farmaceutskih tehničara, što je 39,28% od ukupno zaposlenih u RH (1856). Podršku je iskazalo i 529 magistara farmacije Radna grupa: Božičević, Čizmić, Hostić, Jakovac, Kučan, Mikulić, Živković, Žužak Predsjednica HDFT-a

Pripremila Svjetlana Jakovac, farm.teh., mag.oec.

58

IZVJEŠTAJ SA SAVJETOVANJA FARMACEUTA, UMAG

Ovogodišnje savjetovanje farmaceuta održano je u Umagu od 19. do 21. 5 2017. godine.

Tema predavanje bila je Ljekarnik i liječnik – suradnjom do uspješnije zdrav-stvene skrbi.

Ideja savjetovanja bila je približiti liječničku struku farmaceutskoj, naći poveznice i utvrditi put za što bolju suradnju.

Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara i ove je godine gostovalo na savje-tovanju.

Ono gdje se mi kao farmaceutski tehničari možemo pronaći u toj vezi ljekarnika i liječnika je svakodnevni rad u pružanju dodatnih usluga, koje ljekarne nude pacijen-tima, a provode ih timovi s magistrima farmacije i farmaceutskim tehničarima. Sva predavanja su prezentirala dobru suradnju i mogućnosti za još boljom uspostavom suradnje. Ono što veseli na svim tim predavanjima bilo je i povremeno spominjanje farmaceutskih tehničara, te prepoznavanje nas kao neizostavnog dijela ljekarne.

Želim i osobno naglasiti da je komunikacija i suradnja između svih zdravstvenih struka neophodna i da samo u takvim uvjetima možemo očekivati rezultate. Vrlo je bitno ovdje naglasiti i potrebu za što boljom komunikacijom između farmaceuta i farmaceutskih tehničara, smatram da je to odnos koji treba njegovati.

Komora je predstavila svoje sadašnje aktivnosti i što je učinjeno, a predsjednik Komore Mato Portalan, mag. pharm., dotaknuo se i prekvalifi kacija za farmaceutske tehničare. Želja Komore je također u skladu s našim željama - da se prekvalifi kacije omoguće isključivo u zdravstvenim školama, za zdravstvene radnike, i to ako postoji potreba za dodatnim obrazovanjem farmaceutskih tehničara. Komora je svoje aktiv-nosti vezane za tu temu usmjerila prema Ministarstvu zdravlja, te se nadamo da će se nešto uspjeti riješiti.

Na skupu je bilo više od 40 farmaceutskih tvrtki, ZU, dobavljača, proizvođača i drugih. Svi oni su obaviješteni o našem skupu koji pripremamo sljedeće godine, te su pokazali želju za sudjelovanjem.

Komunikacija je ključ svega, svatko od sudionika u procesu pružanja zdrav-stvene usluge mora preuzeti odgovornost u svom djelokrugu rada i u skladu sa svojim kompetencijama, te djelovati za dobrobit pacijenta, okoline, svoje ustanove i slično, zaključeno je na skupu.

Pripremila Svjetlana Jakovac, farm.teh., mag.oec.

59

USUSRET SKUPU

Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara sljedeće godine organizira stručni skup na temu:

Zdrava koža – izazov današnjice.Koža, njega zdrave kože, liječenje i briga o bolesnoj koži - područje je s kojim

se farmaceutski tehničar u ljekarni svakodnevno susreće. Tema i podaci vezani uz temu pokazuju sve veće zanimanje i struke i kupaca

kojima su proizvodi namijenjeni, a svakodnevno se možemo susresti s novim proi-zvodima i novim spoznajama u ovom području.

Cilj skupa je omogućiti farmaceutskim tehničarima stjecanje novih znanja i vještina koje bi im pomogle u svakodnevnom radu.

Stručni skup održat će se u Hotelu Solaris, u Šibeniku od 12. do 15. 4. 2018.

slika nastala 14.6.2016., autor Svjetlana Jakovac, Solaris beach resort

Uobičajeno, skupovi koje organizira Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara dobro su posjećeni jer se okupljaju farmaceutski tehničari iz cijele Hrvatske.

Sve dodatne upite o skupu mogu se poslati na sljedeće mail adrese:

predsjednik@hdft.hr tajnik@hdft.hr info@hdft.hr

60

NEKOLIKO INFORMACIJA O SKUPU1: SMJEŠTAJ:

Cijena aranžmana za jednu osobu u Hotelu Ivan i Hotelu Jure (4*)

1/2 soba 1/1 soba1.955,00 kn 2.633,00 kn

Cijena aranžmana za jednu osobu u Hotelu Jakov (3*)

1/2 soba 1/1 soba1.670,00 kn 2.186,00 kn

KOTIZACIJE (osnovna kotizacija iznosi 1.000 kn):

Članovi s uredno plaćenom članarinom za 2017. (plaćeno do 1.3.2017.) i plaćenom članarinom za 2018. (uplata do 12.2.2018.) imaju 30% popusta na kotizaciju - i ona iznosi 700 knČlanovi s plaćenom članarinom za 2017. do 31.12.2017.) i plaćenom članarinom za 2018. (uplata do 12.2.2018.) imaju 10% popusta na kotizaciju - i ona iznosi 900 knZakasnjela kotizacija od 12.2. do 3.3. 2018. za sve iznosi 1.200 knZakasnjela kotizacija uplata od 4.3. do 28.3.2018. za sve iznosi 1.300 knZakasnjela kotizacija uplata od 29.3. do 15.4.2018. za sve iznosi 1.500 knKotizacija za jedan dan iznosi 500 knKotizacija za umirovljene članove, pozvane goste bez kotizacije

Pripremila Svjetlana Jakovac, farm.teh., mag.oec.

1 Organizator zadržava pravo izmjene

61

DOGAĐANJA

ANAMNEZA - POVIJEST BOLESTI U ANTIČKOM SVIJETU

IZLOŽBA - ARHEOLOŠKI MUZEJ U ZAGREBU

Bolest je sastavni dio ljudskog života - i od kada postoje tragovi o ljudskom ži-votu na nekom prostoru, mogu se pronaći predmeti koji potvrđuju ljudsko nastojanje da se bolestima i povredama odupre.

Arheološki muzej u Zagrebu organizirao je za sve zdravstvene djelatnike zani-mljivu izložbu iz povijesti medicine o pomagalima iz antičkog doba, koji se čuvaju u tom i drugim muzejima u Hrvatskoj.

Povijest bolesti i liječenja predstavljen je na izložbi u nekoliko cjelina - od me-dicine u prapovijesti preko antičke i helenističke medicine, grčke medicine u Rimu i rimske medicine do medicine u kasnoj antici.

U arheološkim istraživanjima nađene su i ljudske kosti, na kojima promjene ukazuju da su se ljudi borili s ozljedama i bolestima. Među izloženim predmetima najviše je onih koji potječu iz Siska, datiranih u prva četiri stoljeća poslije Krista (popisano 613 predmeta).

Posebna vrijednost izložbe je tiskana monografi ja (hrvatski, engleski) na više od 260 stranica, s kataloškim popisom predmeta iz toga područja.

Možda veću pozornost za naše zvanje privlači dio izložbe posvećen razvoju ljekarništva.

Na osnovi arheoloških istraživanja i obrade nađenog, posjetitelji izložbe kao i čitatelji monografi je upoznaju se s činjenicom da su već neandertalci poznavali i upotrebljavali za liječenje kamilicu, stolisnik i različak. Već kod Hipokrata nalaze se u upotrebi majčina dušica, mliječnjak, smirna, imela, pelin, anis, korijander, cimet, crni kim, badem i drugo. Iz tih davnih vremena i na našem prostoru nađeni su predmeti i posude koje su se upotrebljavale u ondašnjem ljekarništvu. Uz dobro pripremljen prateći tekst, izloženi su:

- grubo izrađeni kameni tarionik (Sisak) te mramorni tučak u obliku slova “L” (Srbija),

- olovno sito, - dijelovi vage i dio utega od 2,32 g do 11,39 g, - stakleni štapići za miješanja, - žlice raznih veličina od olova, željeza, bronce, kosti raznih dužina. Među izloženim predmetima veći je broj staklenih boca i bočica, a među njima

staklena kapaljka nađena u Stenjevcu (Zagreb). Veći broj kirurških instrumenata dokazuju raznovrsnost rada ondašnjih liječnika.

Izložba završava predmetima koji su se upotrebljavali u medicini i farmaciji u 20. stoljeću.

Pripremio Božidar Tomašić

62

DRŽAVNO NATJECANJE „SCHOLA MEDICA 2017“- FARMACEUTSKI TEHNIČAR -

Od 10. - 12. travnja 2017. - u Zdravstvenom učilištu, Zagreb, održano je Državno natjecanje „Schola medica 2017“ u programu - FARMACEUTSKI TEHNIČAR -.

10. travnja 2017. - održan je međužupanijski sastanak, na kojemu su bili viši stručni savjetnik za zdravstvo i socijalnu skrb u ASOO, Dalibor Sumpor, prof., i ravnatelj Zdravstvenog učilišta, Hrvoje Odak, prof. Članovi DP-a pregledali su Ga-lenski i analitički laboratorij, koji su prethodno pripremljeni za održavanje natjecanja.

11. travnja 2017., u 9 sati - svečano otvaranje Državnog natjecanja „Schola medica 2017“ u nazočnosti ravnatelja i nastavnika Učilišta, predstavnika osnivača, ravnatelja prijateljskih medicinskih škola, učenika natjecatelja, mentora i članova Državnog povjerenstva.

Državnom natjecanju pristupilo je 12 učenika natjecatelja iz sljedećih škola: 1. Brnjić Paulina i Milaković Roberto iz Srednje škole Viktorovac, Sisak;

mentorica Marijana Briševac, mag. pharm.2. De Lai Eleonora i Horvat Ana iz Medicinske škole Varaždin; mentorica Biljana

Fundak Bihar, mag. pharm.3. Jovanović Iva i Peranović Aleksandra iz Medicinske škole u Rijeci;

mentorica Marija Juretić Mohorić, mag. med. biokemije4. Barišić Ante i Šegrt Marina iz Medicinske i kemijske škole, Šibenik;

mentorica Mirjana Polić, dipl. ing. prehrambene tehnologije5. Supičić Zvonimir i Zelić Petra iz Zdravstvene škole, Split; mentorica Dijana

Jurić, mag. pharm.6. Biondić Ivana i Robić Antonela iz Zdravstvenog učilišta, Zagreb; mentorica

Dragica Begić, mag. pharm.U prosudbenom povjerenstvu na

natjecanju bili su članovi Državnog povjerenstva, koji su pratili i ocijenili rad učenika: Diana Vukušić, mag. pharm., Zdravstvena škola, Split; Ivana Jurković, dipl. ing. prehrambene tehnologije, Medicinska i kemijska škola, Šibenik; Marina Kukalj Bano-vić, mag. pharm., Medicinska škola u Rijeci; Marija Novak, mag. pharm.,

Medicinska škola Varaždin, i Vesna Vraneš, mag. pharm., Zdravstveno učilište, Za-greb, predsjednica DP-a. Tajnik DP-a je Dalibor Sumpor, prof., viši stručni savjetnik za zdravstvo i socijalnu skrb u ASOO.

Od 9.45 – 11.30 sati – održano je natjecanje iz FARMACEUTSKE TEHNOLOGIJE S KOZMETOLOGIJOM. Od 12 - 13.30 sati – održano je natjecanje iz FARMACEUTSKE KEMIJE S FARMAKOLOGIJOM.

63

Nakon stanke za ručak, učenici su otišli u obilazak grada, a članovi DP-a su nakon dvosatnog ocjenjivanja učeničkih praktičnih i pisanih zada-taka, u 17 sati objavili privremene rezultate. Žalbi i pisanih prigovora nije bilo. Potom su rezultati uneseni u sustav VETIS, preko kojeg je objavljena i konačna ljestvica poretka natjecatelja i pripadajući bodovi (u privitku).

12. travnja 2017., u 9 sati – nakon pozdravne riječi ravnatelja i višeg stručnog savjetnika progla-šeni su pobjednici, uz prethodno održani program dramske skupine učenika Zdravstvenog učilišta. Svi učenici natjecatelji, njihovi mentori i članovi DP-a dobili su prigodne darove i zahvalnice za sudjelovanje i pokazano izvrsno znanje iz područja farmaceutske struke. Učenicama od 1. do 3. mjesta priznanja (ASOO) i nagrade uručila je u ime Hr-

vatskog društva farmaceutskih tehničara predsjednica Podružnice Zagreba, Tatjana Živković, te pozdravila nazočne, posebno učenike natjecatelje.

Nagrađene učenice:1. mjesto: IVANA BIONDIĆ, Zdravstveno učilište, Zagreb 2. mjesto: ANA HORVAT, Medicinska škola, Varaždin3. mjesto: IVA JOVANOVIĆ, Medicinska škola u RijeciPrigodne darove sponzorirale su sljedeće farmaceutske tvrtke i ustanove: Hr-

vatsko društvo farmaceutskih tehničara, Gradska ljekarna „Zagreb“, Branimir Šin-cek, mag. pharm., ZU Ljekarne „Vaše zdravlje“, Krka - farma d.o.o., Zagreb, Salveo d.o.o., Zagreb, Medis Adria d.o.o., Zagreb i Milsing d.o.o., Zagreb. Skupu se obratila i zahvalila predsjednica DP-a, kao i nastavnici iz drugih škola u RH.

Nakon zatvaranja natjecanja održan je prigodni domjenak uz druženje i razmje-nu iskustava. Manifestacija je protekla u pozitivnom ozračju, što je potvrdilo dobru, profesionalnu, ali i prijateljsku suradnju svih sudionika.

Vesna Vraneš, mag. pharm. Zdravstveno učilište, Zagreb

64

65

IN MEMORIAM

SAMIRA EL-HAG HASSAN

Naša draga kolegica Samira El-Hag Hassan, nakon dugo-trajne borbe s dijabetesom, umrla je 7.1.2017.

Rođena je 25.12.1965. u Rijeci kao kći Marije Lazar i ima-ma El-Hag Hassana. U Sudanu je živjela s roditeljima do svoje osme godine, gdje je krenula u osnovnu školu i učila čitati i pisati arapski. S majkom se potom vraća u Osijek i počinje obrazovanje na materinskom jeziku kao učenica OŠ „Anka Butorac“. Nakon toga se upisuje u CUO „Braća Ribar“ te ŠC „Ruđer Bošković“, završava smjer farmaceutski tehničar u medicinskoj školi tog centra. U djetinjstvu je pohađala sate klavira, bavila se atletikom

i plesala u KUD-u „Srđan Petrov“. Pripravnički staž obavila je u osječkoj bolničkoj ljekarni (1993. - 1994.), gdje je nastavila raditi do svoje smrti. Bila je članica Slavon-sko-baranjske podružnice HDFT-a.

Bila je hrabra, samozatajna osoba i primjer osebujne duše, koja je voljela svoj Osijek, Dravu, druženja, glazbu, more, sunce i njegovu toplinu, a nadasve svoga sina Armanda. Unatoč svakodnevnim teškoćama koje su joj donosili bolest i život sa-mohrane majke, Samirin osmijeh uvijek je govorio: „Živjeti je radost.“(P. Bosmans).

Pripremila Mirjana Lukavski, farm. teh.

66

Svoju člansku obvezu plaćanja članarine redovito možete obaviti uplatom svake srijede u prostorijama HDFT-a, Zagreb, Vlaška 81a (dvorište) (za članove iz Zagreba i okolice), kod predsjednika podružnica prema dogovoru ili uplatom na račun HDFT-a. Kod uplate putem uplatnice, molimo vas da ispunite sve rubrike: 1. za godinu za koju plaćate članarinu, 2. svoj broj članske iskaznice, svoj OIB i 3. točan broj IBAN HR3423600001101240952, te svoje ime i prezime.

Zahvaljujemo svima koji su podmirili svoju člansku obvezu.Ako ste iz bilo kojeg razloga ostali u dugu, članarinu treba uplatiti prvo za

protekle godine. Članarina se mora uplatiti do 1. ožujka tekuće godine. (Statut čl. 26.,

st. 3.).

Obavezno javite na adresu HDFT-a svaku promjenu prezimena,

adrese stanovanja i mjesta rada.

KAKO PLATITI ČLANARINU?

7VLAŠKA 81 A, ZAGREB

67

UPUTE ZA SURADNJU

Časopis donosi 1. Originalne stručne radove iz područja farmacije i srodnih struka. 2. Informacije o novoodobrenim lijekovima, prirodnim lijekovima, homeopatskim proizvodima, dije-

tetskim namirnicama i preparatima za medicinsku kozmetiku. 3. Intervjue s uglednicima iz javnog života i struke, te članovima HDFT-a. 4. Članke o radu farmaceutskih ustanova i poduzeća te komentare zakonskih propisa i podzakonskih

akata važnih za struku. 5. Izvješća o radu tijela HDFT-a, komisija i podružnica, te održanim skupovima u organizaciji HDFT-a

ili drugim udrugama čija tematika predstavlja interes članova. 6. Upite članova s odgovorima. 7. Društvenu rubriku. 8. Različite vijesti i obavijesti.

Tehničke upute za pripremu tekstova za objavljivanje 1. Tekstovi mogu biti dostavljeni na CD-u ili elektroničkom poštom, pisani u programu Microsoft Word

document, s dvostrukim proredom, format B5 (ISO), sve margine 2,5 cm; slova times, veličina 11 pt.2. Crteži, tablice i fotografi je - trebaju biti jasni i oštri, da se mogu valjano reproducirati. Trebaju biti

označeni brojem, odnosno mjestom gdje se nalaze u tekstu, a slike pojedinačno spremiti kao posebni dokument u JPG formatu

3. Na početku teksta upisati - naslov, ime(na) i prezime(na) autora, titula, znanstveni stupanj - pune nazive ustanove - podnaslove u tekstu pisati bold slovima i odvojiti razmakom između redova4. Literaturu citirati redosljedom, kako je navedena u tekstu, te dolje navedenim načinom. Časopisi: prezime autora i inicijal imena, naslov članka u originalu, skraćeni naziv časopisa prema

međunarodnim referentnim časopisima, godište izlaženja, svezak, godina izdanja i stranice. Primjer: Francetić I., Vrhovac B., Praćenje nuspojava lijekova u Hrvatskoj 1993. godine Pharmaca 32 (1994), 221-36. Knjige: prezime autora i inicijal imena, naslov knjige, izdavač, grad, godina izdanja i stranica. Primjer: Bencarić L., Registar lijekova u Hrvatskoj, Udruga zdravstva Zagreb, Zagreb, 1994, 34.5. Preporučena duljina teksta je 5 – 10 stranica.6. Svi tekstovi podliježu lekturi. 7. Materijali se šalju na adresu izdavača: Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, Vlaška 81a

(dvorište), (Medika) 10000 Zagreb, ili elektronskom poštom na adresu: urednistvo@hdft.hr8. Materijali se ne vraćaju.

“FARMACEUTSKI TEHNIČAR” je stručno informativno glasilo Hrvatskog društva farma-ceutskih tehničara sa sjedištem u Zagrebu, Vlaška 81a (dvorište). Upisano u registar Udruge RH, 6. travnja 1998. godine pod brojem 00000551.Ured za priopćavanje Vlade RH, temeljem Zakona o priopćavanju, izdao je potvrdu pod rednim brojem 50402/97-01, 9. svibnja 1997. godine o prijavi novina i odobrio izlaženje ISSN 0350-5715.Osnivač lista je Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, a fi nancira se sredstvima HDFT-a i prodajom stranica lista za promidžbene poruke, uz pomoć drugih institucija i donatora. Stručno informativni časopis izlazio je od 1968. do 1975. godine pod imenom BILTEN; 8 god., 16 broje-va, a od 1976. do 1985. godine, 9 god., 11 brojeva pod imenom FARMACEUTSKI TEHNIČAR.List izlazi četiri puta godišnje u obimu koji utvrdi nakladnik, a primaju ga svi članovi HDFT-a besplatno. Odgovornost za stručnost tekstova preuzimaju autori.

6868

SADRŽAJ

Izreka ............................................................................................................................ 3

Uvodnik ......................................................................................................................... 5

STRUČNI ČLANCIBakterijska rezistencija – najveći problem današnjice ............................................ 7Antitrombocitni lijekovi .............................................................................................. 11Stres u ljekarni ............................................................................................................. 19Mjesto izokinetičke dijagnostike i rehabilitacije u prevenciji i liječenju bolesti koštano-zglobnog sustava .............................................................. 23Chia sjemenke .............................................................................................................. 39Zaštita kože u prirodi .................................................................................................. 41Liječenje ovisnika o heroinu ....................................................................................... 43HALMED ..................................................................................................................... 45

PROVEDENA STRUČNA USAVRŠAVANJAPodružnica Zagreba .................................................................................................... 47Podružnica sisačko-moslavačka ................................................................................. 48Podružnica varaždinsko-međimurska ....................................................................... 50Podružnica primorsko-goransko-istarska................................................................. 50Podružnica Slavonije i Baranje .................................................................................. 50Podružnica Dalmacije ................................................................................................. 51

IZ RADA DRUŠTVASastanak Europskog udruženja farmaceutskih tehničara (EAPT), Kopenhagen 20. - 22.4.2017. ........................................................................................ 53Sastanak u Ministarstvu zdravstva - tema prekvalifi kacija farmaceutskih tehničara ............................................................................................. 54Izvještaj sa savjetovanja farmaceuta, Umag 19. - 21.5.2017. ................................... 58Ususret skupu 2018. ..................................................................................................... 59

DOGAĐANJAAnamneza - Povijest bolesti u antičkom svijetu ........................................................ 61Državno natjecanje „Schola medica 2017“ - farmaceutski tehničar - ................... 62In memoriam ................................................................................................................ 65